HHCTHTyT 3a EoTaHHKy h EoTaHHHKa Eanrra "JeBpeMOBaii" Ehojioiukh (jjaKyjrreT, yHHBep3irreT y Eeorpafly HHCTinyTe oij) EoTaHy aim EoTammaji Tapnen "JeBpeMOBaii" í>auyjrry oij) Eiiojiory, VmiBepcTy oij) Eejirpafle Pe3yjiTaTH npojeKTa 'XAPMOHH3AU,HJA HAU,HOHAJIHE HOMEHKJIATYPE Y KJIACH<řHKAU,HJH CTAHHUITA CA CTAH^AP^HMA METjYHAPOAHE 3AJE^HHIJE" CTAHHUITA CPBHJE 3A#ATAK 6.3.2 6.3.2 liDina iii)ni)\'iiinivii ca oiiiiciimíi h ochobhhm iio uiiiiimíi o ochobhhm i niioita cianilin ia Ha HaUHHajlHOM hhbov HanoMeHa: Y npnpyHHHKy cy nam onncn h ochobhh no/jann o cbhm npnpoAHHM h nojiynpnpoAHHM CTaHHiiiTHMa y CpÖHJH. IlperjieA h HOMeHKjiarypa CTaHHiiiTa cy HanpaBJteHH Ha ocHOBy EUNIS CHCTeMa KjiacH(})HKaiiHJe CTaHHiirra. CraHHiiiTa Koja ce Hajia3e y EUNIS-obom CHcreMy cy 3anp5Kana HCTe Ha3HBe. HoBa CTäHHniTa Koja ce He jaBJtajy y EUNIS-obom cncTeMy cy AOÖHjia HOBa HMeHa h HOBe KOAOBe. Y npnpyHHHK HHcy yKibyneHH onncn h nopain* o BeiirraHKHM CTäHHHiTHMa, Koja yKJbynyjy CTäHHHiTa Ha ypöäHHM, hh^hctphjckhm h nojtonpHBpeAHHM noBpniHHaMa (KaTeropnje I h J), Kao hh noAaijH o BeiirraHKH no^HrHyTHM 3acanHMa pa3JiHHHTHx myMapcKHx Kymypa. uperne/i OBHx CTäHHHiTa je npHKa3äH y /jeny H3BeniTaja 6.2.2 - Ilperjifta CTamiiiiTa Cpßiije. lipe ny6nHKOBaH>a npnpyHHHKa Heonxo/nro je ypaiprra jom je^Hy pe^aicrypy, jieKTypy h KopeKTypy. y lopa/jii npiipyMHiiKa cy ynecTBOBajiii: JeneHa Bna>KeHHHh, BnauHMHp PaHljejiOBHh, BpaHHcnaBa ByTopaii, CHe5KaHa ByicoJHHHh, BojaH 3naTKOBHh, /^njaHa 5KyKOBeii, HpeHa Tlajníh, ,HparaH iläBHheBHh h ^MHTap JTaKyiirafr BeorpaA, jyH 2005 PREGLED STANIŠTA SRBIJE c KOPNENA POVRSINSKA VODĚNA STANISTA 6 d Površinske staiače vode 61 C1.1 Stalna oliqotrofna jezera, bare i lokve 61-1 C1.11 Bentosne zaiednice oliqotrofnih voda 61-11 C1.12 Ukoreniena submerzna veqetaciia oliqotrofnih voda 61-12 C1.13 Ukoreniena plutajuča veqetaciia oliqotrofnih voda 61-13 C1.14 Tepisi harofita u oliqotrofnim vodama 61-14 C1.15 Zaiednice mahovina tresetnica i u oliqotrofnim vodama 61-15 C1.16 Lokve na dinama 61-16 C1.17 Planktonske zaiednice oliqotrofnih staiaéih voda 61-17 C1.2 Stalna mezotrofna jezera, bare i lokve 61-2 C1.21 Bentosne zaiednice mezotrofnih voda 61-21 C1.22 Slobodno plutajuča veqetaciia mezotrofnih voda 61-22 C1.221 Plutajuči "splavovi" od 61-221 C1.222 Plutajuči "splavovi" od 61-222 C1.223 Plutajuče kolonije od i 61-223 C1.224 Plutajuče prostirke od 61-224 C1.225 Plutajuče zaiednice od 61-225 C1.226 qrupacije * 61-226 C1.227 Tepisi sočivica , , 61-227 C1.23 Ukoreniena submerzna veqetaciia mezotrofnih voda 61-23 C1.24 Ukoreniena plutajuča veqetaciia mezotrofnih voda 61-24 Zaiednice vodenih liutiča u plitkim C1.242 61-241 C1.243 61-242 C1.244 61-243 C1.245 61-244 C1.246 61-245 C1.25 Tepisi harofita u stajačim mezotrofnim vodama 61-25 Zaiednice mahovina tresetnica i mešnica u mezotrofnim C1.26 vodama 61-26 C1.27 Planktonske zaiednice mezotrofnih staiaéih voda 61-27 C1.3 Stalna eutrofna jezera, bare i lokve 61-3 C1.31 Bentosne zaiednice eutrofnih voda 61-31 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 2 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " C1.311 Bentosne zaiednice litoralne zone iezerskoq dna 61-311 C1.312 Bentosne zaiednice sublitoralne zone iezerskoq dna 61-312 C1.313 Bentosne zaiednice zone iezerskoq profundala 61-313 C1.32 Slobodno plutaiuča veqetaciia eutrofnih voda 61-32 Slobodno plutaiuča veqetaciia eutrofnih voda sa dominaciiom C1.321 61-321 Slobodno plutaiuča veqetaciia eutrofnih voda sa dominaciiom C1.322 vodenih paprati 61-322 Slobodno plutaiuča veqetaciia eutrofnih voda sa dominaciiom C1.323 vodenih jetrenjača 61-323 C1.33 Ukoreniena submerzna veqetaciia eutrofnih voda 61-33 Zaiednice sa dominaciiom resina ( spp. ) i drezqa C1.331 ( spp.) 61-331 C1.332 Zaiednice sa dominaciiom vodene kuqe ( spp.) 61-332 C1.333 Zaiednice sa dominaciiom podvodnica ( spp.) 61-333 Zaiednice sa dominaciiom submerznoq talasinja ( C1.334 61-334 C1.335 Zaiednice sa dominaciiom hara 61-335 C1.34 Ukoreniena plutaiuča veqetaciia eutrofnih voda 61-34 C1.341 Grupacije u plitkoj vodi 61-341 C1.342 Grupacije lokvania 61-342 C1.3421 Grupacije žutoq lokvania 61-3421 C1.3422 Grupacije beloq lokvania 61-3422 Mešovite grupacije beloq i žutoq lokvania 61-3423 C1.343 Tepisi vodenoq oraha 61-343 C1.344 Tepisi žutoq lokvanjčiáa 61-344 C1.35 Planktonske zaiednice eurofnih staiaéih voda 61-345 C1.4 Stalna distrofna jezera, bare i lokve 61-4 C1.41 Bentosne zaiednice distrofnih voda 61-41 C1.42 Ukoreniena submerzna veqetaciia distrofnih voda 61-42 C1.43 Ukoreniena plutaiuča veqetaciia distrofnih voda 61-43 C1.44 Tepisi submerznih harofita u distrofnim vodárna 61-44 C1.45 Zaiednice mahovina tresetnica i mešnica distrofnih voda 61-45 C1.46 Otvorene plitke lokve 61-46 C1.47 Tresetne bare 61-47 C1.48 Planktonske zaiednice eurofnih staiaéih voda 61-48 C1.5 Stalna kopnena slaná i brakična jezera, bare i lokve 61-5 C1.51 Bentosne zaiednice slanih basena 61-51 