Inf. osn. Pre/. osn. Infinitiv Prezent Drugi razred -vid-je- -vid-í-//-vid-0- vidjeli vidím/ vidě Treci razred -bjei-a- -bjei-i-// -bjei-0- bjěiali bjěíím/ bjeiě Peta vrsla kor. + suf. -a- kor. + suf -á- Prvi razred -kop-a- -kop-ä-// -kop-aj- kopali kopům/ kopaju Drugi razred -uč-ä\a- -uč-ôvä-// -uč-äva- (pro)uč-ávati proiičôväm/ proučávajii Šestá vrsta kor. + suf. -ov/a-//-ev/a- kor. + suf. -u/je Prvi razred -kup-ov/a- -kup-u/jě-//-kup-u/j0- kupovali kiipujěm/ kiipujíi ■bič-ev/a- -bič-u/jě-// -bič-u/j0- blčevati bičujem/ bičujú Drugi razred -manj-ív/a- -manj-u/jě-//-manj -u/j0- (sjmanjtvati smánjujěm/ smänjuju Glagolski vid 205. Glagolski je vid sredstvo izražavanja svršenosti i nesvršenosti glagolske rad-nje, stanja ili zbivanja. Po njemu sc glagoli dijele na svršene (perfektivne) i nesvršene (imperfektivne). 206. Svršeni se glagoli mogu tvoriti od nesvršenih i nesvršeni od svršenih. 207. Svršeni se glagoli tvore od nesvršenih bilo zamjenom sufiksalnoga morféma osnove nesvršenih glagola bilo pridruživanjem prefiksalnoga morféma osnovi nesvršenih glagola. 208. Na prvi se náčin (zamjenom sufiksalnoga morféma osnove nesvršenih glagola) tvore svršeni glagoli poput bacili (zamjenom sufiksalnoga morféma -a- osnove nesvršenoga glagola bacali), a na drugi svršeni glagoli poput prěgledati (pridruživanjem prefiksalnoga morféma pre- osnovi nesvršenoga glagola glědali). 209. Pri tvorbi nesvršenih glagola od svršenih zamjenom sufiksalnoga morféma osnove svršenih glagola rabe se morfemi -a-, -ava- i -iva-. Usp.: preporíič-i-ti > preporúč-a-ti, prouč-i-ti > prouč-áva-ti i ukljúč-i-ti > uključ-iva-ti. 210. Morfemi -a-, -ava- i -iva- glase i -ja-, -java- i -jiva- kad korijenski morfem ispred sufiksalnoga morféma -/'- završava na suglasnikc i skupove suglas-nika: b, d, / /, m, n, p, s, I, v, z, sl, sn, zn, st, zd. Tada j zahtijeva njihovu jotaeiju: (b) prispodob-i-ti > prispodáblj-a-ti, sukôb-i-ti > sukoblj-áva-li i udúb-i-ti se > udublj-iva-ti; (d) prédvid-je-li > predvíd-a-ti, prilagôd-i-ti se > prilagod-áva-ti se i ugrád-i-ti > ugrad-iva-ti; (f) zašaráf-i-ú > zašaraflj-iva-li; (D pomôl-i-ti se < pojavili sé) > pomálj-a-li se, isél-i-ti > iselj-áva-li i ostäkl-i-ti > ostaklj-iva-ti; (m) pripilôm-i-ti > pripilomlj-áva-li i namám-i-li > namamlj-iva-ti; (n) začin-i-li > začinj-a-ti, usitn-i-ti > usitnj-áva-ti i zaslrán-i-ti > zastranj-iva-ti; (p) skup-i-ti > skúplj-a-li. začép-i-ti > začeplj-áva-ti i ishláp-i-ti > ishlaplj-iva-ti; (s) oglás-i-li > oglaš-áva-ti i oglás-i-li > oglaš-iva-li; (t) obrát-i-ti se > ôbrač-a-ti se. razgôlit-i-li se > razgolič-áva-ti se i zápamt-i-ti > zapamč-iva-ti; (v) pôzdrav-i-li > pôzdravlj-a-ti, iskriv-i-li > iskrivlj-áva-ti i uglm'-i-ti > ugla\lj-iva-ti\ (z) ôpaz-i-li > opáž-a-ti, súz-i-ti > suž-á\a-ti i zaraz-i-tise > zaraž-iva-lise, (sl) izmisl-i-ti > izmĺšlj-a-ti. zapôsl-i-li > zapošlj-á\'a-ti i zapôsl-i-li > zapošlj-iva-ti; (sn) zakásn-i-ti > zakašnj-áva-ii i razbjésn-i-ti > razbješnj-íva-ti; (zn) isprázn-i-li > ispražnj-áva-ti i isprazn-i-li > isprainj-íva-li; (sl) ukhl-i-ti > ukŕšt-a-li, upropást-i-ti > upropašt-áva-li i premôst-i-ti > premošč-iva-ti; (zd) ubrázd-i-ti > ubražd-íva-li. 111. Jedino glagoli prvoga razreda prve vrste tvore nesvršeni oblik glagola su-fiksalnim morfemom -/-. Pritom im sc samoglasnik korijenskoga morféma e mijenja u o: pré-ves-0-li > pre-vôd-i-li, dô-nes-0-ti > do-nôs-i-ti itd. (Takvi glagoli u suvremenoj razgovornoj komunkaciji rado prelaze u tvorbeni model tipaporôd-i-li > porád-a-li, pa glase (i)prevádati, donášali itd.) 212. Ima glagola koji su u jednotne obliku i nesvršeni i svršeni, dakle su dvo-vidni. Tako npr.: večerali, ôbjedovati. dôručkovati, ručali, vidjeti, strádali itd. Takvih glagola ima najviše medu posúdením glagolima na -ira-ti: or-ganizirati, sugerirati, dekurirali, ignorírali, aktualizírati, urbanizirali. she-matizírati itd. Njihova se nesvršenost. odnosno svršenost može prepoznati samo u kontekstu. Usp.: On uvijek tako večera (nesvrš.) i Kadvečeraš, dodi, pa čemo porazgovarati (svrš.). Da bi bili komunikacijski prozirniji, i oni znadu dobiti prefiksalne morféme koji glagole čine svršenima: povečerati. porúčati itd. ili nesvršenima: ručávúti, razminirávati itd. 213. Sufiksalni morfem -(j)a- cesto zahtijeva duljenje prethodnoga sloga. Zato če o ispred njega postatí a (dugo o daje a): slôm-i-ti > slám-a-ti. urôn-i-ti > uránj-a-ti, porôd-i-ti > porád-a-ti itd. To je razlog zašto ée pri zamjeni sufiksalnoga morféma -a- u svršenoga glagola pregledati sufiksalnim morfemom -a- u nesvršenom glagolu pregledati doči do razlike u naglasku jednoga i drugoga glagola: pregledati (svrš. gl.) i pregledati (nesvrš. gl.). (Danas se glagol pregledati sve češée zamjenjuje vidski prozirnijim glago-lom pregledčnati.) 214. U glagola prve vrste i u nekih glagola drugc vrste (sa sufiksalnim morfemom -nit-) morfem -a- te glasovi i skupovi glasova i, e, je i ije u korijensko-me morfému izazivaju promjenu suglasnika k, g. h u c. z, s: (is)ták(0/nu)(ii) > (is)lic(a)(li), (iz)rek(0)(ti) > (iz)ric(a)(li). (is)lek(0)(ti) > (is)tjec(a)(ti). (pré)sjek(0)(ti) > (pre)sijéc(a)(li). (s)prég(0/nu)(ti) > (s)préz(a)(ti). (iz)dáli-(nu)(li) > (iz)dis(a)(li) i sl. 215. Promjenu g u z izaziva i suodnos sufiksalnoga morféma -a- s prethodnim samoglasnim f. (is)trg(0/nu)(ti) > (is)trz(a)(ti). 