RAzqovarat černo: O oHrvatskoj O o studentima O o hrvatskoj kulturi i drugim kulturama - dojmoví, sličnosti i razlike O o običaju Ijubljenja O o hrvatskom i drugim ježícíma O o učenju stranog ježíka O o Zagrebu i Hrvatskom zagorju — r Potunňt cemo: O upoznavanje i predstavljanje O sklonidbu imenica muškog, ženskog i srednjeg roda 3 funkcije nominativa O tvorbu posvojnih pridjeva 5 tvorbu odnosnih pridjeva Z> nacionalnosti O zanimanja Učiécemó: Es O kolokacije i frazéme s riječi jezik O davanje službenih podataka RepubUkaHrvatskaje jadranská U Hrvatskoj živi oko 4 500 000 stanovnika. Stanovnici su vecinom Hrvati, a manjine su Srbi, Bošnjaci, Talijani Romi, Albánci, Slovenci, Madari, Česi, Slováci i drugi. Glavni grad Zagreb ima oko 800 000 stanovnika. Odgovorite na pitanja. Hrvatska ima kontinentálnu, pla-ninsku i mediteransku klimu. Hrvatska ima 8 nacionalnih parkova - 4 na moru i 4 na kopnu. Hrvatska ima 21 županiju. Hrvatska je parlamentarna republika Hrvatska iraapredsjedllik Hrvatsfanovaczovesekuna ' Jedna kuna ima 100Jipa ^^^iehrvatsHapisrnolatinica. Predstavíte svoju zemlju! • Kakva jezemlja Republika Hrvatska? • Koliko Hrvatska ima stanovnika? Tko su oni? • Kakva je klima u Hrvatskoj? • Kakav je politickí sústav Hrvatske? • Kako se zove hrvatski novac? • Gdje se nalazi? • Koliko ima stanovnika? • Tko su stanovnici? • Kakvu ima klimu? • Koji je službeni jezik? • Kako se zove novac? i ZEIVIUEI JEŽICI 1» Neki studenti uče hrvatski zato što imaju hrvatsko podrijetlo. Njihovi su tate i mame ili djedovi i bake Hrvati. Oni žele nau-čiti jezik da mogu razgovarati s rodacima. Drugi studenti imaju posao u Hrvatskoj ili su u braku s Hrvatom (Hrvaticom). Žele dobro govoriti hrvatski da mogu ži-vjeti i raditi u Hrvatskoj. Neki od stude-nata studiraju hrvatski ili druge slavenske jezike. Neki studenti nisu ní podrijetlom ni životom ni studijem povezani s Hrvat-skom, ali vole hrvatski i uče ga iz ljubavi. Zanimljivo je čuti kakve dojmové imaju studenti o Hrvatskoj. Odgovorite na pitanja. • Kakvi su studenti koji uče hrvatski jezik na Croaticumul • Zašto oni uče hrvatski jezik? Croaticum Centarw hrvatski kao drugi i stráni jez.k GRAMATIKA IfltlilďlliM NOMINATIV Tko je ovo? Što je ovo? PRIMJERI Hrvatskaje srednjoeuropska zemlja. SUBJEKT Hrvatskaje srednjoeuropska zemlja. DIO PREDIKATA imenice mr (vidjeti gramatickí pregled) njihovi tate (tata - kao Žt, m spoľ) razgovarati s rodacima (k, g, h + i c, z, s + i) ni životom ni studijem (palatal + -em) kakve dojmové imaju studenti UPOZNAVANJE Da vas upoznam - ovo je moja prijateljica Davorka. Drago mi je. Ja sam... Dobar dan! Ja sam Miljenko Murtič. Veselím se što sam Vas upoznao. Zovem se... Moje ime je... Môžete li, molim Vas, ponoviti kako se zovete? Oprosti, nisam čuo tvoje ime. Ispričavam se, zaboravila sam Vaše ime, môžete li ga ponoviti? PREPOZNAVANJEDRUG1H Mislim da smo se vec upoznali. Žao mi je, ne sjecam se. Čini mi se da se vec známo. Poznati ste mi. Poznajem Vas / te iz videnja. Mi se vec poznajemo, bili smo zajedno na tečaju hrvatskog je-zika. Drago mi je što te opet vidim! DAVANJE SLUŽBENIH PODATAKA Zovem se... / Moje ime je... Ime májke je... Ime oca je... Moje djevojačko prežime je... Roden(a) sam... Moja adresa je... Ja sam državljanin/državljanka Njemačke. Broj moje putovnice je... Imam privremeni/stalni boravak u Hrvatskoj. Upoznajmose! Kako se zovete? Odakle ste? Što ste po nacionalnosti? Što ste po zanimanju? Što studirate? Kakav posao radite? Što radite u slobodno vrijeme? U kojím situacijama i s kim govorite hrvatski jezik? q lfi 2EMLJEIJEZICI ZEMUEIJEZICI 17 Ja sam Barbara iz Canberre u Australiji. Studiram geo-grafiju. Želim istraživati prírodu u Hrvatskoj. Zato tre-bam znati hrvatski. Stanujem blizu fakulteta u stanu s jednom simpatičnom Hrvaticom. Zadovoljna sam stanom i cimericom. Došla sam u veljači, a bit ču ovdje do sljedeče zime, do Nove godine. Želim putovati po Istri, Kvarneru i Dalmaciji, upoznati kulturu i prírodu. Čítala sam u knjizi o otoku Mljetu i gledala reportažu o Kornatima. Hrvatska ima očuvanu prírodu. Nema puno zemalja koje to imaju. Zaokružite T ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. Studentka dolazi iz Australije. Studentka više voli kulturu nego prírodu, Studentica stanuje sama u kuči. Ona je čítala o hrvatskoj priradí. Hrvatska je priroda očuvana. N N N N N PONOVIMQ | imenice žr (vidjeti gramatickí pregied) ovdje u Hrvatskoj (imenice na -ska, -ška čka imaju lokativ -oj) ima puno zemalja (sekundarno a) čitala sam u knjizi (k, g, h + i -> c, z, s + í) w fa sam Akiko Horvat iz JapanaN Udaná sam za Hrvata iz Zagorja. Inače sam profesorka pjevanja, a sada supruga i májka. Iako zbog djeteta nemam puno vremena, puno učim hrvatski. Dojmovi o Hrvatskoj su dobri, iako je ovdje sve drukčije nego u Japanu. Uglavnom sam zadovoljna. Još ne poznám puno ljudi, ali bit če bolje kad dobro naučím jezik jer ču moci raditi i imati prijatelje. Zaokružite T ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. Akiko je Kineskinja. Ona je profesorica glazbe. Ona je udaná i ima dijete. Akiko ne želí naučiti hrvatski. Akiko nikada više ne želi raditi. Japanska kultura je različita od hrvatske. T - N T - N T - N T - N T - N T - N W PONOVIMO | imenicesr(vidjeti gramatickí pregied) nemam puno vremena (vrijeme - vremena) zbog djeteta (dijete - djeteta) 18 ZEMUE I JEŽICI ZEMUEI JEŽICI 1*) dojmoví o hrvatskoj Stoje neobično u Hrvatskoj? i Thea (SAD): U Hrvatskoj možete pušiti na ulici, a u Americi ne. tZ KjezikJEZlCIjeziciJEZIKjezikJEZICIjeziciJEZIKjezikJEZICIjeziciJEZIKjezikJE" arapski talijanski hrvatski kineski... madarski švédski slovenskí engleski... Tanja (Njemačka): Hrvati imaju perilice u kupaonicama. Mi u Njemačkoj imamo sobe za perilice i rublje. Milan (Češka): Hrvati provode puno vremena u kafičima. V Peter (Venezuela): Hrvati se malo ljube. Oni samo kažu: Bog! i to je sve. Mi u Venezueli uvijek se lju bimo kada vidimo prijatelja. RAZGOVOR • Kakvi su Vaši dojmoví o Hrvatskoj? • Jeste li vidjeli nešto neobično? Jitender (Indija): Hrvati se puno ljube, i to na ulici! U Indiji ne možete vidjeti polju-bac! o pusa Prijateljski poljubac (takozvana pusa) važan je dio sváko-dnevne kultúre u Hrvatskoj. Dobri prijatelji ljube se dva puta u obraz kad se sretnu nakon duljeg vremena. Ljudi se ljube dva puta u obraz i kad jedni drugima nešto če-stitaju. Ako su jako dobri prijatelji i ako su jako sretni što se vide, grle se. Nije običaj da se ljudi ljube i grle kad se prvi put vide ili upoznaju. Kad se upoznaju, ljudi se ru-kuju. Zagrljaj i tapšanje po ramenima normálni su medu prijateljima. RAZGOVOR ■ Kakvi su običaji u vezi s Ijubljenjem u vašoj zemlji? ■ Grle li se ljudi u vašoj zemlji kad se sretnu?Tapšu li se po ramenima? 