I.
PRIJEVODI
1) Dobré ráno! Ahoj! Jsi to ty? Ano, jsem. Máš se dobře? Děkuji, mám se dobře. Jak se máš ty? Děkuji, děkuji, já se mám dobře. Jak se má tvůj otec? Je v pořádku. Jak se má tvoje dítě? Má se dobře. Děkuji za optání, všichni se máme dobře. Ty jsi učitel? Jsem. Všichni moji přátelé jsou učitelé. Je to tvoje sestra? Ano. Kdo jsou ta děvčata? To jsou moje příbuzné. Jak se má tvoje dcera? Má se dobře. Co je tvůj bratr? / Jaké je povolání tvého bratra? Můj bratr je student. On je zde.
2) Moji kamarádi jsou studenti. Moje sestra j e učitelka. Jsou tvoji rodiče doma? Ano, moji rodiče a sestry jsou doma. Dobré ráno! Promiňte! Kdo je ta paní? To je moje přítelkyně. Kdo je ten pán? To je můj kamarád, můj dobrý kamarád. Ta dívka je moje kamarádka. Je to tvůj sešit? Dobrý večer! Na shledanou! Nejsem. Nemám se dobře. Není tady. Nejsou tady. Jsem? Jsem doma? Co jsem? Kdo jsme? Jak se mám? Ten chlapec je můj příbuzný. Můj syn je dobrý chlapec. Jsem já tady? Ony nejsou doma. Všechny moje kamarádky j sou učitelky.
3) To jsou slovesa a podstatná jména. Děvčata teď nejsou tady. Jsem z Tunisu. Tohle jsou čaj, mléko a polévka. Vy jste z Brna? Jsem z Česka, jsem Cech. Je toto sklenice vody? Martina je z Vídně, Martin je z Londýna. Oni nejsou manžel a manželka. Ten muž není soudce, ale kadeřník. Kdo to je? Je to řezník ze Záhřebu. Nejsem vedle školy. Jsem před učebnou. Jste
blízko kadeřnictví? Dobrý večer! Tamto je naše kniha a naše láhev. Skříň je jejich. Kávaje moje. Tato židle je jeho. Čí je to dítě? Někteří jsou zde. Prosím. Kde je náš pokoj? Kde je naše auto?
4) My se máme všichni dobře. Není herec. Oni nejsou spisovatelé. Nejsme doma. Jeho otec je krejčí, jeho matka je lékařka. Moji příbuzní jsou herci. Jste vy lékařky? Nemáme ani pyžamo ani pokoj. Jsem vedle herce. Naše domy jsou staré. Kde je vaše modrá fixa? Nyní jsou všichni zdraví. Ony nejsou hloupé. Kde jste, moji milí příbuzní? Nemají byt. Ti lidé jsou v pořádku. Čí je tento pokoj? Je chorvatský jazyk těžký? Jsou tato mladá děvčata vaše sestry? Jaké jsou naše pokoje? Blízko učebny je ředitel. Jsem před garáží. Jsem u svého auta. Ony nemají čas.
5) razuman, veseo, ugodan, tužan, pametan, glup, usamljen, radostan, hrabar, stidljiv, sramežljiv, dječji, hrvatski, ljetni, zimski, proljetni, jesenski, zdrav, bolestan, pošten, bijel, žut, crven, ružičast, narančast, zelen, plav, ljubičast, smed, siv, crn.
Mám malého psa. Mají velký pokoj. Nejsem nemocný. Jsi zdravý? Moje sestra není pěkná
dívka. Tvůj otec a tvůj syn jsou veselí. Vaše holčičky už nejsou malé. Jejich dobrý přítel dnes
nemá čas. Tvůj strýc je rozumný člověk. Její zdravý soused. Tvůj bratr je zdravý. Jak se má
váš dobrý známý. Náš chlapec je velmi stydlivý. Váš stydlivý syn je příjemný kamarád. To je
poctivý člověk. On je spokojený. Jsou tvoji sousedé dobří lidé? Jsou tvoji synové chytří?
Některé kostely jsou vysoké. Některé školy jsou šedivé.
6) To jsou slovesa a podstatná jména. Děvčata teď nejsou tady. Jsem z Tunisu. Tohle jsou čaj, mléko a polévka. Vy jste z Brna? Jsem z Česka, jsem Cech. Je toto sklenice vody? Martina je
z Vídně, Martin je z Londýna. Oni nejsou manžel a manželka (manželé). Ten muž není
soudce, ale kadeřník. Kdo to je? Je to řezník ze Záhřebu. Nejsem vedle školy. Jsem před
učebnou. Jste blízko kadeřnictví? Dobrý večer! Tamto je naše kniha a naše láhev. Skříň je jejich. Káva je moje. Tato židle je jeho. Čije to dítě? Někteří jsou zde. Prosím. Kde je náš
pokoj? Kde je naše auto?
7) Rád se dívá na televizi. Máme hlad. Mají žízeň. V létě (každé léto) jedeme k moři. Každý
čtvrtek máme výuku chorvatštiny. Je z Karl ovace. Je u banky. Kam jedete? On je pořád
smutný a nespokojený. Dnes večer jdeme spolu do divadla. Otec leží v posteli, kouří a čte si.
Sousedka je nemocná, a proto spí. Domů se vracíme večer. Je to pěkný večer. Dnes musím
být doma. Co děláš večer? Pobřeží Jaderského moře je zvláštní a velmi pěkné. Hlavní chorvatské přístavy jsou: Pula, Rijeka, Zadar, Šibeník, Split a Dubrovník. On je velmi milý
člověk. Ten milý člověkje jeho kamarád. Tento řezník je poctivý.
8) Všichni jsme spokojeni. Moji rodiče dnes jdou do kina. Ty kouříš? Máš cigaretu? Děkuji.
Není zač. Co hledáš? Hledám zápalky. Jdeš domů? Moje teta je už u nás. Dnes všechny
večeříme doma. Praha a Brno jsou velká česká města. Na Slovensku jsou pěkné vysoké hory.
Moji bratři jsou nemocní. Jejich děti jsou zdrávy. Jsou pánové unaveni? Slovanské jazyky
jsou si podobné. U nás jsou pěkné byty. Víte kolik je hodin? Můj vkus, naše kuchyně, bohatý soused, nízká vdova, zelený věnec, kůrka chleba, hořký lék, sladká káva, hrozný sen, vaše čest, tvůj kůň, suchý chléb, dobrá kůže, moudrá hlava.
9) Kolik to stojí? Můžu zaplatit? Musím složit zkoušku. Proto pospíchám a proto nemůžu do
hospody. Jeho bratři nejsou mladí. Její děti jsou u babičky. Co hledáte? Můj bratr skáče do vody. Naše děvčata jdou domů. Vaše děti jdou do kina. Herečky jdou na procházku. Je mi
líto, že už jdeš. Teší mě, že tě vidím. Když je pěkné počasí, vždy jdeme do města. Jsou tyto
byty prázdné? Jsou tato místa volná? Hlavní města jsou velká a pěkná. Tito lidé jsou cizinci. Jsou už pánové doma? U nás větry foukají pořád. Je sedm hodin třicet tři minuty ráno. Úzké
ulice jsou prázdné. To jsou jeho slova. Letní dny jsou slunečné.
10) Vaše byty jsou pěkné, ale jsou drahé. Naši otcové jsou už staří lidé. Otec píše ze Záhřebu, že strýcové jsou nemocní. Dnes jsou u nás příjemní hosté. Na poli jsou zajíci. Češi a Slováci
jsou Slované. Kde bydlí Slovinci? Jsou tyto pokoje volné? Která pole jsou vaše? Tyto děti jsou šťastné. Zeny a děti jdou do divadla. Dnešní úloha je velmi těžká. Jsou v práci. Prodáváte
své domy? Kdo je na procházce? Proč nepíšeš úkol? Je tato kniha drahá? Není to těžká
otázka. Prší? Nemají deštník. Pro malého bratra mám novou tužku. Jde k matce. Nepíšeš
sestře. Můj kamarád pracuje v továrně. On je zlý. Na ruce máme prsty. Máme dvě nohy.
11) Neumím slovinsky. Kdo má hlad? Jsem ze Slovenska. Umím jenom jeden slovanský jazyk. Některé jazyky jsou těžší (= tezi, chorv.). Do kina chodíme s tímto pánem, s tou slečnou, s dobrým kamarádem, s matkou a otcem a s malým psem. Je v práci. Je na procházce s bratry. Matka se prochází s dětmi. Oni nemají děti. Nejsem doma. Jdeme domů. Není ze Zadaru. Jsou v knihkupectví. Bydlí v Chorvatsku a jeho kamarád v Německu. U nádraží je knihovna. V srpnu jsme u moře. Každou neděli chodíme k babičce. Odpoledne nepracuje. Znám mnohá velká města. Jsme cizinci. Už sedm měsíců jsem v Česku.
II.
VJEŽBE
1) Zemlje i gradovi
Primjer: Prag je glavni grad Češke.
Pariz, Beč, Ljubljana, Budimpešta, Tunis, Amsterdam, Tokio, Berlin, Khartoum, Bern, Rim, Zagreb, Madrid, Washington, Ottawa, London, San'a, Brazilija, Peking, Mexico City, Kairo, Bratislava.
Madarska, Njemačka, Francuska, Hrvatska, Italija, Meksiko, Amerika, Sudan, Kanada, Egipat, Veliká Britanija, Kina, Japan, Spanjolska, Nizozemska, Tunis, Brazil, Svicarska, Austrija, Slovenija, Jemen, Slováčka.
2) Zanimanja
- biti nešto po zanimanju, biti (ne)zaposlen = (ne) raditi
ravnatelj(ica), radnik(ica), učitelj(ica), profesor(ica), milijunaš(ica), frizer(ka), psiholog(inja), tajnik(ica), student(ica), kucanica, odvjetnik(ica), konobar(ica), umirovljenik(ica), poštar(ica), liječnik(ica), dermatolog(inja), automehaničar, svecenik, glumac(ica), rudar, krojač(ica), prodavač(ica), kuhar(ica), ljekarnik(ica), ministar(ica),
novinar(ka), vozač(ica), mesar(ica), sudac (sutkinja), pisac = književnik(ica) = spisatelj(ica), pjevač(ica).
- srednja škola, restoran, poduzece, škola, strana zemlja, veci grad, odvjetnički ured, fakultet, auto, kazalište, pošta, bolnica, ljekarna, krojački salon, park, frizerski salon, škola stranih jezika, osnovna škola, kuca, tvornica, crkva, rudnik, izdavačka kuca, prodavaonica, kavana, ministarstvo, mesnica, rádio i televizija, tramvaj ili autobus, sud, koncertná dvorana.
3) Napiši u odgovarajučem padežu:
Pored _ (drveni stol) je stolica. Amerika je blizu _ (Kanada). Oko
_(ona hrabra májka) su djeca. Kod_(ta zuta bilježnica) su knjige. Ovo su
_ (češki tramvaj). Pokraj _ (zelena salata) je kupus. Ispred _
(smedi ormar) je stol. Stablo je iza_(njegova kuca). Gdje su_(ljubazna
konobarica)? Gdje su_(neki strogi ministar).