C1.52 Tepisi submerznih harofita u kopnenim slanim i hiperslanim vodárna 61-52 C1.53 Plutaiuča veqetaciia slanih i brakičnih voda 61-53 C1.54 Zaiednice submerznih makrofita kopnenih slanih i brakičnih voda 61-54 C1.55 Planktonske zaiednice zaslanienih staiaéih voda 61-55 C1.6 Privremena jezera, bare i lokve (vlažne faze) 61-6 3 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMeuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. C1.61 Oliqitrofne privremene vode deficitarne u krečniaku 61-61 C1.62 Mezotrofne privremene vode 61-62 C1.63 Eutrofne privremene vode 61-63 C1.64 Distrofne privremene vode 61-64 C1.65 Privremeno oliqo-mezotrofne vode boqate u krečniaku 61-65 C1.66 Privremene kopnene slané i brakične vode 61-66 C1.67 Turlozi i livade jezerskih dna 61-67 C1.68 Bentosne zajednice privremenih voda 61-68 C1.69 Ukoreniena plutaiuča veqetaciia privremenih voda 61-69 C2 Površinske tekuče vode 62 C2.1 Izvori, vrulje i qejziri 62-1 C2.11 Izvori slatke meke vode 62-11 C2.12 Izvori tvrdé vode 62-12 C2.121 Okamenjeni izvori sa formacijama sedře i travertina 62-121 C2.122 Kraški izvori sa kamenitom podloqom bez sedře 62-122 C2.123 Kraški izvori sa mulievitom podloqom 62-123 C2.124 62-124 C2.13 Gejziri 62-13 C2.14 Termálni izvori 62-14 C2.144 Perialpijski termálni izvori 62-141 Izvori sa temperaturom nižom od 44°C naselieni heterotrofnim C2.1441 baktriiama, različitim qrupama alqi i retkim speciializovanim životiniama 62-141 Izvori sa temperaturom izmeďu 44°C i 65°C naselieni C2.1442 hetrotrofnim bakteriiama i modrozelenim alqama 62-142 Izvori sa temperaturom iznad 65°C naselieni heterotrofnim C2.1443 bakteriiama i modrozelenim alqama 62-143 C2.15 Slani izvori 62-15 C2.16 Krenalni potoci 62-16 C2.17 Termálni izvorišni potočiči 62-17 C2.18 Acidofilná oliqotrofna veqetaciia oko izvorišnih potočiča 62-18 C2.19 Oliqotrofna veqetaciia oko izvorišnih potočiča boqatih krečnjacima 62-19 C2.1A Mesotrofna veqetaciia oko izvorišnih potočiča 62-1A C2.1B Eutrofna veqetaciia oko izvorišnih potočiča 62-1B C2.2 Stalni , brzi i turbulentní voděni tokovi čiji nivo vode se ne menia 62-2 C2.21 Epiritralni i metaritralni potoci 62-21 C2.22 Hiporitralni potoci 62-22 C2.23 Vode nastale otapaniem qlečera i snežanika 62-23 C2.24 Vodopadi 62-24 C2.241 Travertisnki vodopadi 62-241 C2.242 Erozivni vodopadi 62-242 C2.25 Oliqotrofna veqetaciia brzih potoka na kiseloj podlozi 62-25 C2.26 Oliqotrofna veqetaciia brzih potoka na podlozi boqatoi krečniakom 62-26 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 4 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " C2.27 Mezotrofna veqetaciia brzih potoka 62-27 C2.28 Eurtrofna veqetaciia brzih potoka 62-28 C2.3 Stalni, spori, mirni vodotokovi čiji nivo vode se ne menia 62-3 C2.31 Epipotamalni potoci 62-31 C2.32 Metapotamalni i hipopotamalni potoci 62-32 C2.33 Mezotrofna veqetaciia sporih reka 62-33 C2.34 Eutrofna veqetaciia sporih reka 62-34 C2.35 Bentosne zajednice sporih nizisjkih (eutrofnih) reka 62-35 C2.36 Planktonske zajednice mezotrofnih tekuéih voda 62-36 C2.37 Planktonske zajednice eutrofnih tekuéih voda 62-37 C2.4 Rečni tokovi sa variraniem nivoa vode, uzvodno od estuara 62-4 C2.41 Reke brakične vode sa variraniem nivoa vode 62-41 C2.42 Reke slatke vode sa variraniem nivoa vode 62-42 C2.43 Mezotrofna veqetaciia reka sa variraniem nivoa vode 62-43 C2.44 Eutrofna veqetaciia reka sa variraniem nivoa vode 62-44 C2.5 Privremeno tekuča voda (vlažná faza) 62-5 C2.6 Film vode koii teče po stenama uz ivice qlavnoq vodenoq toka 62-6 C3 Litoralna zóna kopnenih površinskih voda 63 C3.1 Grupaciie helofita boqate vrstama 63-1 C3.11 Grupaciie malih helofita brzih vodotokova 63-11 C3.2 Grupaciie trske i druqih visokih helofita na rubovima vodenih basena 63-2 C3.21 Grupaciie trske 63-21 C3.22 Grupaciie site 63-22 C3.23 Grupaciie roqoza 63-23 C3.24 Srednie visoke ne-travolike zajednice vodenih obala 63-24 C3.241 Grupaciie 63-241 C3.242 Emerzne grupaciie 63-242 C3.243 63-243 C3.244 Emerzne grupaciie 63-244 C3.245 Emerzne grupaciie 63-245 C3.25 Srednie visoke trávne grupaciie na rubovima vodenih basena 63-25 C3.251 Grupaciie iďirota 63-251 C3.252 Emerzne - grupaciie 63-252 C3.253 63-253 C3.254 63-254 C3.26 Grupaciie 63-26 C3.27 Halofilne grupaciie 63-27 C3.271 Halofilne grupaciie 63-271 C3.272 Halofilne grupaciie 63-272 C3.28 Grupaciie Cladium mariscum na obalama vodenih basena 63-28 5 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucJMKaijuju cmaumuma.. C3.29b Grupaciie trske i 63-281 C3.2A Grupaciie 63-29 C3.3 Grupaciie visokih ševara na rubovima vodenih basena 63-3 C3.32 Grupaciie italijanske trske 63-31 Grupaciie siromašne vrstama na niskim obalama ili amfibiiska C3.4 veqetacija 63-4 C3.41 Euro-sibirske višeqodišnie amfibiiske zaiednice 63-41 Euro-sibirske višeqodišnie grupaciie u C3.411 kopnenim slatkim vodama 63-411 Euro-sibirske višeqodišnie grupaciie u C3.412 kopnenim slatkim vodama 63-412 C3.43 Centralno