5. INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVÍ
USKLIČNIK
78.    Uskličnikom se obilježava kraj usklične rečenice.
Takvom se rečenicom izražava zabraná, zapovijed ili poticaj:
Zabranjeno unošenje čaša i šalica u predavaonicu!
Pogledajte sljedeči primier!
To je najdosadnija čajanka na kojoj sam bila u životu!
Zanimljivo!
Ne, molim te, pričaj dalje!
Ne prilazile!
79.    Uskličnik se piše iza izravna obraéanja (vokativa), iza izraza s uzvicima, zaklinjanji-
maiproklinjanjima:
Matko!
Poštovane kolegice i kolege! Hejl Nisám ti to pričala?! Dovraga i obziri! Učini nešto!
Iza izravna obraéanja, izraza s uzvicima, zaklinjanjima i proklinjanjima može se
pisati i zarez:
Hej, nisam ti to pričala?! Halo, čuješ li me? Zaboga, pokreni se!
O pisanju zarcza iza obraéanja i usklika v. $ 90a.
80.    Unutar rečenice uskličnik se piše iza riječi ili skupa riječi kojima se — u zagradama
ili omedeno crtama — posebno komentira sadržaj rečenice ili kojega njezina dije-
la. Sličnu ulogu — ulogu iscicanja i/ili upozorenja — ima i jedan ili vise (obično
do tri) uskličnika u zagradama:
Uostalom, da su takve informacije obilatije potvrdivane (čak!) i u dnevnim novinama, zař bi ih tko nazivao nepostoječima?
Svi su likovi kóji se u priči pojavljuju sjajni i neobični, uključujuči ozbiljnog tatu kóji se razumije u valutě i devize, ali se boji popiti lijek, nježnu i brižnu mamu i preplašene gusare kojima — zamislite! — úpravo nedostaje takva májka.
Na sam Uskrs doživio je neugodno iznenadenje jer su mu lopovi ukrali dva kotača (!!!) na posve novom mercedesu parkiranom ispred luksuzne londonske rezidencije.
Posebno se upozorenje na riječ, dio rečenice ili rečenicu može iskazati latinskim
uzvikom sic! (u značenju 'tako /stoji u originálu/'; čit. sik) u zagradama:
Na njihovoj mrežnoj stranici još uvijek stoji čestitka kojom posjetiteljima žele svako dobro u 2004. (sici) godini.
81.    Uskličnik se može pisati iza naslova, posebice u novinama:
Podatke iz računala nemoguče je izbrisati! (novinski naslov)
50
O. IIN l cnr-uiNr\v_.ioor-
KOMBINACIJE UPITNIKA I USKLIČNIKA
82.
83.
84.
Na kraju rečenice kojom se izražava i upit i čudenje — ili i čudenje i upit — pišu
se upitnik i uskličnik u kombinacijama, npr. ?!,!?:
Pa zar to ipak nije malo převise!? To je sve?! Doista!?
Upit se i čudenje mogu odnositi na dio rečenice i/ili teksta, pa se upitnici i usklič-
nici u kombinacijama javljaju — obično u zagradama — uz dio rečenice ili teksta
nakojiseodnose:
Ti su Ijudi nezadovoljni svojim životima i dátumom (?!) na kóji padá Valentinovo! On sada veli da je taj prigovor potpuno besmislen (!?) jer da su to minimálne opreke.
Kombinacijom se upitnika i uskličnika iza naslova iskazuju nevjerica i čudenje:
Gutenberg nije izumio tiskarski stroj?! (novinski naslov)
ZAREZ
85.   Zarez je najčešéi znak nerečenične granice. Njime se obilježavaju nizanje, suprot-nost, naknadno dodavanje i isticanje.
ODVAJANJE ZÁREZOM
86.
Zárezom se odvajaju dijelovi kóji se nižu ili nabrajaju. Nizanje je uzastopno ponav-ljanje istovrsnih jezičnih jedinká tri ili vise puta. Ako su pojedini članovi u nizu — obično posljednja dva — povezani veznicima i, te, ili i si., zarez se medu njima ne piše (v. i §§ 92d, 93a, 93b). Sastavne veznike kojima se niz zatvára (i, te, pa, ni), posebice u administrativním tekstovima, može zamijeniti složeni veznik kao i.
Nizati se mogu
a) istovrsni članovi rečeničnog ustrojstva
•   subjekti:
Poljodjelci, djeca, starci, rekreativni ribolovci i svi kóji su se zatekli u selu pogledima uprtim u nebo iščekivali su dolazak prvih roda.
•   objekti:
Piše pjesme, krátke price, románe.
51
•   medusobno ncovisni pridjcvski atributi (svaki se odnosi izravno na imenicu):
Prošlo je petnaest godina od moga posljednjeg posjeta Savudriji, pravom, močnom, zidanom svjelioniku na Jadranu.
(gdje se atributi pravi, mocni i zidani odnose na imenicu svjetionik)
O pisanju atribula bez zareza v. § 92b.
•   istovrsne príložné oznake:
Pa zaigra kolo: po ognjlštu, po pepelu, pod policu, na stolicu, po čupu, na klupu!
Nekoč su svjetski pútnici najčešce putovali kočijama, a današnji udaljenosti prevaljuju automobilima, brzim vlakovima, avionima.
Istovrsna príložná oznaka može — kao naknadno objašnjenje — biti i umetnuta, te se tada s obiju strana odvaja zárezom:
Na čarobnom poluotoku Istri, iznad zelenooke rijeke Mirne, ponosno stoji Hum, grád najmanji na svijetu!
O rcčcnicama i dijclovima rečenice kojima se objašnjava sadržaj v. $ 90b.
Zarez se píše i izmedu dvaju istovrsnih članova rečeničnoga ustrojstva u bez-vezničkoj (asindetskoj) vezi — izmedu dvaju subjekata, dvaju objekata, dvaju medusobno neovisnih pridjevskih atributa, dviju istovrsnih priložnih oznaka:
Sazrele su smokve, grožde. Nudimo koláče, sladoled! Odrastao je u lijepoj, urednoj kuči.
Predavanje ce se održati u zgradi Filozofskoga fakulteta, u velikoj dvořani.
b)  riječi i izrazi s isticajnim čestícama ili intenzifikatorima (i, ni, ili, bilo):
Mjesecima se nisam dao slikati, a pokušavali su i mama, i tata, i djed.
Tada mu nisam govorio ni o boama, ni o prašumama, ni o zvijezdama.
Imate několiko mogučnosti: ili razgovarajte, ili se prepirite, ili se Ostro sukobljavajte — samo nemojte šutjeti!
Svakako se javi: bilo telefónom, bilo pismom, bilo SMS-om, bilo porukom u boci!
c)  istovrsne surečenice u bezvezničkoj (asindetskoj) vezi (surečenični niz): Cikču, vrište, guraju se i krevelje!
Rajčice stavite nakrátko u kipuču vodu, izvadite ih, odstránite kožu te narežite na četvrtine. Oni najradije jedu ono što je kuhala njihova mama, stanujú najradije u ulici u kojoj su išli u školu, oni su dugo mladi i odjednom stari i úmorní, žele svake godine novi auto.
d)  istovrsne závisné surečenice u sklopu zavisnosložene rečenice bez obzira na po-ložaj u odnosu na glavnu surečenicu (v. § 89e)
Zaključujemo da je Gradina tijekom stolječa doživljavala promjene, da je cesto zbog strateške vážnosti mijenjala gospodare, da je imala svoje uspone i padove, pretrpjela vise ili manje uspjele obnove, da današnji izgled zahvaljuje obnovi grofa Nugenta te da je cesto, u nedostatku pravih sadržaja, prepuštana nemaru i stihiji.