4) Stavi u množinu:
Ima lijepu novu majicu. Nosim tvoj eg malog miša. Tko je ovaj čovjek? Kako je to simpatično dijete? Sluša onaj poznati ljetni hit. Držim jedan oštri predmet. Čiji je ovo plavi rječnik? Zna tog čudnog glumca. Čij a si ti dobra kcerka? Gdje je taj cirkuski tigar?
5) Stavi u odgovarajuči padež:
Pored _ (drveni stol) je stolica. Amerika je blizu _ (Kanada). Oko
_(ona hrabra májka) su djeca. Kod_(ta zuta bilježnica) su knjige. Ovo su
_ (češki tramvaj). Pokraj _ (zelena salata) je kupus. Ispred _
(smedi ormar) je stol. Stablo je iza_(njegova kuca). Gdje su_(ljubazna
konobarica)? Gdje su_(neki simpatični ministar)?
6) Stavi u odgovarajuči padež: Ja imam_/torba/,_/knjiga/ i_
/sať. Moja mama ima_/sin/, ona nema_/kcerka/. Mi nemamo_/kuca/,
mi imamo_/stan/. Vi imate_/pas/,_/mačka/ i_/papiga/. Ana
ima_/televizor/,_/telefon/,_/mobitel/ i_/kompjuter/. Ja danas
6
nemam_/kišobran/. Mi danas imamo_/ručak/ u četiri sata. Zagreb ima lijepo
_/kazalište/, velik_/trg/, _/rijeka Sava/,_/katedrála/ itd. Tko
ima_/olovka/ i _/papir/? Roditelji imaju _/sin/ i _/kcerka/.
Hrvatska ima lij epo _ /more/. Davor nema _ /supruga/, on ima _
/zaručnica/. Vi imate samo _ /soba/, a nemate _ /stan/. Ti imaš _
/automobil/,_/motor/,_/lijepa slika/ i_/nova torba/. U restoranu imaju
_/kava/,_/čaj/,_/mlijeko/,_/vino/,_/voda/,_
/Coca Cola/. Oni imaju_/meso/,_/juha/ i_/salata/ za ručak. Mi imamo
_/riba/ i_/krumpir/ za_/večera/. Tko ima_/kapa/ i_
/lopta/? Danas imam_/čizme/ jer pada kiša. Profesorica ima_/student/,_
/studentica/i_ /prijateljica/. http://www.inet.hr/~zrpavlic/Cases4.html
7) Povratno-posvojna zamjenica:
UZORAK: Ja imam tvoju haljinu? Ne, ti imaš svoju haljinu.
Ti imas moj auto? Ne, ja imam_auto.
On ima moju knjigu? Ne, on ima_knjigu.
Ona ima moju olovku? Ne, ona ima_olovku.
Vi imate moje dijete? Ne, ja imam_dijete.
Ti imas moj stan? Ne, ja imam_stan.
Oni imaju nas stol? Ne, oni imaju_stol.
Vi imate moj papir? Ne, ja imam_papir.
Ti imas moje pivo? Ne, ja imam_pivo.
Vi imate njihovo pismo? Ne, mi imamo_pismo.
Oni imaju nasu kucu? Ne, oni imaju_kucu.
Ti imas njegovo nalivpero? Ne, ja imam_nalivpero.
http://www.inet.hr/~zrpavlic/Pronouns2.html 8) Akuzativ jednine
Vidim: mali zeleni list, vaš niski sin, tvoja mlada kčerka, ovaj dobrí pas, taj bijeli zec Poznajem: moj prvi susjed, moja hladná soba, njegova supruga, njihova uska ulica Volim: taj starí pjevač, onaj novi hit, moj sitni kanarinac, vaša zlatna ribica, ta čokoláda Cijenim: njegovo znanje, tvoj iskusni otac, vaš djed, tvoj dobrí rodák, njezina profesorica
7
Nemam: taj novac, mladi brat, ona njezina bilježnica, neki žuti bicikl, novi teniski reket
Želim neki pravi prijatelj, mladi krumpir, tvoj ljubazni susjed, onaj sendvič, čupava mačka, vaš mliječni sladoled, tvoj brkati strie, neki stari slon, pravá prijateljica, kucni ljubimac, mladi brat, njegov veliki stan, ona zlatna narukvica, neki mali poklon, hrabri junák, bezbolni žulj, drugi broj telefona, onaj afrički lav, ljuti bik, ova šarena razglednica, taj pametni dečko, neki moderni mobitel, onaj vjerni pas, poslušni sin, kvalitetni kauč, žuti limun, sitni novac, moja bubamara, moj veliki stan, pokorni vol, ta dobra knjiga, neki sivi vuk, novi zlatni zub, taj plišani tigar, oštar nokat, simpatični jež, umjetnička slika, talent, bolji náčin, onaj poznati pisac, onaj veliki televizor.
prijedlog kroz
Prolazim kroz (ova mračna šuma). Idem kroz (sestrina soba). Bacám to kroz (otvoren prozor). Vidim kroz (moje male naočale). Vide kroz (njihove sunčane naočale).
9) Pročitaj sljedeče brojeve: 22, 11, 54, 63, 38, 68, 100, 105, 13, 44, 200, 500, 29, 31,
72, 19, 87, 95, 137, 1, 56, 190, 476, 938, 1000, 1045, 1019, 624, 345, 799, 888.
10) Stavi u odgovarajuči padež:
On je iz: Njemačka, Češka, mali grad, Madžarska, Brno, Karlovac, Zadar, Engleska, Prag, Norveška, Istra, Dalmacija, Zagorje, Sarajevo, Finska, Skoplje, ono naselje, Zagreb
Putuje u: Njemačka, Češka, mali grad, Madžarska, Brno, Karlovac, Zadar, Engleska, Prag, Norveška, Istra, Dalmacija, Zagorje, Sarajevo, Finska, Skoplje, ono naselje, Zagreb
Danas srno u: Njemačka, Češka, mali grad, Madžarska, Brno, Karlovac, Zadar, Engleska, Prag, Norveška, Istra, Dalmacija, Zagorje, Sarajevo, Finska, Skoplje, ono naselje, Zagreb
11) Stavi u odgovarajuči padež:
8
Šetam po: ovaj krásni park, neka španjolska alej a, ova glavna ulica, neko raskrižje, zoološki vrt, naše šetalište, onaj glavni grad, neko selo.
Odlazim u: Hrvatska, Dalmacija, duga šetnja, dječja soba, moja soba, neka strana zemlja, inozemstvo, ono kino, mali ducán.
Izlazim iz: onaj skupi kafic, ovaj disko, njegov crveni auto, neka kavana, stari lijepi dvorac, ova uska
ulica.
Govore o: Martina i Vlatka, baka Milica, djed Tomislav, mama Nevenka, njegov problém, njihova baka, teta Jadranka, spavaca soba, crvena jabuka, Karlovac, njezina slika, Marijina májka, njegovo odijelo, neki proljetni ručak.
Marko sjedi na: zelena livada, ta drvena stolica, onaj njegov bicikl, njegov prozor, onaj drveni parket, onaj kamen.
Gledamo: televizijski program, hrvatska televizija, taj Zadranin, naše voce i povrce,
Poklon je za (sg. i pl.): moja djevojka, njezin sin, vaš susjed, naš poslušni pas, tvoj otac, moj tetak, mačak i mačka, taj slavljenik, ona slavljenica, vaš strie, estrádna umjetnica, ovaj nepoznati pjevač, onaj crni muškarac, njegova baka, naš djed, njihov sramežljivi sin, mali miš, naš dobři pauk.
12) Napíši posvojne pridjeve:
To je: /Danijela/ stol, /Boris/ kamion, /Lucija/ dijete, /Martina/ auto, /Kristijan/ selo, /Milica/ knjiga, /Milic/ kompjutor, /susjed/ stan, /Petar/ računalo, /Petra/ lonac, /tata/ zadaca, /stric/ Mače, /zec/ rep, /Matija/ rukavica
13) Dativ:
Daje to: njihova májka, ona visoka Zagrepčanka, ta stará baka, njihov dobři djed, ova prodavačica. Kaže to: jedan poslušni učenik, cvijece i drvece, ona sitna životinja, stari pas, Katarína Sikic. Nasuprot: njezina májka, ovaj unuk, ona unuka, Dubrovčanka, Karlovčanka, Zdenka Mihalic.
14) Posvojni pridjevi:
/Andrijana/ mačka, /Miroslav/ bilježnica, /Veronika/ balon, /Maric/ ručak, /Vladimír/ noga, /kolega/ knjiga, /gospoda/ kišobran, /susjeda/ pero, /Margareta/ društvo, /MikicV odijelo
15) Prezent glagola
1 • Ja_(raditi) u restoranu.
2. Ti_(učiti) matematiku.
3. Mi_(vidj eti) ulicu.
4. Vi_(sjediti) na stolicama.
5. One_(govoriti) ružne rij eči.
6. On_(nositi) hlače i majicu.
7. U ruci_(držati, on) daljinski upravljač.
8. _(voljeti, mi) muziku, sport i filmové.
9. Ja_(mrziti) ružno vrijeme.
10. Marija_(stajati) u redu u banči.
11. Tata_(voziti) auto.
12. Mi_(željeti) kupiti kuču na moru.
II.
III.
1. Svaki dan_(mi - kupovati) doručak u ducanu.
2. Ujutrouvijek_(ja - doručkovati).
3. Učiteljica_(predavati) u školi.
4. On_(moci) praviti vočni koláč.
5- _(mi - ne smjeti) prelaziti ulicu na crveno svjetlo.
6. Ti_(pisati) román.
7. Mama i tata_(piti) pivo.
8. Baka_(jesti) koláč.
9. Svaki dan_(vi - ici) u školu.
10. On_(zvati se) Milan.
1. Curice_(pj evati) pj esmu.
2. Mi_(razgovarati) o športu.
3. _(Vi - morati) raditi nedj elj om.
4. Ti_(čitati) dosadnú knjigu.
5. Mama_(kuhati) ručak.
6. Oni_(znati) sve.
7. Martina i Petar_(gledati) televiziju.
8. On_(slušati) glazbu.
9. Marija_(spavati) cijeli dan.
10. Strie i strina_(ručati).
11. Uvečer uvijek_(večerati, oni).
12. Ja_(sanjati) čudne snové.
13. Ona smiješno_(hodati).
14. Vi_(šetati) po parku.
16) Prezent glagola
1 • Mi_(gledati) televiziju svaki dan.
2. Moja obitelj_(morati) putovati.
10
II.
III.
3. Moj a mama_. (kuhati) ručak.
4. vi_(čitati) novine.
5. Moj brat_(svirati) gitaru.
6. Ti_(gledati) film na televiziji
7. Mi_(slušati) muziku.
8. Petar_(trenirati) nogomet.
9. Oni_(studirati) ekonomiju.
10. Baka i djed_(šetati) po parku.
11 Ona_(preživati se) Horvat.
1. Ona_(volj eti) muziku.
2. Moj brat__(raditi) u policij i
3. Oni_(ne volj eti) čokol adu.
4. Ja_(ne volj eti) piti kavu.
5. Mi_(živj eti) u Španj ol skoj.
6. Vi_(misliti) o hrani.
7. Nikad_(ne nositi, vi) kapu.
8. Cesto_(sjediti, mi) u tom kafiču.
3. On
4. Ja
5. Ti
6. Vi
1. Ja_(pisati) knjige.
2. Oni_(iči) na more svake godine.
_(putovati) u London svake godine.