euroazijske amfibiiske zaiednice 63-42 C3.431 63-421 Grupaciie i u kopnenim C3.44 slanim i brakičnim vodama 63-43 C3.45 Grupaciie () 63-44 C3.5 Pionirska i efemérna veqetacija periodično plavlienih obala 63-5 C3.51 Euro-sibirske iednoqodišnje amfibiiske patuljaste busenaste zaiednice 63-51 C3.511 Slatkovodne patuljaste zaiednice 63-511 C3.513 Busenie malih vrsta 63-512 C3.514 Patuljaste zeljaste zaiednice na vlažnoj podlozi 63-513 C3.52 Zaiednice sa na obalama jezera i bara 63-52 C3.53 Euro-sibirkse iednoqodišnje zaiednice na rečnom mulju 63-53 C3.54 Boreo-arktičke zaiednice na rečnom muliu 63-54 C3.55 Raštrkana veqetacija na šliunkovitim rečnim obalama 63-55 C3.551 Boreo-alpiiska potočná šliunkovita staništa 63-551 C3.552 Alpijska i de-alpijska rečna šliunkovita staništa 63-552 C3.553 Mediteranska rečna šliunkovita staništa 63-553 C3.6 Obale od mekih i mobilnih sedimenata bez ili sa raštrkanom veqetaciiom 63-6 C3.61 Peščane rečne obale bez veqetaciie 63-61 C3.62 ŠUnkovite rečne obale bez veqetaciie 63-62 C3.63 Mulievite rečne obale bez veqetaciie 63-63 C3.64 Eksponirani pesak i šljunak slatkih jezera bez veqetaciie 63-64 C3.65 Eksponirani muljevi slatkih jezera bez veqetaciie 63-65 Eksponirane pláže kopnenih slanih i brakičnih voda na mekim C3.66 sedimentima bez veqetaciie 63-66 C3.7 Obale od nepokretnoq supstrata bez ili sa raštrkanom veqetaciiom 63-7 C3.71 Periodično eksponirano rečno stenje, ploče i blokovi 63-71 C3.72 Periodično eksponirano jezersko stenje, pločnici i blokovi 63-72 C3.73 Crpne zone rezervoára sa nepokretnim supstratom 63-73 C3.8 Kopnena staništa závisná od raspršavanja ili toka vode 63-8 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 6 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " MOČVARNA, TRESAVSKA I RITSKA d STANIŠTA 5 D1 Izdignute i ravne močvare 51 D2 Dolmske. siromašne i prelazne močvare 52 D2.2 Siromašni močvare 52-1 D2.21 Močvare sa 52-11 D2.22 Močvare sa , , 52-12 D2.221 Dinarske - sedge kisele močvare 52-121 D2.222 Rodopidske - kisele močvare 52-122 Balkanidske (=staroplaninske) - D2.223 močvare 52-123 D2.224 Mezio-makedonske - močvare 52-124 D2.26 Močvare sa 52-13 D2.28 llirsko-meziiske kisele močvare 52-14 D2.281 močvare 52-141 D2.282 močvare 52-142 D2.2C Močvare oko izvora meke vode 52-15 D2.2C1 Izvori sa 52-151 D2.2C2 Mahovinske močvare oko izvora meke vode 52-152 D2.3 Prelazne močvare i tresave 52-2 D2.31 buseniaci 52-21 D2.32 tresave 52-22 D2.33 tresave 52-23 D2.34 buseniaci 52-24 D2.37 tresave 52-25 D2.38 - splavovi 52-26 D2.39 - splavovi 52-27 D2.3C tresave 52-28 D2.3D tresave 52-29 D2.3I Istočnobalkanske sfaqnumske tresave 52-2A D2.3I1 Istočnobalkanske - tresave 52-2A1 D2.3I2 Istočnobalkanske - tresave 52-2A2 D2.3I3 Istočnobalkanske - splavovi 52-2A3 D4 Močvare bosate bazama 53 Boqate močvare, uključijuči eutrofne močvare sa visokim zeljastim D4.1 bilikama 53-1 D4.11 močvare 53-11 D4.12 močvare 53-12 D4.13 Subkontinentalne močvare 53-13 7 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peiyjtmamu npojexma: "XapMomtsatfiija naijuouajihe HOMeuKJiamype y KJiacucpUKCtijuju cmanumma.. D4.15 , i močvare 53-14 D4.16 alkalne močvare 53-15 D4.1A močvare 53-16 D4.1B Mediteransko-turanski močvare od niskih šaševa 53-17 D4.1B1 zajednice na podlozi preko koje se sliva voda 53-171 zaiednice na podlozi preko koje se sliva D4.1B2 53-172 D4.1C alkalne močvare 53-18 D4.1F Srednieevropske močvare 53-19 D4.1G Alkalne močvare od niskih zeljastih biljaka 53-1A D4.1K močvare 53-1B D4.1N Močvare na izvorima tvrdé vode 53-1C Bazične planinske naplavine i obale potoka sa boqatom arktičko D4.2 montanom florom 53-2 D4.23 Arktoalpijski , i busenjaci 53-21 Arktoalpiiski i buseniaci oko D4.231 bujičnih potoka 53-211 D5 Sevari i trščaci., obično bez slobodne staiače vode 54 D5.1 Trščaci obično bez slobodne staiače vode 54-1 D5.11 Grupacije obično bez slobodne staiače vode 54-11 D5.12 Grupacije obično bez slobodne staiače vode 54-12 D5.13 Grupacije obično bez slobodne staiače vode 54-13 D5.131 54-131 D5.132 Grupacije obično bez slobodne staiače vode 54-132 D5.133 54-133 D5.2 Grupacije visokih šaševa obično bez slobodne staiače vode 54-2 D5.21 Grupacije visokih šaševa spp. 54-21 D5.211 Grupacije i 54-211 D5.2111 grupacije 54-2111 D5.2112 grupacije 54-2112 D5.212 Grupacije i 54-212 D5.2121 buseniaci 54-2121 D5.2122 buseniaci 54-2122 D5.2123 grupacije 54-2123 D5.213 Grupacije i 54-213 D5.2131 grupacije 54-2131 D5.2132 grupacije 54-2132 D5.214 Buseniaci 54-214 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 8 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " D5.215 Buseniaci 54-215 D5.216 qrupacije 54-216 D5.217 qrupacije 54-217 D5.218 buseniaci 54-218 D5.219 buseniaci 54-219 d5.22 Grupacije visokih šiljea , osim 54-22 D5.220 buseniaci 54-221 d5.24 Možvarne qrupacije 54-23 D5.26 Buseniaci 54-24 Ritovi u kojima dominira ili druqe visoke site d5.3 spp. 54-3 d6 Kopneni slaní i brakični ritovi i trščaci 