Rečenica
Rečenica
271
lagolske radnje. au nominativu.
■fekta pomočnoga
GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNÍ
Osim za tvorbu pasiva glagolski pridjev t r pni upotrebí j ava se kao atribut 613 i predikatni proširak.
Subota je dan kada valja dati Velome Joži pečenu kravu. Nastade ubrzano kretanje.
A tvrdava je zbilja, otkad je ostala pusta, prestrašenom i začudenom oku kazivala toliké stvari kao daleka uzburkana pučina.
Malo ga začuden pogleda kad ga vidje da je znojan. Zaokupljen tim mislima, nije ni pošao u dvor da otkaže.
; i obaju kondicio-stalno za izricanje:
GLAGOLSKI PRILOG SADAŠNJI
Glagolski prilog sadašnji odnosi se prema predikátu rečenice kao njegov 614 proširak:
Vadeci iz džepa pračku, dječak je u brzini izvukao i pismo.
Vracajúci se s daleké šetnje u grad, naidem putem na odvratan prizor.
Od riječke strane plovi austrijski neki ratni brod štropočuči / dimeci.
Starac je stupao pognuto vukuči teško nogu za nogom.
Šuteči je pojeo svoju večeru.
Otac je šetao ne gledajuci ni u koga.
GLAGOLSKI PRILOG PROŠLI
Glagolski prilog prošli takoder se odnosi prema predikátu kao njegov 615 proširak.
Govornik je ustao, prešao dlanom preko čela i, podigavši glavu, pogledao národ.
Opčinski bilježnik, blagajnik i pisari promrmljaše nešlo i ne pogledavši Mike. Postigavši tako visok plasman u prvim natjecanjima Petrovič se odmah uvrstio medu favorite.
Izvršivši svoju dužnost ti češ dati primjer kolebljivcima.
šlo je milosrde bilo
PASIV
Obavijest o vršenju neke radnje može se dati aktívnom i pasívnom rečenicom. Aktiv Pasiv
Marka su pobijedili. (objekt) (predikát)
Marko je pobijeden. (subjekt) (predikát)
616
služba glagolskih pridjeva da sudjcluju u tvorbi složenih glagolskih oblika, i to tako da radni glagolski pridjev slúži za tvorbu aktivnih (perfekt: pročilao je, pluskvamperfekt: bio je pročilao, futur drugi: bude pročilao, kondicionál prvi: pročilao bi i kondicionál drugi: bio bi pročilao), a trpni glagolski pridjev za tvorbu pasivnih glagolskih oblika (svi su takvi oblici složeni, npr. biti procitán, procitán je, bio je procitán, bit če procitán, bio bi procitán, bivši procitán).
723. Glagolski pridjevi, posebice trpni, mogu priječi i u službu pravih pridjeva. No oni tada gube glagolska svojstva (gube značenje radnje, a dobivaju zna-čenje svojstva), pa se od drugih pridjeva razlikuju samo podrijetlom. npr. zrelo voče. truli sporazum. požutjeli papiri; procitané knjige, placeni ničími, ugovoreni sastanak.
724. Glagolski pridjev radni dolazi i u posebnoj službi optativa ili željnoga nači-na, npr. Bog vas pofivio! i sl. (v. par. 712).
Glagolski priloží
725. Glagolski su prilozi takoder „mješanci", i to izmedu glagola i priloga (kako im i ime kaže). Oni naime takoder zadržavaju tzv. unutarnja glagolska svojstva (glagolski vid i (ne)prijelaznost), a dobivaju svojstva priloga, tj. riječi koje označujú okolnosti u kojima se odvíja glagolska radnja. Oni su stoga príkladní da označujú radnju kao okolnost, što je i njihova glavna služba. Glagolski prilog sadašnji (npr. čitajučí) označuje okolnost u obliku radnje koja je istodobna s drugom radnjom, npr. Citajuči zastajkuje, a glagolski prilog prošli označuje okolnost u obliku radnje koja prethodi drugoj radnji, npr. Pročitavši zastane.
726. Glagolski prilog sadašnji najčcšée ima značenje koje odgovara značenju vremenske surečenicc s veznikom dok. npr. Citajuči. zastajkuje (usp. Dok čita. zastajkuje). ali se tomu značenju mogu pridružili i nijanse načina, npr. Čita zastajkujuči (usp. Čita na taj način da zastajkuje). uzroka, npr. Misleči da nečemo doči. počeli su raspravu (usp. Kako su mislili da neéemo doči, počeli su raspravu). dopuštenja, npr. Ni radeci dvostruko. nije uspio (usp. Iako je rádio dvostruko, nije uspio) ili uvjeta (pogodbe), npr. Ni dubeči na glavi, ne bi to postigao (usp. Ni kad bi dubio na glavi/ ni da dubi na glavi, ne bi to postigao).
727. Glagolski prilog prošli najčešče ima značenje koje odgovara vremenskoj re-čenici sa zavisnom surečenicom koja označuje prethodnost (anteriornosi. prijevremenost), npr. Pročitavši. zastane (usp. Kadpročita. zastane), ali mu isto tako mogu biti svojstvene i nijanse uzroka, npr. Sjetivši se prijateljä. odmah príde telefonu (usp. Buduči da se sjetio prijateljä, odmah pride telefonu), dopuštenja, npr. Ni posjetivši njega. nisi ništa postigao (usp. Nisi ništa postigao iako si posjetio i njega) ili uvjeta, npr. M rozbivši mu nos, ne
198 bi ga uvjerio (usp. Da mu i nos razbije. ne bi ga uvjerio).