_(doručkovati) svako jutro.
_(iči) u školu pješice.
_(kupovati) u prodavaonici.
7. Mi_(iči) na izlet svaki vikend.
8. Oni_(piti) kavu.
9. Suzana i j a_(htj eti) j esti kol ač.
10. Ona_(zvati se) Jelena.
17) Prezent:
U petak - (mi - iči) u šetnju. U subotu _ (ja - moči) doči
Nedjeljom-(ona - brisati) ploču. Rado_(oni - jesti) sve. On
- (pomagati) starim ljudima. Oni uvijek__(pljuvati) po ulici.
- (oni - kazati) da su dobro. _ (mi - pisati) pismoi
-(ona - prodavati) kokice._(ona - zvati se) Marijana.
-(mi - kupovati) rado i puno.__(ja - ne vjerovati) ti.
-(oni - dopisivati se) s njima.__(vi - putovati) po
cijelom svijetu. Rado _ (ja - piti). _ („ - ne smjeti) u
kazaliste.-(ona - ne čuti) dobro._(on - razumjeti) govor
ove ptice.__(oni - stanovati) u velikome gradu. Dijete_
(radovati se). "
18) Napiši u odgovarajučem licu prezenta:
(piti, kupovati, doručkovati, radovati se, smjeti, prijateljevati, obuti, čuti, savjetovati)
Oni (zvati se, moci, ici, htjeti, pisati, davati, peci, doci, uzeti, lagati, plesti, kazati)
19) Sljedeče sintagme stavi u odgovarajuči padež: Moj prijatelj vidi: jedna baka, neki nepoznat objekt, ovaj topli kruh, onaj vaš kit, taj afrički lav, tvoja
mlada sestra, vaše mirisno jelo, ta srebrna žlica, onaj sumnjivi čovjek, tvoj pas, ti, ona, ja.
Idemo pred: narodno kazalište, njegov auto, onaj čudni čovjek, to klizalište, njegov poznati restoran,
njihova kladionica, taj vaš ured, onaj naš kafic, onaj visoki kip, onaj bijeli most.
Znanci žive u: taj veliki grad, veoma maleni stan, ona šuma, Francuska, Pariz, Slovenija, Slováčka, daleko
selo, ribarsko naselje, Zadar, Kastav, strana zemlja, ona smeda baraka, taj zeleni šator.
Odlazimo u/na: neki zanimljivi izlet, šetnja oko jezera, neki krátki posjet, ta topla kuhinja, neki ukusni
ručak, obližnja tržnica, središnji trg, tajni sastanak, onaj napuštěni otok, Jadransko more.
Kamo idu: moj dragi poznanik, ova strašná životinja, neki konj, tvoj mali mačak, onaj stari lisac, taj
morski rak, ovo drago dijete, neki debeli gusak, taj postěni poštár, tvoj divij i bik, naš mrav.
Govorim to: visoka susjeda, teta Danka, ovaj hrabri junák, tvoj poslušni pas, moj prst, taj crnokosi
policajac, tvoj mladi hrčak, tvoj susjed Grk, nezahvalni konobar, tvoj nosorog, onaj pošteni šišmiš, tvoj vol.
12
Netko stoji pred: onaj visoki fakultet, gradska pošta, onaj daleki stup, zoološki vrt, ovaj plavi tramvaj,
naša vikendica, gradsko šetalište, ono veleposlanstvo, vaš brzi vlak, stajalište tramvaj a.
20) Sljedeče glagole stavi u odgovarajuče lice. Napiši upitni oblik sljedečih rečenica.
Marija (znati)_čitati. Nikola _(studirati) povij est. Marko_
(ljutiti se). Darija_(voljeti) sladoled. Mirko i Stanko uvijek_(ručati).
Radnici nekad_(kupiti) sendvič. Životinje_(nalaziti se) u zoološkom
vrtu. Crvi _ (živjeti) u zemlji. Dijete _ (gledati) televiziju. Oni
_ (razgovarati) o svému. Vi _ (ne razgovarati) od pětka. Ema
_(stajati) na pláži. Cesto_(zaspati, j a) popodne._(željeti,
vi) neki sok. Ptice _ (letjeti). Mi _ (sjediti). Kuharica _
(raditi) od ranog jutra. Nikolina_(češljati se). Marija_(vracati se)
sutra. _(čestitati, ja) ti rodendan. Sada_(spavati, oni). Moja obitelj
_ (sumnjati) u to. Ja rado _ (fotografirati). Oni rado _
(kuhati). Poštár _ (nositi) pisma. _ (Misliti, ti) na mene. One
_ (pripremati) koláče. Mi _ dobro _ (sporazumijevati se).
_ (Vidjeti, j a) cirkus s prozora. Obično _ (zaboraviti, ti) kupiti čaj.
Nekada_(ogladnjeti, vi) brzo. Ona obično dobro_(pocrnjeti). Vi_
cesto_(zaljubiti se). Martin_ (žuriti se) na posao. Ti _
(sanjati) o odmoru. Mi_(voljeti) nedjelju._(Večerati, mi) u 8 sati. U
ruci_(držati, on) novac._(Živjeti, oni) daleko. Uvijek to_
(ponavljati, ti). Djed _ (trpjeti) bolove. Marina obično _ (šutjeti).
Martina _ (učiti) svaki dan. Susjedi puno _ (pričati). _
(Govoriti, oni) i o nama. Nekada převise _ (ne pitati, j a). Susjed _
(ljubiti) susjedu. Baka_(hvaliti) unuka. Majka_(moliti) sina da bude
dobar._(Trošiti, vi) převise. Uvijek_(zaboravljati, vi) napisati zadacu.
Uvijek _ (zaboraviti) moje ime. _ (Voljeti, mi) šetnje. Bake brzo
_ (starjeti). _ (Misliti, vi) da nismo u právu. Vozači _
(voziti) tramvaje. Kašno_(dolaziti, oni) doma._(Bacati, on) smeče na
ulicu. Cesto_(javljati se, ti). _(Ne morati, ti) ako_(ne
željeti, ti). _ (Ne slušati, oni) rádio. Sestri nikada _ (ne dati, ti)
džeparac. _ (Misliti, j a) da lij epo _ (pjevati, oni). Uvijek dugo
13
_ (spavati, ja). Rijetko _ (hodati, on) dugo. Sporo se _
(oblačiti, ti). _(Zuriti se, on) na vlak. _(Graditi, oni) novi stadion.
_(Uzimati, ja) novac iz bankomata. _(Šetati, oni) dugo i cesto. Tu
_(nalaziti se) dob ar kafič.
21) Sljedece glagole stavi u odgovarajuči oblik:
Nekad_(ne večerati, oni). Uvijek se nesretno_(zaljubiti, ti). Subotom
Zeljka duže _ (spavati). _ (voljeti, ona) te. Srijedom _
(razgovarati, mi) o životu. _ (češljati, ti) njezinu dugu kosu. _
(razgovarati, oni) sa susjedima. Uvijek _ (vračati se, ja) u isto vrijeme. Nikad
_ (ne sumnjati, ja) u prijatelje. Neki ljudi mnogo _ (trpjeti). Vi nešto
_ (sanjati) svake noci. _ (slušati,  oni) popularnu muziku. Obično
_ (dati, on) novac siromahu. Vi _ (dolaziti) na vrijeme. Ovdje obično
_(stajati, ona). U snovima uvijek_(letjeti, ti)._(moliti) te, daj
mi to!_(ljutiti se, oni) na svoju učiteljicu. Gdje se sada _(nalaziti, vi)?
Sto_(učiti, ti)? Neki dječaci_(preferirati) nogomet._(morati, ti)
ranije ustáj ati. Koga_(čekati, ti)?_(ne znati, mi) koliko_(imati,
oni) novca. Vi nikad_(nemati) vremena. Što najradije_(svirati)?_
(nemati, oni) sestru. _(diviti se, oni) predsjedniku. Nikad_(ne skidati, ti)
prsten. _(trenirati, mi) tri puta tjedno. Mnogi ljudi _(pušiti). Majka i otac
_(odgajati) djecu. Neki ljudi_(skijati, plivati, pjevati), a drugi za
njih _(navijati). Tko tako lijepo _ (pjevati)? Što _ (tražiti, oni)
toliko dugo? Kada_(cvjetati) trešnje? Što_(trebati, oni) kupiti? On cesto
_ (šutjeti) i _ (gledati) u daljinu. Tko _ (čuvati) vašu djecu?
_(držati, ja) te za ruku.
22) Pročitaj sljedece brojeve: 365, 789, 345, 487, 198, 253, 547, 603, 644, 729, 864, 907, 666, 1033, 1018, 1087, 1276, 1645, 1546, 1984, 1365, 1687, 1894, 1858
23) Sljedece rečenice stavi u množinu:
Ovo je moj novi auto. To je njezino staro pismo. Čij a je ova gumica za kosu? Čij e j e to staro j edro?
14
Gdje je ono vaše bezalkoholno pice? Kakav je to stari krevet? Čij a je to ružičasta majica? Čij a je ta staklena vaza? To je moja mlada sestra. Čiji je onaj skupi bicikl? Kakva je ona nova učiteljica? Odakle je onaj visoki poštar?
24) Stavi u odgovarajuči padež:
2 (tisuca, mjesec, bicikl, pjevač, ministar, slovo, sat, parfém, olovka, pitanje, zadaca, crv) 33 (stranac, otok, strah, gitara, violina, violončelo, bubanj, mikrofon, marama, rečenica) 24 (raskrižje, odrezak, pice, čaša, lignja, pas, lice, osoba, bilježnica, flomaster, stol, tepih)
25) Odgovori na pitanja:
Kamo idete? (mala kupovina, Strojárski fakultet, kino Zagreb, rock-koncert, kratka šetnja, zanimljiv izlet, naša crkva, studentski klub, naše more, tenis, aerobik, joga, ona teretana, ta kladionica, nogometna utakmica, sastanak, ono predavanje, kazališna predstava)
Odakle se vračate? (mala kupovina, Strojárski fakultet, kino Zagreb, rock-koncert, kratka šetnja, zanimljiv izlet, naša crkva, studentski klub, naše more, tenis, aerobik, joga, ona teretana, ta kladionica, nogometna utakmica, sastanak, ono predavanje, kazališna predstava)
26) Stavi u odgovarajuči padež:
Idem k (moja stará májka, njezina baka, neki strogi muškarac, naše zeleno polje, onaj visoki djed) Razgovaraju o (neki nepoznati jadnik, ukusno pečenje, neki momak, naša Zrinka, strana muzika)
To su (onaj beskučnik, mali žuti puž, neka gospoda, čudni gospodin, veliki brat, malo dijete, neki dobrí čovjek, sivi gradski vrabac, nožni prst, neki strašni zmaj, starí ključ, čudno pitanje, mala životinja, novi telefón, neko njihovo pismo, naša žaba, onaj čudni kukac, njegov bubamarac)
27) Stavi u odgovarajuči padež:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h) O j) k) O
Na_
Pokraj_
Ne mogu naci
Gdjeje_
Znaš li_
Na
(njezina desná ruka) je prsten.