20 ZEMLJEIJE2ICI hrvatski jezik Hrvatski je južnoslavenski jezik. Ima tri narječja: što-kavsko, čakavsko i kajkavsko. Štokavsko narječje dobilo je ime po zamjenici šlo, čakavsko po ča, a kajkavsko po kaj. Najviše ljudi govori štokavski. Štokavsko je narječje temelj standardnogjezika. Od 9. stolječa Hrvati su písali glagoljicom. Glagoljicu je iz-mislio Grk Čiřil. Čiřil i njegov brat Metod preveli su vážne latinské i grčke knjige na staroslavenski jezik. Čiril i Metod dobili su nadimak Sveta Brača. Od 12. stolječa Hrvati su pisali i hrvatskom čirilicom ili bosančicom. U 14. stolječu Hrvati su počeli pisati latinicom. U 17. stolječu latinica je postala glavno pismo, ali su neka slova pisana na talijanski, madarski ili njemački način. 1830. godine Ljudevit Gaj je reformirao hrvatski pravopis. Možemo reči da od tada hr-vatska abeceda ima slova: č, č, dž, d, lj, nj, š, ž. Kojije odgovortočan? Hrvatski jezik ima: a) 3 narječja b) 2 narječja c) 5 narječja Temelj za hrvatski standardní jezik je: a) kajkavsko narječje b) čakavsko narječje c) štokavsko narječje Stará hrvatska písma su: a) gotica i grčko pismo b) bosančica i glagoljica c) glagoljica i gotica Glagoljicu je izmislio: a) Čiril b) Čiril i Metod c) Ljudevit Gaj F Vi tí" «nt-i v| T.Mn *."« fBUIin J.v.i.li IPIUUai .mi >.J'i irN.iiijWnrii, t" ■ i ■ -I tta ■. i ■■■ ■ wttvali ■.: I M'l i - :ľ ■ m pcofmii prjAjimJir |^*» ^-.-l.lJ.-t-J.: .i.U'J T.ľiĽa*..|T' m.ti ní-r.ífc r I - i.' u -' MrVÚ*U< JiJíf' AnaiT^n* iwa^ainitiirytŕ.fi iniaiima - (--SufiBiii ' qiMiiJi fi'> Ihurait f.vi*iui jcftm^l i* tromi tf-ulí ;(pU::ll>irJiihi «ir.',M«kTWir»IJ» *i* WiiMij«iwiiiňmrifuiiiBii4fiJii.» int-i"'íí^.iniianiií;'j['**Lh .nii Ttm, í.' i in™ w""t w Ann. - inti KKATKA 0&M»a HOIWATÍKO SLAVF.Nf-Ktx;A P RA VON S A S A. sii'>'i.-tii i nusaiMnwňi UHELUV 1 IMHMH L o i: ■HWjfT i.'> rv..ľ f r f í l t f (b f t ar i i * f u r t i b c .i r i s? t i r Ljudevit Gaj je: a) poboljšao hrvatski pravopis b) pisao glagoljicom c) pisao na njemački, madarski i talijanski način ZEMLIEIJEZICI 21 RAZGOVOR • Koliko narječja ima vaš jezik? • Razumijete li narječja? • Koje pismo upotrebljavate? • Što znáte o razvoju pisma u svojem jeziku? • Koji jezik govore ljudi koje poznajete? • Koji jezik govore Brazilci (Slovenci, Korejci, Nijemci...)? Koliko jezika govoriš, toliko ljudi vrijediš Kolokacije i frázemi s riječi jezik - language i jezik - tongue prevoditi na (neki) prevoditi s (nekog) jezika Prokomentirajte ove frazéme i izraze. (nešto je komu) na vrhu jezika imati dugačak jezik imati oštar jezik nači zajednički jezik zli jezici jezikova juha GOVORITI STANDARDNÍM ILI LOKÁLNÍM JEZIKOM? ^ ^ standardní jezik i ZA 1-—-- PROTIV . svi ga razumiju • treba ga posebno učiti . obrazováni ljudi tako govore • nije prirodan jezik • to je jezik medija, posla i administracije • tojeslužbenijezik lokálni jezik ZA ------ PROTIV • autentičanje • narječja su kultúrna baština • narječja izumiru • ne treba ga posebno učiti • ne razumiju ga svi ljudi * nije u javnoj upotrebí RAZGOVOR ■ Koje ste strane jezike učili do sada? j Zašto je dobro govoritiviše jezika? ■ Koliko jezika čovjek može znati? Što mislite, kako se najbolje može naučiti stráni jezik? Kako učite hrvatski? Imate li poseban način za učenje jezika? Búlcsu Lászlo, hrvatski profesor lingvistike koji je poznavao 40 jezika. 22 ZEMUEI JEZICI ZEMLJE I JEZICI 23 KAKO MI UCIMO HRVATSKI Tanja, Indira i Jan imaju posebne náčine za učenje jezika. Tanja: Hrvatske riječi su teške. Kad ne mogu zapamtiti riječ, pjevam tu riječ u različitim melodijama. Ne znam što misie susjedi kad me cuju! Jan: Najbolje pamtim kad pišem. Stavljam papire s riječima po stanu. Puno čitam hrvatske novine. Odgovorite na pitanja. I ■ KakoTanja uči hrvatske riječi? ■ Kako Jan pamti hrvatske riječi? ■ Kako Indira voli učiti jezik? Indira: Volim učiti od ljudi. Razgova-ram s Hrvatima uvijek kad mogu. Zanima me svako-dnevni, živi jezik. to o ndira je Indijka. Njezina mama je takoder Indijka. Njihov jezik j e hindski. Indirin tata je Japanac. Njegovprvi jezik je japanski, ali odlično govori i hindski. Cijela obitelj govori takoder i engleski jezik. Tanja je iz Njemačke. Govori njemački jezik, ali zna i ruski zato što je njezin tata Rus. Ona s tatom govori ruski, a s mamom i prijateljima njemački. Jan je iz Češke. On kod kuce govori češki, a kad je kod djeda i bake, govori madarski. Njegovi djed i baka su Madari koji žive u Češko j. Zaokružite T ako je tvrdnja točná, a N ako je netočna. Indirin tata govori japanski, hindski i engleski. Tanja govori njemački i češki. Jan ne zna govoriti madarski. POSVOJNI PRIDJEVI PRIMJERI Indirin materinskí jezik je hindski. Tanjin materinskí jezik je njemački. Janov materinskí jezik je češki. mr i sr -ov Ivanov, djetetov -ev mužev žr -in Ivankin T - N T - N T - N tata - tatin kolega - kolegin (tata, kolega kao žr, m spol) ODNOSNI PRIDJEVI PRIMJERI Splitsko Ijeto Dubrovački Ijetni festival Varaždinske barokně večeri osnova + -ski splitski, morski Promjene: osnova na -c, -č i -k + -ki > -čki karlovački, bečki, grčki. osnova na -g, -h, -š i -ž + -ki > -ški praški, češki, bogataški. osnova na -s, -z + -ki > -ski osnova na -č + -ki > -čki ruski, francuski... plemički... GRAMATIKA 24 ZEMUEI JEŽICI ZEMLJEIJEZ1CI 25 ZAGREB Zagreb je glavni grad Hrvatske. Prvi put spomi nje se 1094. godine kada je osnovaná Zagrebačka biskupija. Najprije su to bila dva grada - Gradec i Kaptol. Od 1850. g. to je jedan grad, Zagreb. Prvi fakultet osnován je 1669. godine. Danas Zagreb ima oko 800 000 stanovnika. U blizini je park prirode Medvednica. HRVÄTSKO ZAGORJE Hrvatsko zagorje regija je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske/" Ima oko 270 000 stanovnika. Ljudi se bave poljoprivredom, i rade u tekstilnoj i drvnoj industriji. Gradovi su Krapina, Ivanec, Zabok i drugi. U Hrvatskom zagorju ima mnogo dvoraca. Ondje je poznato svetište Marija Bistrica. ■"Jeste li posjetili ovu hrvatsku regiju? Gdje ste bili i što ste vidjeli? Predstavíte jednu regiju u svojoj zemlji. • Kako se ta regija zove i gdje se nalazi? • Po čemu je poznata ta regija? • Koji su vážni gradovi i spomenici u njoj? • Koja je boja karakteristična za nju? ■ Ima li ta regija karakteristične suveníre i proizvode? ZEMLJE I JEŽICI 27 kako provesti víkend? KAD CE TAJ VÍKEND Ponovit čmto: Z> o načinima provodenja vikenda Z> o novinskim i internetskim turističkim ponudama O o hotelskom i drugom smještaju 5 o odlascima u posjete u Hrvatskoj 3 o s reci O o Gorskom kotáru, Kordunu i Moslavini O akuzativ imenica O akuzativ ličnih zamjenica w prezent glagola: -ati > -am; -iti -jeti > -im; -ovati, -evati i -ivati > -ujem; -ati > -em, -ati > -jem Uaéóômo: O akuzativ pridjeva, posvojnih i pokaznih zamjenica O akuzativ i uporabu povratno-posvojnezamjenice O prezent glagola -(n)uti> -{n)em O prezent glagola doči, naci... O kolokacije i frazéme s riječima praznik, blagdan, vikend, odmor, predah, pauza O što kažemo u posjetu - kada dajemo i primamo poklon, kad se ispričavamozbog kašnjenja, kad odlazimo kuči Kad je lijepo vrijeme, ljudi ne žele ostati kod kuée. Idu na izlete na more, na planině, u toplice, vikendice blizu grada. Neki kořistě vikend zakupovinu - u Hrvatskoj ili susjednim zemljama. Ljudi iz susjednih zemalja dolaze u Hrvatsku. Mladi obožavaju vikendom tulumariti s prijateljima. RAZGOVOR _______ . Opišite svoj nezaboravni vikend! . Kako zamišljate idealan vikend? 