.« »7*0 ft u >(j v,^ ŽIVOTA U HRVATSKOJ Prema kvaliteti života na popisu magazína International Living Hrvatska je na 16. mjestu. Na prvom mjestu je Francuska. Na listu mogu doči sve zemlje svijeta, a ove godine broj zemalja je 193. Postoji devet kriterija prema kojima se odreduje indeks kvalitete života u nekoj zemlji: troškoví života, kultura i slobodno vrijeme, ekonomija, okolia, sloboda, zdravlje, infrastruktura, sigurnost i rizik te klima. Hrvatska je službeno na šesnaestom mjestu, zajedno s Fínskom, Maltom, Lichtensteinom, Portuga-lom i Monakom. U odnosu na zemlje bivše Jugoslavije Hrvatska zauzima najbolje mjesto. Slovenija se nalazi na 32., BiH na 91. mjestu, a odmah iza Bosne na popisu je Srbija. U kate-goriji slobode Hrvatska i Slovenija imaju mak-simalanbroj bodová, 100. Prvih pet zemalja na listi su, nakon Francu-ske, Australija, Nizozemska, Novi Zéland i Sjedinjene Americké Dŕžave. U odnosu na vo-decu zemlju, Francusku, Hrvatska je lošija u zdravstvu, ekonomiji i brizi za okoliš. (izvor:Zg News) novo ismravMJE Minimal« u Lukumburgu 18 |i puli votl mjo u BuginH) Hrvatl rade dulje nego graďanl EU miriIi)n(iinBjml«ül H^MdiH«*»**« ."^h^mh noytumlmvllenlcl ' JHH MiSlavenct Melemiro KV .ro|(itit»WHtapMf u . stev»**^ a mihi *i ,Ui*WOTKfr ___________________ — ,--------PllM*l5« lfťBDmteräpq«W*l illYattö rcrfmri'nfl Híľŕíp»uirp*q|BiK!ítit maním wnaii, Hoví pmt- na|iWH ftwd (3í,6K wwwwn re* 17.9 jwíW ; M**in*M»NiwlEl BWhe e* H * 3 pota fnft pmmwi m pete i*nl>ih w,| (Klinu, JidI» * " ~ '. = ~ ~~~ ~ "' " iluU*fW>H&»d^-H)HI=' Dn-lMfl. tufov wmjpř- iiWKirolitM wl M >N W N*)l^n"WMHPlí*»«JP flamintofülrtnwlrw- wtab nmiltMmlnirllml- E nlliHliiHíľfeíiluHmitiii MMlílíhilřeitfiliaíuin* i[iAMrtiwqii«,3pii»ifv wflli*lft"'MHtr».M' H|! NfOtol'lrtmUVe* I« HH||2MlHitl(líllili«ljlll n*ja»iuwlihi-wl«a.!!!fl- loffiKMäHinmiH-iw "-lAHtimMii «aSjodhiighirtBlBHi Jřpmcnuivustctpirtflai Hmi^rt^i^J»M.jnlö. ZaokružiíeT ako je tvrdnja točná ili N ako je netočna. Prema kvaliteti života Hrvatska je na 16. mjestu. T - N Na listi ima ukupno 150 zemalja. * T - N Na prvom mjestu je Njemačka. T - N Hrvatska i Slovenija imaju sve bodové u kategoriji slobode. T - N Hrvatska ima lošiju ekonomiju nego Francuska. T - N Razgovos* • Komentirajte članak o kvaliteti života u Hrvatskoj. Slažete li se s článkom? • Kakva je kvaliteta života u vašoj zemlji? ' Sto je u vašoj zemlji dobro, a što loše za kvalitetu života? • Kakwa l/,„i:^», ,.,,^í„! ..„„i;; ,, ~,J.,„,-,, u-. ,-,4.