ľeanjoeuropskazeml}a. _
Pi
^kai^a!S}e^89 810km,
U Hrvatskoj živi oko 4 500 000 stanovnika. Stanovnici su vecinom Hrvati, a manjine su Srbi, Bošnjaci, Talijani, Romi, Albánci, Slovenci, Madari, Česi, Slováci i drugi. Glavni grad Zagreb ima oko 800 000 stanovnika.
Hrvatska ima kontinentálnu, pla-ninsku i mediteransku klimu. Hrvatska ima 8 nacionalnih parková - 4 na moru i 4 na kopnu. Hrvatska ima 21 županiju.
L- 2mtfajeparlamen^na republika
;,,°akm" Ima 100 lipa
Odgovorite na pitanja.
* Kakvajezemlja Republika Hrvatska?
• Koliko Hrvatska ima stanovnika? Tko su oni?
* Kakva je klima u Hrvatskoj'?
• Kakavje politickí sústav Hrvatske? ' Kako se zove hrvatski novac?
Predstavíte svoj<i zemlju!
• Gdje se nalazi?
• Koliko ima stanovnika?
• Tko su stanovnici? 8 Kakvu ima klimu?
a Koji je službeni jezik?
• Kako se zove novac?
4
Neki studenti uče hrvatski zato što imaju hrvatsko podrijetlo. Njihovi su tate i mame ili djedovi i bake Hrvati. Oni žele nau-čiti jezik da mogu razgovarati s rodacima. Drugi studenti imaju posao u Hrvatskoj ili su u braku s Hrvatom (Hrvaticom). Žele dobro govoriti hrvatski da mogu ži-vjeti i raditi u'Hrvatskoj. Neki od stude-nata studiraju hrvatski ili druge slavenske jezike. Neki studenti nisu ni podrijetlom ni životom ni studijem povezani s Hrvat-skom, ali vole hrvatski i uče ga iz ljubavi. Zanimljivo je čuti kakve dojmové imaju studenti o Hrvatskoj.
Odqovorit? na pitanja.
• Kakvi su studenti koji uče hrvatski jezik na Croaticumul
• Zašto oni uče hrvatski jezik?
Croaticum
Centarza hrvatski kao drugi i stráni jezik
PONOV f M
Tko je ovo? Što je ovo?
í?S3»MJÍIÍ1 Hrvatskaje srednjoeuropska zemlja. subjekt
Hrvatska je srednjoeuropska zemlja. dio predikata
imenice mr (vidjeti gramatički pregled)
njihovi tatě (táta-kao žr, mspol) razgovarati s rodacima (k, g, h + i c, z, s + i] ni životom ni studijem (pa látal + -em) kakve dojmové imaju studenti
UPOZNÁVAMJE
Da vas upoznam - ovo je moja prijateljica Davorka.
Drago mi je. Ja sam...
Dobar dan! Ja sam Miljenko Murtič.
Veselím se što sam Vas upoznao.
Zovem se...
Mojeimeje...
Možete li, molim Vas, ponoviti kako se zovete? Oprosti, nisam čuo tvoje ime.
Ispričavam se, zaboravila sam Vaše ime, možete li ga ponoviti?
PREPOZNAVANJE DRUGIH
- Mislim da srno se več upoznali. .  Žao mi je, ne sječam se.
Čini mi se da se več známo.
Poznati ste mi. .--   Poznajem Vas / te iz videnja.
Mi se več poznajemo, bili srno
. zaj edno na tečaju hrvatskog j e-
zika.
"   Drago mi je što te opet vidim!
DAVANJE SLUŽBENIH PODATAKA
Zovem se.../Moje ime je... Ime majke je... Imeocaje...
Moje djevojačko prežime je...
Roden(a) sam...
Moja adresa je...
Ja sam državljanin/državljanka
Njemačke.
Broj moje putovnice je... Imam privremeni/stalni boravak u Hrvatskoj.
Upoznajmo se!
Kako se zovete? Odakle ste?
Što ste po nacionalnosti?
Što ste po zanimanju?
Što studirate?
Kakav posao radite?
Što radite u slobodno vrijeme?
U kojim situacijama i s kim govorite hrvatski jezik?
ty
ZaokružiteT ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna.