9 [estenijada Hrvatskoj Kostajnici i kuhani kesteni, slastice od kestena, berba kest na, biciklijada. lokalno stanovništvo angažira se na keste Kontakt: Turistická zajednica opčine Hrv. Kostajnica II. Tekijska 4, 44430 Hrvatska Kostajnica tel.++385(0)44 851 800 ťax.++385(0)44 851 800 lzg-hrvatska-kostajnica@sk.tel.hr RAZGOVOR Ne volite morske gužve i vrucine, a trebate sadržajan, raznolik i kvalitetan odmor? Dodite u Varaždin! Barokní grad ponudit če Varn kulturní program, gastronomski už.itak, kupovinu, odmor i wcllness. Informaci je i rezervacije na broj teletona 00385 42 395 395 ili na e-mail: prodaja@ hotel-turist.hr ■ Koja Varn je ideja za izlet simpatična i zašto? ■ Kakvu opremu trebate imati za odlazak na rafting, skijanje ili u toplice? Razgovarajte s organizátorom izleta (telefónom) i rezervirajte smještaj. Upotrijebite sljedeča pitanja: Imate li slobodan apartmán za dvije (tri, četiri) osobe? Koliko košta noéenje u apartmánu (sobi)? Možemo li rezervirati apartmán (sobu) od ... (datum) do ... (datum) na ime KAPCE TAJ VIKEND 2Í) idemo svi u našu vikendicu! víkend na selu Tanja i Marin su brat i sestra. Marin radi, a Tanja je studentica. Cesto idu za vikend na selo, u vikendicu blizu Delnica. Selo je maleno i mirno. Vikendica je lijepa i ima vrt. Polja oko viken-dice su veliká i zelena. U blizini živi susjed Ivan. fý Tanja i Marin ponekad zovu prijatelje u vikendicu. Tamo ima ' dovoljno mjesta. Sobe su veliké i lijepe. Kakvi su prijatelji? Kakva su polja? gramatika UtjWHSM Kakve su sobe? AKUZATIV Koga čekáte? Što čekáte? Kamo idete? PRIMJERI Vikendica ima vrt. IZRAVNIOBJEKT Idu za vikend na selo. VRIJEME, CILJ (SMJER) Martina Tanja: Martina: Tanja: (Na telefonu.) Bog, Tanja! Bog, Martina! Telepatija! Baš sam maloprije mislila na tebe. Kako si? Tako-tako. Nisám danas mogla doči na predavanje. Išla sam s Danijelom k doktoru. Možeš li mi donijeti bilježnicu? Naravno, nema problema... Marin i ja srno te htjeli nešto pitati. Idemo za vikend u Gorski kotár u svoju vikendicu. Hočete li ti, Josip i Danijela iči s nama? Možemo se odmarati, pripremiti roštilj, šetati, udisati svjež zrak. Imamo i malen vrt, raj za vašu djevojčicu. Krásno! Nisám vec sto godina nigdje bila! Samo ne znam hoče li Josip moči iéi, cesto radi i subotom. Pitat ču ga večeras. Morate doči! Vikendica je divná. Sagradio ju je naš pradjed. Dnevna soba ima velik kamin, spavače sobe imaju malene balkone s pogledom napredivnu zelenu dolinu. U daljini je šuma... Pravi raj! Malo se bojim doéi u hládnu kuču. Danijela je još mala. Marin če zvati našeg prvog susjeda, gospodina Ivana. On če ujutro za-paliti vatru u kaminu. Navečer če biti toplo. Izvrsno. Ne moramo se brinuti. Vidimo se sutra na faksu? Vidimo se. Donijet ču ti tu bilježnicu. Bog! Bog! Hvala ti na poživu! Martina: Tanja: Martina Tanja: Martina Tanja: Martina Odgovorite na pitanja. •Tko jezvaoTanju? •Zašto? • Kakvu ideju ima Tanja? •Gdje je vikendica? •Kakva je vikendica? • Tko je sagradio vikendicu? • Što če prijatelji raditi za vikend? • Zašto Josip možda neče moči doči? • Čega se Martina boji? • Tko je gospodin Ivan? 30 KAPCE TAJ VIKEND KAP ČE TAJ VIKEND 31 kako čemo naci vašu vikendicu? akuzativ pridjeva PRIMJERI Kakvu vikendicit imaju Tanja i Marin? Oni imaju lijepu vikendicu. Kakav vrt imaju Tanja i Marin? Oni imaju zelen vrt. Kakvog susjeda imaju? Imaju dobrog i simpatičnog susjeda. U kakvo selo idu prijatelji? Oni idu u maleno selo. Kakveprijatelje imaju Tanja i Marin? Imaju drageprijatelje. Kakve sobe imaju? Imaju veliké sobe. Kakva polja vidimo s prozora? Vidimo zelena polja. mn mr -ogAeg* za živo -o/-i za neživo -e žr -u -e sr -o/-e -a *Nastavak -eg dolazi nakon palatala: č, č, dž, d, j, lj, nvj, š, ž, št, id (r, c). U muškom rodu jednine treba razlikovati živo i neživo. šalje: jnsip.jurieviaayahoo.com prima: marinl 977(a>qmail.com Bog, Marině! Hvala Tanji i tebi na poživu za vikend! Veselimo se što černo doči! Molim te, napiši mi kako možemo nači vašu vikendicu. Ne poznajemo baš dobro Gorski kotár. Hvala! Puno pozdrava do subote! Josip šalje: marin1977(agrnail.com prima: josip.jurievic@vahoo.com Bog, Josipe! Drago mi je što čete doči k nama. Evo kako čete nači našu vikendicu: vozite se autocestom Zagreb - Rijeka, izidete kod Ogulina. Vozite ravno. Kad prodete Ogulin, skrenete s glavne cestě desno i udete u naše selo. Opet vozite ravno. Naša kuča je zadnja kuča lijevo. Ako nas slučajno ne nadete, nazovite pa ču doči po vas! Čim dodete, zapálit černo vatru za roštilj. Puno pozdrava tebi i curama! Marin ZaokružiteTakojetvrdnja točna ili N ako je netočna. Josip zahvaljujeTanji i Marinu na poživu. T - N Josip dobro poznaje Gorski kotár. T - - N Marinova iTanjina vikendica je blizu Ogulina. T - N Josip če doči u vikendicu u subotu. T - N Marinova iTanjina vikendica je na selu. T - - N 32 KAD ČETAJ VÍKEND KAD ČETAJ VÍKEND fl3 PREZENT GLAGOLA DOČI PRIMJERI Čim dodete, zapálit černo vatru za roštilj. Kad prodete Ogulin, skrenete desno. glagol doči ja dodem mi dodemo ti dodeš vi/Vi dodete on, ona, ono dode oni, one, ona dodu Drugi glagoli kao doči: otiči, uči, priči, izači/iziči, naci, običi, proči.. otiči Prezent tih glagola upotrebljava se u složením reče- ft\ nicama (to jest u zavisnoj rečenici uz veznike kad, ako, čim). P0H0VIM0 | ici: idem, ideš,ide, idemo, idete, idu otiči - otidem, otideš... ali i: odem, odeš, ode, odemo, odeté, odu (Samo glagol otiči konjugira se na dva načina.) perfekt: doči - došao sam, idem - išao sam, otiči - otišao sam, nači - našao sam... Nije svaki dan nedjelja s riječima praznik, blagdan, vikend, pauza, odmor, predah !i4 KAD ČE TAJ VÍKEND godišnji zaslúžení poslijepodnevni školskí aktivan - praznik za oči produljeni kišni vikend na selu u planinama sunčani na moru f SaU predah za ručak pauza za kavu KAD ČETAJ VIKEND 3it fr-JE UBOLJE UETOVATINA MORUILIUPLANINAMI PREZENT 1. GLAGOLI -ati>-am (-ati > -am, -aš, -a, -amo, -ate, -aju) PRIMJERI Vikendica ima vrt. Tanja i Marin gledaju televiziju. glagol imati j a imam ti imaš on, ona, ono ima mi imamo vi/Vi imate oni, one, ona imaju _LJETOVANJE NA MORU_I ZA PROTIV • kupanje i plivanje • prímorská mjesta su živa • šetnje uz more • na moru je toplo • možete udisati morski zrak • gužva na plažama • veliké vručine • visoke cijene LJETOVANJE l J PLANINAMA_I ZA PROTIV • planinarenje ■ mir i tišina • planinski zrak • može biti jako hladno čak i Ijeti • nema puno raznih sadržaja Drugi glagoli vršte -ati > -am: imati, nemati, gledati, pričati, pjevati, čitati, čekati, poklanjati... RAZGOVOR • Što vi imate? Što nemate? Što čitate? Što gledate? Koga čekáte? Što pjevate? 