Da li nošen někom gotovo pohotnom znatiželjom, strašču za iskušavanje sudbine, da li fiziološkom potrebom za novim senzacijama, da li urodenom težnjom da »živi opasno», on je uvijek bezobzirno slijedio tu svoju apsurdnu repaticu što je bljeskala iza njegovih debelih leča i nepogrešivim inštinktom pronalazio neugodnosti, nezgode, opasnosti, komplikacije, sukobe, iz kojih bi uvijek, kao Feniks, izlazio neozlijeden.
52
Zárezom se odvajaju surečenice u bezvezničkim (asindetskim) vezama
a)  nezavisnosložene:
Kucaj, otvorit če ti se. (Kucaj, i otvorit če ti se. / Kucaj, pa če ti se otvoriti.)
Vodite Ijubav, ne rat! (Vodite Ijubav, a ne rat!)
Učila, ne učila — isto mi se piše. (Učila ili ne učila — isto mi se piše.)
On nije skretao s linije, čekao je da linija skrene. (On nije skretao s linije, nego/več je čekao da
linijaskrene.)
b)  zavisnosložene:
Vidim, preumorni ste za raspravu! (Vldim da ste preumorni za raspravu!) Molimo, isključite mobitele! (Molimo da isključite mobitele!)
O bezvezničkim (asindetskim) zavisnosloženim rcienicama v. i § 89d
Zárezom se odvajaju sastavnice nezavisnosložene rečenice
a)  suprotne rečenice
•   povezane suprotnim veznicima a, ali, no, nego, veé, dok:
Otišli su tako do šanka i naručili po kávu, a ondá su se vrátili do stolica i zavalili se u naslonjače.
Európska Unija nije nastala s namjerom da pomaže slabima, več da stvára bogatstvo.
Ne možemo pojavu definirati po onom što ona nije, nego úpravo po onom što ona jest!
•   bez veznika (v. i § 87a):
Pitam tebe, ne njega! (Pitam tebe, a ne njega!)
Male doze lijekova liječe, preveliké ubijaju. (Male doze lijekova liječe, a/dok preveliké ubijaju.)
Učio je, ispit nije položio. (Učio je, ali/no ispit nije položio.)
Ne opravdavam se, samo objašnjavam. (Ne opravdavam se, nego/več samo objašnjavam.)
Svi su se složili, on je imao drukčije mišljenje. (Svi su se složili, ali on je imao drukčije mišljenje.)
Suprotne rečenice mogu biti odijeljene i točkom kao znakom rečenične granice.
Suprotnost se na tekstnoj razini iskazuje tekstnim veznim sredstvima ili konekto-
rima, npr. no, medutim, nasuprot tome, za razliku od toga, s druge strane i si.
[Koala ne voli društvo i sklona je žestoko napásti druge koale koje dodu na njezin posjed.] S druge strane brze lori, ptice sličné papigicama, obožavaju zábave.
O pisanju tekstnih konektora v. $ 95.
b) gradacijske rečenice nekoreiativnoga tipa povezane gradacijskim veznicima
a kamoli. (a) nekmoli:
U dvije godine socijalnih nemira u školama Sindikat s Vladom nije postigao ni teorijsko razumijevanje, a kamoli nešto vise.
U posljednje su se vrijeme pojavile tri vrlo dobre pjesme izvodača od kojih to nisam očekivao, no daleko su oni još od ejelovitih hvalevrijednih albuma, a nekmoli karijera.
O pisanju gradacijskih redenica korelativnoga tipa v. § 93e.
53
5. IN I bHKUNKĽIJ&M ^NftKUvi
c)  rečenice povezane veznicima i, pa, te koj im a se iskazuje kakav uzročno-poslje-dični odnos:
Prikaz je doista bio gotovo u cijelosti negativno intoniran, pa se takva reakcija mogla i očekivati. Vec u šestoj godini obeshrabrili su me odrasli u slikarskom poslu, i nisam bio naučio crtati ništa drugo do boe iznutra i boe izvana.
Svatko, naravno, ima svoju teoriju o Osmanu, i sve su te teorije medusobno sličné, pa ima malo nade da se dozná nešto doista novo.
Pisac Mabg princa A. de Saint-Exupéry svojim je životom i smróu potvrdio vrline nesebičnosti i čovječnosti, te je bas kao njegov najslavniji lik odletio prema zvijezdama.
O pisanju sastavnih rečenica povczanih veznicima i. pa. te. ni. niti v. *j 93a.
d)  rečenice povezane veznikom ili kojima se iskazuje uvjetni (pogodbeni) odnos:
Važno je naučiti pravila o pisanju zareza, ili če se griješiti u pisanju. Članarinu valja platiti, ili vas brišemo s popisa!
O pisanju rastavnih rečenica povczanih veznikom ili v. § 93b.
e)  dijelovi nezavisnosložene rečenice kojima se posebno ističe njezin sadržaj pove-zani složením veznicima pa i, pa ni, pa čak i, pa čak ni, čak i, čak ni:
Môžete izgubiti jedan kilogram, pa čak i vise!
Nitko mi se nije javio, čak ni on.
Na to pitanje nitko još nije našao odgovor, čak ni pametniji od mene.
Užitak čitanja je zajamčen, čak i onima kóji inače čitanje poezije ne smatraju primjerenom radnjom za normalno razvijenu osobu.
O dijelovima rečenice s isricajnim česticama (intenzifikatorima) i, ni v. i § 86b.
f)   dijelovi složené rečenice povezani veznikom a da i veznikom da kóji dolazi uz kondicionál:
Kako riješiti ovaj zadatak, a da izbjegnemo sve dosad činjene greške?
Mislila sam da sam ovládala takvim situacijama, da bi me naposljetku jedna nova neprilika doista izbezumila.
Prevládala je koncepcija prema kojoj je dostatno da novoj stranci ostane atribut liberálne stránke, a da liberálna komponenta ne bude uopče iskazana u njezinu programu,
g)  zaključne rečenice povezane zaključnim veznim sredstvima dakle, stoga, zato:
Strane riječi pisac rabi samo u upravnom govoru stranaca, dakle u govomoj karakterizaciji likova. Sutra sam službeno odsutna, stoga neču moči prisustvovati sastanku u Rektorátu.
Zaključne rečenice mogu biti odijeljene i točkom kao znakom rečenične granice.
S rečenicom i/ili dijelom teksta kóji im prethodi povezane su tekstnim veznim
sredstvima ili konektorima dakle, stoga ili zato:
[— Bogarni, lijepi ste vi i na svjetlu. Ali kad je onako malo mračno, izgledate poetičnije.] — Dakle kod svjetla sam nepoetična? — reče ona uzdignuvši obrve.
O pisanju tckstnih konektora v. § 95.
54
h) isključne rečenice povezane isključnim veznim sredstvima samo, samo što, tek, tek što:
Smmili smo več četiri emisije, samo čekamo zeleno svjetlo i krečemo.
Slažem se i s time da je ugladenost u osvrtima na knjige u nas uobičajena, samo bih dodao
da je baš ona jedan od razloga što se izdaju loše knjige.
Srečom, iz Berlina i Frankfurta vratio sam se čitav, tek pomalo umoran.
Zárezom se odvajaju sastavnice zavisnosložene rečenice
a)  zavisna surečenica s lijeve strane glavne surečenice (inverzija): Kad se probudíš, nazovi.
Što nemamo, ne treba nam!
Premda sutra putujem, večeras izlazim u kazalište.
Da su nam se ranije najavili, pripremili bismo večeru.
