Uvjetne (kondicionalne) rečenice
Í409. Uvjetnim (pogodbenim) ili kondicíonalnim rečenicama nazivaju sc onc za- 01 visnosložcnc rečenice u koiima se zavisnom surečenieom označuje uvjet pod kojim se ostvaruje (ili ne ostvaruje) radnja osnovne surečenice, a to znáči da se radnja osnovne surečenice ostvaruje uvjetno, pogodbeno, tj. samo u r, slučaju da se ostvari i radnja závisné surečenice.
1410. Usporedimo li medusobno uzročnu rečenicu Danas ne idemo u šumu jer
pada Jaša s uyjetnom rečenicom Danas neéemo iéi u šumu ako bude padala :'!íi| kiša, zamijetit černo da su uzrok i uvjet takoder sličné kategorije. Razlika je medu njima u prvom redu u tome što uzrok pretpostavlja ostvarivanje raduje u zavisnoj surečenici (kiša stvarno pada), pa onda i radnje u osnovnoj surečenici, a kod uvjetnih jc rcčenica ostvarivanje radnje u zavisnoj surečenici neizvjcsno, stavljeno je u pitanje, pa je onda neizvjesno (upitno) i ostvarivanje radnje u osnovnoj surečenici. Zato bi se pojednostavljeno moglo reéi da je uvjet „upitani uzrok", tj. onaj uzrok koji jc doveden u pitanjc, kojemuje svojstvena neizvjcsnost (hipotetičnost).
1411. S obzirom na stupanj vjerojatnosti ostarivanja radnje u zavisnoj (pa onda i u osnovnoj surečenici) razlikuju se stvarne (reálne), moguče (potencijalne) i nestvarne (irealne) uvjetne rečenice.
347
Stvarne (realne) uvjetne rečenice
1411. Stvarnimuvjetnim rečenicama označuje se uvjet čije ostvarenje stvarno vodi ostvarenju radnje u osnovnoj surečenici. Věznici su tih rečenica:
- ako, npr. Ako tražite, naci čele;
- ukolíko, npr. Svi če oni dobro proči ukoliko se mognu dogovoriti;
- li, npr. P i tajů U za nas, recite im da se jave.
1413. Veznik ako najobičniji je i najčcšči veznik stvárnili uvjetnih rečenica, a vez-nik ukoliko obilježen je kao rjedi i/ili kao osobitost administrativnoga stila hrvatskoga standardnog jezika,
Ti věznici dolaze s bilo kojim od vremenskih glagolskih oblika (npr. Ako tražite, nalazite; Ako tražite, naci cete; Ako ste tražili, našli ste; Ukoliko budete tražili, naci cete i sl.), a veznik li dolazi samo uz oblike prezenla (npr. Tražite li, naci cete) i oblike futura drugog (npr. Budete li tražili, naci tete). Nije npr. ovjereno *Tražili ste li, našli ste ili sl.
Moguče (potencijalne) uvjetne rečenice
Moguéim uvjetnim rečenicama označuje se da moguče (eventualno) ostvarenje radnje u zavisnoj surečenici čini mogučim ostvarenje radnje u osnovnoj surečenici. U odnosil na stvarne rečenice moguče daklc rečenice označujú dodatnu upitanost, odnosno nesigurnost u ostvarenje uvjeta sadržana u zavisnoj surečenici, pa onda i u ostvarenje radnje označené osnovnom su-rpčetiirnm
Věznici su mogučih uvjetnih rečenica ako, ukoliko i kad, s tůn da su u zavis-nim surečenicama obvezatni oblici kondicionala. Ako se závisná surečenica uvodi veznicima ako i ukoliko, u osnovnoj surečenici mogu dolaziti:
- kondicionál, npr. Ako bismo hnali vremenu, došli bismo;
- prezent (relativní), npr. Ako bismo imali vremena, dolazimo;
- futur prvi, npr. Ukoliko bismo imali vremena, doéi cemo. Mcdutim, ako se závisná surečenica uvodi veznikom kad, ondaje i u osnovnoj surečenici obvezatan kondicionál, npr. Kad bismo imali vremena, došli bismo (nije ovjereno *Kad bismo imali vremena, dolazimo niti *Kad bismo imali vremena, doči cemo).
Moguče uvjetne rečenice, osobito one s veznikom kad (koji i inačc označuje veči stupanj neizvjesnosti nego věznici ako i ukoliko), mogu po svom sa-držaju biti i nestvarne (irealne). Mogu naime označivati i uvjet koji nije ostvariv, npr. Kad bi postojali vukodlaci, svíjet bi izgledao drugačije.
Nestvarne (irealne) uvjetne rečenice
1417. Nestvarním. uvjetnim rečenicama označuje sc daje uvjet sadržan u zavisnoj surečenici neostvaren ili neostvariv, pa je onda neostvareno ili neostvarivo i ono o čemu jc riječ u osnovnoj surečenici.
U njima se závisná surečenica uvodi veznikom da. U osnovnoj surečenici takvih uvjetnih rečenica uvijek dolazi kondicionál, a u zavisnoj dolazi prezent ili neki od glagolskih oblika kojkna se označuje prošlost (perfekt, aorist, imperfekt, pluskvampefekt). Prezent obično dolazi kad je uvjet neis-punjiv, npr. Da postoje vukodlaci, svijel bi izgledao drukčije; a kad je uvjet neispunjen, obično dolaze oblici za prošlost, npr. Da sam znao kakav je, ne bih ga ništa pitao.
349