_(drvena kučica) stoji drvo.
_(moja plava sandala, pl.).
(ona dobra djevojčica)? (ona mlada djevojka)?
Imate li_
Môžeš li pomoci
Imaš li sliku_
Vidiš li
(njegova lijeva noga) su _(neki smedi pas)?
(dugi nokat).
(moj prijatelj)?
(onaj populárni pjevač)?
Marko je u Ivan nije u m) Sjedimo na
n) Tražim_
o) P) q) r) s) t) u) v)
(to zeleno drvo)? _(neki stráni grad).
(inozemstvo).
On je blizu
Idem u_
Ona je u_
Žive u
(tvrdá stolica), pišemo po _(neki policajac).
(bijela ploča).
(taj visoki muškarac).
(najbliža banka). _(najbliža banka).
Oni su iz_
Možemo ici u _ Svaki dan ide u
U_
w) Razgovaraju o _ x) Razgovaramo o
y) On je u_
z) Na_
(Njemačka).
_(Italija, Francuska i Amerika).
_(Austrija).
(prodavaonica).
(Češka) se govori češki, a u
(Slováčka) slovácki.
(ona osnovna škola).
_(politika).
(njegov razred).
(veliki bijeli pas) je duga dlaka.
28) Stavi glagole u odgovarajuce lice prezenta:
O tome cesto_(razgovarati, one) u kaficu. Ovo dijete brzo_(rasti).
_ (ja - vjerovati) da je pametan. = _ (ja - misliti) da nije glup.
_(oni - radovati se) testu iz hrvatskoga jezika. Oni_(svirati) u
kazalistu._(oni - jesti) slanu hranu._(oni - voljeti) pikantnu hranu.
Mi uvijek _(kuhati) rucak. _(oni - davati) nam ruke. Pavarotti
dobro_(pjevati). Nekad_(oni - naci) novac na ulici. One cesto
_(raditi) u vrtu. On katkad_(voziti) bicikl. Sto_(ti -
peci)? Uvijek_(spavati) do deset sati. S kirn se_(ti - dopisivati)?
Ona_(vjezbati) hrvatski svaki dan. Zasto se_(oni - smijati se)? Oni
katkad_(citati) novine. Koliko dugo_(trajati) ovaj sat? Zasto vi nikada ne
_(plivati)? On_(lagati). _(mi - mahati) iz auta. _
(oni - letjeti) avionom. On stalno_(sutjeti). Ne znam kako_(oni - zvati se).
Nekad _ (mi - zaboraviti) doci. Na filmu _     ljudi uvijek_ (ljubiti se).
Prodavači _ (prodavati). Poštári _ (žuriti se). Liječnici mnogo
_ (raditi). Danas _ (ja - ne biti) kod kuce. _ (oni - nemati)
vremena._(brijati se) li_ti? Psi_(lajati). Bake_(ne vidjeti)
dobro. Djedovi _(ne čuti) dobro. Neke bake _(plesti) džempere. Neki
djedovi_(jahati). Mnogo_(ti - trošiti)._(ja - ne umjeti)
to. Subotom_(oni - piti). On dobro_(savjetovati)._(ti - ne
moci) stalno uzimati.
29) Koliko je sati?
00:15, 2:25, 19:30, 14:45, 16:18, 13:36, 23:23, 20:50, 12:10, 14:32, 17:30, 19, 20:48, 12:16
30) Sintagme stavi u odgovarajuči padež, pa imenice zamijeni ličnim zamjenicama akuzativu:
Koga vidiš? Vidim: naša Marija, neki bijeli zec (sg. i pl.), susjedi, moje crno vino (sg. i pl.), tvoja šibica (sg. i pl), tvoje današnje jelo, njihove torbe, mladi lav (sg. i pl), ova knjižara Trebaš iči pred: obližnji ducán, zoološki vrt, ta samoposluga, njihov park, ono raskrižje, stari gradski trg, ta knjižnica, onaj ured, vaš mali miš, njihov zamorac, ovaj niski pas, taj apartmán, naš
obližnji muzej
31) Dopuni:
a. Neki prijedlozi s lokativom: na, o, po, u Lsg:
1. Na_(debela knjiga) su_(tanka olovka, pl.).
2. Stalno priča o_(politika).
3. Ne voli govoriti o_(zdravlj e).
4. Na _ (Filozofski fakultet) i u _ (osnovna škola) su
zanimljivi ljudi.
5. Današnje novine pišu o_(ekonomska situacija) u_(Hrvatska,
Makedonija i Bugarska).
6. U_(ta široka ulica) stanuje šefica.
7. Oni žive u_(Amerika), a j a u_(Európa).
8. Seta po_(park) cijeli dan.
9. Uživam u_(sport) i u_(veselá glazba).
10. Studiram u_(Zadar), a ona u (Rijeka).
11. Mirko je u_(zračná luka).
12. Živim u_(daleki grad), on u_(nedaleko selo).
13. Marko i Silvija su na_(sat hrvatskoga).
17
14. Ana je u_(onaj hotel).
15. Netko seta po_(vaš grad), netko seta po_(naše selo).
b)
Npl, Lsg:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
U_(ovaj grad) i_(ono selo) živi moja rodbina.
Neču govoríti o_(visoki policajac) i _(niska liječnica).
Na_ ' ' '
U
Cesto govori o
_(naš fakultet) rade
_(banka) rade_
(Konobar) rade u_
_(Prodavač)rade u (Liječnik) rade u_
(tudi problem).
_(profesor).
_ (neka gospoda). (restoran) i u _
(kavana).
(Dijete, pl.) se igraju u
(taj čovjek, pl.) idu u
_(prodavaonica).
(bolnica).
(onaj park).
(strana zemlja).
32) Prezent glagola
On nikad _ (ne doručkovati). Mi uvijek _ (večerati). On
_(znati) voziti auto. Ena_(brisati) ploču. Andrej _(pisati)
zadaču. Oni_(voljeti se)._(oni - živjeti) u centru._
(on - kupovati) knjige. _ (ona - razumjeti) njemački. On sigurno cesto
_(putovati)._(vi - ici) na izlet._(ja - voljeti) policajce.
0n dobro_(kuhati). Oni_(peci) koláče._(on - pljuvati) po
ulici- _ (ja - slati) pismo. U Africi ljudi _ (gladovati). _
(morati, ti) na posao._(ja - spavati) puno. Gdje_(oni - stanovati)? Oni
_(ne moči) doči. U školi_(biti).
33) Dopunite:
Ne možemo otiči bez_(vaš mali sin).
Morate proči kroz_(dugi mračni hodnik).
Ovaj dar je za__(naša dobra unuka).
od_(Njemačka) do_(Egipat) je daleko.
u_(strana zemlja) su_(neki čovjek, pl.).
_(Tužná žena) vole_(simpatičan muškarac pl.).
(taj policajac) jede_(zelenajabuka).
_(Nogometaš, pl.) igraju nogomet na_(kratka zelena tráva).
Kad čete iči u_(srednja škola)?
Što ima na__(dlakava lijeva ruka)?
Jesi li ikad bio u_(Amerika) ili_(Kanada)?
Kad je toplo nemamo_(debela majica) i_(plavi kaput).
_(glumac) rade u kazalištu, a_(policajac, pl.) ne.
0n je bez_(njegov stan) i bez_(dobra žena).
Gdje su_(njihov brat, pl.)?
_(dijete, pl.) ne vole_(masno jelo, pl.).
_(ta mršava tajnica, pl.) nemajú vremena.
_(Neki naš pisac, pl.) vole_(lijepa odječa).
Na U
_(ovaj fakultet) su_(vrijedan student, pl.).
_(tramvaj) su_(ovaj čovjek, pl.).
(auto, pl.) su na_(ovo otvoreno parkiralište).
34) Genitiv
od, do, daleko od
Ovaj prsten je od _(bijelo zlato). Dobivam knjigu od _ (moja
sestra). Pariz je daleko od_(Zadar, Sisak i Karlovac). Fakultet je daleko od
_(naša kuca). Od _ (njezina kuca) do _ (kino)
putujem dugo. On putuje od_(Berlin) do_(Rim). Do_(moj
stan) idem autobusom.
Martina je iz_(Šibenik). Donio sam novine iz_(moja zemlja). Dobila sam
razglednicu iz_(Italija). Uzimam boču iz_(hladnjak). Vadim knjigu iz
_(moja torba). Dolazi iz_(ono udaljeno selo).
35) Dopunite:
Oni _ (živjeti) u Francuskoj. Netko _ (živjeti) u Danskoj. Cetvrtkom
_(ja - šutjeti). Kome_(vi - siati) razglednice? O kome_(mi
- govoriti)? Sto _ (vi - misliti)? Mi _ (ne biti) zadovoljni. Oni
_(nemati) novca. Tko_(zvati se) Goran? Oni se_(ne zvati se)
jednako. Kada_(ti - doručkovati)?_(oni - željeti) mir u svijetu. Kamo
_(oni - ici)? Ti_(ne moci) voziti._(mi - ne smjeti) voziti_
(auto) pijani. Svaki dan_(mi - moci) gledati film. One_(moci) naučiti
madarski._(on - čestitati) mu rodendan. Sto_(ti - raditi)?_(ti
- prodavati) li u samoposluzi?_(oni - ljutiti se) li_na mene? On_uvijek
_(smijati se). Koliko_(trajati) taj film?_(ja - dopisivati se) s
njim. Oni _ (čuti) našu glasnu muziku. Gdje _ (ti - biti), gdje _
(stajati)? Ja_(biti) uspješan student. Hvala,_(ne piti). Ne_(oni
- vjerovati) varn._(ne biti) sam.
36) Padeži - ponavljanje bez
Rade bez_(neki problém). Ne mogu živjeti bez_(dobra čokoláda).
Ne mogu se probuditi bez_(jaka kava). Necu ici na tulum bez_
(moje ogledalo).
ispred
Ispred _ (ugodni profesor) su studenti. Marija sjedi ispred _
(Tomislav). Ispred _ (najbliža zgrada) je prodavaonica. Student stoji ispred
_(onaj fakultet).
iza
Iza_(stari hotel) je lijep park. Iza_(krevet na kat) je zid. Restoran
se nalazi iza_(gradska bolnica). Ivan sjedi iza_(Ena).
ispod
Olovka je ispod_(tvrdá stolica). Ispod_(prozor) cvjetaju ruže.
Ispod_(moj stan) je podrum. Bilježnicaje ispod_(knjiga).
iznad
Iznad_(Boris) se nalazi grana. Iznad_(bračni krevet) je ružna slika.
Iznad_(televizor) je polica. Iznad_(moja glava) je lampa.
Knjigu je dao_(najmladi brat). Ruže je poklonio_(mama).
Razglednicu šalje_(prijatelj). Mama priča_(Maša) bajku. Žali se
_ (sud). Naivná je i vjeruje _ (svaka priča). Pokazao je _
(Jelena) svoj novi auto. Telefonira_(dragi muž) svaki dan.
k(a)
Putujemo k_(Zadar). Idem k_(široka rijeka). Snježana gleda k
_ (Krešimir). Okrece glavu k _ (zid). Putujemo k _ (more).
prema
Auto ide prema_(Brno). Muškarac ide prema_(djevojka). Zrakopolov
leti prema _ (more). Vlak ide prema _ (Španjolska). Mi putujemo
prema_(ono simpatično selo).
nasuprot
Profesor stoji nasuprot_(studentica). Stol je nasuprot_(prozor). Žena
stoji nasuprot_(visoki muškarac).