216. Sufiksalni sc morfcmi -(j)a-, -(j)ava- i -(j)iva- ponckad pojavljuju u istih glagola: ukht-i-ti > ukŕšt-a-ti. ukršt-áva-ti i ukršč-íva-ti. U tome se slučaju st, kako vidimo, uz sufiksalni morfém -ja- jotacijom mijenja u št. Tako je najčešče i sa sufiksalnim morfemom -java-: ukrštávati, iskorištúvati, upropaštávati, uvrilávati itd. (Rijetki su oblici sa šč uz -ja- i -java- - usp. pročíščali i pročiščávati.) Jedino se uz sufiksalni morfém -jiva- pojavljujc samo šč: nkrščívati, iskoriščivati, zamaščívati, upropaščívati itd. 217. Buduči da se na sufiksalnim morfcmima -(j)ava- i -(j)iva- nalazi (na pr-vome slogu) dugouzlazni naglasak, ispred njih su slogovi krátki, pa sc ije kao refleks glasa jal u glagola prcma kojima se tvore pretvára u je ili e (prema pravilu Srje > Sre): primijéniti > primjenjivati, navijéstiti > na-vješčivati, onesvijéstiti > onesvješčivati, uklijéštiti > uklješčívati, ucijéniti > ucjenjivati, oslijépiti > osljepljívati, docijépiti > docjepljivati. nalijépiti > naljepljivali, odijélili > odjeljívali, pobijéditi > pobjedivati, stijésniti > slješnjávali, idlijébiti > iižljebljivali. islríjébili > istrebljivati. olrijéznili > otrežnjivati, okrijépiti > okrepljivali. nastrijéliti > nastreljivati, zaprijéčili > zaprečívati, potkrijépiti > potkrepljhati itd. (Pravopisom su dopustení i oblici istrjebljivati, otrježnjívati, okrjepljivati, nastrjeljívati, zaprječivati, potkrjepljívati itd.) 218. Glagoli prvc i drugc vrste ispred sufiksalnih morféma -0- i -nu-je produljuju u ije: nádje(0/nu)(íi) > nadijé(v)(a)(ti), (raz)imje(0)(ti) > (raz)umijé(v)(a)(ti), (prô)htje(0)(ti) > (pro)htijé(v)(a)(li) (v je tu medusamoglasničko) itd. 219. To se dogada i sa sufiksalnim morfemom -je- u glagola četvrte vrstc tipa sagôrjeti i zástarjeti koji se ne zamjenjuje sufiksalnim morfemima -(j)a, -(j)ava- i -(j)iva-: sagôrje(0)(li) > sagorijé(v)(a)(ti) i zástarje(0)(ti) > za-starijé(v)(a)(li). 220. Isto je tako i sa je u korijenskome morfému glagola četvrte vrstc tipa ti-pôvjediti: ispôvjed(i)fti) > ispovijéd(a)(ti). zapôvjed(i)(ti) > zapovijéd(a)(li). propôvjed(i)(t) > propovijéd(a)(li) itd. 221. U glagola složenih od léljeli stvorcnih sufiksalnim morfemom -a- e sc u korijenskome morfému mijenja u ije: polét(je)(ti) > polijét(a)fli), izlét(je)(ti) > izlijét(a)(ti) itd. Tako je i sa e i ; u glagola složenih od leči/legnuti (lég(0/ nu)(ti)) i ľni (li(0)(ii)): pôleg(0/nu)(li> > polijég(a)(ti) i pôli(0)(li) > po-lijév(a)(ti). 222. U nekih glagola drugc vrste ispred sufiksalnoga morféma -nu- suglasnici (korijenskoga morféma) d, k (iza suglasnika s), g (iza suglasnika z), t i b ispadaju, ali sc u nesvršenih glagola sa sufiksalnim morfemom -a- vracajú: préki(nu)Oi) (< prékid(mi)(ti)) > prekid(a)(ti), bríz(nu)(ii) (< brizg(nu)(ti)) > brizg(a)(li). stis(mt)(ti) (< stisk(nu)(ti» > stisk(a)(ti), pokré(nu)(ti) (< pokréi pôkrel(a)di) i pôgi(nu)(ti) (< pôgih(nu)(ti)) > pogíb(a)(ti). 223 U glag°'a ''Pa "skočili, iimôčili i raslôčiti suglasnik je č u alternaciji sa suglasnikom k: uskôč(i)(ti) > uskák(a)fti), umôč(i)(ti) < umák(a)(ti) i ras-tôč(i)(ti) > rasták(a)(ti). 