55 d6.1 Kopneni slani ritovi 55-1 Unutar Evropski slani ritovi sa qrupacijama i d6.12 55-11 Unutar centralnoevropski i anatolijski buseniaci sa , d6.16 , i 55-12 D6.161 Panónski buseniaci 55-121 D6.162 Panónske zajednice 55-122 D6.163 Panónski buseniaci 55-123 D6.17 Unutar Evropski slani ritovi sa qrupacijama 55-13 D6.18 Unutar Evropski slani ritovi sa qrupacijama 55-14 Koponene slané i brakične siromašne qrupacije helofita obično bez d6.2 slobodno staiače vode 55-2 d6.21 Suve halofilne qrupacije trske 55-21 TRAVNÁ STANIŠTA I STANIŠTA VISOKIH e ŠAŠEVA 3 e1 Suve travné formácii e 31 e1.1 Otvorená termofilna pionirska veqetacija na peskovitom ili kamenitom tlu 31-1 e1.11 Euro-sibirske zeliaste zajednice na krhotinama stenia 31-11 e1.111 Zajednice ŠSempervivumČ i ŠJovibarbaČ na krhotinama stenia 31-111 E1.112 Zajednice ŠSedum stefcoČ na krhotinama stenia 31-112 e1.12 Euro-sibirske zeliaste zajednice na krečniačkom pešku 31-12 Otvorená termofilna pionirska veqetacija na pešku sa dominacijom E1.121 Festu ca vaqinata 31-121 Otvorená termofilna pionirska veqetacija na pešku sa dominacijom E1.122 Coryspermum nitidum 31-122 Otvorená termofilna pionirska veqetacija na pešku sa dominacijom E1.123 Thvmus serpyllum i Corvnephorus canescens 31-123 9 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMeuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. Otvorená termofilna pionirska veqetaciia na veštački nasutom E1.124 pesku Brometum tectori - Senecio-Silenetum vulqaris 31-124 E1.2 Višeqodišnie krečnjačke trávne formacije i stepe na bazičnoj podlozi 31-2 E1.21 Grčko-balkanske stepe sa ŠSatureja montanaČ 31-21 E1.211 Meziiske žbunaste stepolike zajednice sa 31-211 E1.212 Meziiske žbunaste stepolike zajednice sa 31-212 E1.213 Meziiske žbunaste stepolike zajednice sa 31-213 Meziiske žbunaste stepolike zajednice sa (= E1.214 ) 31-214 Suve subkontinentalne stepske trávne formacije (ŠFestucion E1.22 valesiacaeČ) 31-22 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije sa E1.221 dominaciiom Carex humilis 31-221 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije sa E1.222 dominaciiom Andropoqon ishaemum 31-222 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije sa E1.223 dominaciiom Chrysopoqon qryllus 31-223 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije sa E1.224 dominaciiom Festuca valesiaca s.lat. 31-224 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije sa E1.225 dominaciiom Danthonia calycina 31-225 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije sa E1.226 koviljem spp. 31-226 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije sa E1.2261 31-2261 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije sa E1.2262 31-2262 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije sa E1.2263 koviljem 31-2263 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije sa E1.227 dominaciiom Poa alpina 31-227 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije sa E1.228 dominaciiom 31-228 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije sa E1.229 dominaciiom Aqrostis qr. vulqaris 31-229 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije E1.22A formacije sa dominaciiom Carex naliehaná 31-22A E1.22B Suve subkontinentalne stepske trávne formacije na lesu 31-22B Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije na E1.22C veoma strmim kanjonskim stranama 31-22C E1.26 Polusuve subatlantske krečnjačke trávne formacije 31-23 E1.26A Balkánske polusuve krečnjačke trávne formacije 31-231 E1.2B Serpentinske stepe 31-24 E1.2B1 Serpentinske stepe na dubljem zemljištu 31-241 E1.2B11 Serpentinske stepe na dubljem zemljištu sa 31-2411 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 10 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfmKaijuju cmaumuma... " Serpentinske stepe na dubljem zemljištu sa 31-2412 Serpentinske stepe na dubljem zemljištu sa 31-2413 E1.2B14 Serpentinske stepe na dubljem zemljištu sa 31-2414 E1.2B15 Serpentinske stepe na dubljem zemljištu sa 31-2415 E1.2B16 Serpentinske stepe na dubljem zemljištu sa 31-2416 E1.2B2 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu 31-242 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa 31-2421 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa 31-2422 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa 31-2423 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa 31-2424 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa 31-2425 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa 31-2426 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa 31-2427 E1.2B28 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa 31-2428 E1.2B3 31-243 e1.2c Panónske lesné stepske trávne formaciie 31-25 Panónske lesné stepske trávne formacije sa dominacijom Festuca E1.2C1 rupicola 31-251 Panónske lesné stepske trávne formaciie sa dominacijom E1.2C2 Andropoqon ishaemum 31-252 Panónske lesné stepske trávne formaciie sa dominacijom