37) Prezent glagola - ponavljanje
Nekad_(mi - fotografirati) zanimljive ljude. _(ja - ne željeti) piti
alkoholna pica. Na suncu brzo_(mi - pocrnjeti). Zašto tu_(ti - stajati)?
_ (vi - davati) siromahu novac. _ (ti - pomagati) slabijim učenicima.
Obično_(ja - zaboraviti) na rodendane. On uvijek_(hvaliti) sam sebe.
Zrakopolovom _ (mi - letjeti), autobusom _ (mi - voziti se). Kad
_(vi - putovati)? Nekad_(on - obuti) ružne cipele. Što_(ti -
umjeti)?_(mi - napredovati), ali sporo._(ti - uzimati) luk i poriluk. On
uvijek brzo _ (ogladnjeti). Ljudi i životinje stalno _ (disati). Popodne
_ (ne biti, ja) kod kuce. _ (mi - ne bacati) hranu. Policajci uvijek
_(sumnjati). Nekad_(ja - dati) novac, nekad_(ja - ne dati) ništa.
Nekad_(oni - kupiti) cviječe, nekad samo_(oni - šetati). Kako_one
_(zvati se)?_(znati) li one jahati? Što to_(ti - peči), mama? Kamo
_(vi - ici)?_(mi - ici) doma. Djeca uvijek
(oni - dugovati) mi novac.
(skakati).
38) Padeži - ponavljanje pokraj
Baňkaje pokraj _(ovaj skúpi restoran). Ormarje pokraj_(taj
otvoreni prozor). Pokraj _(ona stolná lampa) je knjiga. Pokraj _
(njegovo rodno selo) je more. blizu
Moja kuca se nalazi blizu_(more). Blizu_(njezin iznajmíjeni stan) je
ljekarna. Stanujem blizu_(Rabac). Blizu_ (ona knjižnica) je knjižara.
prije
Ja učim prije _ (večera). Prije _ (sat) móram kupiti kruh i mlijeko.
Uvijek večerám prije_(film). Prije_(doručak) se tuširam.
poslije
Poslije_(kupnja) idem kuči. Poslije_(ručak) gledamo televiziju. On šeta
poslije_(tréning). Gospoda Lada je slobodná poslije_(večernja škola).
Koláči_(moja májka) su najbolji. Dráme_(taj pisac) su najbolje.
Muzika_(ova grupa) je dosadna. Sin_(moj brat) je dobar dječak. U
tanjuru je komad_(meso). U_(hladnjak) je boca_(crno
vino).
Dajem_(stariji brat) poklon. Saljem_(mlada sestra) pismo. Približava se
_ (Petar). Prilazi _ (stol). Kupujem _ (moja djevojka) cviječe.
Idemo k_(Samobor), a oni k_(Rijeka). Približavamo se_
(Makarska). Okreče se prema_(Maja i Vedran). Govori _(májka) da
mora napustiti fakultet. _(Marin) je žao jer ne može doči na tulum. _
(Moja prijateljica) je drago što vas je vidjela. Park se nalazi nasuprot_(Strojárski
fakultet). Unatoč_(kiša) idemo na izlet. Unatoč_(magla) avion poliječe.
Ide na posao unatoč _ (kiša i poledica). Kreče na tulum usprkos _
(glavobolja).
39) Stavi u odgovarajuči padež:
U prodavaonici kupuje pola_(kilogram jabuka), dvije_(kruška) i
tri _(krastavac). Uzima od_(sestra) knjigu. Pored_
(sjedalo) stoji mladič. Ispred _ (ruševna zgrada) se nalaze dva _
(park). Na stolu je komadič_(kruh) i malo_(margarín). Stranice
_(knjiga) su poderane. Od_(teta i tetak) je dobio auto. Odlazi k
_(susjed). Vrača se umorna s_(most). Ide na_(most).
Vrača se s _ (fakultet). Ide na _ (fakultet). Ljudi se voze prema
_ (more). Daje _ (mama) buket cviječa. Daje _ (Sunčana)
olovku. Korača k_(trgovački centar) i pjeva. Marijana želi pokazati_
(bratič i sestrična) svoju novu haljinu. _(Baka) se ne svida njegovo ponašanje.
Govori _ (svoj šef) da daje otkaz. Ljudi se voze k_ (poluotok
Pelješac).
Ne može naci_(bilježnica, papir i pero, pl.). Svake nedjelje ide u
_ (kazalište i kino, pl.) i gleda _ (zanimljiv film i
predstava, pl.). Cesto sanja_(čudan san, pl.) i ima_(nocna mora,
pl.). Slučajno je razbila_(tanjur i šalica). Marija zna svirati_
(gitara, klavir i kontrabas). Profesor kaže _(učenik) da ne prepisuje. Srece
_(prijatelj, pl..) i _ (jedna prijateljica). Nekad sretnem
_(poznat čovjek, pl.). Zorán guli_(krumpir, pl.), a
Irena prži _ (meso) i radi _ (juha i desert). Svako jutro pere
_(zub, pl.) i_(kosa). Ceka_(Domagoj) vec pola sata.
U _ (teška torba)  se  nalazi  novčanik.  U _ (debela
enciklopedija) su zanimljive informacije. Prošle godine je bila s _ (društvo) na
_(Jadransko more) i na_(Biokovo), ali joj se najviše svidio
boravak u _ (malo selo) pored _ (Zadar). Darko sjedi u
_ (fotelja), Katarína na _ (stolac), a Mario leži na _
(njegov krevet). U_(brza rijeka) plivaju_(riba, pl.), a na_
(obala) sjede dva _ (ribar). U _ (zanimljiva knjiga) su opisani
_ (dječakov dogadaj i doživljaj). U _ (ovaj broj)
časopisa novinař piše _ (koristan savjet) o _ (zdravlje,
novac i prijateljstvo). Na_(tramvajska stanica) stoje_(čovjek,
pl.). U_(kut) sobe je lampa, a na_(pod) tepih. Turist je u_
(hotel) na_(5. kat). U_(kazalište) je i sjedi u_(3.
red). Na_(terasa) su_(lijepa biljka). U_(1 onač) je
juha, a u_ (zdjela) salata.
40) Stavi rečenice u množinu:
Imam svoga zeca.
To je moj vrabac.
Ovo je dobar policajac.
Gdje je mali mi š?
Autobus vozi pútnika i dijete.
Ona ima lij epo nalivpero.
Taj dječak nema strica.
Zagrepčanin šeta po gradu.
Subotom je bar pun, a takoder kafi c.
41) Instrumental:
Jede sendvič s (paški sir, sirni namaž, slatko vrhnje, svježa majonéza, krastavac, papar, domaca kobasica).
Dolazi djevojka s (mali nos, crna kosa, teški ruksak, sendvič, crni kruh, povrče, redni broj 5, kratka suknja, njezin pas, siva mačka, njezin učitelj, iskusni profesor, starí prijatelj, dobři znanac, prva susjeda, njezin rodák, lijepi konj, postěni majstor, ravnatelj škole, slavni car, niski Englez, poznati glumac, škrti trgovac).
Putovati možemo (vlak, zrakoplov, brod, lada, pješice, sestra, susjed, susjedov automobil, radni dan, nedjelja, mladi brat, autocesta, svijet, tramvaj, autobus, bicikl).
Djeca se igraju (taj jež, brat, lopta, kamenje, Marin, kockica, blato, stará gospoda)
42) Stavi u odgovarajuči padež:
2 (grad, djevojka, polje, kazalište, kuča, mornar, dan, sat, tramvaj, mladič, boča, dečko)
3 (osoba, gost, putovanje, student, metař, brat, unuk, pitanje, unuka, stric, test, dječak)
4 (pjevač, mjesec, mesar, dan, godina, sat, tjedan, muškarac, kilometar, vozač, more, mornar)
43) Napiši slovima:
Taj opis je na 7., 53., 44., 28., 56., 16. stranici. Razgovaraju o 1., 13., 27., 32., 77. katu. Zauzeto je 3., 18., 31., 67., 84. mjesto. Pútnici stižu u 2., 64., 95., 22., 39. grad. Žive u 18., 30., 40., 63., 91. selu. Dolazi prije 9., 19., 36., 75., 88. pútnika. Igra se 4., 17., 46., 59., 91. igračkom. Zabavlja se s 5., 49., 66., 92., 100. muškarcem.
44) Dopuni: Plovio sam _ (Jadransko more). Jelena šeta _
(ulica). Pisao je test_(plava olovka). Juhu jede_ (vilica), a
meso_(nož). Matija ide na posao_ (autobus). Ivanka se voli
voziti _(kamion). U Ameriku putujem _ (zrakoplov). Petar se
vozi _ (bicikl). Putuje _ (brod) u _ (Indija).
_ (Ponedjeljak) imaju nastavu engleskoga. On ide na posao
(automobil)._(Nedjelja) ne idem na posao.
Ivana je jučer išla u _ (naše kino) s _ (Ivan). Idem na more s
_ (baka i djed). Zelim ici na izlet s _ (znanac). Razgovaram s
_ (zanimljivi   čovjek).   Razgovaramo   s _ (ljubazna
prodavačica). Maja šeta s_(Ana). Marko ide na ljetovanje s_(Goran). Ona
voli ici na izlet s_(dečko). Zelim razgovarati s_(Petar). Milena ide u
kino s _ (njezin pas). Moraš razgovarati s _ (ravnatelj). Idem na
koncert s_(djevojka). Ana šeta s_ (Slaven i Damjan). Tomislav
šeta s_(Nikola i Vesna).
PRLJEDLOZI S INSTRUMENTALOM: medu, nad, pod, pred, s(a), za
Ivan stoji pred_(kuča). Medu_(publika) su i Tomislav i Mirko
Pokraj či či. Medu_(cviječe) raste tráva. Pred_(profesor) sjede studenti.
Nad _ (Jana) je grana. Nad _ (drveče) je nebo. Pod _
(stolica) je knjiga. To je najljepše mjesto pod_(šunce). Hrvoje stoji pred_
(policajac) i gleda ga. Za_(stol) je cijela obitelj. Dijete ide za_(májka).
Putujem   s _ (znanac,   prijatelj   i   susjed)  u  Pariz.  Ne  putujemo
_ (autobus, avion ili brod), nego idemo _ (vlak). Maše
_ (ruka i noga) jer tjera _ (dosadni komarac, pl.). Cavle
zakucava _ (čekič). Vrata otvára _ (posebni ključ). _
(Ludi starac, pl.) vrijedaju ljude _ (ružna psovka). Kruh siječe_
(nož),  juhu  jede _ (žlica),   salatu _ (vilica).   Razgovara s
_(mama, baka i stariji brat). Cijeli dan razgovara s_(nova
djevojka). _ (Vikend) se ne ide u školu. Igraš li se radije sam _
(lopta)?
45) Pročitaj:
159, 234, 392, 666, 893, 936, 613, 609, 1002, 1299, 789, 1986, 478, 538, 710, 333, 222, 749, 2985, 3867, 8456, 3048, 24867, 76599, 90233, 199456, 200403, 487322, 587003.