Ako se tekst sastoji od dviju riječi, jedna če biti krivo napisana.
Što god da je uzrok, stanje je itekako ozbiljno i krajnje je vrijeme da netko nešto poduzme.
Zato što su pojavom interneta informacije mnogima postale dostupne, društvena je utakmica postala pravednija no što je bila.
Tko pozorno pročita netom navedené primjere, vjerojatno če malo zastati i promotriti ponešto neobičan slijed njihovih sastojaka.
b)  zavisna surečenica s desne strane glavne surečenice kad s njom nije u izravnoj značenjskoj vezi. Glavna je surečenica pritom ejelovita obavijesna i intonacijska jedinká, a zavisna predstavlja novo obavijesno i intonacijsko ustrojsrvo (v. i § 90c): [Što si tada uradio?] Tada sam nacrtao zmiju bou iznutra, kako bi me velikí shvatili.
(Što mislite o modernizaciji?] Modernizacija je veliká stvar, ako môžete podnijeti prašinu i buku.
(Kako čemo jelo poslužiti?] Ukrasite svježim korijandrom i odmah poslúžite s preprženim grahom, ako želite.
(Što se potom dogodilo?] Dvadesetak minuta kasnije na mjesto dogadaja došla je ekipa hitne medicinske pomoci i mladice prevela u Kliniku za traumatologiju, gdje im je pružena liječnička pomoč.
[Treba li provincijalizme u Šoljanovu djelu nužno šmátrati obilježenima?] Pojavu provincijalizma u Šoljanovu djelu ne treba bezuvjetno šmátrati stilski obilježenom, premda i takvih porába gdješto ima.
c)  umetnuta zavisna surečenica kada nije u izravnoj značenjskoj vezi s rečenicom u koju je uvrštena. Glavna je surečenica pritom ejelovita obavijesna (značenj-ska) jedinica, dok zavisna, odijeljena stankama, predstavlja novo obavijesno i intonacijsko ustrojstvo (v. i § 90c):
Mali princ, kóji me toliko zapitkivao, čini se da nije uopče čuo moja pitanja.
Antropolozi, kad bi ih bilo, mogli bi nam reči koliko takvim nedorečenostima otplačujemo mržnju na tjelesnost ugradenu u našu civilizaciju.
55
Pred nama je lebdio nejasan cilj da, ako je moguóe, nademo kakve nove freske, da izvidimo što se môže učiniti da se sačuvaju i sistematiziraju stare, da upozorimo lokálne vlasti na kulturno blago, da se napiše poneka disertacija i slično.
Búrni dogadaji, kóji su pokrenuli niz društvenih promjena, u idúcim če desetlječima biti predmetom istraživanja.
Treba razítkovati ova dva tipa zavisnih rečenica i pisanjc zareza u njima:
Búrni dogadait, ko]( su pokrenuli niz društvenih promjena, u idučjm Ce desetljectma bití predmet mnogih istraživanja.
Búrni dogadaji kojí su pokrenuli niz društvenih promiena u iduóm ce desetlieůma biti predmet mnogih istraživanja.
U prvoj rečenici zavisni dio (kóji su pokrenuli niz društvenih promjena) nosi dodatnu obavijest o sadržaju imenske riječi (dogadaji), ati ne sužava njezino značenje — ti ce dogadaji biti predmet istraživanja. Riječ je o tzv. nerestriktivnoj ili dopunskoj atributnoj rečenici. Takva sc rečenica odvaja zarezom/zarezima.
U drugoj rečenici zavisni dio (kóji su pokrenuli niz društvenih promjena) sužava značenje imenske riječi (dogadaji) — ne svi dogadaji, nego samo oni kóji su pokrenuli niz druitvenih promjena bit éc ptedmet istraživanja. Rijcč je o tzv. rcsrxikfivnoj ili odredbenoj atributnoj rečenici. Takva se rečenica ne odvaja zárezom.
Pravila o pisanju zareza medu sastavnicama zavisnosloženih rečenica vrijede i ako vezniku závisné surečenice prethodi isticajna čestica (intenzifikacor) ili tekstni konektor:
I ako známo da su o toj temi vec napisane knjige i knjige, teško se miriti s činjenicom da se o njoj opčenito vrto malo zna.
Čak i ako se tekst sastoji od samo dviju riječi, jedna če vjerojatno biti krivo napisana.
Medutim tko pozorno pročita netom navedené primjere, vjerojatno če malo zastati i promotriti ponešto neobičan slijed njihovih sastojaka.
Modernizacija je veliká stvar, samo ako môžete podnijeti prašinu, buku i zástoje.
U višestrukosloženim rečenicama zarezima se redovito odvajaju zavisne surečenice s lijeve strane glavne surečenice (inverzija) te one zavisne surečenice koje izrav-no ne proizlaze iz konteksta, tj. koje nisu u tijesnoj veži sa sadržajem glavne surečenice bez obzira na položaj u odnosu na nju (dometnute i umetnute):
Ako želite ondje předávati, a u životopisu nemate potrebne referencije, môžete poljubiti vrata.
Kako Mendeljejev nije volio klasične jezike, grčki i latinskí, uzeo je iz sanskrta riječ eíca — prvi, što u njegovu sústavu značí prvi ispod.
Premda sam tako besramno objasnio svom razumu, ako ne i u cijelosti svojoj savjesti, začudnu činjenicu koju sam netom iznio, ona je ipak ostavila trag u mojoj masti.
Ostavljajuči postraní subjekt, kojemu glagol-predikat takoder otvára mjesto, reči čemo několiko riječi o ostalim glagolskim dopunama.
Što si tu, više je no što sam se nadao.
Premda istraživanja to ne potvrduju potpuno, rode se u pravilu vracajú u svoje matično gnijezdo, a tijekom života, kóji traje i do 25 godina, ostaju vjerne svom partneru.
Da bi snimao u Kábulu, gdje u posljednje vrijeme na -goste- baš ne gledaju dobrohotno, preodjenuo se u mještanina i lutao ulicama upoznajuči Ijude i sprijateljujuči se s njima, snimajuči gotovo poskrivečki.
56
d)  elavna i zavisna surečenica u bezvezničkoj (asindetskoj) vezi bez obzira na nji-hov poredak
Ne igraš, ne dobivaš! (Ako ne igraš, ne dobivaš.)
Velim, iskupljuje nas ta krajnje neobična prošlost. (Velim da nas iskupljuje ta krajnje neobična
prošlost.)
Znači, nisam tvoj tip! (Znači da nisam tvoj tip!)
Mislila sam, možda i meni zatreba jamac. (Mislila sam da možda i meni zatreba jamac.)
Istina, za istú je ulogu dobio i Zlatnú malinu za najgoru ulogu, ali to samo govori o veličini
kontroverze koju je izazvao. (Istina da je za istú ulogu dobio i Zlatnú malinu...)
Vidjet čete, neke sam rečenice krátila. / Neke sam rečenice krátila, vidjet čete. (Vidjet čete da
sam neke rečenice krátila. / Da sam neke rečenice krátila, vidjet čete.)
O sastavnicama zavisnosloženih rečenica u bezvezničkim (asindetskim) vezama v. i § 87b.
e)  dvije zavisne surečenice ili više njih, bez obzira na položaj u odnosu na glavnu surečenicu, i to
•   istovrsne zavisne surečenice:
Razmišľjala sam, ako je moguče, ako ti to nije problem, navráti poslije nastave k meni. Poželio je da svane, da dnevna svjetlost odagna njegove more, da s novim danom ožive njegovi skrivení snovi.