2. GLAGOLI-iti i-jeti >-im (-iti i -jetí > -im, -iš, -i, -imo, -ite, -e) PRIMJERI Marin radi. U blizini živi susjed Ivan. a) glagol raditi ja radim ti radiš on, ona, ono radi b) glagol živjeti j a živim ti živiš on, ona, ono živi mi radimo vi/Vi radite oni, one, ona rade mi zívimo vi/Vi živite oni, one, ona žive Drugi glagoli vrsta -iti, -jeti > -im: raditi, dolaziti, odlaziti, čistiti, misliti, kasniti, živjeti, voljeti, željeti, letjeti.. RAZGOVOR ■ Gdje živite? S kim radite? Što volite? Odakle dolazite? 3. GLAGOLI -ovati/-evati/ -ivati > -ujem (-ovatiAevati/ivati > -ujem, -uješ, -uje, -ujemo, -ujete, -ujiO PRIMJERI Martina vjeruje Tanji. One stanujú u centru. glagol vjerovati ja vjerujem mi vjerujemo ti vjeruješ vi/Vi vjerujete on, ona, ono vjeruje oni, one, ona vjeruju Drugi glagoli vrsta -ovati /-evati / -ivati > -ujem: vjerovati, stanovati, kupovati, zimovati, ljetovati, prijateljevati, potpisivati.. RAZGOVOR ■ Gdje stanujete? Komu vjerujete? Gdje zimujete? Gdje Ijetujete? S kim prijateljujete? < < 36 KAD ČETA J VÍKEND KAD ČETAJ VľKfjND 4. GLAGOLI -ati > -em i -ati > -jem 1) -ati > -em, -eš, -e, -emo, -ete, -u PRIMJER Marin sepenje na brdo. glagol penjati se ja se penjem ti se penješ on, ona, ono se penje mi se penjemo vi/Vi se penjete oni, one, ona sepenju Drugi glagoli vršte -ati > -em: penjati se, brijati (se), kašljati, ustajati, trajati... RAZGOVOR • Kad obično ustajete? Koliko traju vaše jutarnje aktivnosti? Čemu se cesto smijete? 2) ati > -jem, -ješ, -je, -jemo, -jete, -ju (s > š, z > ž, h > š, t > č, g > ž, o č, k > č PRIMJER Martinapiše Tanji. pisati > pišem vezati > vežem puhati > pušem kretati > krecem s+j = s z+j = ž h + j = < t+j = č glagol pisati ja pišem ti pišeš on, ona, ono piše polagati > polažem micati > mičem vikati > vičem mi pisemo vi/Vi pišete oni, one, ona pišu g+j = z c+j = č k +j = č Drugi glagoli vršte -ati > -jem: pisati, brisati (se), sretati, lagati, plakati, rezati, kazati, vikati... RAZGOVOR • Komu pišete mejlove? Komu pišete poruke? Koga cesto srečete? AKUZATIV POKAZNIH ZAMJENICA PRIMJER Tu krasmi kačicu sagradioje našpradjed. Hvala ti za taj izvrsni pian! Možemo računati na tog susjeda. gramatika NOMINATIV AKUZATIV jd mr ovaj, taj, onaj mr (neživo) ovaj, taj, onaj mr (živo) ovog, tog, onog žr ova, ta, ona žr ovu, tu, onu sr ovo, to, ono sr ovo, to, ono mn mr ovi, ti, oni mr ove, te, one žr ove, te, one žr ove, te, one sr ova, ta, ona sr ova, ta, ona što čemo jesti? Tanja i Martina se dogovaraju što če jesti na izletu. Možemo kupiti rajčice i paprike za salatu, a na roštilju ču ispeči naše domače tikvice i patlidžane. Povrce na žaru je izvrsno! Martina: Da, samo muž i ja ne možemo bez mesa. Kad ne jedemo meso, gladni smo i nemamo energije. I naša curica voli jesti meso. Možemo li uz vaše tikvice i patlidžane ispeči i meso? Možda piletinu ili kobasice? Tanja: Naravno, možemo ispeči i meso. A poslije Marin može ispeci kukuruz. To svi prijatelji vole i sigurno če uživati. Martina: U redu! Idemo sada u trgovinu po stvari! Zaokružite T ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. Tanja želi kupiti povrče za roštiIj. Martina želi jesti samo povrče na roštilju. Oni če kupiti stvari u trgovini. Marin če peci kukuruz za prijatelje. T T T T N N N N P0N0VIM0 I AKUZATIV Po koga/štoideš? PRIMJER Idemo u trgovinu po stvari. RAZLOG KRETANJA 38 KAD ČETAJ VÍKEND KAD ČE TAJ VÍKEND 39 gramatika AKUZATIV POSVOJNIH ZA PRIMJERI Na wštilju cu ispeči naše tikvice i patlidžane. Svi prijatelji vole njegov specijalitet. JOS MALO PA GOTOVO! 11 Martina: Morám uzeti Josipove, Danijeline i svoje stvari! Spakirala sam svoju i njezinu odjeéu. Trebam još spakirati svoje i njezine cipele. Uzeti svoje knjige i njezine igračke! Nemam više vremena pakirati Josipovu odjedu. Reci cu mu da sam spakira svoje stvari. jd mr žr sr živo neživo mojeg moj moju moje tvojeg tvoj tvoju tvoje njegovog njegov njegovu njegovo njezinog njezin njezinu njezino našeg naš našu naše vašeg vaš vašu vaše njihovog njihov njihovu njihovo mn mr i žr sr moje moja tvoje tvoja njegove njegova njezine njezina naše naša vaše vaša njihove njihova 40 KADČE TAJ VÍKEND Odgovortte na pitanja. • Tko se pakira? • Čije stvari pakira? POVRATNO-POSVOJNA ZAMJENICA PRIMÍER Martina je donijela svoju i njezinu odjetu. Ja imam svoju olovku. Ti imaš svoju olovku. On ima svoju olovku. On ima njegovu olovku. Ona ima svoju olovku. Ona ima njezinu olovku. Mi imamo svoju olovku. Vi imate svoju olovku. Oni imaju svoju olovku. Oni imaju njihovu olovku. One imaju svoju olovku. One imaju njihovu olovku. jd mn m r živo mr neživo svojeg svoj mr svoje žr svoju žr svoje sr svoje sr svoja Martininu -> svoju Danijelinu -» njezinu NE: Ja imam moju olovku. NE: Ti imaš tvoju olovku. On ima tudu olovku! Ona ima tudu olovku! NE: Mi imamo našu olovku. NE: Vi imate vašu olovku. Oni imaju tudu olovku! One imaju tudu olovku! NE: Ovo je *svoj auto. Povratno-posvojnu zamjenicu ne upotrebljavamo u nominativu ni izvan rečenice. KAP ťE TAJ VÍKEND 41 PREZENT GLAGOLA -(N)UTI > -(N)EM PRIMJER Martina se brine za malu Danijelu. glagolbrinuti se ja se brinem ti se brineš on, ona, ono se brine mi se brinemo vi/Vi se brinete oni, one, ona se brinu -(n)uti > -(n)em, -(n)eš, -(n)e, -(n)emo, -(n)ete, -(n)u Drugi glagoli vrste -(n)uti > -(n)em: maknuti, gurnuti, tonuti, taknuti, viknuti... RAZGOVOR • Za koga ili što se brinete? • Kako se brinete? (Na primjer, hranite psa, vodite ga u šetnju, vodite ga k veterinářů na cijepljenje...) 