Koliko je sati? 1:45 8:30 3:15 3:40 3 6:25 4:05 7:15 2:30 4:50 5:45 5:25 Perfektum (perfekt) • Perfektum je minulý čas. Používáme jej tedy pro vyjádření děje, který se uskutečnil v minulosti. Na rozdíl od aoristu a imperfekta je tento minulý čas hojně užívaný. př. Cijelo sam poslijepodne čitala knjigu. • Perfektum je nejčastěji užívaný minulý čas. • Perfektum je složený slovesný tvar, který se tvoří pomocí nedokonavého prézentu pomocného slovesa biti (přízvučného i nepřízvučného tvaru) a příčestí minulého dokonavých i nedokonavých sloves. • Pozor, na rozdíl od češtiny používá chorvatština v perfektu pomocné sloveso biti také pro 3. osobu jednotného i množného čísla (pjevao je, rekli su). · Jestliže tvoříme perfektum 3. osoby jednotného čísla slovesa se se, pomocné sloveso biti vypadává (krnji perfekt): př. Lana se dugo češljala. (špatně: Lana se je dugo češljala.) př. Ivan se okupao. (špatně: Ivan se je okupao.) př. Nasmijala se kad je ušao. (špatně: Nasmijala se je kad je ušao.) Perfektum: Jučer sam bila u kinu. Příčestí minulé + nedokonavý prézens slovesa biti singulár plurál pjeva-o, -la, -lo sam pjeva-li, -le, -la smo pjeva-o, -la, -lo si pjeva-li, -le, -la ste pjeva-o, -la, -lo je pjeva-li, -le, -la su Perfektum pomocného slovesa biti singulár plurál bio sam bili smo bio si bili ste bio je bili su · Perfektum pomocného slovesa biti používáme při tvorbě plusquamperfekta. · Zápor perfekta tvoříme od záporných tvarů pomocného slovesa biti (v prézentu) a příčestí minulého. př. nisam bio, nisi čitala, nije rekla, nismo znali, niste čitali, nisu napravili… Příčestí minulé (pridjev radni) • Příčestí minulé je jednoduchý slovesný tvar. Tvoříme jej od kmene minulého přidáním koncovek -o/ao, -la, -lo, -li, -le, -la. • Koncovky příčestí minulého vyjadřují rod (mužský, ženský, střední) a číslo (singulár, plurál), nevyjadřují však osobu, ani čas. Příčestí minulé: kmen minulý (pjeva-ti, *pek-ti) + o/ao, -la, -lo, -li, -le, -la = pjev-ao, pek-ao jednotné č. množné č. jednotné č. množné č. m. r. misli-o m. r. misli-li m. r. pek-ao m. r. pek-li ž. r. misli-la ž. r. misli-le ž. r. pek-la ž. r. pek-le s. r. misli-lo s. r. misli-la s. r. pek-lo s. r. pek-la • Ta příčestí minulá, jejichž kmen minulý končí na -je, mají v mužském rodě jednotného čísla místo je > i. • U sloves typu plesti, krasti, která mají kmen minulý zakončený na souhlásku t/d, dochází k vypadávání těchto souhlásek, a to ve všech rodech singuláru i plurálu: plet + o = pleo plet + li = pleli krad + la = krala plet + le = plele ubod + o = ubo ubod + la = ubola Převeďte do minulosti! Moram kupiti kruh i maslac. Kako se zove tvoja prijateljica? Ne volim tog čovjeka. Navečer jedem samo povrće? Zovem te jer imam neke novosti. Putujemo u Hrvatsku. Živite u gradu? Marija uči za ispit. Čitam rusku klasičnu književnost. Čitav dan šetam gradom. Gorana se rado sunča. Studenti ne vole dosadna predavanja. Svaki dan kupujem svježe pecivo. Rado nosim suknje. Ne volim masnu ranu. Želim ići na more. Znaš njegovu novu curu? Převeďte do budoucnosti! Volim otići u inozemstvo. Razgovaramo o tvojim problemima. Kako se zove tvoj sin? Ne jedem ribe. Moram pisati domaću zadaću. Posao Sportaš, model, direktor, frizer, tajnica, liječnik, policajac, pismonoša, vozač, kuhar, pjevač, zidar, glumac, domaćica, plesačica, krojač, prodavačica, medicinska sestra, vatrogasac, učiteljica Kakav je vaš posao snova? Što je za vas važnije: novaci li zanimljiv posao? Kako se zove vaša profesija? Što radi vaš partner? Kakva je u Češkoj prosječna plaća? Znaš koliko zarađuje naš predsjednik? Jeste li dobra domaćica? Koji posao smatrate najtežim? Koji posao vam se čini opasan? Koji od ovih poslova vam se čini najvažniji? Koji