-1,, ,-> Sigurno je da svi ljudi žele imati kvalitetan život. Ali što zapravo značí imati kva-litetan život? O čemu ovisi kvaliteta života? Pitali srno svoje studente što misie o tom problému. Brenda: Za mene je kvalitetan miran život s obitelji, u miru, ljubavi, slozi i vjeri. Carolina: Ja mislim da samo dinamičan i aktivan život može biti kvalitetan. Lisa: Život je kvalitetan kad čovjek uz posao ima dosta vremena za obitelj i sebe. Daniel: Kvalitetan život je moguc kad čovjek ima dobre uvjete: dobar posao, dosta novca te dosta vremena za odmor i hobi. Michael: Za obitelj s djecom i kvalitetan život važna je sigurnost, zdravstveno osigu- ranje, dobre škole, čistoča i red. RAZGOVOR 0 čemu ovisi kvaliteta života? Odaberite pet najvažnijih stvari i ' objasnite svoj izbor: putovanja klima red infrastruktura novae posao sigurnost cisto ca sloboda zdravstvo okoliš rekreacija obitelj slobodno vrijeme kultura irtlMATI lil BITI - JE U NOVAC VAŽANZA KVALITETU ŽIVOTA? N O VAC - VAŽÄN ZA KVALITETU ŽIVOTA rizik ljubav odmor školovanje demokracija • Novac omogučuje lakši život. ■ Ako imamo mnogo novca, možemo puno putovati. ■ Ljudi koji imaju mnogo novca žive u | lijepim kučama. • Ako imamo novca, možemo kupovati kvalitetniju hranu. ■ Novac omogučuje bolje zdrav-stvene usluge. I • Za pravú kvalitetu života vážne su druge stvari, a ne novac. (Koje?) • Novac kvári Ijude. • Bogati ljudi cesto su nesretni i depresívni. •Tko ima mnogo novca, boji se krade, otmice i slično. •Tko ima velikú imovinu (kuče, vikendice, aute...), mnogo se brine C Amerikána Sandra i Tom provode vikend u Opatiji i Istri Čuii su daje Istra vrlo zanimljiva pasu odlúčili malo putovati po njoj. Prvo su se zaustavili u Opatiji. Sjede na terasijednog restorana. Sandra: Ovdje je prekrasno! Po ovalco lijepom vremenu zbilja je šteta ostatí u Zagrebu. Gledaj, skoro svi su u laganoj odječi. Tom: Poslije cemo se prošetati po ovim ulicama. Sandra: Naravno. I uz more. Što je ono na lijevoj stráni? Tom: Gdje? Sandra: Tamo u daljini. Neki kip. Tom: Baš zanimljivo. Vidio sam sličan kip u još ne-kim gradovima. Sandra: Pitat čemo konobara. (Pita konobara.) Oprostite, kakav je ono kip? Konobar: To je djevojka s galebom. Nisám siguran, mislim da je tu prije bio kip Madone. Ljudi pričaju da se u blizini utopio neki grof u 19. stolječu. I njegova žena... Njihov se srn spasio. Sandra: Tužna priča. Tom: Ma nečemo o tužnim temama. Sandra: Imaš pravo. Nakon kave idemo u šetnju. Prvo uz more. Konobar: Opatija je najstariji turistički grad u Hrvatskoj. Ima mnogo vila, hotela, restorana, izložaba... Sigurno cete uživati! KVALITETA ŽIVOTA trít Zaokružite T ako je tvrdnja točna ili M ako je netočna. Sandra sad želi biti u Zagrebu. Prolaznici nose toplu odječu. Grof je umro u moru. Grófovo dijete takoder je poginulo u moru. Hrvatski turizam počeo je u Opatiji. T T T T T N N N N N 'PONOVI mmSĚmMImmĚÍ ^^^^^^^^^^^^ O kome/čemu razgovaraju? Gdje provode víkend? Kada se