E1.2C3 Chrvsopoqon qrvllus 31-253 Panónske lesné stepske formaciie sa dominacijom Festuca E1.2C4 valesiaca 31-254 Panónske lesné stepske formaciie sa dominacijom Festuca E1.2C5 pseudovina 31-255 E1.2C6 Panónske lesné stepske formaciie sa dominacijom Kochia prostrata 31-256 e1.2f Panónske peščane stepe 31-26 E1.2F1 31-261 E1.2F2 Panónske peščane stepe sa dominacijom Festuca valesiaca 31-262 E1.2F3 Panónske peščane stepe sa dominacijom Festuca waqneri 31-263 E1.2F4 31-264 E1.2F5 Panónske peščane stepe sa dominacijom Traqus racemosus 31-265 11 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKaijuju cmaumuma.. E1.2F6 Panónske peščane stepe sa dominacijom Andropoqon ischaemum 31-266 E1.5 Mediteransko-montane trávne formacije 31-3 E1.55 Istočne sub-mediteranske trávne formacije 31-31 E1.551 Balkánske submediteranske dolomitske trávne formacije 31-311 E1.552 Balkánske submediteranske krečnjačke trávne formacije 31-312 E1.6 Subnitrofilne trávne formacije 31-4 E1.7 Ne-mediteranske suve kisele i neutrálne zatvorene trávne formacije 31-5 E1.71 ŠNardus strictaČ zeliaste zaiednice 31-51 E1.71A 31-511 E1.71B Suve ŠNardus strictaČ zeliaste zaiednice 31-512 E1.72 ŠAqrostisČ - ŠFestucaČ trávne formacije 31-52 E1.73 ŠDeschampsia flexuosaČ trávne formacije 31-53 E1.74 Staništa sa ŠCalamaqrostis epiqejosČ 31-54 E1.75 ŠCarex arenariaČ trávne formacije 31-55 E1.76 Suve subkontinentalne silikatne stepske trávne formacije 31-56 Suve subkontinentalne silikatne stepske trávne formacije sa E1.761 dominacijom Chrvsopoqon qrvllus 31-561 Suve subkontinentalne silikatne stepske trávne formacije sa E1.762 dominacijom Festuca valesiaca 31-562 Suve subkontinentalne silikatne stepske trávne formacije sa E1.763 dominacijom Danthonia calvcina 31-563 Suve subkontinentalne silikatne stepske trávne formacije sa E1.764 dominacijom Aqrostis spp. 31-564 Suve subkontinentalne silikatne stepske trávne formacije sa E1.765 dominacijom detelina ! 31-565 Ne-mediteranske suve kisele i neutrálne otvorene trávne formacije, E1.9 uključujuči unutarkopnene dinske trávne formacije 31-6 E1.91 Patuljaste iednoqodišnje trávne formacije na silikátu 31-61 E1.92 Višeqodišnie otvorene trávne formacije na silikátu 31-62 E1.921 Suve subkontinentalne otvorene silikatne stepske trávne formacije 31-621 Suve submediteranske otvorene silikatne formacije sa dominacijom E1.922 iastučastih netravnih busenova 31-622 Suve submediteranske otvorene silikatne formacije sa dominacijom E1.923 31-623 E1.9B Panónske unutarkopnene dine 31-63 E2 Umereno vlažne trávne formacije 32 E2.1 Stalni mezotrofni pašnjaci i livade za napasanje nakon kosenia 32-1 E2.11 Nenarušeni pašnjaci 32-11 E2.12 Kanalima ispresecani pašnjaci 32-12 E2.13 Napuštěni pašnjaci 32-13 E2.2 Visoke livade niskih i srednjih nadmorskih visina 32-2 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 12 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfmKaijuju cmaumuma... " E2.23 Medio-evropske submontane visoke livade 32-21 Medio-evropske submontane visoke livade sa Arrhenatherum E2.231 elatius 32-211 E2.232 Medio-evropske submontane visoke livade sa Alopecurus pratensis 32-212 E2.3 Planinske visoke livade 32-3 E2.33 Balkánské planinske visoke livade 32-31 E2.5 Livade u stepskoj zoni 32-4 E2.51 Livade u stepskoj zoni sa dominacijom Arrhenatherum elatius 32-41 E2.52 Livade u stepskoj zoni sa dominacijom Festuca orientalis 32-42 E2.53 Livade u stepskoj zoni sa dominacijom Lolium perenne 32-43 E2.54 Livade u stepskoj zoni sa dominacijom Aqrostis alba (A. stolonifera) 32-44 E2.55 Livade u stepskoj zoni sa dominacijom Alopecurus pratensis 32-45 Veoma fertilizovane travné formaciie koje se ponovno zaseiavaiu i E2.6 aqrikulturno unapredjuju, uključujuči sportska iqrališta i travnjake 32-5 Veoma fertilizovane travné formaciie koje se ponovno zasejavaju i E2.6 aqrikulturno unapredjuju, uključujuči sportska iqrališta i travnjake 32-6 Suve i uměřeno vlažné travné formaciie koje se aqrikulturno E2.61 unapredjuju 32-61 Vlažné travné formaciie koje se aqrikulturno unapredjuju, cesto sa E2.62 drenažnim sloiem 32-62 E2.63 Sportski tereni i ledine 32-63 E2.64 Parkovski travniaci 32-64 E2.65 Mali travniaci 32-65 E2.7 Uměřeno vlažné neodržavane travné formaciie 32-7 E3 Sezonski vlažné i vlažné travné formaciie 33 E3.3 Sub-mediteranske vlažné livade 33-1 Grčko-Meziiske rečne plavine i vlažné livade sa detelinama E3.31 ŠTrifoliumČ 33-11 Grčko-Meziiske rečne plavine i vlažné livade sa ŠAlopecurus E3.31A pratensisČ 33-111 Grčko-Meziiske rečne plavine i vlažné livade sa ŠHordeum E3.31B secalinumČ 33-112 Grčko-Meziiske rečne plavine i vlažné livade sa dominacijom E3.31C detelina 33-113 Grčko-Meziiske rečne plavine i vlažné livade sa dominacijom E3.31D Aqrostis alba 33-114 Grčko-Meziiske rečne plavine i vlažné livade sa dominacijom Poa E3.31E trivialis 33-115 Ilirsko-Mezijske rečne plavine i vlažné livade sa detelinama E3.34 ŠTrifoliumČ 33-12 Ilirsko-Mezijske rečne