224. Pri tvorbi nesvršenoga glagola od glagola tipa zábrimili n se odvaja i (jotacijom) mijenja u nj: zábrin(u)(ti) > zabrinj(áva)(ti). U skladu s time suglasnički se skup sn mijenja u šnj: zgusn(u)(ti) > zgušnj(áva)fti). (Zgtiš-njávati možc glasiti i zgvščivati - prema modelu zgust(nu)(ti) + jiva(ti) > zgušč(iva)(li).) 225. S njima sc daklc (sa /; i sn) dogada ono što sc dogada sa n i sn kad n pripadá korijenskomu morfému: razvôdn(i)fti) > razvodnj(áva)(ti) i zakásn(i)(ti) > zakašnj(áva)(ti). 226. Specifične promjene doživljavaju glagoli prvc vrste, posebno u svorne ko-rijenskom morfému. U njima ispred nástavka -li suglasnici d i l postaju s: krach- 0+ ti > kras t i i norm. plet+ 0+ li > plesli, b - ps: greb+ 0+ ti > grěpsti, a k + t, g + t i h + t - č: rek+0+ti > reči, mog+0+ti > môči i vrh+0+ti > vŕči. To se dogada i sa d + tu glagola iči (< id+0+ti). U glagola tipa rásti ispred nástavka -// suglasnik / ispada: rast+0+li > rásti. 227. Pri tvorbi nesvršenih oblika glagola od svršenih u glagola prve vrstc najčešče sudjeluje sufiksalni morfém -(j)a- (vrlo rijetko sufiksalni morfcmi -(J)ava- i -(j)iva-). Taj morfém utječe na ove promjene korijenskoga morféma: 1. dugo ě postaje im ili inj: (sä)že(0)(ti) > (sá)žim(a)(ti) i (pô)če(0)(ti) >(pô)činj(a)(ti); 2. krátko e u glagola tipa sazreti postaje ije: (sá)zre(0)(ti) > (sa)zrijé(v)(a)(ti) (v je tu medusamoglasničko); 3. dugo ě u glagola tipa zakleti postaje inj: (za)kle(0)(ti) > (zá)klinj(a)(ti)\ 4. va u glagola tipa sázvati postaje /'v: (sä)zva(0)(ti) > (sa)ziv(a)fti); 5. sla u glagola tipa siati postaje Silj: (pô)sla(0)(ti) > (po)šilj(a)(ti); 6. ra u glagola tipa säbrati postaje ir: (sä)bra(0)(ti) > (sä)bir(a)(ti); 7. /• u glagola tipa sátrti postaje ir: (sá)tr(0)(ti) > (sä)tir(a)fti); 8. riji u glagola tipa umrijěti postaje ir: (u)mrije(0)(ti) > (ii)mir(a)(ti), (prô)drije(0)(ti) > (prô)dir(a)(ti); 9. u u glagola tipa pôsíiti postaje ip: (pô)su(0)(ti) > (pô)sip(a)(ti); 10. o u glagola tipa pomoci postaje a: (pô)mog(0)(ti) > (po)mág(a)(ti). CLAGOLSKI VID I PROMJENE KOJE IZAZIVA Svrieni Nesvršeni r-1-1- Suf. morf. -/'- / -je- / -0-/ -je- / -nu- -a- -dva- -íva- -ja- -java- -jTva- preporúč-i-ti preporůč-a-ti proiic-i-li prouč-áva-li ukjjúč-i-ti uključ-íva-li sukób-i-li sukoblj-áva-ti prispodób-i-ii prispodáblj-a-ti lidúb-i-li udublj-tva-ti prětlvid-je-ti predviá-a-ti prilagód-i-ti prilagod-áva-ti ugrád-i-li ugrad-iva-ti zašarúf-i-li ' zašaraflj-iva-ti 1_ pomól-i-ii pomálj-a-ti isél-i-ii iselj-áva-ti ostakl-i-ti oslaklj-iva-ti pripilóm-i-li pripilomlj-áva-ti namám-i-ii namamlj-lva-ti zatin-i-li začinj-a-ti usiin-i-li usitnj-áva-ti zastrán-i-li zaslranj-iva-li skiip-i-li _ skúplj-a-ti začěp-i-ti začeplj-áva-ti | ishláp-i-li ishlapli-iva-ti 1_oglús-i-ti oglaš-áva-ti i Svrieni Nesvršeni i 1 ^rá, -i-/-fe-/-0-/ -je-/-nu- -a- -áva- -Tva-morf. -ja- -jáva- -jíva- oglás-i-tí ogluš-iva-ti obrál-i-li se óbač-a-li