fö2-v-----s/-—v- VEHkO I MA|*0 počteTiao 0Í-O\>O Zvonimir Zvonimir je vladao iz Knina. Njegova vladavina, nepomučena večim ratovanjem i unutrašnjom napetošču, odrazila se u gospodarskom napretku i kultumoj izgradnji. On bogato dariva crkve i samostane, gradi trobrodnu crkvu u Biskupiji kraj Knina, daruje posjedima plemstvo. Od njegovih darovnica najznamenitija je ona glagoljaškom samostanu u Baški na otoku Krku. Na spomeň kraijevskoga dara redovnici su potkraj 11. stolječa dali uklesati glagoljicom i hn'atskim jezikom opis darovanja na Baščansku ploču. Na njoj se spominje Zvonimir, kralj hnatski, sto je najstariji spomeň hrvatskoga vladarskog imena i naslova u národnom jeziku. Crkveno graditeljstvo s karakterističnom pleternom skulpturom, karakterističnom za područje od Istre do Dubrovníka i Boke kotorské, od Siska i Lobora do Iloka, Glamoča i Livna, gradnja gradova, bogate samostanske knjižnice, razvoj obrta i trgovanja, sve su to obilježja Zvonimirove vladavine i hrvatskoga 11. stolječa uoči sumraka hn'atske državne nezavisnosti. (Ulomak iz knjige Hrvatska povijest Trpimira Macana) Vlastite imenice pišemo velikim početním slovom, a opče malim: vlastita imenica: Zvonimir vlastito ime: Bašcanska ploča opča imenica: kralj opče ime: kameňa ploča Svaka vlastita imenica je i vlastito ime. Razmisli: Vrijedi li i obratno? Po opčem pravilu o pisanju velikim i malim početnim slovom valja samo odrediti što je vlastito ime, tj. što se odnosi na jedno jedino biče, pojavu ili stvar, a ne na njih više iste vrste. Pri tome cesto dvojimo, a posebno kod višečlanih vlastitih imena. Velikim početnim slovom pišu se riječi prema tri osnovna načela: 1. prvá riječ u rečenici 2. vlastito ime 3. riječi iz počasti. Sve ostale riječi, same ili u rečenici, pišu se malim početnim slovom, osim nekih izuzetaka. 111 Prvá riječ u rečenici U tekstu se svaka nova rečenica, tj. rečenica iza rečeničnoga znaka kóji obiljezava kraj prethodne rečenice, piše velikim slovom. Velikim se slovom piše i rečenica upravnoga govora iza dvotočja: Řekla mi je: "Brzo dodi kuči. " Rečenica objašnjenja iza upravnoga govora, kao i dio rečenice upravnoga govora kóji je odvojen objašnjenjem, pišu se malim slovom: "Hvala vam, profesore", rekaoje ozbiljno Giza, "a U radije to ne bih učinio." Ako je iza naslova u pismu uskličnik, sljedeča se rečenica piše velikim slovom; a ako se iza naslova stavlja zarež, piše se malim slovom: Dragi prijatelju! Dragi prijatelju. Tvoje pismo tne je obradovalo. tvoje písmo me je obradovalo. Pjesnici, iz izražajnih razloga, znaju svaki stih pisati velikim slovom kad i nije nova rečenica, a poneki svaki stih pišu malim slovom. Takvih primjera nači češ u svojoj Citanci. Vlastita imena Vlastita imena mogu biti: a) jednočlana vlastita imena (jedna riječ) — vlastite imenice b) višečlana vlastita imena (više riječi). Jednočlana vlastita imena a) Osobná imena i prezimena Ijudi, nadimci, umanjenice i odmilice: Trpimir, Matič, Zvonimir, Zuti, Braco. Imenice koje se pišu uz osobno ime, a znače zanimanje, položaj ili titulu, pišu se malim početnim slovom: profesor Matič, kralj Zvonimir, predsjednik Pavletič. Osobná imena u službi opčih imenica pišu se malim slovom. To su najčešče mjerne jedinice i proizvodi: volt, amper, ford. b) Imena ljudi prema pripadnosti kraju, mjestu, zemlji, národu, kontinentu - etnici: Hn'at, Podravac, Dalmatinka, Krčanin, Bugarin, Azijka, Afrikanac, Zemljanin. c) Imena božanstava i mitoloških biča: Bog, Isus, Jahve, Alah, Afrodita, Kiklop. Imenice bog, božica kao opče imenice pišu se malim slovom: bog Mars, božica Vesna. Imenice Krist, Spasitelj, Svevišnji kada dolaze kao zamjena za osobno ime Isus pišu se velikim slovom, inače se pišu malim slovom: svevišnji Bog. d) Imena životinja: Kokolo (papiga), Šarko (pas), Bijelac (konj), Brundo (medvjed). Razlikujemo naziv životinje prema osobini od vlastitoga imena: bijelac (konj bijele boje) i Bijelac. 