plavine i vlažné livade sa ŠAlopecurus E3.341 pratensisČ 33-121 Ilirsko-Mezijske rečne plavine i vlažné livade sa ŠFestuca E3.342 pratensisČ 33-122 13 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. E3.343 Ilirsko-Mezijske rečne plavine i vlažné livade sa SAqrostis caninaC 33-123 E3.4 Mokré i vlažné eutrofne i mezotrofne travné formacije 33-2 E3.41 Atlantské i sub-atlantske vlažné livade 33-21 E3.411 Sub-atlantske vlažné livade sa dominaciiom Scirpus svlvaticus 33-211 E3.412 Sub-atlantske vlažné livade sa dominaciiom Eriophorum latifolium 33-212 E3.413 Sub-atlantske vlažné livade sa dominaciiom Equisetum palustre 33-213 E3.43 Subkontinentalne livade na rečnim plavinama 33-22 Subkontinentalne livade na rečnim plavinama sa 33-221 Subkontinentalne livade na rečnim plavinama sa dominaciiom E3.432 različitih vrsta 33-222 E3.45 Skoriie napuštěné visoke livade 33-23 E3.46 Kontinentálně vlažné livade 33-24 E3.461 33-241 Kontinentálně vlažné livade sa dominaciiom različitih E3.463 vrsta " 33-242 E3.464 Kontinentálně vlažné livade sa dominaciiom Carex qracilis 33-243 Kontinentálně vlažné livade sa dominaciiom Deschampsia E3.465 caespitosa 33-244 E3.466 33-245 E3.467 33-246 Kontinentálně vlažné livade sa Alopecurus pratensis i Caltha E3.4671 laeta 33-2461 Kontinentálně vlažné livade sa dominaciiom detelina i vršte E3.4672 33-2462 E3.469 33-247 E3.5 Mokré i vlažné oliqotrofne travné formacije 33-3 E3.51 ŠMolinia coeruleaČ livade i srodne zaiednice 33-31 E3.52 Gole ŠJuncusČ livade i vlažné ŠNardus strictaČ zeliaste zaiednice 33-32 E4 Alpijske i subalpijske travné formacije 34 E4.1 Travné formacije oko snežanika 34-1 Boreo-alpiiske travné formacije i zeliasta staništa oko acidoklinih E4.11 snežanika 34-11 Boreo-alpiiske travné formacije i zeliasta staništa oko kalciklinih E4.12 snežanika 34-12 E4.14 Boreo-alpiiske travné zaiednice sa papratima oko snežanika 34-13 Planinski vrhovi, qrebeni i eksponirane straně na kojima dominiraju E4.2 mahovine i lišajevi 34-6 E4.22 Zaiednice lišajeva na stenovitim pločama 34-61 E4.221 Zaiednice lišajeva na krečnjačkim stenama 34-611 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 14 Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " E4.222 Zajednice lišaieva na silkatnim stenama 34-612 E4.23 Vrištine sa mahovinama na stenovitim pločama, platoima i vrhovima 34-62 E4.26 Zajednice lišaieva razvijene na zemljištu 34-63 E4.3 Acidifilne alpijske i subalpijske travné formaciie 34-2 E4.31 Alpiiski ŠNardus strictaČ i srodne zeliaste zajednice 34-21 llirsko-zapadnomeziiske subalpske ŠNardus strictaČ zeliaste E4.311 zajednice 34-211 Meziisko-severnoskardopindske subalpske ŠNardus strictaČ E4.312 zeliaste zajednice 34-212 llirsko-zapadnomeziiske subalpske ŠFestuca fallaxČ zeliaste E4.313 zajednice 34-213 Meziisko-severnoskardopindske subalpske ŠPIantaqo atrataČ E4.314 zeliaste zajednice 34-214 E4.39 Oro-mezijske acidofilne travné formaciie 34-22 llirsko-zapadnomeziiske acidifilne alpijske i subalpijske travné E4.391 formaciie 34-221 llirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske E4.3911 travné zajednice na silikatima 34-2211 llirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske travné zajednice na silikatima 34-2212 llirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske E4.3913 travné zajednice na silikatima 34-2213 llirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske travné zajednice na silikatima 34-2214 llirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske E4.3915 travné zajednice na silikatima 34-2215 llirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske travné zajednice na silikatima 34-2216 llirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske E4.3917 travné zajednice na silikatima 34-2217 llirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske E4.3918 travné zajednice na silikatima 34-2218 Meziisko-severnoskardopindske acidifilne alpijske i subalpijske E4.392 travné formaciie 34-222 Meziisko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske travné zajednice na silikatima 34-2221 Meziisko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske travné zajednice na silikatima 34-2222 Meziisko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske travné zajednice na silikatima 34-2223 Meziisko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske travné zajednice na silikatima 34-2224 15 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske trávne zajednice na silikatima 34-2225 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske trávne zajednice na silikatima 34-2226 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske trávne zajednice na silikatima 34-2227 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske trávne zajednice na silikatima 34-2228 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske trávne zajednice na silikatima 34-2229 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske trávne zajednice na