grofutopio? fiSUJEHl Nečemo razgovarati o tome. Oni provode vikend u [stri. Grofse utopio u 19. (devetnaestom) stolječu. RAZGOVOR TÉMA MJESTO VRIJEME Sandra i Tom su oduševljeni Opatijom. Kupili su razgiednice. Napisat če ih i posiati. Prvo pišu prijateljima. -S. 1 Oh' "S 52000 Tu, Vraxji našli JtwijcwLO -v&m í? íz Op&tije. To je ^rekrmm. íuríftičkí jraMó bUzu. Rlfefce. Vi^a tijtWKô znáte. Čuíi puto íUjo, 7vvti„kf~ Odm&nmw ze i užlvatttů. Šteta, sto ttMe '$ fuuuA. VaU v M Som} m i tqwl. • Šaíjete li razgiednice? • Voiite ii pisati razgiednice? Gdje su Sandra i Tom? Oni su u sunčanoj Opatiji. Oni su u siinčanom gradu. Oni su na sunčanom šetalištu. Gdje Ijudi žive? Ljudi žive u lijepim zemljama. Ljudi žive u lijepim gradovima. Ljudi žive u lijepim selima. U kakvoj Opatiji? U kakvom gradu? Na kakvom šetalištu? U kakvim zemljama? U kakvim gradovima? U kakvim selima? U sunčanoj. U sunčanom. Na sunčanom. U lijepim. U lijepim. U lijepim. ^^^^^^^^^^ PRlK/l^IJ Ljudi žive u lijepim gradovima. Razgovaramo o mojem mladicu. Pitali smú svoje studente sto misie o tom problému. jd mn mr -om/-em -im sr -om/-em -im žr -oj -im *Nastavak -em dolazi nakon palatala: č, c, dž, ä, j, lj, nj, š, ž, št, žd (r, c) ?- - liM Možemo uživati u ovom sunčanom vremenu. Vidi ovu Ijepotu! jd mn mr ovom, tom, onom ovim, tim, onim sr ovom, tom, onom ovim, tim, onim žr ovoj, toj, onoj ovim tim, onim IDEMO LI NA KAV U ľ 1 Nitko ne sumnja da je čovjek društveno biče. Dokaz za to je i poživ: „Idemo li na kavu?" Ovu rečenicu čujemo na poslu, u školi, na ulici... Svugdje. Kava ne znáči samo pice koje cesto šteti zdravlju i kvari san - crna kava, bijela kava, kava sa šla-gom, kava s mlijekom... Kava znáči razgovor, druženje, prijateljstvo. Šalica kave traje koliko i razgovor. Uz kavu ljudi otvárajú srce, sklapaju nove poslove, traže utjehu i prijateljstvo, otkrivaju ljubav. Šalica kave čuje mnogo priča. Šteta što ona ne može govoriti! Ljudi razgovaraju o lijepim i ružnim uspomenama, o starim i novim ljubavima, o velikim i malim problemima, o neočekivanoj sreči, o propálím planovima... Političari uz kavu razgovaraju o važnim pitanjima, tinejdžeri o filmskim zvijezdama i populárním pjevačima, roditelji o djeci, a studenti oteš-; kim ispitima. Ljudi piju kavu s prijateljima, poznanicima i kolegamau malom" kafiču ili u elegantnoj kavani, u velilcom restoranu ili maloj kuhinji u vlastitom stanu. Kavu srno nekad kuhali u starinskoj džezvi, a sad je kuhamo u modernom aparátu. Ali razgovori uz kavu ostali su isti: povjcrljivi i prijateljski. Kolokacije i frázemi s riječima zt~ i bije! BIJEL: bijela kava, bijelo vino, bijelo giožčte, bijeli kruh, bijeli luk, bijela riba, bijelo meso, bijeli papar... RAZGOVOR • Piju