se razgólil-i-li se razgolič-áva-li se zapamt-i-ti zapamč-iva-li pózJrav-i-li pdzdravlj-a-ti iskriv-i-ti iskrivlj-áva-ti ugláv-i-ti uglavlj-iva-ti ópaz-i-li opáž-a-li súz-i-ii suž-áva-li zaraz-i-li se zarai-iva-li se izmisl-i-li izmišlj-a-ti zapósl-i-li se zapošlj-áva-ti se isprázn-i-li ispražnj-áva-li isprázn-i-ti isprainj-iva-ti ukrst-i-ti nkišl-a-li upmpásl-i-li upropaSt-áva-ti premósl-i-li premošč-iva-li slóm-i-li slám-a-li poróJ-i-li porúd-a-li urón-i-li uránj-a-ti prégled-u-ti pregléd-a-ti istak-0-a/isták-mi-ti istic-a-li izrek-0-li izric-a-li 5 Svršeni l Nesvršeni ' 1 -/- / -je- / -0-/ -je- / -nu- -a- -áva- -Tva- -java- -jíva- islek-0-ti istjec-a-li presjek-0-ti presijéc-a-li sprěg-0-ti/sprég-nu-ti spréz-a-li primijén-i-li primjenj-iva-li onesvijést-i-ti onesvješč-iva-ti uklijóšt-i-ti ukJješč-iva-ti ucijén-i-li ucjenj-iva-ti nalijép-i-li naljeplj-iva-ti odijél-i-ti odjelj-iva-li užlijéb-i-ti užljchlj-iva-ti polkrijép-i-li potkreplj-iva-ti / polkrjeplj-iva-ti Záprijéč-i-li zapreč-íva-li /zaprječ-iva-li nádje-0-li/nadje-mi-li nadijé-va-ti raziimje-0-li razumijév-a-ti práhlje-0-ti proluijév-a-li záslar-je-li zastar-ijéva-ti sagór-je-li sagor-ijéva-li polěl-je-li polijél-a-ti próli-0-li pmlijév-a-li poleg-0-li polijěg-a-li prěki(d)-nu-ti prekid-a-li í Svršeni Nesvršeni ■■■■■■■■■ -i-/-je-/-0-/-je-/-nu- -a- -dva- -Tva- -ja- -java- -jíva- pokré(t)-nu-li pókret-a-ú pógi(b)-nu-li pogib-a-li uskóč-i-li uskák-a-ti zábri-n(u)-li se zabrinj-úva-li se sážě-0-li | sažim-a-li sázre-0-ti sazrijé-va-li záklě-0-ti záklinj-ti-li sázva-0-ti saziv-a-li pósla-0-li pošilj-a-li prěbra-0-ti prěbir-a-li sátr-0-ti sálir-a-li iimrije-0-li iimir-a-li pródrije-0-ti pródir-a-li pósu-0-li pósip-a-li pómog-0-li pomág-a-li Vidskoznačenjske řaze 228. Nesvršeni glagoli imaju nasuprot sebi svršene glagole i, obrnuto, svršeni glagoli - nesvršene glagole. Svršeni se glagoli tvore od nesvršenih glagola prefiksalnim morfemima. a nesvršeni glagoli od svršenih glagola sufiksal-nim morfemima. 229. U tome smislu postoje tri faze. U prvoj su fazi nesvršeni glagoli, u drugoj svršeni glagoli (stvořeni od nesvršenih glagola prefiksalnim morfemima). a u trečoj nesvršeni glagoli (stvořeni od svršenih glagola sufiksalnim morfemima). Usp.: (1) sjéči > (2) presjeä > (3) presijécati, (1) bbsli > (2) probošti > O) probádali, (1) močili > (2) namočili > (3) namakali, (1) kopali > (2) okôpali > (3) okopávali, (1) štítili > (2) zaštítit i > (3) zaštičivali, (1) trijébiti > (2) 1strijébiti> (3) istrebljivati, (1) lijépili > (2) nalijépiti > (3) na-Ijepljivati itd. (Pravopis dopušta i oblik islrjebljívati.) 