4i KAD ČETAJ VÍKEND I kad nas brod plovi, plovi Kad naš brod plo - vi, plo - vi i ri - bu to - vi na jar - bo - / n li - ma sto-ji -mo mi. A da smo^- de -čki de -iki svi to zna - ju ri - ba ri - ba ■ ri kad uz gi - ta - re pje - va - mo mi, a - da smo mi. Kad naš brod plovi, plovi i ribu lovi, Na jarbolima stojimo mi. Kad naš brod plovi, plovi i ribu lovi, Na jarbolima stojimo mi. A da smo dečki, dečki, svi to znaju, riba, ribari, Kad uz gitare pjevamo mi. A da smo dečki, dečki, svi to znaju, riba, ribari, Kad uz gitare pjevamo mi. Kad naš brod tone, tone, a zvona zvone. Na jarbolima stojimo mi. Kad naš brod tone, tone, a zvona zvone, Na jarbolima stojimo mi. A da smo dečki, dečki, svi to znaju, riba, ribari, Kad uz gitare pjevamo mi. A da smo dečki, dečki, svi to znaju, riba, ribari, Kad uz gitare pjevamo mi. KAD CE TAJ VÍKEND AKUZATIV LIČNIH ZAMJENICA BH gramatika • Koja osoba razmišlja slično vama? • Što je za vas sreča? ■ Što je za vas bila sreča prije pet, deset godina? ja -> mene, me ti -> tebe, te on, ono -> njega, ga ona -» nju, je/ju N mi v i oni, one, ona A nas vas njih, ih Duge (naglašene) oblike ličnih zamjenica upotrebljavamo: • iza prijedloga (Dar je za tebe.) • na prvom mjestu u rečenici (Tebe volim.) • kao kratak odgovor na pitanje (Koga čekáš? - Tebe.) • kad izražavaju isticanje (Čekám njega cijeli dan!) • kad izražavaju suprotstavljanje (Volim tebe, a ne njega!) Kratke (nenaglašene) oblike upotrebljavamo na drugom mjestu u rečenici. Na prvom mjestu može biti: • riječ {Čekám te pred fakultetom.) - akcenatska cjelina [Čekat éu te pred fakultetom.) Krátki oblik je mijenja se u ju kada iza njega slijedi oblik pomočnog glagola je. NE:Onjejevolio. DA: On ju je volio 44 KAD ČE TAJ KAD ČE TAJ VÍKEND 4fJ odlazak u goste Mnogi Hrvati jako vole primáti posjete. Zato cesto zovu prijatelje i poznanike u svoj dom. Kada ímaju goste, ljudi se trude ugostiti ih što bolje i nude im sve najbolje što imaju i što su pripremili. Obično nude puno jela i piča. Gosti obično dolaze oko 15 minuta poslije vremena kad su pozváni. Kad idemo u goste, osobito kad u neku kuču dolazimo prvi put, pri-stojno je donijeti neki mali dar kao znak pažnje. U dnevne posjete obično se nose čokoláda i kava, a navečer (kad smo pozvaní na večeru) cviječe i piče, najčešče vino. Kad idemo u posjet obitelji s djecom, običaj je donijeti neku sitnicu za djecu. Kad nas domačini nude jelom i pičem, nije pristojno odmah puno jesti i piti, nego trebamo pričekati da nas ponude više puta (barem dva puta). Nije pristojno odbiti jelo i piče da se domačini ne uvrijede ili ražaloste. Nepristojno je i prebrzo otiči kuči. Kad krenu kuči, gosti imaju običaj još dugo razgovarati u hodniku i na vratima. RAZGOVOR Zaokružite T ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. Mnogi Ijudi u Hrvatskoj vole pozivatí goste kuči. Domačini se ne trude oko gostiju. U redu je zakasniti u goste 15 minuta. Gosti ne nose domačinima nikakve poklone. Običaj je donijeti djeci slatkiše. Gosti cesto dugo ostanu. Domačini obično nude puno jela i piča. T T T T T N N N N N T - N T - N Kakvi su običaji u vašoj zemlji kad idete u goste? Kakve poklone nosite? Kako se odijevate? U koje vrijeme idete u posjet? Koliko dugo ostajete u posjetu? Izuvate li cipele kad ste u posjetu? Stoje pristojno, a što nepristojno ponašanje u gostima u vašoj zemlji? DAVANJE I PRIMANJE POKLONA Izvolite! Hvala! Hvala Vam! Zaista niste trebali ništa donijeti. Hvala još jednom, cviječe je zaista prekrasno. Poklon je jako lijep! Hvala! Nema na čemu. To je sitnica. RAZGOVOR • Što kážete domačinima kad zakasnite u posjet? ® ISPRIČAVANJEZBOG KAŠNJENJA Oprostite što kasnimo. Bila je veliká gužva u gradu, oprostite. {telefónom) Oprostíte što kasnimo, sad černo tek krenuti, možete početi bez nas. Sve je u redu. NAJAVLJIVANJE ODLASKA KUČI Zar je več toliko sati?! Kašno je, moramo iči kuči. Oprostite, dugo smo se zadržali. Nažalost, sad moramo otiči. foš malo pa moramo iči. Zar več idete?! Kamo se žurite, ostanite još malo. Sjednite, tek ste došli. Nemojte još iči, još je rano. 46 KAPCE TAJ VÍKEND KAD CE TAJ VÍKEND 47 GORSKI KOTÁR Gorski kotár je regija izmedu središnje Hrvatske i Kvar-nera. Šume čine 63 posto površine. To je atraktívna planinska regija, zeleno srce Hrvatske (pianíne, brda, rijeke, kanjoni, jezera, nacionálni park Risnjak). Lju-di se bave šumarstvom, seoskim turizmom i drugim. Gradici u Gorskom kotáru (Dělnice, Čabar, Vrbovsko i drugi) imaju malo stanovnika. Največe su Dělnice (7 tisuča stanovnika). II ■■ Kordun je regija izmedu rijeke Korané, Mrežni ce i Kupe, naselja Gline i granice s Bosnom. U središtu Korduna je Petrova gora. ledini grad je Slunj, a čitava regija gravitira prema Karlovcu. Kordun je jako stradao za vrijeme Domovinskog rata. MOSLAVINA Moslavina se nalazi izmedu zagrebačke regije (na západu) i zapadne Slavonije (na istoku). Gradovi su Sisak, Bjelovar, Petrinja, Kutina, Novska i drugi. Razvijeni su industrija, obrti, vinogradarstvo i ratarstvo. ŕ Jeste li posjetili ove hrvatske regije? ma Gdje ste bili i što ste vidjeli? Čigoč KADČE TAJ VÍKEND 49 kvaliteta života u hrvatskoj KVALITETA ŽIVOTA 5 o kvaliteti života, radu i odmoru w o novcu I 3 o hrvatskim običajima pijenja kave i druženja uz kavu I S o problemima u životu i na poslu I 5 o polutoku Istri Potwvtt cemo: funkcije lokativa lokativ imenica lokativ ličnih zamjenica kako napisati razglednicu I I I I S lokativ posvojnih i pokaznih zamjenica i pridjeva O lokativ povratno-posvojne zamjenice O kolokacije i frazéme s riječima cm i bijel Z> izražavanje mišljenja 'm] .3. NOVO ISTRAŽIVňNJE MlnMuíac u Luteumourgu 1fl Je pula «61 nego u Buoarsko! Hrvati rade dulje nego gradani EU Prema kvaliteti života na popisu magazína International Living Hrvatska je na lÉbpijestu. Na prvom mjestu je Francuska. Na listu mogu doči sve zemlje svijeta, a ove godine broj zemalja je 193. Postoji devet kriterija prema kojima se odreduje indeks kvalitete života u nekoj zemlji: troškovi života, kultura i slobodno vrijeme, ekonomija, oko-liš, sloboda, zdravlje, infrastruktura, sigurnost i rizik te klima. Hrvatska je službeno na šesnaestom mjestu, zajedno s Fínskom, Maltom, Lichtensteinom, Portuga-lom i Monakom. U odnosu na zemlje bivše Jugoslavije Hrvatska zauzima najbolje mjesto. Slovenija se nalazi na 32., BiH na 91. mjestu, a odmah iza Bosne na popisu je Srbija. U kate-goriji slobode Hrvatska i Slovenija imaju mak-simalan broj bodová, 100. Prvih pet zemalja na listi su, nakon Francu-ske, Australija, Nizozemska, Novi Zéland i Sjedinjene Americké Dŕžave. U odnosu na vodecu zemlju, Francusku, Hrvatska je lošija u zdravstvu, ekonom ij i i brizi za okoliš. (izvor: Zg News) ZaokružiteTakoje tvrdnja točna ili N ako je netočna. Prema kvaliteti života Hrvatska je na 16. mjestu. T - N Na listi ima ukupno 150 zemalja. T - N Na prvom mjestu je Njemačka. T - N Hrvatska i Slovenija imaju sve bodové u kategoriji slobode. T - N Hrvatska ima lošiju ekonomiju nego Francuska. T - N Razgovor • Komentirajte članak o kvaliteti života u Hrvatskoj. Slažete li se s článkom? • Kakva je kvaliteta života u vašoj zemlji? • Što je u vašoj zemlji dobro, a što loše za kvalitetu života? • Kakva je kvaliteta života u vašoj zemlji u odnosu na Hrvatsku? 