Kad je turska dominacija u našim krajevima postala dugotrajna, kad su orijentalni ježici preko raznih vidová obrazovanja sve više otvárali put upoznavanju arapske, perzijske i turske kultúre, počeo se povečavati broj imena orijentalnog porijekla.
•   raznovrsne zavisne surečenice koje se neovisno jedna o drugoj uvrštavaju u glavnu surečenicu. Druga zavisna surečenica pritom nije u tijesnoj značenjskoj vezi sa sadržajem zavisnosložene rečenice:
Kad se budeš selila, ako trebaš pomoč, zovi.
Ma koliko mi se to činilo besmisleno, kad si tisuču milja daleko od prvih naselja i kad ti je glava u torbi, ja sam izvadio iz džepa list papira i nalivpero.
f)  glagolski pridjevi i pridjevi kóji u predikatnoj ulozi predstavljaju zavisnu surečenicu
•   s lijeve strane glavne surečenice (inverzija): Zabrinut, čovjek teško môže mirno spávati.
Posmuo, igrač nije imao dovoljno snage za uspješan završetak meča. Nekad napuštěn i ruševan, Grožnjan je oživio i danas živi punim plučima. Smješten na brežuljku 289 metara iznad plodne doline rijeke Mirne, Grožnjan se s Dravom diči imenom — grád umjetnika.
•   s desne strane glavne surečenice kad s njom nije u izravnoj značenjskoj vezi: Covjek teško môže mirno spávati, zabrinut.
Protagonist romána bježi u Monte Carlo, umoran od braka i života
57
•    umecnut, odnosno kada nije u izravnoj značenjskoj vezi s rečenicom u koj u je uvršten:
čovjek, zabrinut, teško može mirno spávali.
Protagonist romána, umoran od braka i života, bježi u Monte Carlo, gdje počinje novi život,
Grožnjan, nekad napuštěn i ruševan, danas živi punim plučima.
Grožnjan se, smješten na brežuljku 289 metara iznad plodne doline rijeke Mime, s pravom dici imenom - grád umjetnika.
U acributnoj ulozi glagolski se pridjevi i pridjevi ne odvajaju zárezom (v. § 92a):
Zabrinut čovjek ne može mirno spávati.
g) glagolski prilozi u predikatnoj ulozi predstavljaju zavisnu surečenicu
•   s lijeve strane glavne surečenice (inverzija):
Usnuvši, Franjo Asiški ima viziju o prijenosu Nazaretské kučice na Trsat.
Šetajuči okolinom, došao je u Grožnjan.
Preživljavajuči opake oluje i premoščujuči opake raspukline, dvojica avanturista putujú preko jednog od največih ledenih prostranstava na Zemlji.
Zapazivši moju privrženost kuénim Ijubimcima, nije propuštala priliku pribaviti one najugodnije vršte.
Govoreči o njegovoj inteligenciji, moja je žena, koja je u dnu duše bila dosta prožeta praznovjerjem, cesto spominjala ono drevno vjerovanje u národu po kojemu su sve mačke zapravo prerušené vještice.
Imajuči u središtu svog zanimanja književno djelo, književna kritika u ocjenjivanju njegovih vrijednosti zna nerijetko, iako tek najčešče usputno, jer joj to i nije ciljem, reči ponešto i o jeziku književnog djela.
•   s desne strane glavne surečenice kad s njom nije u izravnoj značenjskoj vezi:
Složila sam se s njezinim prijedlogom, nemajúci vise snage ulaziti u nove prepirke
Izmiješajte brašno, mljeveni šečer, prašak za pečivo, sol i večinu majčine dušice, ostavljajuči 1/3 za ukrašavanje
•    umetnut, odnosno kada nije u izravnoj značenjskoj vezi s rečenicom u koju je uvršten:
Franjo Asiški, usnuvši, ima viziju o prijenosu Nazaretské kučice na Trsat.
Posebna zanimljivost trojanca njegova je sposobnost isključivanja niza sigurnosnih aplikacija, uključujuči i vatrozid kóji je nadograden Service Packom 2, čime se korisničko računalo otvára malicioznim korisnicima i automatiziranoj nadogradnji trojanaca.
Pogled na carskog pingvina kako se gegavim hodom, održavajuči ravnotežu zakržljalim krilima, křeče po snijegu i ledu može izazvati smijeh.
Jedné noci, vrátivši se kuéi jako pijan s jednog od svojih lutanja po gradu, shvatio sam da nešto morám promijeniti.
Mačak me slijedio niz strmé stepenice i, zamalo me obořivši naglavce, razdražio do ludila.
Učenici, ulazeči u školu, ne ostavljaju svoje identitete u školskom predvorju.
O zavisnim surečcnicama koje se ne odvajaju zárezom v. § 94.
58
laeolski se prilozi zahvaljujuči, isključivši, izuzevši, uključujuči u ulozi prijedloga ne odvajaju zarezima:
Zahvaljujuči nadljudskim naporima postigli srno zadovoljavajuče rezultáte. Isključivši taj bez poteškoóa su riješili preostale zadatke.
7 rezom se odvajaju dijelovi kóji ne pripadajú rečeničnom ustrojstvu rečenice u kojoj se nalazc te su manje ili vise samostalne komunikacijske jedinké
a) obračanja (vokativi) i usklici:
Maturanti, vise nemá isprika za gubljenje po Pragu!
Odakle dolaziš, dečko?
Čovječe, gdje ti je kraj?
A kako se ti, prijatelju, ono zoveš?
Pa ti, moj Ivane, doista kompliciraš!
Drage kolegice i kolege, možda se sastanak trebao održati i prije, ali bolje ikad nego nikad.
Gdje si, zaboga, cijeli dan?!?
Bez oduševljenja, molim!
Platiti, molim!
Hej, pa javi se več jednom!
Joj, pa nísam ti to pričala!?!
Ah, to je tantastično!
I to bi, eto, bilo to!
Pri obračanju u písmu; nastavak obično slijedi u novome retku i piše se velikim
početním slovom:
Poštovani profesore,
Javljam Vam se, kao što sam najavio, da Varn izložim svoje pianové.
Dragi moji,
Nisám vam se dosad stigao javiti.
Zarež u obračanju može biti zamijenjen uskličnikom: Nado! Koliko te puta móram upozoriti da pišeš urednije!?! Marko! Marko! Jesi li to ti, Marko?
Dragi moji!
Napokon nalazim vremena da vam se javim.
O pisanju uskličnika u obračanju v. § 79.
Zarež se ne piše iza obračanja (vokativa) u ustaljenim ŕrazeološkim izrazima:
Bože (o)prosti! Bože pomozi! Ne lezi vraže!
59
b) riječi, dijclovi rečenica i rečenice koje su dometnute rečenici ili umetnute u nju: Svako dijete odrastá, osim jednog. Svako dijete, osim jednog, odrastá. Dosad učinjenim, priznajem, i nisam previse zadovoljna.
Potom je objasnila, kao nešto najnaravnije na svijetu, kako vjeruje da Petar ponekad noču dode u njihovu sobu pa sjedne na dno njezine posteljice i zasvira u sviralu.
S druge pak strane tekst je, neprirodno lišen svoga konteksta, úpravo u analizi diskursa sveden na puki jezični sadržaj, kóji, tako ogoljen, nemá nikakva smisla doli semantičkog značenja koje proistječe iz zbroja pojedinačnih značenja riječi, izraza i rečenica.