silikatima 34-222A Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske trávne zajednice na silikatima 34-222B Alpijske i subalpijske niske otvorene žbunasto-travne acidofilne E4.3B formacije 34-23 llirsko-zapadnomeziiske niske otvorene žbunasto-travne acidofilne E4.3B1 formacije 34-231 Mezijsko-severnoskardopindske niske otvorene žbunasto-travne E4.3B2 acidofilne formacije 34-232 E4.3B3 Balkánske mrazne trávne humke - tufuri 34-233 E4.4 Kalcifilne alpijske i subalpijske trávne formacije 34-3 E4.41 Zatvorene kalcifilne alpijske trávne formacije 34-31 llirsko-zapadnomeziiske kalcifilne alpijske i subalpijske trávne E4.411 formacije 34-311 llirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske E4.4111 trávne zajednice na karbonatima 34-3111 llirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske E4.4112 trávne zajednice na karbonatima 34-3112 llirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske trávne zajednice na karbonatima 34-3113 llirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske E4.4114 trávne zajednice na karbonatima 34-3114 llirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske E4.4115 trávne zajednice na karbonatima 34-3115 llirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske (= ) trávne zajednice na karbonatima 34-3116 llirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske trávne zajednice na karbonatima 34-3117 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 16 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfmKaijuju cmaumuma... " Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske travné zaiednice na karbonatima 34-3118 Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske travné zaiednice na karbonatima 34-3119 Mezijsko-severnoskardopindske kalcifilne alpijske i subalpijske E4.412 travné formaciie 34-312 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske travné zaiednice na karbonatima 34-3121 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske travné zaiednice na karbonatima 34-3122 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske travné zaiednice na karbonatima 34-3123 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske travné zaiednice na karbonatima 34-3124 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske travné zaiednice na karbonatima 34-3125 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske travné zaiednice na karbonatima 34-3126 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske travné zaiednice na karbonatima 34-3127 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske travné zaiednice na karbonatima 34-3128 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske travné zaiednice na karbonatima 34-3129 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske travné zaiednice na karbonatima 34-312A Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske travné zaiednice na karbonatima 34-312B E4.42 Vetru izložene ŠKobresia myosuroidesČ zeljaste zaiednice 34-32 Ilirsko-zapadnomezijske kalcifilne alpijske i subalpijske travné E4.421 formaciie 34-321 Mezijsko-severnoskardopindske kalcifilne alpijske i subalpijske E4.422 travné formaciie 34-322 Alpijske i subalpijske niske otvorene žbunasto-travne kalcifilne E4.46 formaciie 34-33 Ilirsko-zapadnomezijske niske otvorene žbunasto-travne kalcifilne E4.461 formaciie 34-331 Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske niske otvorene žbunasto-travne kalcifilne formaciie 34-3311 17 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMeuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " llirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske E4.4612 spp. niske otvorene žbunasto-travne kalcifilne formacije Mezijsko-severnoskardopindske niske otvorene žbunasto-travne E4.462 kalcifilne formacije 34-3312 34-332 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske niske otvorene žbunasto-travne kalcifilne formacije 34-3321 E4.4622 E4.5 E4.51 E4.52 E4.6 E4.61 E4.611 E4.612 E4.613 E4.614 E4.615 E4.62 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske subalpijske spp. niske otvorene žbunasto-travne kalcifilne formacije Alpijske i subalpijske oboqačene trávne formacije Subalpijske visoke livade sa ŠTrisetum flavescensČ Dinarske subalpijske visoke livade ŠPancicionČ Alpijske i subalpijske ultrabazične trávne formacije llirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske serpentinske trávne formac serpentinske trávne formacije serpentinske trávne formacije lirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske lirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske lirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske serpentinske trávne formacije lirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske serpentinske trávne formacije lirsko-zapadnomeziiske alpijske i subalpijske serpentinske trávne formacije Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske serpentinske trávne formacije 34-3322 34-4 34-41 34-42 