112 e) Posvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica s nastavcima -ov, -ev, -in: Zvonimirov, Sarčev, Dalmatinkin, Europljaninov. f) Imena blagdana. tiskovina, zemljopísna imena, imena gradevina, prometala, proizvoda i si.: Božič, Uskrs; Vikend (novine). Linka (knjiga); Kali (mjesto), Suva, Gvozd, Sahara, Dalmacija, Podravina, Krk, Velebit, Francuska, Afrika, Sredozemlje, Jupiter; Zagrepčanka (zgrada), Titanik (brod), Kalodont (ime proizvoda za razliku od opée imenice kalodont). Imena ove posljednje grupe su cesto višečlana. Višečlana vlastita imena Višečlana vlastita imena pišu se po dva načela: I. svaka riječ velikim slovom II. prvá riječ velikim slovom. I. Svi se članovi višečlanog imena (osim veznika i prijedloga) pišu velikim početním slovom: a) Imena Ijudi i božanstava: Petar Krešimir Cetvrti, Petar Veliki, Ksaver Šandor Dalski, Nikola Subič Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Ivana Brlič-Mažuranič, Bik Kóji Sjedi, Oko Sokolovo, Ivan Pavao ÍL, Blažena Djevica Marija, Gospa Trsatska, Presveto Trojstvo. b) Zemljopísna imena: 1. imena naseljenih mjesta: Brod na Kúpi, Sveti Petar u Sunú, Ivanič Grad, Hnatska Kostajnica, Slavonski Brod Razlikujemo Krupinské Toplice (ime mjesta) i Krapinske toplice (ime toplica). 2. imena država (koje postoje ili su postojale u povijesti): Republika Hnatska, Republika Bosna i Hercegovina, Sjedinjene Americké Dŕžave, Austro-Ugarska Monarhija, Zapadno Rimsko CarsWo 3. imena kontinenata: Južná Amerika, Sjeverna Amerika II. U svim se ostalim višečlanim vlastitim imenima velikim početním slovom píše samo prví član, a od ostalih samo onaj kóji je i sam vlastito ime. Navodimo najčešée primjere: 1. imena ulica, trgova i dijelova naseljenih mjesta: Zvonimirova ulica, Trg baňa Josipa Jelačiča, Stati grád (dio grada, drugo je Stari Grad) 2. zemljopísna imena (osim država, naseljenih mjesta i kontinenata), imena prometnica i županija: Jadransko more, Vransko jezero, Gacko polje, Sueski kanál, Zagrebačka gora. Veliká Kapela (i Kapela je ime planine.); Autocesta Zagreb—Split; Splitsko-dalmatinska županija Razlikujemo npr. ime Daleki istok kao ustaljeni zemljopisni pojam od odredenja položaja atribútom u npr. istočna Slavonija 3. imena blagdana i praznika: Nova godina, Majčin dan, Praznik rada, Dan domovinske zahvalnosti, Dan Hn'atske ratne mornarice 4. imena nebeskih tijela: Kumova slama, Mliječna staza, Veliki medvjed 113 5. nazivi ustanova, organizacija, udruga: Osnovna škola Jure Kastelána, Hrvatsko narodno kazalište, Matica hrvatska, Dobrovoljno vatrogasno društvo, Planinarsko društvo Velebit 6. naslovi knjiga, časopisa, novina: Sveto pisrno, Seljačka buna, Modra lasta, Jutarnji list • Napose treba biti oprezan u pisanju imena svetaca. Ako se imenuje sam svetac, ondá se blaženi/sveti ispred imena piše malim slovom: sveti Marko Križevčanin, sveti Leopold Mandič, sveta Lucija, blaženi Alojzije Stepinac. Ako se imenom sveca imenuje kakva crkva, blagdan ili ustanova, tada se svi članovi u imenima sveca po kojima su ti pojmovi nazváni pišu veiikim slovom: Sveti Nikola (blagdan), Sveti Rok(o) (crkva), Pjevačko društvo Svete Cecilije. Riječi iz počasti •* Obracajúci se nekoj osobi uz počast, rabimo zamjenice za 2. lice množine. U izravnom písmenom obračanju te zamjenice pišemo veiikim slovom: Vi, Vaš ... U tu svrhu rabimo i zamjenice za 2. lice jd., posebno kad osječamo bliskost s onim kóme se obračamo, npr. u obračanju Bogu: Ti, Tvoj... Obračamo li se nekome u množini, npr. udruzi ili si., tu zamjenicu pišemo malim slovom. a) Ravnatelju škole: b) Školskom odboru: Poštovani gospodine ravnatelju! Poštovana gospodo! Molimo I as da udovoljite našoj molbi... Molimo ras da udovoljite našoj molbi... Zahvaljujemo na l ašoj brizi za naš klub. Zahvaljujemo na x ašoj brizi za naš klub. •■ Nazivi poglavara država i zemalja i drugih visokih dužnosnika, kao i pridjevi izvedeni od njih, pišu se iz počasti veiikim slovom ako uz njih nije osobno ime: Svi smo bili neobično uzbudeni kad je Papa posjetio Zagreb. Za Papina posjeta ... Svi smo bili neobično uzbudeni kad je papa Ivan Pavao //. posjetio Zagreb. U izravnom obračanju poglavarima država i drugim visokim dužnosnicima, uz zamjenicu za 2. lice mn. rabe se i izrazi iz počasti kóji se tada pišu veiikim slovom: J aša Ekscelencijo, I aše I eličanstvo i si. 114