Dometnuti i umetnuti dijelovi mogu predscavljati objašnjcnje, komentár sadržaja rečenice ili onoga njezina dijela uz kóji se javljaju. Takvi dijelovi mogu započinjati i s to jest (tj.), odnosno, i to i si.:
U noci 10. svibnja 1291. na Ravnici, u blizini Trsatske gradine, pojavila se Sveta kuCa koju
su andeli donijeli iz Nazareta i u kojoj je odrasla i primila Navještenje Djevica Marija.
Tri godine poslije, 10. prosinca 1294, kučica nestaje i pojavljuje se u Loretu, u blizini Ancone.
Na jednom planetu, mojem, na Zemlji, trebalo je utješiti malog princa.
Tijekom 16. stolječa intenzivira se gradevinska djelatnost na utvrdivanju, pojačavanju i
modernizaciji obrambene arhitekture na našem području, i to zbog stalne ratne opasnosti
izazvane napadima turske, odnosno mletačke vojské.
Uz takvu investiciju, s kreditom na 15 godina, Brijuni bi i dalje ostali u stopostotnom državnom vlasništvu, odnosno u hrvatskim rukama, i time bi se definitŕvno otklonila ideja o privatizaciji nekih objekata.
Prema novome zákonu jedino Državno odvjetništvo môže podnijeti zahtjev mjerodavnom sudu da náloži novinaru otkrivanje podataka o izvoru objavljene informacije ili informacije koju namjerava objaviti, i to samo onda kada je to ograničenje novinarskih sloboda nužno radi interesa nacionálne sigumosti, teritorijalne cjelovitosti i záštite zdravlja.
Pri únosu večih količina alergena (za neke Ijude npr. penicilín) mogu se naglo pojaviti i teži oblici alergijskih reakcija, odnosno môže nastupiti tzv. anafilaktički šok, gušenje i smrt.
Kod kožné reakcije javlja se koprivnjača (urtikarija), tj. mali crvenkasti otoci kóji svrbe.
Kao naknadno se objašnjenje zárezom odvajaju atributi i apozicije kada dolaze iza
imenice na koju se odnose (inverzní poredak) te vlascito ime kada se, iz nekih raz-
loga, navodi iza prezimena (npr. u abecedním popisima):
Na vratima se pojavio s buketom ruža, crvenih.
Juraj Julije Klovič (lat. Georgius Julius Clovius Croata), slikar minijaturist, rodom je iz Grižana i jedan je od največih europskih minijaturista XVI. stolječa.
Čuveni El Greco naslikao je dva portreta Jurja Julija Kloviča, jednog od največih svjetskih minijaturista XVI. stolječa.
Malo je Ijudi čulo za Durdevačke peske, područje jedinstvene pejzažne i biološke vrijednosti.
Dora, lijepa brineta, sjedila je sama za jednim stolom, igrajuči se svojim džepnim nožičem kóji je ritmično zabijala u razmak izmedu svojih prstiju.
Begovič, Milan
Krleža, Miroslav
Marinkovič, Ranko
60
. umetnute ili dometnute zavisne surečenice: Ne môžeš, i da hoóeš, biti objektŕvan! Ne môžeš biti objektivan, sve i da hočeš!
O   isanju zavisnih surečenica kojc nisu u izravnoj značenjskoj vezi s glavnom surečenicom v. $* 89b. 89c.
d) modálne riječi i izrazi (kojima se iskazuje stav prema sadržaju rečenice) bez obzira na položaj u odnosu na řečen icu: Naravno, neki misie drukčije. Uostalom, tako je to na otocima. O tome još možemo razgovarati, dapače. Nazvali su me, štoviše, i njegovi roditelji.
Ipak, mnogi odustaju od kupnje kad treba upisati broj kartice zbog straha od zloporabe. Na nesreču, iako veóina Ijudi nije svjesna da pati od poremečaja spavanja, ti poremečaji ne nestaju sami od sebe, nego in treba stručno liječiti.
Drugim riječima, od sada môžete kořistiti karticu za sve vrste kupnje na internetu. U svákom slučaju, proces približavanja Hrvatske Europskoj Uniji bitan je za gradane Hrvatske. Oslanjajuči se na svoje dugogodišnje iskustvo profesionalnog organizátora u hotelu, odlúčila je, logično, osnovati vlastitu tvrtku.
Zapravo, oblikovanje standardnoga jezika složen je i dug proces kóji vrio cesto traje stolječima. U toj raspravi, bar po mom sudu, ima pretjerivanja. U toj raspravi ima pretjerivanja, bar po mom sudu. Po mom sudu, u toj raspravi ima pretjerivanja.
Ponajviše je zapravo onih kóji su pisali i govorili o knjizi koju, po svemu sudeči, uopče nisu imali u rukama.
Po svemu sudeči, ponajviše je zapravo onih kóji su pisali i govorili o knjizi koju uopče nisu imali u rukama.
Tako je to, uostalom, na otocima. Tako je to na otocima, uostalom.
Kad se prilažu glagolima i modificiraju njihovo značenje, te se riječi, kao čianovi rečeničnoga ustrojstva, ne odvajaju zarezima:
On ipak dolazi.
Vjerojatno dolazi.
Svi naši redoviti gosti tradicionalno dobŕvaju iste sobe.
O pisanju članova rečeničnoga ustrojstva v. $ 92a.
Kao modálni se izrazi javljaju i čestice da i ne kad se njima iskazuje stav govornika prema sadržaju prethodnih rečenica, odnosno prema tvrdnji koja proistječe iz konteksta:
Da, volim te.
Ne, dolazim!
61
e) višečlani tekstni konektoři kao sastavnice složenih rečenica (o pisanju složenih
rečenica v. §§ 87, 89):
Šalu na stranu, on opet nije ispunio obečanje. (Pustimo /li/ šalu na stranu, on opet nije ispunio obečanje.)
Bilo kako bilo, ova pravila svakako treba naučiti!
Kao što smo vec najavili, danas čemo pogledati najnoviji film na tu ternu.
O pisanju tckstnih konektora v. i § 95.
Veznu ulogu unutar teksta imaju i brojevni konektoři tipa prvo, drugo ili kao prvo kao drugo i si. Oni, osobito u znanstvenim i publicističkim tekstovima, segmentiraju tekst i upučuju na njegovu strukturu, odnosno stupnjuju obavijesti sadržane u dije-lovima teksta ili ih medusobno suprotstavljaju. Ti se konektoři odvajaju zárezom:
Prvo, mi ne pišemo kao što govorimo; drugo, takva pravopisa jednostavno nemá.
Kao prvo, treba se suočiti s problémom nedostatne ekonomske stabilnosti.
91.    Zárezom se odvajaju raznovrsni podaci u slijedu
a)  u bibliografskim jedinicama:
Zlatko Vince, Putovima hrvatskoga književnog jezika: Lingvističko-kulturnopovijesniphkaz filoloških škola i njihovih izvora, Nakladni závod Matice htvatske, Zagreb, 32002.
O pisanju bibliografskih jedinká v. $$ 381 -390.
b)  ime mjesta ispred nadnevka (dátuma):
Rijeka, 13. rujna2004. URijeci, 13. rujna2004.
NEODVAJANJE ZÁREZOM
92.    Zárezom se ne odvajaju sastavnice rečeniČnog ustrojstva jednostavne rečenice
a) članovi rečeniČnog ustrojstva (predikát, subjekt, objekt, príložná oznaka, atribut, apozicija):
S više od tisuču otoka i otočica hrvatska obala Jadrana jedna je od najrazvedenijih u Europi. Austrijski gróf i močni političar Metternich na jednom je béčkom plesu upoznao prelijepu Hrvaticu duge valovite erne kose.
Više od 40 posto švih ugroženih autohtonih biljaka i životinja SAD-a u opasnosti je úpravo zbog invazivnih vrsta.