9 što je kvalitetan život? Sigurno je da sví ljudi žele imati kvalitetan život. Ali što zapravo znáči imati kva-litetan život? O čemu ovisi kvaliteta života? Pitali srno svoje studente što misie o tom problému. Brenda: Za mene je kvalitetan miran život s obitelji, u miru, ljubavi, slozi i vjerí. Carolina: Ja mislim da samo dinamičan i aktivan život može biti kvalitetan. I.isa: Život je kvalitetan kad čovjek uz posao ima dosta vremena za obitelj i sebe. Daniel: Kvalitetan život je moguč kad čovjek ima dobre uvjete: dobar posao, dosta novca te dosta vremena za odmor i hobi. Michael: Za obitelj s djecom i kvalitetan život važna je sigurnost, zdravstveno osigu- ranje, dobre škole, čistoéa i red. RAZGOVOR rizik • O čemu ovisi kvaliteta života? Odaberite pet najvažnijih stvari i objasníte svoj izbor: putovanja Posao rpj sloboda sigurnost 'Íubav . čistoča infrastruktura zdravstvo odmor novac rekreacija školovanje obitelj slobodno vrijeme kuitura demokracija ^ ^ IMATI ILI BITI - JE LI NOVAC VAŽANZA KVALITETUŽIVOTA? _NOVAC - VAŽ A N ZA KVALITETU ŽIVOTA | ZA PROTIV • Novac omogučuje lakši život. • Ako imamo mnogo novca, možemo puno putovati. • Ljudi koji imaju mnogo novca žive u lijepim kučama. ■ Ako imamo novca, možemo kupovati kvalitetniju hranu. • Novac omogučuje bolje zdrav-stvene usluge. • Za právu kvalitetu života važne su druge stvari, a ne novac. (Koje?) • Novac kvari ljude. • Bogati ljudi cesto su nesretni i depresivní. •Tko ima mnogo novca, boji se krade, otmice i slično. • Tko ima veliku imovinu (kuče, vikendice, aute...), mnogo se brine. u opatiji Amerikanci Sandra i Tom provode víkend u Opatiji i Istri ČúM su da je Istra vrlo zanimljiva pa su odlúčili malo putovati po njoj. Prvo su sezaustavili u Opatiji. Sjede na terasijednog restorana. Ovdje je prekrasno! Po ovako lijepom vremenu zbilja je šteta ostati u Zagrebu. Gledaj, skoro svi su u laganoj odječi. Poslije černo se prošetati po ovim ulicama. Naravno. I uz more. Što je ono na lijevoj stráni? Gdje? Tamo u daljini. Neki kip. Baš zanimljivo. Vidio sam sličan kip u još ne-kim gradovima. Pitat černo konobara. (Pita konobara.) Oprostite, kakav je ono kip? x Konobar: To je djevojka s galebom. Nisám siguran, mislim daje tu prije bio kip Madone. Ljudi pričaju da se u blizini utopio neki grof u 19. stolječu. I njegova žena... Njihov se sin spasio. Tužná priča. Ma neéemo o tužnim temama. Imaš pravo. Nakon kave idemo u šetnju. Prvo uz more. Konobar: Opatija je najstariji turistickí grad u Hrvatskoj. Ima mnogo vila, hotela, restorana, izložaba... Sigurno čete uživati! Sandra: Tom: Sandra: Tom: Sandra: Tom: Sandra: Sandra: Tom: Sandra: ZaokružiteT ako je tvrdnja točna ili N ako je netočna. Sandra sad želi biti u Zagrebu. Prolaznici nose toplu odječu. Grof je umro u moru. Grófovo dijete takoder je poginulo u moru. Hrvatski turizam počeo je u Opatiji. T - N T - N T - N T - N T - N gramatika lill]ll«Blljfl LOKATIV O kome/čemu razgovaraju? Gdje provode víkend? Kada se grofutopio? PRIMJERI Neíemo razgovarati o tome. Oni provode víkend u Istri. Grof se utopio u 19. (devetnaestom) stolječu. RAZGOVOR TEMA MJESTO VRIJEME (Pozdrav iz Ogatije Draji kom! JtUrtjAMtů VAtH íť t Tuje preicrtwui tw'tiHčkigraMé bttzu Rijekt Vi JA UýurKO zjt&te. Čuíi s*ko da ýA zpvti „hr- vítti4cn Nico". OdmaraMU) íe í džUiAmo. fŕeŕa tto utile s ttiUKa. Vate -vo* Síuidni f-pm.. • Šaljete li razglednice? ■Volite li pisati razglednice? Sandra í Tom su oduševljeni Opatijom. Kupili su razglednice. Napisat če in i posiati. Prvo pišu prijateljima. Gdje su Sandra i Tom? Oni su u sunčanoj Opatiji. Oni su u sunčanom gradu. Oni su na sunčanom šetalištu. Gdje ljudi žive? Ljudi žive u lijepitn zemljama. Ljudi žive u lijepitn gradovima. Ljudi žive u lijepitn selima. U kakvoj Opatiji? U kakvom gradu? Na kakvom šetalištu? U kakvim zemljama? U kakvim gradovima? U kakvim selima? U sunčanoj. U sunčanom. Na sunčanom. U lijepim. U lijepim. U lijepim. LOKATIV PRIDJEVA, POSVOJNIH ZAMJENICA I POVRATNO-POSVOJNE ZAMJENICE PRIMJERI Ljudi žive u lijepim gradovima. Razgovaramo o mojem mladičů. Pitali srno svoje studente što misie o tom problému. Jd mn mr -om/-em -im sr -om/-em -im žr -oj -im *Nastavak -em dolazi nakon palatala: č, č, dž, d, j, lj, nj, š, ž, št, žd (r, c). LOKATIV POKAZNIH ZAMJENICA PRIMJERI Možemo uživati u ovom sunčanom vremenu. Vidi ovu Ijepotu! jd mn mr ovom, tom, onom ovim, tim, onim sr ovom, tom, onom ovim, tim, onim žr ovoj, toj, onoj ovim tim, onim ľ>V'li,3,.V.J..i,'. idemo li na kavu? Nitko ne sumnja da je čovjek društveno biče. Dokaz za to je i poživ: „Idemo li na kavu?" Ovu rečenicu čujemo na poslu, u školi, na ulici... Svugdje, Kava ne znáči samo pice koje cesto šteti zdravlju i kvari san -crna kava, bijela kava, kava sa šlagom, kava s mlijekom... Kava znáči razgovor, druženje, prijateljstvo. Šalica kave traje koliko i razgovor. Uz kavu ljudi otvárajú srce, sklapaju nove poslove, traže utjehu i prijateljstvo, otkrivaju ljubav. Šalica kave čuje mnogo priča. Šteta što ona ne može govoriti! Ljudi razgovaraju o lijepim i ružnim uspomenama, o starim i novim ljubavima, o velikim i malim problemima, o neočekivanoj sreči, o propalim planovima... Političari uz kavu razgovaraju o važnim pitanjima, tinejdžeri o filmskim zvijezdama i populárním pjevačima, roditelji o djeci, a studenti o teškim ispitima. Ljudi piju kavu s prijate-Ijima, poznanicima i kolegama u malom kafiéu ili u elegantnoj kavani, u velikom restoranu ili maloj kuhinji u vlastitom stanu. Kavu smo nekad kuhali u starinskoj džezvi, a sad je kuhamo u modernom aparátu. Ali razgovori uz kavu ostali su isti: povjerljivi i prijateljski. RAZGOVOR a^^^^^^^^ • Piju li ljudi u vašoj zemlji kavu? • Kakvu kavu volite? • Gdje pijete kavu? S kim? • O čemu i o kome razgovarate uz kavu? Razgovarajte - zamislite da ste... a) na kavi s prijateljem iz škole kojeg niste jako dugo vidjeli b) na kavi s prijateljem/prijateljicom koji/koja ima ljubavne probléme c) na kavi s prijateljicom nakon kupovine d) na kavi s prijateljem nakon nogometne utakmice Crno na bijelom Kolokacije i frázemi s riječima cm í bijel BIJEL: bijela kava, bijelo vino, bijelo grožde, bijeli kruh, bijeli luk, bijela riba, bijelo meso, bijeli papar... bijela vrana crna ovca erne misii erni petak erni humor erni vikend crna zástava bijela zástava bijela vrana bijela tehnika raditi na crno bijelo gledati Psihijatar: Tvrtko: Psihijatar: Tvrtko: Psihijatar: Tvrtko: Psihijatar: Tvrtko: Psihijatar: KOD PSIHIJATRA O čemu danas želite razgovarati? O poslu. O vašem poslu ili o vašem šéfu? O šéfu... ne, ne, o poslu. Sada više nisam siguran. Zadnji srno put razgovarali o vašoj žení, prije toga o vašoj punici, prije toga o vašem djetetu, pa o vašim susjedima. Da, da, da. S njima je sad sve u redu. Sada je problém u mojem šéfu. Slušam. On me mrzi. Kako to mislite? Tvrtko Nastavíte dijalog! Tvrtko:... Psihijatar:... Tvrtko:... Psihijatar:... Tvrtko:... Psihijatar:... ® RAZGOVOR • S kim razgovarate o svojim problemima? ■ Kakve probléme ljudi mogu imati u životu? ■ Kako vi rješavate probléme u životu? • Ako radite, kakav je vaš odnos sa šéfom? • Kakvi