230. Ponekad se u prvoj fazi ne nalazi nesvršeni, nego svršeni glagol. Usp.: (1) reči > (2) izreči > (3) izricati, (1) iizěti > (2) odiizěti > (3) odiizimali, (1) diči > (2)pôdiči > (3) pôdizati itd. Glagolskovidska značenja 231. Sufiksi i prefiksi pribavljaju glagolima specifíčna značenja. Ta značenja zovu se glagolskovidska značenja. Neka od njih pretpostavljaju jednu, a neka tri glagolskovidske faze (prvú, drugu i treéu). Prvu fazu prcdstavljaju nesvršeni, drugu svršeni (stvořeni od nesvršenih prefiksalnim morfemima) i treóu nesvršeni glagoli (izvedeni od svršenih sufiksalnim morfemima -(j)a-, -(j)ava- i -(j)iva)-. Usp.: (1) bbsli > (2) probošti > (3) probádali, {í) mhlili > (2) rázmis/ili > (3) razmišljaii. (1) ôrati > (2) predrali > (3) preorávali, (1) misliti > (2) ôsmislili > (3) osmišljávali. (1) písali > (2) ispisati > (3) ispisivati, (1) štiliti > (2) zaštítili > (3) zaštičivali. 232. Ima glagola koj i se u trečoj fazi mogu tvoriti dvama i trima sufiksalnim morfemima. Usp.: (1) kopali > (2) okôpali > (3) okápati i (1) kôpati > (2) okôpali > (3) okopávali, (1) čistili > (2)počistili > (3)počíščati,počiščávali i počiščivati. Ponekad nema glagola u prvoj fazi. npr. (1) (...) > (2) navijésliti > (3) na\ijéštati. navještávati i navješčivati. 233. Prvu fazu mogu predstavljati i svršeni glagoli. Usp.: (1) kázali > (2) iskázati > (3) iskazivati, (1) reči > (2) pôreči > (3) poricati, (1) diči > (2) pôdiči > (3) pôdizati. 234. Evo tih glagolskovidskih značenja: 1. Sativno značenje. Ono se izriče sativnim glagolima. To su glagoli kojima se izriče dosta radnje (lat. satis = dosta). Tvore se prefiksima na- i iz- i povratnom česticom se. Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i trečoj glagolskovidskoj fazi: nájesti se - najédali se, napili se - napijali se, ixmôriti se - izmárati se itd. 2. Intenzivno značenje. Ono se izriče intenzivnim glagolima (lat. intendere = napeti. napregnuti). To su glagoli kojima se izriče radnja do vrhunca volje subjekta. Najčešče se tvore prefiksima raz-, uz- i za- i povratnom česticom se. Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i trečoj glagolskovidskoj fazi: razljútiti se - razljučivati se, uzbúditi se - uzbudivati se, zaljú-hiti se - zaljvbljtvati se itd. 3. Inkoativno značenje. Ono se izriče inkoativnim glagolima (lat. inchoare = započinjali). To su glagoli kojima se izriče početni dio radnje. Tvore se prefiksima po- i za-. Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i trečoj glagolskovidskoj fazi: poleljeti - polijétali, zarôniti - zaránjati itd. 4. Finitivno značenje. Ono se izriče finitivnim glagolima (lat./íw's = kraj, završetak). To su glagoli kojima se izriče završni dio radnje. Tvore se sufiksom do-. Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i trečoj glagolskovidskoj fazi: doráditi - doiadivati, dovŕšili - dovršovali itd. 5. Deminutivno značenje. Ono se izriče deminutivnim glagolima (lat. deminuere = umanjivali). To su glagoli kojima se izriče radnja manja od obične. Tvore se prefiksima po- i pro- te sufiksima -uc-, -uck-, -ck-, -k-, -(j)ak-, -uš-, -ušk- i dr. Glagoli s prefiksima mogu pripadati drugoj i trečoj glagolskovidskoj fazi: poigrali se - poigrávati se,prošélati - prošetávati itd. Sa sufiksima su jednoglagolskovidski: svjelliicati. pjeviickati, grickati (s ispadnutim r). Ijiiljkali, bacákati se, moljákati, pjevúšili. Ijuljiiškati se idr. Glagoli pjeviícnuti (iz raspodjele ckn k ispada), Ijuljnnli (iz raspodjele Ijkn k ispada) i njima slični pokazuju da i takvi glagoli mogu podlijegati glagolskovidskim promjenama. 6. Augmentativno značenje (lat. augere = povečati). Ono se izriče aug-mentativnim glagolima. To su glagoli kojima se izriče previše radnje. Tvore se prefiksom pre-. Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i trečoj glagolskovidskoj fazi: préjesti se - prejedali se, presôlili - presoljávati, prezásitili se - prezasičivati se itd. 7. Pejorativno značenje. Ono se izriče pejorativnim glagolima (lat. peior = gori). To su glagoli kojima se izriče radnja s nijansom pogrdnosti. Tvore se sufiksima -ek-. -car- i -kar-. Usp.: pružéknuti se, vucärali se, piskárati itd. 8. Majorativno značenje. Ono se izriče majorativnim glagolima (lat. maior = veči). To su glagoli kojima se izriče radnja veča od druge. Tvore se prefiksom nad-. Takvi glagoli mogu pripadati drugoj i trečoj glagolskovidskoj fazi: nadjáčali - nadjačávali, nadvládali - nadsladávati, nadmíídľiti nadmudrívati itd. 9. Totivno značenje. Ono se izriče totivnim glagolima (lat. totus = sav). To su glagoli kojima se izriče sva radnja (od početka do kraja). Svi su svršeni, što znači da pripadajú drugoj glagolskovidskoj fazi. Tvore se prcfiksima: fc- (izgrádili), po- (posprémiti), o- (ôbavili), na- (namámiii), s- (svŕšiti) itd. 10. Durativno značenje. Ono se izriče durativnim glagolima (lat. durabilis = trajan). To su glagoli kojima se izriče radnja što trajc (neprekidno). Svi su nesvršeni, što znači da pripadajú prvoj i treéoj glagolskovidskoj fazi. Oni koji se tvore od prefigiranih nesvršemih glagola tvore se su-fiksima -(j)a-, -{j)ava- i -(J)iva: misliti - izmišljati, gráditi - izgradivati, plsati - ispisivali itd. 11. Distributivno značenje. Ono se izriče distríbutivnim glagolima (lat. di-stribuere = raspodijeliti). To su glagoli kojima se izriče raspodjela rad-njc. Tvore se prefiksima po-, poiz- i iz- koji se dodajú vec prefigiranim glagolima. Pritom ne mijenjaju njihov vid. Usp.: porázmjestiti -poraz-mjéštati, porazdijélili - porazdjeljivali, posprémiti - posprémati, pois-kákali - poiskakhati ili ispoiskakivati. Clagolski oblici 235. Glagolski se oblici dijele na jednostavne i složené. Jednostavni su glagolski oblici oni koji se tvore od jednoga glagola, a složeni oni koji se tvore od dvaju ili triju glagola, od kojih su drugi i treči pomoéni. Pomočni su glagoli hili i hljěti. 