Studentica dolazi iz Australije. T - N
Studentica više voli kulturu nego prirodu. T-N
Studentica stanuje sama u kuči. T - N
Ona je čítala o hrvatskoj prirodi. T - N
Hrvatska je priroda očuvana. T - N
Ja sam Barbara iz Canberre u Australiji. Studiram geo-grafiju. Želim istraživati prirodu u Hrvatskoj. Zato tre-bam znati hrvatski. Stanujem blizu fakulteta u stanu s jednom simpatičnom Hrvaticom. Zadovoljna sam stanom i cimericom. Došla sam u veljači, a bit ču ovdje do sljedeče zimc, do Nove godine. Želim putovati po Istri, Kvarneru i Dalmaciji, upoznati kulturu i prirodu. Čítala sam u knjizi o otoku Mljetu i gledala reportažu o Kornatima. Hrvatska ima očuvanu prirodu. Nema puno zemalja koje to imaju. ,
' U
Ja sam Akiko Horvat iz Japana. Udaná sam za Hrvata iz Zagorja. Inače sam profesorka pjevanja, a sada supruga i májka. Iako zbog djeteta nemam puno vremena, puno učím hrvatski. Dojmoví o Hrvatskoj su dobři, iako je ovdje sve drukčíje nego u Japanu. Uglavnom sam zadovoljna. još ne poznám puno ljudi, ali bit če bolje kad dobro naučim jezik jer cu moči raditi i imati prijatelje.
Pm®m 3
Zaokružite T ako je tvrdnja točna ili M ako je netočna.
Akiko je Kineskinja. T-N
Ona je profesorica glazbe. T-N
Ona je udaná i ima dijete. T-N
Akiko nezeli naučiti hrvatski. T-N
Akiko nikada više ne želi raditi. T-N
Japanska kultura je različita od hrvatske. T-N
9f.
PONOVIMOl imenicežr(vidjeti gramatickí pregled)
ovdje u Hrvatskoj (imenice na -ska, -ška -čka imaju lokativ -oj) ima puno zemalja (sekundarno a) čitala sam u knjizi (k, g, h + i -> c, z, s + i)
4f
TONQVIMO] imenicesr(vidjeti gramatickí pregled)
nemam puno vremena (vrijeme - vremena) zbog djeteta (dijete - djeteta)
43
Što je neobično u Hrvatskoj?
Thea (SAD):
U Hrvatskoj môžete pušiti na ulici, a u Americi ne.
Tanja (Njemačka): fírvati imaju perilice u kupaonicama. f Mi u Njemačkoj imamo sobe za perilice ' < i rubl) e. 14
arapski talijanski hrvatslci kineski...
mactarski švédski slovenskí éngleski...
Milan (Češka):
Hrvati provode puno vremena u kaficima.
Peter (Venezuela):
Hrvati se malo ljube. Oni samo
kážu: Bog! i to je sve.
Mi u Venezueli uvijek se lju-
bimo kada vidimo prijatelja.
RAZGOVOR
• Kakvi su Vaši dojmovi o Hrvatskoj?
• Jeste li vidjeli nešto neobično?
j Jitender (Indija): ^^/i, : Hrvati se puno ljube, i to na ulici!
U Indiji ne môžete vidjeti polju-
bac!
5 -
II'
-.v......„..-^:.-.    -PUSA'-" —
^Prijateljski poljubac (takozvana pusa) važaivje dio svako dnevne kultúre u.HrvatskojŕDobri.prijateljiljubese dva puta u obraz kad se sretnu nakon.duljeg vremena. Ljudi se ljube dva puta U: obraz i kad jedni drugima nešto če-stitaju. Ako su jako dobri prijatelji i ako su jako sretni što se vide, grle se. Nije običaj da se ljudi ljube i grle.kad se
prvi put vide ili upoznaju. Kad s e upoznaju, ljudi serú-,
kuju, Zagrljaj i tapšanje po ramenima normálni su medu
prijatcljima.
RAZGOVOR
■ Kakvi su običaji u vezi s Ijubljenjem u vašoj zemlji?
• Grle li se ljudi u vašoj zemlji kad se sretnu? Tapšu li se po ramenima?
Hrvatslci je južnoslavenski jezik. Ima tri narječja: stokavsko, čakavsko i kajkavsko. Stokavsko narječje dobilo je ime po zarnjeruci čakavsko po c% a kajkavsko po ::'-<>\. Najviše ljudi govon štokavski. Stokavsko je narječje temelj standardnog jezika.