su odnosi na poslu? • Znáte li što je to mobing? PRIMJER Razgovarali srno o tebi. ¥ J ja ti on, ono ona L o meni o tebi o njemu o njoj N L mi —> o nama vi —> o varna oni, one, ona -4 o njima IZRAŽAVANJE MIŠUENJA Po meni... Za mene... Smatram da ... Siguran/sigurna sam da.. Gotovo sam siguran.. Vjerujem da... Mislim da... Čini mi se da... RAZGOVOR • Izrazite svoj stav, odnosno svoje mišljenje. Što mislite o...? piercing bungie jumping ekstremni športoví krzneni kaputi ekscentrična odječa, obuča i nakit W 1 • TXT . T PLÁNOVÍ, ŽELJE, MOGUCNOSTll >G voinnt volontir an je Hrvatska matica iseljenika od 1992. godine organizira volonterski program Eco heritage task force. Mladi iz Hrvatske i svijeta rade na zaštiti okoliša, ureduju botanické vrtove, trim-staze, stare povijesno-kulturne gradevine i spomenike, igrališta, pláže itd. Mladi dolaze iz svih dije-lova svijeta. Zajedno rade, idu na izlete, uče hrvatski jezik i tulumare. Vracajú se kuči sretni jer su napravili nešto korisno za zemlju svojih predáka. Dosad su bili uspješni projekti u Vočinu, Gornjem Brgatu kraj Dubrovníka, Skradinu, Darúvam, Istri, na Plitvičkim jezerima, na oto-čiču Galovcu kraj Zadra, u Arboretumu kraj Dubrovníka, Motovunu, Zaostrogu, Stonu, Puli, Bakru, Crikvenici, Novom Vinodolskom, Hre-ljinu, u Kaštelima i na Bjelolasici. (Hrvatska matica iseljenika - projekti) HWMSM OUMPUSKI CENTAR isica Odgovorite na pitanja. •Tko organizira volonterski program Eco hehtage task forcel • Što rade mladi Ijudi na tom programu? • Jesu li zadovoljni što sudjeluju? • U kojim su mjestima radili volonteri? m -T— planovi,žeue,moguCnosti iui gramatika BB1IB3 I. Mladi iz domovine i iseljeništva rade na zaštiti okoliša, ureduju botanické vrtove... NESVRŠENI (IMPERFEKTIVNI) GLAGOLI: raditi, uredivati, dolaziti, iči, učiti, vračati se... Nesvrsenim glagolima izražava se RADNJA U PROCESU, u trajanju,tj. vršenje radnje. Vracajú se kuči sretnijer su napravili nešto korisno za zemlju svojih predáka. SVRŠENI (PERFEKTIVNI) GLAGOLI: napraviti, urediti, doči, naučiti, vratiti se... Tanja: Marin: Tanja: Marin: Tanja: Marin: Tanja: Marin: Svršenim glagolima izražava se gotova, tj. izvršena radnja. Ta radnja ima REZULTÁT i ne izražava procesualnost. VIDSKIPAROVI nesvršeni glagoli: svršeni glagoli: jesti pojesti piti popiti pisati napisati učiti naučiti kupovati kupiti davati dati uzimati uzeti RADNO LJETO Marině, htjela bih imati posebno, drugačije ljeto. Da? Slušam te. Voljela bih upoznati puno budí, raditi nešto korisno za druge, ne misliti na ispite. Nemoj mi řeči da se ne bi željela odmarati i tulumariti. Naravno! Željela bih se i odmarati i tulumariti. Ali kad bih radila nešto drukčije, to bi bio odmor. Draga sekice, što misliš o tome da malo volontiraš? To nije loša ideja. Gdje? Znáš li neku udrugu? To barem nije teško! Na internetu češ sigurno nači informacije. Zaokružíte T ako je tvrdnja točna, a N ako je netočna. Tanja želi ovo ljeto raditi nešto novo. Tanji su. dosadili odmor i tulumi. Njoj se svičía ideja o volontiranju. T - N T - N T - N Volonterski centar Zagreb Volonterski centar Osijek Volonterski centar Split Volonterski centar Rijeka •v - Volonterski kampovi Medunarodna suradnja Edukacija volontera Etickí kodeks volontera Zašto volontirati ZAŠTO VOLONTIRATI? Linda: Volontiram jer volim druženja i putovanja. Radim nešto korisno i imam jeftine praznike. Sean: Kada tražim stalni posao u svojoj zemlji, trebam imati radno iskustvo. Zato ovo radim. Ali i zato što mogu upoznati različite ljude. Ana: Sretna sam kada pomažem ljudima. Hans: Kada teško radiš, bolje upoznaš sebe i više cijeniš život. Gregory: Kada volontiram, uvijek naučim nešto novo. Učimo biti kooperativní umjesto kompetitivni. RAZGOVOR • Komentirajte riječi volontera. KUCA IZ SNOVÁ gramatika ŽELJE - KONDICIONÁL 1. PRIMJER Vbíjela bih upoznatipuno ljudi. 1. ja bih volio/voljela 2. ti bi volio/voljela 3. on bi volio ona bi voljela ono bi voljelo RAZGOVOR • Što biste vi voljeli raditi ovo Ijeto? 1. mi bismo voljeli/voljele 2. vi biste voljeli/voljele 3. oni bi voljeli one bi voljele ona bi voljela KONDICIONÁL BEZ LIČNE ZAiVUENICE 1. radio/radila bih 2. radio/radila bi 3. rádio bi radila bi radilo bi 1 .radili/radile bismo 2. radili/radile biste 3. radili bi radile bi radila bi KONDICIONÁL - POVRATNI GLAGOLI s ličnim zamjenicama 12 3 4 ja bih se smijala ti bi se smijao on bi se smijao bez ličnih zamjenica 1 2 3 smijala bih se smijao bi se smijao bi se PONQVIMO | Redoslijed enklitika (vidjeti tablicu u drugoj lekciji; UPITNI KONDICIONÁL 1. Bih li (ja) radio/radila? 2. Bi li (ti) radio/radila? 3. Bi li (on) rádio? Bi li (ona) radila? Bi li (ono) radilo? 1. Bismo li (mi) radili/radile? 2. Biste li (vi) radili/radile? 3. Bi li (oni) radili? Bi li (one) radile? Bi li (ona) radila? jijji.w>jjiij|ii,r.Mrmnmi Blana: Moja kuéa iz snová je kucica na stablu. Nema susjeda! Chris: Želio bih imati drvenu kuéu uz more i stan u Kopenhagenu blizu prijatelja. Michie: Željela bih imati velikú kuéu u prirodi. Imala bih četiri sobe, dvije kupa-onice, veliku terasu, kučnu pomocnicu i dva psa. Sachiko: Moja kuéa iz snová je velik dvorac uz jezero. Ima engleski vrt i glavnog slugu koji se zove George. Eriko: To bi trebala biti stará kuéa. Imala b oko 300 m2, jacuzzi u velikom vrtu, saunu u kupaonici i komfornu kuhinju kraj vrta. RAZGOVOR Kakvu biste kuču vi željeli imati? Ivan: Želim veliku kuéu. S pet soba i kupaonicom u svakoj sobi. Trebala bi imati tenisko igralište i bazén za plivanje. Susjedi moraju biti daleko! Mnogi mladi ljudi u Hrvatskoj dugo žive s roditeljima. Razlog za to je ekonomski: živjeti s roditeljima jeftinije je. Cesto dvije ili tri generacije žive zajedno u istom stanu ili kuči. Hrvati češče kupujú stanove nego kuče zato što su kuče skúpe i teško ih je održavati. Uglavnom ne vole biti podstanari. Unajmljuju stanove samo dok ne kupe svoj stan. RAZGOVOR • Gdje žive mladi ljudi u vašoj zemlji? • Koliko dugo oni žive s roditeljima? • Je li unajmljivanje stanova/kuča u vašoj zemlji cesto ili ljudi radije kupujú stanove/kuče? O 3^ Složná brača kucu grade Kolokacije i frázemi s riječi kuca kazališna izdavačka robna javna luda press 1 Kod kuče je najljepše. Svuda podi, kuči dodi. propalo je. isu mu (joj, im...) svi kod kuče. ^JELIBOUEIMATIKUÓJIU STAN? KUČA • mnogo prostora ■ vrt • privátnost • sloboda u uredivanju prostora • ne čujemo susjede • visoka cijena ■ skupo održavanje ■ veliká odgovornost STAN I ZA PROTIV • povoljna cijena • malo prostora • lako održavanje • nema vrta • bučni susjedi • malo slobode u uredivanju prostora IZRAŽAVAMJESLAGANJA Slažem se. Potpuno se slažem. Tako je. / To je očito tako. / Točno tako. Imaš/imate právo. / Uistinu imate právo. I ja mislim/razmišljam tako. Točno to i ja mislim. Istina je. / Dobro kažete/kažeš. / Točno. OBJAŠNJAVANJE I ARGUMENTIRANJE Mogu varn dati jedan primjer. Evo, na primjer... Na primjer... Zapravo,... Bolje řečeno,... Riječ je o sljedečem... Radi se o sljedečem... To znáči da... Ne samo... več... To jest,... IZRAŽAVANJE NESLAGANJA Ne slažem se. Ne mogu se složití s Vama. Ne bih se složila s Vama. A, ne! To je pogrešno. Nemate právo. Ne dijelim Vaše mišljenje. Ne mislim tako. ODGOVARANJE NA ARGUMENTE Da, ali... / Da, medutim... Baš naprotiv... / Baš suprotno... Naproti v, može se reči da... Možete li nam to malo bolje objasniti? Možete li nam dati primjer? Molim Vas, precizirajte... Nije to tako jednostavno... U diskusiji upotrijebite neke od fraza sa sljedece stranice. plánoví. 