li ljudi u vašoj zemlji kavu? • Kakvu kavu volite? • Gdje pijete kavu? S kim? • O čemu i o kome razgovarate uz kavu? Razgovarajte - zamislite da ste... , a) na kavi s prijateljem iz škole kojeg niste jako dugo vidjeli b) na kavi s prijateljem/prijateljicom koji/koja ima ljubavne probléme c) na kavi s prijateljicom nakon kupovine d) na kavi s prijateljem nakon nogometne utakmice bijela zástava bijela vrana bijela tehnika bijelo gledati KOD PSIHIJATRA Psihijatar: O čemu danas želíte razgovarati? Tvrtko: O poslu. Psihijatar: O vašem poslu ili o vašem šéfu? Tvrtko: O šéfu... ne, ne, o poslu. Sada više nisam siguran. Psihijatar: Zadnji smo put razgovarali o vašoj zeni, prije toga o vašoj punici, prije toga o vašem djetetu, pa o vašim susjedima. Tvrtko: Da, da, da. S njima je sad sve u redu. Sada je problém u mojem šéfu. Psihijatar: Slušam. Tvrtko: On me mrzí. Psihijatar: Kako to mislite? Tvrtko Tvrtko:... Psihijatar:... Tvrtko:... Psihijatar:... Tvrtko:... Psihijatar:... RAZGOVOR r- \ • S kim razgovarate o svojim problemima? ■ Kakve probléme ljudi mogu imati u životu? • Kako vi rješavate probléme u životu? • Ako radite, kakav je vaš odnos sa šéfom? ■ Kakvi su odnosi na poslu? Znáte li što je to mobing? Razgovarali smo o tebi. ti on, ono ona L N -> o meni mi -> o tebi vi -> -> o njemu oni, one, ona -> -> o njoj L o nama o varna o njima IZRAŽAVANJE WIIŠLJENJA Po meni.............. Za mene..._________........__________ Smatram da ... ....... ....... Siguran/sigurna sam da... Gotovo sam siguran. Vjerujem da... Mislim da... Čini mi se da... RAZGOVOR . Izrazite svoj stav, odnosno svoje mišljenje. Što mislite o...? ■ krzneni kaputi ekscentrična odjeca, obuča i na! HFŽVATSfíOJ Istra je najzapadnija regija Republike Hrvat-ske i najveci hrvatski poluotok. Ima oko 200 000 stanovnika. Najveci grad je Pula, a administra-tivno središte je Pazin. Ljudi se bave turizmom, ekološkom poljoprivredom, vinogradarstvom, in-dustrijom i drugim. Istra ima bogatu i dugu povi-jest te mnogo antičkih i glagoljičkih spomenika. ľŕ.tŕ-. <»!Ui ew male«' rJigtraibtsEs aidsom imiiíiui ijtojjiiifiiti-,sss-' ■cíti ísa%3 tmw&Jla m oh í;-;. pat i'siza sajuouu sail* id jdta rob «ij ihsimu yiaipeiř ■'.■•J-i la^Avwriífluaai^Awilfaf w.'.wr jpMtoíuiípi jKtíi ■ši'.1.. inípi -§IjAhiJii }fojrYi7.js. j.j*ra R.v, mjíciiľíft r,t,pSJ&nintn tí&i mfüiwi ŕJäi. £S-uun,\M™ i" v LÍiABPaTÍ.i3íictJUi[iDi[inu-,ii:S jif i-Sra Slum 4. jjjnnw.iö Tj'Eounillíp'* -<-Venns« -tjj a ^ ITbx^h ímuäi ereA «Ab» wtoftäi-viiwrua mas^ ^ «qn wa fí-ÍS asii resd^--- fcpLi W>»» BJO= ■HttEIM STK i (_H naranacjí Ľraano^fi OMrtE & t (rvi ifiMSh j ,a * QfaĽOMrt .□LtJliirrTiQ- «älannj ir*u6ÍlVíIíii Wün?iB iMrMii6iiriäoorn insEiir.-ui,!, m*Dii i m-n