U zavisno složením rečenicama o Ivici Kíčmanoviču pronadi predikáte obijú i utvrdí koja je glavna, a koja
hm x láb fkpkw jerjt sve bh kpäjt nqo hi há. íáo je bio májen, km x lá i í mmr'stám lonom, kine se ndjéje púno i/raäf kk bijtosjái Mlw roiitéjt du bi tmo ošit mm m k j/á h Ém na kliju, pp le bim hpťp jmjet kli. k bi ni powli ndjdjom k mo§i kojin h§m
'Jtomoíri:
ImuÉkfkiém.....ZAŠTO? ^> fenriM — POU
X
ZAV1SNA UZROČNA SUREČEMCA
kk se nette měno spmk ■ ■ ■ S KOJOM NAMJEROM!
ZáVISNA NAMJERN A SURECEN1CA
POP - - -Mnjenjm m tójM ^POD KOUM UVJETOM?......pp k Min
ÁbiésnenaMm,
Závisná uzrožna, namjema i pogodbena surečenica uvrštava se u gramaticko ustrojstvo glavne surečenice na mjesto príložné oznake uzroka, namjere í pogodbe.
© Odredí vrstu i drugih zavisnih surečenica u tekstu.
*   Službu veznika u tim rečenicama imaju različite vezničke riječi í skupovi: uzročni: jer, kako, kad, što, budúci da, zato sto, zboj toga šlo namjerni: da, kako, neka, ne li, samo da pogodbeni: ato, da, kad. li, ukoliko, samo ako, samo da, samo kad.
surečenice i ne valja ga rabiti kao uzročni.
Kao i dmge príložné surečenice i ove se odvajaju zárezom kada su u inverziji, ako su umetnute, naknadno dodané ili ako se ističu, te ako se nabraja više zavisnih surečenica iste vrste.
1NVERZIJA:   Siéc'i k je bio iiníjeri, Mio se lá i s mém Zorám,
Ľ pravilu, uzročni veznik budúci da colazi samo u inverziji, a veznikom jer ne počinje se rečenica.
UMETNUTA:  S jwto volje, rmm k bi pijili što Wji uspjá, jedni km sn pmiá. IST1CANJE: MoM,á(iWři
KABRAJANJE: tao jt k bi mmo %e, k bi sri/eí uljpo, ilii iii p iinio Ijiélp.
«■    Razlikuj zavisne surečenice bez obzira na isti veznik.
uzročna...........MoéwmMmiiéo.
načinska..........UúMéjáoíúipi.
namjema..........Mo i što Mje újem lááe, % m iježto.
objektna..........kk wno^éjií toto x p
t Treba pažiti na uporabu glagolskih vremena i načina u zavisno složením popndbenitn surečemcama, što závisí i o visti pogodbe koja se izriče.
dba može biti:
a) sjvarna - sadržaj glavne ostvarit če se ako se ostvari sadržaj zavisne surečenice: im se itec'e vraďti im seío, áo završí M [és kk léo radio). glavna reč.: ta 1.   zavisna: prezent (ako je glagol svrseni) ili ta 1
(Ne valja s fl: ...úokméiMt)
b) mopa - sadržaj glavne bit če ostvariv bude li mogué sadržaj zavisne surečenice: MolÁkbwáobimniiimiíi
c) nestoná - sadržaj glavne neče se ostvariti jer je sadržaj pogodbene nemoguc:
Uz kondicionál 1, o glavnoj surečenici u zavisnoj može biti kondicionál 1. i 2, futur 2. ili svrseni prezent.
»     Umjesto namjernom surečenícom s prezentom namjeru valja izreči namjernim infinitivom ili prijedložnim skúpom:
li éi^H^á li domjeíi bá li p há.
Namjema surečenica vezuje se veznikom li uz zanijekani kondicionál: ísteriÉ sam sve svoje pomlk spodnou ne bik Uje injerô,