46) Napiši slovima:
Sjedimo u 3. redu. Ide u 2. razred. Školská godina počinje 12. rujna. 12 je sati. Rodio se 6. siječnja. Živi na 5. katu. Dolazi izmedu 5 i 9 h. Javi mi se izmedu 12. i 16. ožujka. Radi od 8 do 16 h. Ona je na 12. mjestu. Predavanje traje od 15 do 19 h. Izložba traje od 23. lipnja do 29. srpnja. Ona ima 46 godina, njezin muž 58, starija kči 25, a sin 13 godina. U vlaku smo bili do 15 h. Živi u 19. ulici. Prije 22 godine, 18 mjeseci, 33 dana, 28 minuta. Naši
reprezentativci redovito osvajaju 32., 45. i 76. mjesto. Daj mi 44 kune i 98 lipa. Citáte možeš naci na 79., 56., 77., 69. i 456. stranici ove knjige. Vlak polazi u 17h. To košta 9968 kruna. Vidimo se u 22 h, 59 min. i 18 s. Ja sam 66. u redu. Prije 12. djeteta izgledala je mlado. Nad 15. väzom je slika. Svakom 1000. posjetitelju slijedi nagrada od 365879 kuna. Dodi za 24 sata. Vracam se za 2 h i 2 min. Skolski sat traje 45 min. Do 4 h dolazimo. Proljece traje od 21. ožujka do 20. lipnja. Od 22. veljače ne radim. Daj mi 2 boce i 53 šalice. Bez 852 lijepe majice ne možemo pjevati. Sa svakim 55. kupcem nije ljubazna. S 8 gljiva i 8 rajčica možemo napraviti dobar ručak. Pred 79. pjevačem stoji ravnatelj. Odmaramo se prije 14 sati. Prije 3 (dan) i 4 (tjedan) bio sam ovdje. U 95. minuti protivnici su dali 2 (gol). Svakih 16 minuta netko možda zijeva.
47) Sljedeče glagole stavi u 1.1. sg. i 3.1. pl:
pisati, pričati, obuci, šutjeti, posjetiti, pocrnjeti, razlikovati, raspravljati, psovati, sanjati, kupiti, dati, jesti, ici, brijati se, ogladnjeti, maštati, davati, savjetovati, pomagati, izvještavati, trajati, umjeti, dugovati, izvješcivati, vratiti se, lagati, očekivati, moci, nositi, smjeti, kasniti, doci, ratovati, misliti, peci, kupovati, biti, žuriti se, veseliti se = radovati se, iznajmljivati, šutjeti, prodavati, crtati, planirati, držati, ljetovati, htjeti, oblačiti, putovati, vikati, informirati, potpisivati, vracati se, zaboraviti, poštovati, trpjeti, stajati, brisati, pomoci, smijati se, piti, zvati, plesti, željeti, čuti, slušati, potpisati.
48) Riječi u zagradi stavi u odgovarajuči oblik:
Trebate doči bez (vaša májka, kucni ljubimac, onaj muškarac, taj ministar, prodavač sladoleda, neki čudni kupac, mala beba, to staro pero, svježe voce, neko pitanje, gospodin Majetic, gospoda Juric).
Taj čovjek misii o (politički problém, ekonomska situacija, njegov unuk, tučta cipela, televizijski program, današnji ručak, onaj novi most, taj nezváni gost, planinski vrh, taj smiješni vie, redni broj, moj tvrdi orah).
Malo dijete gleda (ovaj sumnjivi čovjek, televizijski program, taj elegantni gospodin, bakino ogledalo, zlatna ribica, onaj tvoj akvarij, onaj čovjek, taj komplicirani stroj, crni kruh, mršavi Amerikanac).
Simpatični konobar gleda s (onaj uski prozor, jedno obližnje brdo, ta visoka zgrada). Tvoj brat sjedi na (ona zelena livada, barski stolac, onaj tudi bicikl, ta uredska stolica, naš šank, taj niski zid, ona zelena klupa, vaš ključ, taj pokvareni auto, njegov mladi konj, vaše uzorano polje, ono stablo, taj panj, onaj kamen).
Razgovaraju o (njezin mladi brat, današnje društvo, njegova nova tajnica, naš voj nik, ono njegovo pismo, taj plavokosi Nijemac, njemački odvj etnik, ta pivska boča, tvoj zgodni muž, neka gospoda, njihov slavni kralj, gladni vuk).
Moj prijateli šeta s (njezin muž, ta eura, onaj susjed, jedan komarac, onaj čudni pas, crvena kapa, crni šešir, moje pismo, tvoj otac, plastična vrečica, nepoznati muškarac, obojeno staklo, 3. prijatelj, 5. znanac, 8. djevojka, 3. baka, usamljeni pisac, živčani pjesnik, neki seljak, loši učitelj, nova učiteljica, kelj u vrečici, maleni zec, sestra, bratič, rodák).
49) Datumi
Koj i je danas datum? K oj i je sutra datum?
Ivana je rodená 1. 12. 1977. Tomislav je roden 4. 4. 1978. Irena je rodena 12. 5. 2003. Borna je roden 22. 2. 2002. Roden je 13. 2. 1903. Marko je roden 30. 11. 1966. Oni su rodeni 25. 10. 1957. Roden je 14. 7. 1825.
50) Sljedeče imenice stavi u odgovarajuči padež:
2 (vojnik, stanica, tjedan, boča, kruh, jabuka, mlijeko, kelj, narukvica, stranac, more, košulja),
3 (kazalište, mačak, žemlja, majica), 4 (dan, broj, most, pero, mačka), 5 (mjesec, godina), 9 (minuta, sat); 32 (grad, tisuča, pismo, polje, jedinac, šal).
51) Upiši odgovarajuči prijedlog:
Izlazi _ prodavaonice. Stoji _ kuce. Misii _ baki. Ne razgovaraju _
Ivanom. Živi_aerodroma. Ide_Dalmaciju. Stanuje_planinom. Žive_
granice. Vidimo se_ 12 h. Vrača se_Makarske. Kupamo se_moru. Radi
_muzeju. Idite_trgu, a onda skrenite lijevo. Kad černo iči _tenis? Sjedi
_vrtom,_stablu._tvog stana_tržnice je 10 min. hoda._nebu lete
ptice. Šetaju_centru. Putuje_svojim rodákom. Vozi_slovenskoj granici. Ide
_posao. Dolazi_izleta._koncerta dolazi_23 h. Kad se vračaš_
sastanka?
52) Koliko je sati?
Npr. 21:30 h - Dvadeset jedan je sat i trideset minuta. ILI: Pol(a) deset je (navečer).
a) 6:30 h
b) 13:17 h
c) 18:45 h
d) 23:25 h
e) 4 h
f) 16:40 h
g) 19:52 h
h) 1:09 h
i) 17:07 h j)  22:22 h
53) Koliko je sati?
a) 19:30
b) 13:21
c) 23:45
d) 10:53
e) 22:40
f) 21:15
g) 20:18
h) 11:11
i) 09:29 j) 16:24
54) Koj i je danas datum? 17. 5. 2004.
Danas je sedamnaesti svibnja dvije tisuce četvrte godine.
N      G      N      G      G G
b) Kada se to dogodilo?
17. 5. 2004.
To se dogodilo sedamnaestog svibnja dvije tisuce četvrte godine.
G      G      N      G      G G
c) Kada?
1922.
Tisucu devetsto dvadeset druge bilo je puno požara. AN N G
Nova godina počinje 1. 1.
Ove godine Uskrs se slávi 11.4.
6. 1. je blagdan Sveta tri kralja.
1. 5. je Praznik rada.
Hrvati slave 25. 6. Dan državnosti.
Dan domovinske zahvalnosti je 5. 8.
25. i 26. 12. su božicni blagdani.
Veliká Gospa je vjerski blagdan koj i se slavi 15.8. svake godine.
8. 10. je dan neovisnosti RH.
Blagdan Svih svetihje 1.11.
Vracamo se poslije 14 h.
Ljetni pražni ci traju do 31. 8.
1. 9. počinje škola.
Djeca do 5 godina placaju 57 kn.
Cijena za odrasle je 98 kn.
Svaki 5. dan dolazim kuci.
U kazalištu sjedimo u 15. redu na 33. sjedalu.
Posudi mi 1000 kn, molim te.
Idemo tramvajem br. 14 i 17, a autobusom br. 84.
Nemam 2000 kn.
Stanujem na 11. katu u stanu br. 66.
Zaradujem 5 367 kn mjesečno.
55) Računske operacije:
1 325-623 = 702 13 877-6 289 = 7 588 76 232-6 397 = 59 835
1 348-725 = 623 78 318-22 837 = 55 481 444 + 5 987 = 6 431
17 343x242 = 4 190 006 3 285 x81 =266 085 31 242x325 = 1 057 650
832x24= 19 968 156:12= 13 250:25 = 10
56) Dekliniraj: N osmi prozor
treče mjesto
deseta gospoda
57) Upiši odgovarajuči prijedlog:
Gleda_prozor._prozora je kauč._kuce je drvo._fakultetu se
studira. Idem_susjedi. Samo u srijedu ide_školu._posla se vraca u 16
h. _ 17 h dolaze gosti. Izlazi_tramvaja. _kazalištu je park._
parku su klupe. _ trgu su takoder klupe. _ nastave idemo jesti sladoled.
Razgovaramo_učiteljem. Idem_škole_kuce.
58) Glagole stavi u odgovarajuči oblik, redne brojeve napíši slovima:
(ti - ici) u 11. grad s 27. psom. (ona - peci) 95 kolača. (oni - pisati) 392. olovkom. (vi - moci) voljeti 1775 ljudi. Nekad (ja - doci) kuci u 23:45 h. Obično (ti - obuci) 33. kombinaciju. Nekad (on - naci se) s 28 prijatelja. Obično (oni - pomoci) 23. prolazniku. Nekad (oni -pomagati) i 395. gospodici. Ponekad (ja - uzeti) 999 432 kn. Obično (on - vezati se) tek u 43. autu. (ono - skakati) po 12. igralištu. (oni - jahati) na 46. konju. 11. biljka brzo (rasti). (mi -jesti) vec 29. sendvič. Baka (plesti) 763. džemper. Sobarica (mesti) od 14:15 do 16:20. Ljudi (disati) od 00 - 24 h. Radnici nešto (dizati) od 7:10 do 17:35. Ponekad (on - kazati) nešto o 1 000 000 studenata. Automobil (kretati se) po 93. autocesti. Uvijek (ona - lagati) o 5. poslu, (on - vikati) na svoje 12. dijete. (mi - mahati) 1. i 3. prijatelju. (oni - slati) 269. pismo u 15. zemlju. Pas (lajati) na 500. stranca. Rado (ja - pljuvati) po 40. podu. (ja - smijati se) 4. prijateljici. Predavanje (trajati) 2h 67'. Kako (zvati se) ona tvoja 600. znanica? Rado (ona -dati) svoju 222. placu, (oni - prodavati) 100. vazu i 333. fotelju. Na svojem 2. poslu (ja -upoznavati se) s 23. gospodinom, 14. gospodom i 55. konobarom. Možda (oni - kupiti) 98. džempere. Nikad ne (oni - kupovati) 13. papuče, (ja - voljeti) ici na 32. mjesta.