Medutim zárezom se odvajaju atributi i apozicije kada kao naknadno dodáni do-Iaze iza imenice uz koju se uvrštavaju (inverzní poredak):
Volim nebo, vedro i plavo.
Zagledan sam u Dunav, žut, ern, kao tigrovo oko.
Zanimljiv je i tekst Antuna Mayera, klasičnoga filologa, germanista i indoeuropeista, autora
znamenitá djela Jezik starih llira.
O come v. i § 90b.
62
I pridjevski atributi u slijedu kad se prvi atribut odnosi na skup atributa (jednog
ili više njih) i imenice:
Poslijepodne je provela čitajuči udobno zavaljena u novom Ijubičastom naslonjaču.
(gdje se atribut novi odnosi na skup Ijubičasti naslonjač)
Poslijepodne je provela čitajuči udobno zavaljena u svom novom Ijubičastom naslonjaču.
(gdje se atribut svoj odnosi na skup novi Ijubičasti naslonjač)
pridjevskim atributima kóji sc odvajaju zárezom v. $ 86a.
) raznovrsne príložné oznakc, npr. vremena i mjesta:
Krajem godine u Rijeci se tradicionalno održava božično-novogodišnji sajam.
U srijedu 12. svibnja u Matici hrvatskoj predstavljen je CD Dragutina Tadijanoviča
Povratak u Rastušje.
istovrsni članovi rečeniČnog ustrojstva (subjekti, objekti, atributi, apozicije) po-
vezani veznicima i, pa, te, ili:
Dvije vrste radioaktivnog raspada pri kojima jezgra mijenja svoju gradu Jesu alfa-raspad i
beta-raspad.
Prvo su me posjetili roditelji pa potom prijatelji.
Za dva tjedna boravka u nekoj od vila te za sve ostale usluge račun na kraju ispadne oko
30 000 eura.
Legura ili slitina smjesa je dvaju ili više metala, rjede metala i nemetala, koja ima drukčija
svojstva od čistih elemenata.
Istovrsni se članovi rečeniČnog ustrojstva u bezvezničkim (asindetskim) vezama
odvajaju zarezima (v. § 86a).
Zárezom se ne odvajaju sastavnice nezavisnosložene rečenice
a) sastavne rečenice povezane veznicima i, pa, te, ni, niti:
Ali biljka ubrzo prestane rasti i počne pripremati svoj cvijet.
Začinite po ukusu solju i paprom pa dobro promiješajte.
Nije spremao ni prijavio taj ispit.
U neprikrivenoj želji da zabavi svoju publiku vrstan umjetnik, ne štedeči svoju energiju, pleše,
pjeva i zabavlja te u svákom trenutku osluškuje reakcije iz gledališta.
Věznici i i ni/niti mogu imati i ulogu isticajnih čestica ili intenzifikatora. Tada se mogu i udvajati:
Bila je i lijepa i pametna!
Valja voditi računa i o formi i o sadržaju.
Ni luk jela ni luk mirisala.
Niti je došao niti se javio.
O nizanju riječi i izraza s isticajnim česticama v. <
63
Isticajne čestice i... i mogu, obično u administrativním tckstovima, biti zamijenjc-ne česticama kako ... tako:
To je dobro kako za učenike tako i za njihove roditelje.
b)  rastavne rečenice povezane veznikom ili: Uzmi ili ostavi.
Ovo cemo Ijeto provésti na moru ili čemo otputovati u Češku.
Věznici se ili i bilo mogu i udvajati:
Ili uzmi ili ostavi.
Woody Allen redatelj je čije filmové Ijudi ili obožavaju ili ne podnose.
Takva je zajednica snošljiva prema bilo osobnim bilo skupnim posebnostima.
Bilo da unajmljujete privátni avion za svog klijenta bilo da mu nabavljate teško dostupne kozmetičke preparáte, morate osječati strast prema poslu i vjerovati da pritom činite najbolje
c)  gradacijske rečenice korelativnoga tipa s vezničkim izrazom ne samo ... nego i, ne samo ... vec i:
Ne samo da je knjigu nabavio več ju je i temeljito proučio!
Ne samo da glazbenici svjetskoga glasa i njihovi obožavatelji napokon imaju koncertni kompleks Megaron nego je u Ateni i 140 kazališta.
O pisanju gradacijskih rcčcnica nckorclaiivnoga cipa v. § 88b.
O pisanju sastavnica nezavisnosložcnih rcčenica u bczvczničkim (asindctskim) vczama v. § 87».
94.    Zárezom se ne odvajaju surečenice u sklopu zavisnosložene rečenice
a)  závisná surečenica s desne strane kad je u tijesnoj značenjskoj veži s glavnom surečenicom te zajedno čine obavijesno (značenjsko i intonacijsko) jedinstvo:
Javi se kad stigneš!
Nazovi me ako budeš imao vremena za kávu.
Samo je jedan klik misa dovoljan da se prijavite na oglas.
Zadržíte kontrolu nad novcem kako novac ne bi počeo upravljati vama!
Vijeóe za radio i televtziju u listopadu prošle godine odlúčilo je do 30. lipnja produljiti koncesije svim radijskim i televizijskim postajama kojima ce do tada přestati vrijediti prije dodijeljene koncesije
U tijesnoj značenjskoj veži s glavnom surečenicom mogu biti i strukture s glagol-
skim prilozima u ulozi zavisne surečenice:
Novinári i úřednici cesto prelaze granice dobra ukusa objavljujuči pojedinosti iz privatnog života javnih osoba
b)  umetnuta zavisna surečenica koja s rečenicom u koju je umetnuta čini jedin-stveno obavijesno (značenjsko i intonacijsko) ustrojstvo:
To češ kad budeš kod kuče riješiti bez problema.
64
d je u glavnoj surečenici korelativ (suodnosna rijcč) kojim se uspostavlja veza s veznikom u zavisnoj surečenici: Oni kóji u Grožnjan jednom dodu uvijek se u nj vracajú. Ondje gdje se jeleni boje grabežljivaca ekosustav se vrača. Sada kada ne živim sa svojom mladom bračom nedostaju mi. Nije nazvao ni onda kad je obečao.
i svi kóji su s njim dolazili u dodir bili su uvijek svjesni da je tu riječ o neponovljivoj i posebnoj ličnosti kojoj u svemu treba puštati na volju.
No za utjehu svima onima kojima taj naš ne-fantastičan svijet nije dovoljno prostran i uzbudljiv Barrie je smislio prostraniji i uzbudljiviji.
d) poredbene rečenice s komparativom (ili komparatívnom riječju) u glavnoj surečenici te veznim sredstvima nego, nego što, negoli. nego da u zavisnoj surečenici:
Bolje je pitati nego skitati.
To je više nego što sam se nadao.
Uvijek se lakše uvališ u nešto nego što se iz toga iskobeljaš.
Za berilij opčenito možemo reči da je po reakcijama sličniji aluminiju nego elementima iz svoje skupine.
O zavisnim surcienicama koje se odvajaju zárezom v. § 89.
Zárezom se ne odvajaju vezna sredstva na razini teksta ili tekstni konektoři bez obzira na položaj u rečenici. Tekstni konektoři povezuju rečenicu u kojoj se javlja-ju s dijelom teksta (rečenicom) kóji joj prethodi ili kóji slijedi:
O odgovoru na to pitanje ovisi naime svako naše buduče djelovanje.
Ljutnja je dakle normálna reakcija koja nas održava zdravima i štiti nas, sama po sebi to nije štetna emocija.