Od 9. stolječa Hrvati su pisali glagoljicom. Glagoljicu je iz-mislio Grk Čiřil. Čiřil i njegovbrat Metod preveli su vážne latinské i grčke knjige na staroslovenskí jezik. .Čiřil i Metod dobili su nadimak Sveta Brača. Od 12. stolječa Hrvati su pisali i hrvatskom čirilicom ili.bosančicom. U 14. stolječu Hrvati su počeli pisati latinicom. U .17. stolječu latinita je postala glavno pismo, alisuneka-slova pisana na talijanski, madarski ili njemački način. 1830. godine Ljudevit Gaj je reformirao hrvatslci pravopis. Možemo reči da od tada hr-vatska abeceda ima slova: č, č, dž/d, lj, nj, š, ž.
Kojijeodgovortočan?
Hrvatski jezik ima:
a) 3 narječja
b) 2 narječja
c) 5 narječja
Temelj za hrvatski standardní jezik je:
a) kajkavsko narječje
b) čakavsko narječje
c) stokavsko narječje
Stará hrvatska pisma su:
a) gotica i grčko pismo
b) bosančica i glagoljica
c) glagoljica i gotica
Glagoljicu je izmislio:
a) Ciril
b) Čiřil i Metod
c) LjudevitGaj
fcioii Tpi ^.ii.^jr        ľ TI'-iriľ- iřJTO BUK jn
. .fHMe^i-nDnxLwr^nmrm vŕJjnnmionitóĽíioMii'ijťli'. . ■.MSi9i!ninnB.ws|i!i*liBWH« ------
. flb raŕ-u   m it niíi njfm i(Bifi r
-■MřijnaoliaM-jfJBíitoíHiaJii jjbsbj
, W^ll^:lfflSl-l[|Jyw?ÍB.^7*íl SJIJ <ya-Vai!lR3p) .^j,fi(ibu HiliaBjj)
w«n«im!iJlm5s|UTOtrairiHifi
ŕritäBaíiliMíif.aaiíliíilifuiiil.'Jb ■+C®B!lBia + J(lIlJ*tĽ«íít-tliifi
řirar^aí(iiia?riul:i,i'.l,^ul'.|.
iti'iniiiiiDOTlňiffi irkikiríťtii'!' if&a trj3|aiw!iiAH nuäiiflwui
ubi > ['''IfilttlllIItHiJWítlHflaíJ QjfsCUMfl   r.g.-lt ■„!:.;:
řSanaaíj t j ftteGibtnj, nrsmo vŕiijiiiiiinjlfj|jift[pwijjipiBlirSi:' iíftraiítsGiŕ&onfai iwsJitmJi nbMníťt-viwtn j^nlimi iMi 5«(inu3AH]fLíiB» 5{junií!iaiE!äJfti ihtirwajiľaiunE&viuSi™ ,1.-1.
.^■íwsUJirrjňfajoŕii Altflf
n iUf feuin im 33í nlí díin ml jřaw nn-S jtimk mulm n ľ ihm
jujnMsjjÍL^ju-ddíůiisiB I líra iqi >trar< ras 1 auIuuj Rasmu
"■mjutiijin'ji.iff.intiii'
KHŠiSiWflirtíiľs'
■ .1s3K)!Switímv'nřjí-^í'.,.iiij
lAcäťftaijiiDioiJiji uíaaaiiho g'jnaiItijA«D[iAE'..rnrr]iií uta
ÍIÍĚÍ-
itiijt33(ii'ijy,iifli/i
L KRÁTKA OSÄOVA
H0R.VAT5KO ■ SL.iVEKSKOGA
P R A \ O P I ^ V iS \
.MľumtiiUBírF.11.
KAHODNFJI I ťilli^MiřOd.lItxmi TEMEl.l'V"   I 2nOKl>\-.
:  ľ ľ p í f 1 f ý . fl itvi) rte n
^'(fírt**1?™' lil* tlCst3tlf.S-.«
(jJcuiiťf^Sscn.
LjudevitGaj je:
a) poboljšao hrvatskj pravopis
b) pisao glagoljicom
c) pisao na njemački, mačtarski i talijanski način
KMiUUVUJÍ
5 jAj \
• Koliko narječja ima vaš jezik?
• Razumijete li narječja?
• Koje pismo upotrebljavate?
• Što znáte o razvoju pisma u vašem jeziku?
■ Koji jezik govore ljudi koje poznajete?
■ Koji jezik govore Brazilci (Slovenci, Korejci, Nijemci...)?
Koliko jezika govoriš, toliko ljudi vrijediš
„í- i Kolokacije i frázemi s nječi jerik- language i jezik - tongue
picxiulili na (neki)
! prcvoditi s (nekojO jezik
Prokomentirajte ove frazéme i izraze.