59) Pročitaj sljedeče cijene:
Ovo stoji/košta: 41 311 kn i 34 lp, 61 456 kn 22 lp, 66 111 kn 1 lp, 90 874 kn 2 lp, 163 125 kn 3 lp, 112 kn 7 lp, 131 kn 3 lp, 771 kn 4 lp, 1 kn 1 lp, 23 kn 99 lp, 185 234 kn 15 lp.
60) Pročitaj:
Rodenaje 6. 3. 1954. Rodenje 18. 11. 1945.
Rodenaje 30. 8. 1989. Rodenje27. 1. 1981. Rodeni su 1992.
61) Pročitaj:
Naš primjer je iz 5. poglavlja 3. dijela. Kuca je iz 1. polovice 18. stoljeca. Idem na večeru izmedu 16 i 19 h. Sto piše na 19. stranici? Vlak za Brno stiže na 6. peron. U 17. redu su slobodná mjesta. Ova vázaje iz vremena Luja XIV. Pražni ci su od 24. 7. Konferencija je od 13. 5.-6. 6. To je u 12. lekciji. To je u 34. vježbi na 56. stranici u 12. redu. Jan Hus je umro 6. 7. 1415. Ruder Boskovic, hrvatski filozof i znanstvenik, roden je 1711., a umro 1789. Boškovičev je prijatelj Benedikt Stay roden 1714., a umro 1814.
62) Odgovori na pitanja:
Kakvo je vrijeme u ožujku/ u srpnju/ u rujnu/ u prosinců? Sto radimo u siječnju/ u travnju/ u lipnju/ u listopadu? Kada počinje proljetni, a kada jesenski semestar?
63) Sljedeče rečenice stavi u množinu:
Ovo mjesto je sigurno zauzeto.
Znanac ima sivu mačku, bijelog psa, staro pero i loptu.
Zagrepčanin šeta i sluša glazbu.
Norvežanin jede ribu.
Tramvaj je prazan, a autobus je pun.
64) Sljedeče rečenice stavi u jedninu:
Ljudi ne znaju strane j ezike.
Mi ne želimo nove učitelje.
Rado slušaju i gledaju ove glumce i glumice.
Koliko koštaju ovi auti?
Nekad kupujú grožde, nekad lubenice i maline, a nekad samo vočne sokové.
65) Napiši u instrumentalu:
Zadovoljna sam (moj učitelj, njegov ravnatelj, naš mesar, moj konj, naše more, naše kazalište, moje selo, zagrebačko društvo, popodnevna nastáva, ovo ljeto, moje znanje).
Dijete se zabavlja s (njegova mala igračka, njegov otac, 5. lopta, 3. muškarac, susjed, susjeda)
Dolazi s (Ceh, Slovák, Talijan, Hrvatica, Kinez, njegov ljubimac zec, stari mačak).
Jede juhu (s) (kelj, krumpir, svježa mrkva, povrce, lijeva ruka, drvena žlica, príbor).
66) Kako obično ideš kuci /na fakultet / u središte grada / u zoološki vrt? Kako još tamo možeš ici?
Kako se vracaš kuci s fakulteta?
67) Postaví pitanja upotrebljavajuči priloge GDJE i KAMO:
Marija i Ivo idu u centar grada. Oni su kod kazališta. Mi stanujemo u študentskom domu. Naša skupina ide na koncert. Idu u knjižnicu. Tramvaj broj 14 vozi na kraj grada.
68) Dopuni prijedloge:
Mladic šeta_tetom. Imam lijep stan _kolodvora. _knjigom je papir.
_ slikom je druga slika. Spavaca soba je _ dnevne sobe. Najviše volim biti
_dnevnoj sobi. Prozori su_vrata._kutu sobe su naslonjači._stolu
su knjige, novine i cvijece. Nekad idem_kavanu. Ova knjiga je_moju májku.
Desno _ stola su police. _fakultetu je puno studenata. Tom je _New
Yorka. Sada živi_Osijeku. Stolci su_stola. Idu pješice_grad.
69) Kamo idu? Gdje su?
Npr. Marija i Ivo idu u grad. Oni su u gradu.
a) Marija i Ivo / grad
b) Oni / studentski dom
c) Stjepan / fakultet
d) Lucija/kino
e) Studenti / predavanje
f) On / stanica
g) Mi / učionica
h) Vi / more
i) Moj prijatelj / knjižnica j) One / predstava
k) Jadranka / muzej
1) Marko / Markov trg
70) Stavi rečenice u niječni oblik:
Ona ima ključ. Ovdje su. Mogu ti posuditi 10 kn. Imamo mnogo novca. Znam ovog čovjeka. Imam zadacu. Oni su dobrí.
71) Stavi u množinu: Volim národnú pjesmu. Rado čitam dobru knjigu. Ova priča je vrlo zanimljiva. Naša zemlja ima veliko bogatstvo. Ja imam starú kucu. Ona ima veliko dijete.
72) Napiši nominativ množine sljedečih imenica:
zub, auto, automobil, autobus, tramvaj, grad, student, policajac, mesar, političar, pekar, liječnik, prodavač, glumac, radnik, turist, konobar, tajnik, umirovljenik, svečenik, krojač, sudac, ministar, književnik, učitelj, kasetofon, papir, brod, brk, muzej, brat, gospodin, cvijet, roditelj, otac, sin, učenik, momak, dječak, inženjer, aparát za kavu, ormar, stol, pod, muž, suprug, flomaster, ključ, sat, mjesec, razred, prozor, čaj, kupus, razgovor, dijalog, vir, ananas, kafič, stan, balkon, šečer, profesor, restoran, vlak, zrakoplov, avion, umak, padež, ručak, doručak, centar, hodnik, krevet, park, sendvič, televizor, ured, krumpir, izlet, trg, fakultet, bicikl, kišobran, vjetar, dan, tjedan, film, vitamin, odmor, polog, problem, radio, kauč, dom, rudnik, sud, stroj za pranje rublja, stolnjak, umivaonik, sapun, ručnik, nož, taksi, rodák, kiosk, odlazak, sastanak, reket, limun, prag, led, tepih, orah, kolodvor, namještaj, pas.
73) Koliko je sati?
lh, 2 h, 3 h, 14 h, 24 h, 12:20 h, 18:03 h, 19:55 h, 15:22 h, 11:11 h, 21 h, 23 h, 12 h, 13:30, 15:09 h, 17:03 h
74) Upiši odgovarajuči prijedlog:
_moje kuče_bakine zgrade je 5 km._pošte je knjižara._Petra i Petre je
Danijel. Móram doči_15 h, jer nastáva počinje u 15 h._predavanja idemo na kavu.
Sjedi_svojom maj kom. Sjede_stolom. Dječak gleda_sjeveru. Automobil
ide_Pragu._dvosjedom je lampa. Ovo je_dobre studente. Putujemo_
Spanjolsku. _ kauču je jastuk. Radi _ fakultetu. Vraca se _ fakulteta.
Razgovaraju_Marku._našoj školi je lijepo. Novine su_lampe. Kruške su
_košařici. Sestra stavlja ruže_vazu. Bilježnica je_klupi. Stol je_prozora.
Slike vise_židu. Brat stoji_ormara. Ide_poštu. Vraca se_pošte. Idu
_koncert. Vracajú se_koncerta.
75) Napiši 1.1. sg. i 3.1. pl. sljedečih glagola:
žuriti se, večerati, doručkovati, bacati, sporazumijevati se, voziti, brisati, kretati se, lagati, vjerovati, dizati, čestitati, večerati, ručati, gladovati, trajati, kraljevati, doči, trčati, ogladnjeti, naci, obuči, reči, češljati, sjediti, pomoci, javljati, morati, pitati, vikati, govoriti, prodati, željeti graditi, pocrnjeti, razumjeti, zaboraviti, skakati, hvaliti, slušati, moči, živjeti, misliti, smjeti, vračati.
76) Je li on (gladan, žedan, miran čovjek, Slobodan za vikend, star ili mlad). Taj (radostan muškarac, bolestan dječak, mio gospodin, gradski susjed, državni službenik, tudi momak, star djed) nije ovdje. Mladěn je takoder (jak, snažan, mio, pošten).
77) Pročitaj ove brojeve:
1465, 41 891, 2657, 213, 333 444, 34 586, 5578, 289, 1003, 21 322, 12 745, 3 760, 4 003
78) Koji je danas datum?   Tamara je rodená 1. 12. 1977. Petar je roden 4. 4. 1978.
Irena je rodena 12. 5. 2003.  Borna je roden 22. 2. 2002.  Roden je 13. 2. 1903.
Sven je roden 30. 11. 1966.  Oni surodeni25. 10. 1957. Roden je 14. 7. 1825.
79) Brojevi i padeži: 2 (djelo, stajalište, postaja, tjedan, boča, kruh, jabuka, mlijeko, kelj, narukvica, more, gospodin, košulja), 3 (kazalište, mačak, stol, pas, žemlja, majica), 4 (dan, broj, most, cvijet, pero, mačka), 5 (mjesec, godina, tisuča), 9 (minuta, sat, tisuča)
III.
IZRICANJE V R K M K N A
1) mjeseci:    usiječnju u + L
u veljači u srpnju u studenom u prosinců
(siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac)
2) dani u tjednu:     uponedjeljak u + A
u utorak u subotu
(ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak, subota, nedjelja)
ALI:  svaki petak = petkom I sg.
svaki vikend = vikendom
ovog petka = ovaj petak      G = A
prošle nedjelje = prošlu nedjelju
sljedeceg utorka = sljedeci utorak
idúce srijede = idúcu srijedu (nismo ga vidjeli danima /= puno dana/, razgovarali su satima /= puno sati/, putovali su nocima /= puno noci/, bolestan je mjesecima /= puno mjeseci/ I pl.)
3) godišnja doba:    proljece: u prolječe (uvijek)
ljeto: ljeti (uvijek) jeseň: uješ en (uvijek) zima: zimi (uvijek)
ALI:   prošlog prolječa = prošlo proljece (= proljetos)      G = A prošle jeseni = prošlu jeseň (= jesenas) sljedece zime = sljedecu zimu (= zimus) ovog ljeta = ovo ljeto (= ljetos)
4) doba dana:        jutro - ujutro (uvijek)
pôdne - u pôdne (uvijek) večer - navečer, uvečer (uvijek) dan - danju (uvijek) noc - noču (uvijek) prijepodne (uvijek) poslijepodne (uvijek)
ALI:   ovog jutra = jutros ovog dana = danas
ove večeri = večeras ove noci = nočas
ovog prolječa/ljeta = proljetos/ljetos ove jeseni/zime = jesenas/zimus
(Dubrovnik, 2006.)
PREZENTSKI NÁSTAVCI
1) Glagoli s prezentskim nastavcima -am, -aš, -a, -amo, -ate, aju
Npr. znati, gledati, pričati, razgovarati, pripremati, ponavljati, čitati, studirati, kuhati, sporazumijevati se, čestitati, večerati, načati, bacati, češljati, javljati se, morati, pitati, slušati, vracati se, sumnjati, fotografirati, pjevati, spavati, sanjati, hodati, šetati, uzimati, dati, gibati
se...