Osim toga uz svaku konfiguraciju kupljenu na akciji osiguran vam je i prigodan dar i dva mjeseca besplatnog interneta.
Treba podnijeti dodatne dôkaze kóji če s jedne strane pokazati da se osumnjičenik dobrovoljno predao Medunarodnom sudu, a s druge strane uvjerit če Tužiteljstvo da ne postoji opasnost od njegova bijega.
S jedne strane valja podnijeti dôkaze kóji če pokazati da se osumnjičenik dobrovoljno predao Medunarodnom sudu, s druge strane treba dodatno uvjeriti Tužiteljstvo da ne postoji opasnost od njegova bijega.
Na granicama se tekstnih konektora i teksta kóji povezuju mogu nalaziti nenagla-šene riječi (enklitike): Uza sve to se nisu ni javili!
65
Nenaglašene se rijcči (enklitike) mogu nalaziti i unutar ustrojstva složenih konektora:
Uza sve se to nisu ni javili!
U skladu je s time i tvrdnja da ne može biti riječi o nepristranom promatraču.
S jedné ée strane ti dokazi pokazati da se osumnjičenik dobrovoljno predao Medunarodnom sudu, a s druge če strane Tužiteljstvo uvjeriti da ne postoji opasnost od njegova bijega.
Osim vezne uloge konektoři mogu imati i modálnu ulogu (tada se odvajaju zárezom); u primjeru kóji slijedi konektor naprotiv povezuje sadržaje dviju rečenica, alj govori i o stavu govornika prema sadržaju rečenice:
[Ne namjeravam zaoštravati diskusiju.] Naprotiv, trudit ču se biti pomirljiv.
O pisanju modalnih rijcči i izraza v. § 90d.
Na poseban tip organizacije teksta upučuju brojevni konektoři (kóji se odvajaju zárezom), npr. prvi, drugi, treči ili u prvom redu, kao prvo, kao drugo i si.
O pisanju brojcvnih konektora v. <» 90e.
66
blica: Češči tekstni konektoři i
prÉKSTŇl KONEKTOŘI ne odvajajusezarezomJ§ 95)______
modálni izrazi
dakle
IstotaKO
etodoDno
etih'azloga
ktome/fcto<™
medutim
naosnoWtemeljutoga
na taj náčin
nadalje
naime
nakon toga
nakraju
naposljetku
naprimjet/kaonapnmier
no
oam toga
pak
pod tim uvjetom
potom
prema tome
primjerice
s jedné strane/s druge strane
s obzirom na to da
s tom namierom
shodno tomu
stoga
sukladno s tim
sve u svemu
tada
toliko
u isto vrijeme
u neku ruku
u skladu s tim/u skladu s rečenim
u tom slučaju
unatoč tome
usprkos tome
usto
uza sve to
za razliku od
zatim
zato
zbogtoga
TEKSTNI KONEKTOŘI odvajaju se zárezom (« 90e)
bilo kako bilo
kao sto je (vec) rečeno/najavljeno
šalu na stranu
štose togatiče
štoje-tuje
prvo/kao prvo/u prvom redu
drugo/kao drugo
MODÁLNI IZRAZI odvajaju se zárezom [i 90d)
činí se dakako
doduše
doista
doslovno
drugim riječima/drukčije řečeno
ipak
istina/istini za volju
izmedu ostalog
iznimno
jednostavno
konačno
na kraju krajeva
na neki način
na svaki način
načelno
napokon
naprosto
naprotiv
naravno
navodno
nažalost
nedvojbeno/nema dvojbe
neospomo
nesumnjivo/izvan svake sumnje/bez (svake) sumnje
odista
opčenito
po mom/njegovu/njezinu/našem/njihovu mišljenju
po svemu sudeči
po svoj prilici
prije svega
sigurno
srečom
sve u svemu
svejedno
štoviše
u svákom slučaju
uistinu
ukratko
uostalom
ustvari
valjda
vjerojatno
vrlo važno
zaboga
zacijelo
zaista
žaludu
zamalo
zapravo
67
Tablica: Odvajanje i neodvajanje zárezom
ZÁREZOM/ZAREZIMA SE ODVAJAJU   |         ZÁREZOM SE NE ODVÄJÄJLT"
Jednostavna rečenica
]
Istovrsni članovi rečeničnoga ustrojstva (§86a):
Tu cesto vláda neka lupa pulenosl. tamně sobe, prašná okna. nespremljeni kreveti. klelve.
Macaklini jedu komarce, buhe, krpelje, grinje, pauke.
Plakat su zalijepili u knjižnicu, u banku, u školu.
Medusobno neovisni pridjevski atribuci (§ 86a): Bogovi Grčkoj najprije dadoše kamenit, kvrgav poluotok. drhtav od potresa, suhu. ustegnutu zemlju masline i borová.
Članovi ustrojstva jednostavne rečenice — subjekt, predikát, objekt, príložná oznaka, atribut, apozicija (§92a):
Pored kn|iževnika o čistoci hrvatskoga jezika u predstandardnome razdoblju marno su skrbili hrvatski leksikografi.
S najboljim sustavom za záštitu podataka na bežičnom prijenosnom računalu rnožete raditi gdje želite.
Istovrsni članovi rečeničnoga ustrojstva povezani
veznicima i, te, ili (§ 92d):
Majka mu je kupila sladoled i čokoládu. Globálni svjetski prihodí od Iransakcija m-placanja povečat če se na 11,7 milijardi američkih dolára več 2005. godine te na 37,1 milijardi dolára u 2008. Nazočnosl ili nenazočnost objekla ovisi o kontekstu ili situaciji.
Pridjevski atributi kóji se odnosc na skup atributa (jednog ili više njih) i imcnice (§ 92b):
Danas Leksikografski závod nosí ime poznatoga hrvatskog književnika Miroslava Krleže.

Nezavisnosložena rečenica
Rečenice s veznicima i. pa, te kojima se označuje uzročno-posljcdični odnos (§ 88c):
Posebno sam volio životinje, i moji su mi roditelji ugadali nabavom najrazličitijih Ijubimaca. Ti su majstori zidali crkve i ostale umjetničke zgrade, pa se prelpostavlja da su gradili i kuče.
Rijcči i izrazi s isticajnim čestícama (intenzifika-torima) i, ni u nizanju ili nabrajanju (§ 86b):
Nije me bilo briga ni za čekič, ni za vijak, ni za žed, ni za smrt.
Rijcči i izrazi s isticajnim česticama (intenzifika-
torima) ili, bilo u nizanju ili nabrajanju (§86b):
Odlúči se: ili češ ostati kod kuče, ili češ otputovati s roditeljima, ili idea k teti — četvrtoga nemá!
Putovati se môže bilo kopnom, bilo morem, bilo zrakom.
Ili kad se njime iskazuje uvjetni (pogodbeni) odnos (§88d):
Odazovi se, ili če biti gusto!
Sastavne rečenice povezane veznicima i, pa, te, ni, niti (§ 93a):
Doputovao |e i nazvao prijatelja.
Zásad ne daje nikakve izjave ni prognóze.
Niti spávam niti jedem od múke.
Rastavne rečenice povezane veznikom ili (§ 93b):
Piši ili pamti! / Ili piši ili pamtí!
-^r^MTZÄREZlMA SE ODVAJAJU
ZÁREZOM SE NE ODVAJAJU
Suprotne rečenice povezane suprotnim veznici-na a, ali. no. nego. vec ili bez vězníka (§ 88a):
Boa je vrlo opasna, a slon je glomazan.
To sam rekla ia. ne ti! Gradacijske rečenice nekorelativnog tipa povezane veznicima a kamoli. (a) nekmoli (§ 88b):
U toj kakotoniji prijedloga sve se teže snači, a
kamoli nači rješenja da zdravstvo přeživí.