je najbolje plaćen posao? Stan snova Ivona i Bojan su se prošli tjedan zaručili. Već neko vrijeme žive skupa u jednom unajmljenom stanu u centru Zagreba. Sad razmišljaju o tome da bi digli kredit i kupili svoj vlastiti stan, ili kućicu. Međutim, njihovo mišljenje o stanovanju se dosta razlikuje. Bojan bi htio da se presele na obalu i tamo kupe stan u potkrovlju. Zatim Ivona želi ostati u Zagrebu i kupiti negdje u predgrađu malu kućicu. Bojan: Znaš, već dugo želim jedan poseban stan, drugačiji od ovoga što imamo… Bio bi to moj stan iz snova… Negdje blizu mora… I, obavezno, ali baš obavezno, morao bi imati pogled na more… Tako da… kad se probudim, izađem na balkon i promatram to beskrajno more… A još kad bi bio u potkrovlju jedne manje zgrade… Tako da, prije nego zaspimo, mogli bi promatrati sjajne zvijezde… Ivona: „Ja bih više voljela malu kućicu na kat u predivnoj lokaciji, koja bi imala prekrasno dvorište sa cvijećem, i malim jezercem. Kuća bi bila okružena zelenilom i voćnjakom. Uz spavaću sobu bih imala malu terasicu gdje bih svako jutro pila svoju prvu kavu. U prizemlju bi bio dnevni boravak povezan s kuhinjom, kupaona s WC-om i garaža. Na katu bi bila spavaća soba (s terasom), velika dječja soba, soba za goste i još jedna kupaona s WC-om. Dnevni boravak bi trebao imati jedan zid od stakla. Unutra bi bio veliki kauč od tamnosmeđe kože i dvije starinske fotelje, na zidovima bi bile različite slike. Glavni komad namještaja bi u dnevnom boravku bila stara velika knjižnica iz 18. stoljeća. Ima i plazma televizije na zidu koja se može ugodno gledati s kauča. Kuhinjski namještaj bi trebao biti u svijetlim bojama, a naravno od drveta. U kuhinji bi bilo mnogo nepotrebnih stvarčica. Donja kupaona bi bila veća, u njoj bi se nalazila perilica. Gornja kupaona bi bila manjih dimenzija, na zidovima bi bile tamno zelene pločice, a na podu žute u obliku kvadrata. Bojan: Ljubavi, najvažnije je da smo skupa i da se volimo, sve drugo ce doći. Odpovězte celou větou! Kako bi trebao izgledati vaš stan snova? Više biste voljeli živjeti u stanu ili u kući. Jesu li stanovi u Brnu skupi? Imate li vlastiti stan? Koliko soba ima vaš stan/kuća? Imate li vikendicu? Gdje biste htjeli imati vikendicu? Sviđaju li vam se stanovi u potkrovlju? Imate li podrum? Koja je vaša najdraža soba u stanu/kući? Volite spremati kuću? Imate li veliku kupaonu? Koliko kvadrata bi trebao imati vaš stan/kuća snova? Stavite riječ u odgovarajući padež! Svako ljeto putujemo u (Hrvatska). Moram ići (liječnica). Iznad (Brno) leti zrakoplov. Neću tamo ići bez (majka i otac). Ne volim (krastavac). Moram to pitati (momak) Jesi li se već upoznao s mojim (prijatelj). Pojedi barem (tanjur) (juha). Jučer sam napravila (sladoled) od (lješnjak). Na (pod) je tepih. Ispred (škola) čekaju moji roditelji. Kada ideš na (fakultet)? Pod (stol) leži naš pas. Na (ruka) imam srebrni (prsten). Kada si (profesorica) poslala domaću zadaću? Čekam (Mirka) već sat (vrijeme). Ne volim (kava). Na posao idem (tramvaj). Petkom navečer izlazim s (prijateljice). Moram ići prošetati (pas). Divim se (prijateljica). U (škola) su samo dobri studenti. Stavila sam odjeću u (ormar). Moja baka stvarno gleda kroz (prozor). Sviram (gitara). Iduće (godina) ću učiti (matematika) i (češki jezik). Na prvoj (slika) je karta (Zagreb). Moram ići u (trgovina). Zaboravila sam kod kuće (putovnica). Moja mama ima kratku smeđu (kosa). Na (cesta) je snijeg. Od (dečko) sam dobila (lančić) s (privjesak). Reci mi konačno (istina). Bez (ljubav) nema ničega. Hoćeš večeras gledati (televizija)? Ne mogu se sjetiti njegovog (imena). S (vrijeme) na (vrijeme) sam tužna. Nemoj otići bez (pozdrav). Ovo ljeto ćemo ići na (more). Moram ići na (toaleta).