2) Glagoli s prezentskim nastavcima -im, -iš, -i, -imo, -ite, -e
Npr. učiti, govoriti, misliti, nositi, sjediti, raditi, voziti, dolaziti, nalaziti, graditi, hvaliti, kupiti, ljubiti, ljutiti se, moliti, trošiti, zaboraviti, zaljubiti se, žuriti se, oblačiti, + vidjeti (vid - je - ti), živjeti (živ - je - ti), željeti, voljeti, letjeti, starjeti, šutjeti, trpjeti, ogladnjeti, pocrnjeti...
+ stajati (stojim, stojiš...), držati (držim, držiš...)... + zaspati (zaspím, zaspíš...)
3) Glagoli s prezentskim nastavcima -em, -eš, -e, -emo, -ete, -u
iči
1.	j a idem	1. mi idemo
2.	ti ideš	2. vi idete
3.	on, ona, ono ide	3. oni, one, ona idu
peci		
1.	ja pečem	1. mi pečemo
2.	ti pečeš	2. vi pečete
3.	on, ona, ono peče	3. oni, one, ona peku
Npr. pisati (pišem, pišeš...), brisati (brišem, brišeš...), moci (mogu, možeš, može, možemo, možete, mogu), doci (dodem, dodeš...), obuci (obučem, obučeš...), naci (nadem, nadeš...), reci (reknem, řekneš...), pomoci (pomognem, pomogneš...), pomagati (pomažem, pomažeš...), uzeti (uzmem, uzmeš...), vezati (vežem, vežeš...), skakati (skačem, skáčeš...), jahati (jasem, jašeš...), rasti (rastem, rasteš...), jesti (jedem, jedeš...), plesti (pletem, pleteš..), mesti (metem, meteš...), disati (dišem, dišeš...), dizati (dižem, dižeš), kazati (kazem, kážeš...), kretati (se)(krecem /se/, kreceš /se/...), lagati (lažem, lažeš...), vikati (vičem, vičeš...), mahati (masem, mašeš...), slati (šaljem, šalješ..), brijati se (brijem se, briješ se...), lajati (lajem, laješ...), pljuvati (pljujem, pljuješ...), smijati se (smijem se, smiješ se...), trajati (trajem, traješ...), zasuti (zaspem, zaspeš...)... + zvati (se) (zovem, zoveš...)
+ davati (dajem, daješ...), prodavati, predavati, upoznavati se (upoznajem se, upoznaješ se...)...
4) Glagoli s prezentskim nastavcima -jem, -ješ, -je, -jemo, -jete, -ju
kupovati
1. ja kupujem l.mikupujemo
2. ti kupuješ 2. vi kupujete
3. on, ona, ono kupuje       3. oni, one, ona kupujú
Npr. stanovati, kraljevati (kralj -eva - ti), dugovati, vjerovati, umirivati (umir iva - ti), dokazivati, dopisivati se, gladovati, napredovati, poštovati, putovati, radovati se, savjetovati...
+ piti (pijem, piješ...), čuti (čujem, čuješ...), šiti, obuti... + razumjeti (razumijem, razumiješ...), smjeti (smijem...), umjeti (urnijem...)...
GLAGOLI PO VIDU
nesvršeni glagol	svršeni glagol	nesvršeni gl.	svršeni gl.
bježati	pobjeci	ostavljati	ostaviti
buditi (se)	probuditi (se)	pamtiti	zapamtiti
čekati	pri čekati	pisati	napisati
čistiti	očisti ti	piti	popiti
čitati	pročitati	plakati	zaplakati
čuditi (se)	začuditi (se)	početí	počinjati
davati	dati	polaziti	poci
dogadati se	dogoditi se	prati	oprati
dolaziti	doci	praviti	napraviti
donositi	donijeti	pričati	ispričati
gledati	pogledati	primáti	primiti
govoriti	reci	raditi	napraviti
gubiti	izgubiti	razmišljati	razmi sliti
izlaziti	izaci	shvacati	shvatiti
javljati (se)	javiti (se)	slagati (se)	složití (se)
jesti	pojesti	slati	posiati
kretati	krenuti	slušati	čuti
kupati (se)	okupati (se)	svidati (se)	svidjeti (se)
kupovati	kupiti	učiti	naučiti
nalaziti (se)	naci (se)	ulaziti	uci
naručivati	naručiti	vidati	vidjeti
nazivati	nazvati	varati (se)	prevariti (se)
odgovarati	odgovoriti	zvati	pozvati
odlaziti	otici	željeti	poželjeti
osjecati (se)	osjetiti (se)	ži vjeti	doži vjeti
HRANA I NAMIRNICE
Voce: grožde, borovnica, breskva, marelica, jagoda, malina, maslina, ribiz, šljiva, trešnja, višnja, naranča, limun, mandarína, jabuka, kruška
Povrce: krumpir, celer, češnjak, leča, mahuna, grašak, kelj, cvjetača, krastavac, paprika,
peršin, poriluk, rajčica, rotkvica, salata, špinat, mrkva, zelje/kupus
Mlijeko i mliječni proizvodi: kiselo ili slatko vrhnje, sir, maslac, margarin, jogurt
Namirnice: brašno, šecer, kruh, kifla, sol, krušné mrvice, tjestenina, riža
Pica: sok (vocni sok, sok od marelice, gusti bistri sok), limunada, pivo, vino, minerálna voda,
kava, kakao, topia čokoláda, alkoholna i bezalkoholna pica.
SATI
Imate li sat? U izlogu su lijepi satovi. Ljudi imaju puno satova. (G pl.) Zidni, pješčani, sunčani, ručni, digitálni satovi
Koliko je sati? (G pl.) Dvanaest je sati./Pôdne je. Sada je pet sati. (G pl.) Pet je sati. Sad su
četiri sata./Cetiri su sata. (G sg.)
jutro, pôdne, prijepodne, poslijepodne, večer, ponoc
dugi, tužni, dosadni, veseli, nastavni, kasni, sitni sati
19:48 h sedam (devetnaest) sati i četrdeset (i) osam minuta
80) Koliko je sati?
1 h, 2 h, 5 h, 18 h, 21 h, 3 h, 0 h, 12 h, 16 h, 23 h, 19 h, 15 h, 11 h, 22 h, 21 h, 14h, 8 h, 10:30 h, 2:30 h, 00:30 h, 4:30h, 17:30 h, 21:30 h, 18:30 h, 20:30 h, 22:30 h, 13:45 h, 16:30 h, 3:30 h, 4:30 h, 8:30 h, 19:30 h, 23:30 h, 15:45 h, 22:15 h, 11:15 h, 4:45 h, 5:50 h, 6:52 h, 23:18h, 13:20 h, 12:17 h, 19:40 h, 18:32 h, 12:45, 13:20 h, 11:25 h, 21:20, 22:33 h.
STAN
Jednosobni stan (garsonijera), dvosobni, trosobni, četverosobni, obiteljska kuca, jednokatnica, dvokatnica, trokatnica, četverokatnica, zgrada (stambena, poslovna), neboder (zgrada s više od osam katova).
U stanu: sobe (spavaca, dnevna, dječja, radná), kuhinja, kupaonica, WC (zahod), balkon, terasa, hodnik, predsoblje, namještaj, tepih, zavjesa, ormar, stol, stolica (stolac), naslonjač = fotelja, kauč, krevet (dječji krevet, bračni krevet, krevet na kat), lampa (svjetiljka), polica, nocni ormaric, komoda, vrata, jastuk, pokrivač, deka, stroj za pranje rublja/suda = perilica/suderica, kada, umivaonik, sapun, tuš-kabina, zahodska školjka, ručnik, umj etnická slika, posteljina.
U kuhinji: hladnjak, štednjak, sudoper, vilica, žlica, nož, tanjur, čaša, šalica, lonac, perilica posuda, mikrovalna pecnica, aparát za kavu, stolnjak, kuhalo za vodu.
ravno
lijevo
desno
Významový rozdíl mezi složenými a jmennými tvary
Složený tvar přídavného jména odpovídá na otázku koji? (který); jmenný pak tvar na otázku kakav? (jaký).
Donesi mi moj (koji?) novi kaput, (jeden určitý - nový kabát z většího počtu různých kabátů; Kupio bih sebi (kakav?) nov kaput, (blíže určený, neznámý)
Moj mladi prijatélj mipiše. (z většího počtu mých přátel jeden určitý přítel - mladý) Mojprijatelj je mlad. (zde se označuje vlastnost nestálá)
Tvary složenými se tedy vyjadřuje něco známého, určitého, nějaká trvalá vlastnost. Tvary jmennými se vyjadřuje něco neznámého, blíže neurčeného, nějaká dočasná vlastnost.
Pro použití složených a jmenných tvarech platí tato pravidla:
Přídavné jméno je ve tvaru složeném, je-li v přívlastku
a) a před ním je ukazovací nebo přivlastňovací zájmeno taj lijepi grad dobro poznajem
tvoj crnipas je dobar čuvar
b) a tvoří-li součástvlatního jména: Petar Veliki, Dugi Otok, Mali Lošinj. Přídavné jméno je ve tvaru jmenném:
a) je-li v doplňku: radnik je marljiv
došao je kuči umor on
b) jako přívlastek genitivu vlastnosti nebo jakosti: mladič dobra srca, gradanin bistra uma.
Prízvučných tvarů osobních zájmen se používá:
a) klade-li se důraz na osobu: Pišeš nam.; ale: Pišeš nama, ne njima.
b) stojí-li na začátku věty a v odpovědi na otázku: Meni šalju knjigu. Varna to ne treba. (=Vama to nijepotrebno.) Koga zoveš? Tebe. Komu odgovarate? Varna.
c) po spojkách a, i, ni: Drugima sve, a nama ništa. Kazem to i tebi i varna. Na to nije upozorio ni tebe ni njega.
d) po předložkách, které se pojí s genitivem a dativem: Kraj tebe stoji Martin. Stanuje blizu mene. Dolazi k njemu.
Ale akuzativy me, te, se mohou stát po předložce: uzdaj se u me, pitao je za te, uvijek ima psa uza se, gledaj předa se.
V ostatních případech se zpravidla používá tvarů neprízvučných.
Zájmeno ja má v 7. p. Pravidelný tvar mnom. Tvaru mnome se používá stojí-li zájmeno bez předložky: Ponosi se mnome. Totéž platí i pro 7. p. zájmen on, ona, ono: njime a
njome: uzeo je nož i njime razrezao jabuku, škola je svima potrebná, njome stječemo znanje.
Zájmena 3. osoby mají ve 4. p. enklitické tvary pro mužský a střední rod ga a nj, pro ženský rod je a ju. Tvaru nj se používá po předložce (která bývá obvykle zakončena na a): předa nj, uza nj, poda nj, za nj. Tvaru ju se používá, je-li za ním slovesná príklonka je nebo jestliže sloveso před ju končí na -je: on ima novu tv anténu, dobio ju je od brata, ale: ja sam je/ju dobio od brata, što radi Josip s lovačkom puškom, prodaje ju?, ali: prodajem je/ju.
Také ve 2., 3. a 4. p. č. množného mají zájmena 3. osoby enklitické tvary. O použití neenklitických tvarů platí u těchto zájmen totéž, co bylo řečeno o zájmenech ja, ti, mi, vi.