(nestoje komu) na vrhu jezika imati dugačakjezik imati oštar jezik načizajednički jezik zli jezici ježíkova juha
IDARDN] JEZIK
■H
.sviga razumiju . obrazováni ljudi tako govore ■ tojejezikmedija/poslai administracije • tojeslužbeni jezik
• treba ga posebno učiti
• nije prirodan jezik
LOKÁLNI JEZIK
RAZGOVOR
Koje ste strane jezike učili do sada?
Zástoje dobro govoriti više jezika?
Koliko jezika čovjek može znati? Što mislite, kako se najbolje može naučiti stráni jezik? Kako učite hrvatski? Imate li poseban način za učenje jezika?
Búlcsu Lászlo, hrvatski profesor lingvistike koji govori 40 jezika.
"v,
)? KAKO MI UCIMO HRVATSKI
Tanja, Indira i Jan imaju posebne náčine za učenje jezika.
Tsnja: Hrvatske riječi su teške. Kad ne mogu zapamtiti riječ, pjevam tu riječ u različitim melodijama. Ne znam što misie susjedi kad me čuju!
Jan: Najbolje paratim kad pišem. Stavljam papire s riječima po stanu. Puno čitam hrvatske novině.
Odgovorite na pitanja.
• Kako Tanja uči hrvatske riječi?
• Kako Jan pamti hrvatske riječi?
• Kako Indira voli učiti jezik?
Indira: Volím učiti od ljudi. Razgova-ram s Hrvatima uvij ek kad mogu. Zanima me svako-dnevni, živi jezik.
lili
ijr
Indira je Indijka. Njezina mama je takoder Indijka. Njiíiov jezik je hindsld. Indirin tata je Japanac. Njegov prvi jezik je japänski, ali odlično góvori i hindski. Cijela obitelj govori takoder i engleski jezik. Tanja je iz Njemačke. Govori njemački jezik, ali znai ruski zato što je njezin tata Rus. Ona s tatom govori ruski, a s mamom i přijateljima njemački. Jan je iz Češke. On kod kuče govori češki, a_kad je kod djeda i bake, govori madarski. Njegovi djed i baka su Madari koj i žive u Ceškoj.
Zaokruži'íá T ako j* tvrdnja točna, a N ako je netočna. indirin tata govori japanski, hindski i engleski. Tanja govori njemački i češki. Jan ne zna govoriti madarski.
Indirin materinskí jezik je hindski. Tanjin materinskí jezik je njemački. Janov materinskí jezik je češki.
m r i sr -ov     Ivanov, djetetov
-ev mužev žr       -in Ivankin
T - N T - N T - N
tata - tatki-
kolega -'kólegHí (tata, kolega kao žr, m spol)
~1—.
íSffiv.' V J Splitsko Ijeto
Dubrovački Ijetni festival Varaždinske barokně večeri
osnova + -ski splitski, morski Promjene:
osnova na -c, -č i -k + -ki > -čki karlovački, bečki, grčki.
osnova na -g, -h, -š i -ž + -ki > -ški praški, češki, bogataški.
osnova na -s, -z + -ki > -ski ruski; francuski...
osnova na -č + -ld > -čki plemički...
HKVAT5KOJ
Zagreb je glavni grad Hrvatske. Prvi put spomi-nje se 1094. godine kada je osnovaná Zagrebačka biskupija. Najprije su to bila dva grada - Gradec i Kaptol. Od 16. stolječa to je jedan grad, Zagreb. Prvi fakultet osnován je 1669. godine. Danas Zagreb ima oko 800 000 stanovnika. U blizini je park prirode Medvednica.
iÚJ)\
Hrvatsko zagorje regija je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Ima oko 270 000 stanovnika. Ljudi se bave poljoprivredom, i rade u tekstilnoj i drvnoj industriji. Gradovi sú Krapina, Ivanec, Zabok i drugi. U Hrvatskom zagorju ima mnogo dvoraca. Ondje je poznato svetište Marija Bistrica.
■řJeste li posjetili ovu hrvatsku regiju?
■■Gdje ste bili i što ste vidjeli?
Medvednica
Hrvatsko narodno kazalište
Nacionalna i sveučilišna knjižnica
Představíte jednu regiju u svojoj zemlji.
• Kako se ta regija zove i gdje se nalazi?
• Po čemu je poznala ta regija?
• Koji su vážni gradovi i spomenici u njoj?
• Koja je boja karakteristična za nju?
• Ima li ta regija karakteristične suvenire i proizvode?