Dijclovi složené rečenice s veznikom a da te veznikom da kóji dolazi uz kondicionál (§ 88f):
Možemo li ispravljati povijesne nepravde, a da
istodobno ne činimo nove?
Na kvizu je sjajno odgovarao na sva pitanja, da bi
na posljednjem pogriiešio.
Zaključne rečenice povezane zaključnim veznicima dakle, stoga, zato (§ 88g):
Stvari idu dobro, dakle uskoro mogu krenuti loše. [sključne rečenice povezane isključnim veznicima samo, samo što, tek, tek što, jedino (§ 88h):
Mnogi nisu došli, samo on se ispričao. Sostavnice nezavisnosloženc rečenice nepovezane veznikom (§87a):
Došlo vrijeme. izlegli se svračiči. (Došlo vrijeme i
iaegli se svračiéi.)
Preko satelita se prati HTV. odzvanjaju zvuci
dalmatinskiti i slavonskih pjesama, prelistavaju se
pristigle novine i časopisi iz domovine, karta se
bela ili briškula.
Gradacijske rečenice korelativnog tipa s vezničkim izrazima ne samo... nego i, ne samo... več i (§ 93c): Zato su Šimičeva razmišljanja o jeziku i danas zanimljiva i policajná ne samo za one kóji se bave pjesništvom nego i za one kóji se bave jezičnom problematikom u užem smislu.
69
^ggg^*Ag^!A^^
Zavisnosložena rečenica
-----—-----------------------------__________«viaimsiozena rečenica
Závisná «Antal desne strane gl»*« aueceni-    Zavisn» surecenta, desne strane davncsurec«
ce kada s „,ome n„e „ uskoj znacenjskoj vezi. i co     kad je s njomc u rzravnoj značenjLj vezi, bez obz.ra na „p zav1Snost, ($ 89b):                           obziri na tip zavisnosti ($ ^
l^°,ZdU9' |ľmentan?I Komentan iznose *                [Kada medvjed, spavaju zimski san?l
1500 znaková, što ,e go.ovo kartica teksta.                         Medvjedi spávajúcimi san Sirodi ne
mogu naci dovoljno hrane. Samo je klik miša dovoljan da se prijavite na oglas. Telefon je zazvonio tek kad sam zatvorila vrata Závisná surečenica koja se nalazi s lijeve strane     Závisná surečenica s lijeve sttane kad je u glavnoi glavnesurecen.ee, u invetziji (J 89a):                        sure«nici koreIativ (su'odnosna       , {     f^°J
Cm sam zatvorila vrata, telefon je zazvonio.             nosu , veznikom u zavisnoj surečenici (§ 94c).
SKľľÄľ Sľ "**•bit če     0nda kad - " «*» ™ * «^
Ono što si učmio ne služi ti baš na část! Umetnuta závisná surečenica kad nije u izravnoj     Umetnuta závisná surečenica kad je u izravnoj *». znacerusko, vez, s glavnom surečenicom u koju je     čenjskoj vezi s glavnom surečenicom u koju je uklopl,ena(§89c):                                                   uklopljena (§ 94b):                                        '    '
£ľ Sfia dJeC! proživ''avaiu selidbu?l Starija                    Domišljatost termické i umjetničke iřvedbe ko,a
Známo da osím velikih planeta kao Sto su Zemlja,                  novijim pokoljenjima.
Jupiter, Mars i Venera, kojima srno přišili imena, postoje stotine drugih jedva vidljivih teleskopom.
Glagolski pridjevi i pridjevi u ulozi závisné sureče-     Glagolski pridjevi i pridjevi u atributnoj ulozi
nice 15 891):                                                              (§92a):
Umoran, čovjek se leško koncentrira na posao.                 Umoran čovjek teško se koncentrira na posao
Onemocao, bolesnik se .esko kretao.                                Onemocao čovjek pnkovan ,e uz postelju.
Glagolski  prilozi  u  ulozi   zavisne   surečenice     Glagolski prilozi zahvaljujuci, iskljuôivéi, izuzevši.
1      aJ'                                                                    uključujuéiuuloziprijedloga(§89g)-
blmh1,rsľV°^ŠÍ krila P0PUt lepeZe °d                         Zahvaljujuci trodimenzionalnim crteäma s
bambusa, pjegava zuna zlacano bljesnu.                           presj6Cima u najvažnij6 gradevine™e zaviriti i
Biokemijski gledajuči, navedena su svojstva                   k hotelskog kreveta ako vani, reeimo, pljušti kiša
vode zapravo značajke njezine strukture.                             ,sk,jučivši t0 sve im j6 ostäo ^ ^^ jasnQ
Glavna i závisná surečenica nepovezane veznikom, bez obzira na poredak (§ 89d):
Znaíi, ne dolaziš! (Znáči da ne dolaziš.)
Ne dolaziš, znáči.
Poredbene rečenice s komparativom u surečenici koja prethodi surečenici s veznikom nego, nego što, negoli, nego da (§ 94d):
Lakše je pronači kredit bez jamaca nego jamce za kredit.
Veči se dio vremena troši na dogovaranje i pregovaranje o tehnici razgovaranja negoli na razradu predvidene teme.
70
EZOM / ZAREZIMA SE ODVAJAJU
ZÁREZOM SE NE ODVAJAJU
Biječi, izrazi i rečenice koje organski ne pripadajú rečenici u kojoj se nalaze
civi i obračanja (§ 90a):
Gigo, to nemá nikakva smisla!
Hej, nemoj tako žuriti! Rečenice  i dijelovi  rečenica kóji su dometnuti teéeiiici ili u nju umetnuti (§ 90b):
Skepfična Krležina vizija bila je, danas to vidimo
ako stvari promotrimo malo razboritije, uglavnom
ispravna.
Kako se. prema legendi, zove najpoznatiji stanovnik škotskog Loch Nessa?
Riječ je o napraví koju priključite na računalo, najčešCe na USB-priključak, i potom u nju umetnete karticu.
Ri
Rijcči. izrazi i rečenice kojima se objašnjava sadržaj
>90b):
Smanjivanjem tlaka voda se vrača u kruto stanje, odnosno přetvara se u led. Kóji je patronim, ime po ocu, otac ostavio Lávu Tolstoju?
Modálne riječi i izrazi (§ 90d):
Jednostavno. to mi je neki hobi. Jednostavno, to nije točno. Naravno. ti tako što ne bi mogao učiniti. Ti tako što. naravno, ne bi mogao učiniti.
Naravno. postoji i ona nešto tamnija strana interneta koja je danas, nažalost, sve prisutnija.
A s knjigama je, dakako posve dnjga stvar. Dakako, s knjigama je posve druga stvar.
Doslovno, revo/v/ng-kredit znáči kredit kóji se stalno obnavlja.
Naprotiv, bit ču pomirljřv. Bit ču, naprotiv, pomirljiv.
Modifikatori značenja glagola (§ 92a): To jednostavno nije točno! Naravno da ti tako što ne bi mogao učiniti.

Tekstni věznici ili konektoři (bez obzira na polo-žaj u rečenici) (§95):
Naposljetku novi je kontinent prozvan imenom
Ameriga Vespuccia.
Novi je kontinent naposljetku prozvan imenom
Ameriga Vespuccia.
Novi je kontinent prozvan naposljetku imenom
Ameriga Vespuccia.
Stoga ti želim svako dobro.
Želim ti stoga svako dobro.
To medutim jednostavno nije točno.
Medutim to lednostavno nije točno.
71