2EUE, mosučnosti Bft gramatika MOGUČNOST - KONDICIONÁL 1. PRIMJER Odmarala bih se i tulumarila. Izaberite jednu od terna i u paru napravíte projekt: a) Sto biste radili na pustom otoku? b) Kako biste zabavili skupinu desetogodišnjaka? c) Što biste mogli napraviti za susjede u godinama? Oj UVJET-KONDICIONÁL 1. PRIMJER Kada bih imalapuno vremena, putovala bih svijetom. RAZGOVOR Q|j . Ispričajte što biste vi radili kad biste imali puno vremena. DA IMAM VELIKÚ MOC Sachiko: Rebecca Ivan: Eriko: Michie: Deborah: KAD BIH IMAO/IMALA PUNO VREMENA Kada bih imala puno vremena, putovala bih svijetom jednu ili dvije godine. I položila bih vozački ispit. Kada bih imala puno vremena, učila bih puno jezika. Prvo bih učila ruski, onda bih učila kineski i španjolski. Kada bih imao puno vremena, napisao bih knjigu o političkoj korektnosti. Kada bih imala puno vremena, ljetovala bih tri mjeseca na moru i putovala bih po Euro-pi autom. Kada bih imala puno vremena, ja bih učila neki jezik. Putovala bih po mnogim zem-ljama i razgovarala s ljudima. Kada bih imala puno vremena, učila bih balet i svírala obou. Sachiko: Kada bih imala veliku moč, htjela bih letjeti. Letjela bih svuda! I govorila bih s ve jezike. Michie: Da imam veliku moč, bila bih atletičarka i dobila bih puno zlatnih medalja na Olimpijskim grama. Chris: Da imam veliku moč, vikend bi ijao tri dana! Rebecca: Da imam veliku moč, promijenila bih sudski sústav u mnogim zemljama. Kada bih imao veliku moč, izumio bih novi izvor energije. 1 Isključite mobiteleľ i gramatika NEMOGUČI UVJET - KONDICIONÁL 1. PRIMJER Da imam velikú moč, vikend bi trajao tri dana! Dovŕšite rečenice. Da imam velikú moč, ja bih... Da imam puno novca, ja bih... Kad bih se opet rodio/rodila, ja bih... VĚZNICI DA IKADA Da imam novca, kupio bih jahtu. PREZENT KONDICIONÁL 1. Kad bih znala pjevati, bila bih pjevačica. KONDICIONÁL 1. KONDICIONÁL 1. da imam = kad bih imao PISANJE ZAREZA Da sam medvjed, spavao bih zimski san. Spavao bih zimski san da sam medvjed. PISEMO ZAREZ NEPIŠEMO ZAREZ ULJUDNO PITANJE, MOLBAISAVJET - KONDICIONÁL 1. PRIMJERI Biste U otvoriliprozor? Trebali biste popiti tabletu. U hrvatskom jeziku cesto se u tim situacijama upotrebljava imperativ, uz molim te / molim vas. Otvoríte prozor, molim Vas. (ili: Môžete li otvoriti prozor?) Molim te, popij tabletu, (ili: Trebaš popiti tabletu.) RAZGOVOR m . Komentirajte ove natpise i reklame. Traže se volonteri za 18 kamnová u RH Volontiraj i ti! Dodi i ti ... osvoji Citroen C3! Vuci! Vucite! Zaštitite sebe i svoju obitelj! Pripremite svoju kožu za izlaganje suncu! Ne gazite trávu Odredite vid ovim glagolima i zajedno s nastavnikom napišite njihove parnjake. isključiti, gurati, vuä, doä, osvojiti, zaštititi, potražiti, nasmiješiti se, pripremiti, gaziti gramatika lil*hWfliľl IMPERATIV NUEČNI IMPERATIV gramatika infinitiv: kuhati 3.1. mn prezenta: kuhaju imperativ: kuhaj + -o, -mo, -te infinitiv: putovati 3.1. mn. prezenta: putuju imperativ: putuj + -0, -mo, -te infinitiv: potpisivati 3.1. mn. prezenta: potpisuju imperativ: potpisuj + -0, -mo, -te infinitiv: raditi 3.1. mn. prezenta: rade imperativ: rad + -i, -imo, -ite infinitiv: pisati (-em) 3.1. mn. prezenta: pišu imperativ: piš + -i, -imo, -ite infinitiv: peci 3.1. mn. prezenta: peku imperativ: pek + -i, -imo, -ite Peci! Pecimo! Pecite! infinitiv: vuci 3.1. mn. prezenta: vuku imperativ: vuk + -i, -imo, -ite Vuci! Vucimo! Vucite! Neka (Petar) ide u trgovinu. Neka se (on) smije. Neka (prijatelji) sviraju i pjevaju. lice id ---- lice mn 1. - 1. -mo 2. -0 2- -te glagol biti Budi dobar! Budimo dobři! Budite dobri! lice id lice mn 1. - l. -imo 2. -i 2. -ite k, g, h + i * c, z, s lice jd lice mn 3. neka + prezent 3. neka + prezent glagol biti Neka bude dobar! Neka budu dobri! mn nemojmo + infinitiv nemojte + infinitiv 3 neka + neg. prezent 3. neka + neg. prezent A nemoj, nemojmo, nemojte - glagol koji ima samo imperativ Nemoj trčati! Neka (on) ne trči! Nemoj se smijati! Neka se (on) ne smije! Nemojmo trčati! Nemojte trčati! Neka (oni) ne trče! Nemojmo se smijati! Nemojte se smijati! Neka se (oni) ne smiju! lice jd lice mn 1. - 1. ne + imperativ 2. ne + imperativ 2. ne + imperativ 3. neka + neg. prezent 3. neka + neg. prezent Ovaj tip imperativa radi se od nesvršenih glagola. Ne trči! Neka (on) ne trči! Ne smij se! Neka se (on) ne smije! Ne trčimo! Ne trčite! Neka (oni) ne trče! Ne smijmo se! Nemojte se smijati! Neka se (oni) ne smiju! ^ 1 —sam ZAURAHJEMO PLAKATIRAHJE gramatika HEID VOKATIV IMENICA MUŠKOG RODA jd mn -e -e + palatalizacija -u -i a) Josipe b) čovjeke čovječe* c) prijatelju** *PALATAL!ZACIJA: c, k; g, z; h, s + e => č; ž; š + e **c, č, dž, d, j, Ij, nj,š,ž, (r) + u VOKATIV PRIDJEVA MUŠKOG RODA jd mn -i -i Dobri prijatelju! Dobri prijatelji! VOKATIV IMENICA ŽENSKOG RODA Jd mn -o/-a -e -ice -i -i VOKATIV PRIDJEVA I ZAMJENICA ŽENSKOG RODA jd mn -a -e Draga moja (Majo)! Drage moje (kolegice)! VOKATIV IMENICA, ZAMJENICA I PRIDJEVA SREDNJEG RODA Jd mn -oAe -a Dobro jutro, moje drago more! Sunce! Srce! Zlato! Dijete! PODRAVINA Podravina je nizina. Nalazi se izmedu rijeka Dravé i padina planina Macelja, Kalnika, Bilogore, Papuka Krndije. Ta regija poznata je po ratarstvu i pre-hrambenoj industriji. U Podravini se nalazi jediná hrvatska pustinja: Durdevečki peski. Zovemo je Hr-vatska Sahara. Mala je, ima 20 hektára. Naj veci su gradovi Varaždin, Koprivnica, Durdevac, Varaždin je poznat po festivalima Varaždinske barokně večeri i Spancirfest. Koprivnica je poznata po prehrambenoj industriji Podravka (Vegeta i Čokolino), a Durdevac po legendi o picokima i dječjem karnevalu. Podravska národná nošnja Najsjevernija hrvatska regija zove se Medimurje. Poznata je kao Vrt Hr-vatske. Nalazi se izmedu rijeka Dravé i Mure. To je poljoprivrednikraj. Gradovi su: Čakovec, Mursko Središče i Prelog. Čakovec je administrativno, gospodarsko i kulturno središte Me-dimurja. ŕ Jeste li posjetili ove hrvatske regije? ŕ Gdje ste bili i što ste vidjeliľ Medimursk národná noši plánoví, želje, mggucnosti i i