236. Jednostavni su glagolski oblici: prezent, imperfekt, aorist. imperativ, glagolski pridjev radni. glagolski pridjev trpni. oplativ, glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli. Složeni su glagolski oblici: perfekt, pluskvamperfekt. futur prvi. futur drugi. kondicionál prvi i kondicionál drugi 237. Neki se glagolski oblici tvore od nesvršenih. a neki od svršenih glagola. Infinitiv 238. Infinitiv je glagolski oblik kojim se izražava radnja, stanje ili zbivanje. a da se přitom njimc ne upuéuje na lice i broj. 239. Infinitiv ima nastavak -//: pisa-ti. Takav nastavak imaju i glagoli na -či, ---x,„ ;„ „ niima č nastalo stapanjem k i / (u glagola tipa rěči), g i / (u 140. Dio infinitiva ispred nástavka -li naziva se inlinm rijenski i sufiksalni morfém. Sufiksalni su morfemi infinitivne osnove: -0-, -a-, -i-, -je-, -nu-, -ava-, -iva-, -ova- i -eva-: (prô)-pad-0-(li). (pro)-úč-i-(ti). (pro)-pad-a-(li), (is)-ták-nu-(ti), (pro)-uč-áva-lii). (na)-ruč-íva-(ti), kup-ôva-(ii). kralj-ěva-(li) i sl. Morfemi -a-, -ava- i -iva- mogu glasiti i -ja-, -java- i -jiva-. Tada j u njima izaziva jotaciju prethodnih suglasnika: (pred)-víd-a-lii) (prema (prěd)-vid-je-(ti)), (o)-glaš-áva-(ii) (prema lo)-glás-i-(ti)) i (is)-plaé-íva-(til (prema (is)-plál-i-(li)). Glagolsko vrijeme i glagolski način 241. Glagolskim se vrcmenom izražava vrijeme kada se glagolska radnja dogada. a glagolskim načinom način na koji se glagolska radnja dogada. 242. Glagolska se vrcmena izražavaju prezentom, impcrľcktom, aoristom, perfektom, pluskvampcrfektom. futúrom prvim i futúrom drugim. a glagolski načini - imperatívom, optativom, kondicionalom prvim i kondicionalom drugim. 243. Glagolska su vrcmena glagolska sadašnjost. glagolska prošlost i glagolska 1)11(1 111 IIosi Prezent 244. Prezent je glagolski oblik kojim se izražava glagolska sadašnjost. Tvori se od prezentske osnove i prezentskoga nástavka (i svršenih i nesvršenih glagola). Prezentsku osnovu čini korijenski i sufiksalni morfém. 245. Sufiksalni su morfemi prezentske osnove -i-, -i-, -ä- i -jě-. Sufiksalni morfém prezentske osnove -č- imaju glagoli prve i druge vrstc. sufiksalni morfém prezentske osnove -í- glagoli četvrte vrste, sufiksalni morfém prezentske osnove -ä- glagoli pete vrste, a sufiksalni morfém -jě- glagoli treče i šeste vrste. 246. Prezentski su nástavci -m (za prvo lice jednine), -š (za drugo lice jednine). -0 (za treče lice jednine). -mo (za prvo lice množine), -le (za drugo lice množine) i -ě ili -u (za treče lice množine). (Nastavak -ě za treče lice množine imaju glagoli četvrte. a nastavak -u glagoli prve, druge, treče. pete i šeste vrste.) 247. U prvome razredu treče vrste suglasnik se j sufiksalnoga morféma -jě- stapa sa završnim suglasnicima korijenskoga morféma b, c, d. g, h, k. m. p, s, t, v " » hli. č. d, ž, š, č, mlj. plj, š, č, vij i i: zôb-a-ti - zbb-jě-m > zôblj-e-m.