34-5 34-51 34-511 34-512 34-513 34-514 34-515 34-52 Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske serpentinske trávne formacije 34-521 e5 Šumski proséci i čistině i staništa visokih zeleni 35 E5.2 Termofilni šumski proséci 35-1 E5.21 Ksero-termofilni šumski proséci 35-11 E5.22 Mezofilni šumski proséci 35-12 E5.3 Bujadišta ŠPteridium aquilinumČ 35-2 e5.4 Mokra i vlažná staništa visokih zeleni, rubna papratišta i livade 35-3 Preqrade ili zastori od višeqodišnjih visokih zeljastih biljaka duž e5.41 vodotokova 35-31 e5.411 Zastori vodotokova (druqačiii od onih sa ŠFilipendulaČ) e5.4111 ŠAnqelica archanqelicaČ fluvijane zajednice e5.4113 ŠAlthaea officinalisČ zastori E5.4114 ŠAnqelica brachvradiaČ fluvijane zajednice E5.4115 ŠTelekia speciosaČ fluviialne zajednice E5.4116 ŠPetasites hybridusiČ fluviialne zajednice e5.43 Zasenieni ivični šumski proséci 35-311 35-3111 35-3112 35-3113 35-3114 35-3115 35-32 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 18 Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " E5.5 Subalpijska mokra i vlažná staništa visokih zeleni i papratišta 35-4 E5.51 Alpijske zaiednice visokih zeleni 35-41 E5.511 35-411 E5.512 Planinske zaiednice sa Cirsium oleraceum 35-412 Balkánske zaiednice visokih zeleni u koiima dominira ŠFilipendula E5.513 ulmariaC 35-413 Balkánske zaiednice visokih zeleni u koiima dominira Calamqrostis E5.514 35-414 Balkánske zaiednice visokih zeleni u koiima dominira Calamqrostis E5.515 arundinacea 35-415 E5.57 Istočne oro-mediteranske i balkánske zaiednice visokih zeleni 35-42 Balkánske zaiednice visokih zeleni u koiima dominira Cirsium E5.571 appendiculatum 35-421 Balkánske zaiednice visokih zeleni u koiima dominira Geum E5.572 rhodopaeum 35-422 Balkánske zaiednice visokih zeleni u koiima dominira ŠRumex E5.573 balcanicusČ 35-423 Balkánske zaiednice visokih zeleni u koiima dominira ŠRanunculus E5.574 serbicusČ 35-424 Balkánske zaiednice visokih zeleni u koiima dominira ŠCirsium E5.575 helenioidesČ 35-425 E5.58 Alpijske zaiednice sa ŠRumexČ-om 35-43 E5.581 35-431 Balkánske subalpijske nitrofilne E5.582 zaiednice 35-432 E5.583 35-433 E5.6 Antropoqena staništa boqata zeljastim vrstama (osim tráva) 35-5 E5.61 Nizijska staništa kolonizovaná visokim nitrofilnim zeljastim biljkama 35-51 Korovske zaiednice na nedávno napuštenim urbanim i suburbanim E5.62 konstrukci jama 35-52 E5.63 Korovkse zaiednice na nedávno napuštenim ruralnim konstrukcijama 35-53 E5.64 Korovske zaiednice na nedávno napuštenim industrijskim mestima 35-54 E5.65 Zeljaste zaiednice na meliorisanim poljima 35-55 Unutarkopnena slaná staništa sa dominanci] om tráva i E6 zeljastih biljaka 36 Kontinentálna unutarkopnena slaná staništa sa dominanciiom tráva i E6.2 zeljastih biljaka 36-1 E6.21 Panónske slané stepe i slatine 36-11 Panónske qlinovito-peskovite, hloridne depresiie slatina sa E6.211 qronicom ŠLepidium cartilaqineum subsp. crassifoliumC 36-111 - slatine u E6.2111 qlinovitim depresijama 36-1111 19 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMeuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. - slatine u E6.2112 qlinovitim depresiiama 36-1112 - depresije E6.2113 slatina 36-1113 E6.212 Panónske slané stepe, ledine i utrine 36-112 Slané ledine sa pelenom ("pelenska E6.2121 stepá") " 36-1121 E6.2122 Stepe na zaslanjenim qredama i visokim ledinama slatina 36-1122 E6.2123 Travnaté slané utrine sa detelinama spp. 36-1123 E6.2124 Zaslanjene livado-stepske kosanice 36-1124 E6.2125 Zaslanjeni devastirani pašnjaci sa 36-1125 E6.213 Panónske slatine u alkalnim depresiiama 36-113 E6.2131 Jako zaslanjene plavliene livade 36-1131 Veoma slané erodirane površine sa siromašnim zajednicama sa E6.2132 36-1132 Plitke, uqažene površine slatina sa dominaciiom 36-1133 Plitke male depresije slatina sa dominaciiom i 36-1134 Centralno evroaziiske travné formacije na solončaku sa dominantnom E6.23 ŠCrypsisČ 36-12 Peskovito-mulievita zaslanjena staništa sa E6.231 oko slanih izvora i bara 36-121 Panónska peskovito-mulievita zaslanjena staništa sa 36-1211 Centralnobalkanska peskovito-mulievita E6.2312 staništa oko slanih izvora 36-1212 Dublje vlažne muljevite depresije i kanali na solončaku sa i 36-1221 Dublje vlažne muljevite depresije i kanali na solončaku sa E6.2322 zajednicama 36-1222 Plitke suve uměřeno zaslanjene E6.233 depresije 36-123 E6.24 Centralnobalkanske slatine i slané stepe 36-13 E6.241 36-131 Centralnobalkanska travné slatine u E6.2411 depresiiama 36-1311 Centralnobalkanska travné slatine u E6.2412 depresiiama 36-1312 Centralnobalkanska_slané džombe obrasle čafurijom E6.242 36-132 Centralno balkánske travnaté slané stepe, ledine i utrine sa E6.243 detelinama spp. 36-133 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 20 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " E6.25 Panónske vlažne zaslaniene livade 36-14 E6.251 Suve halofilne qrupacije 36-141 E6.252 Panónske vlažne zaslaniene livade 36-142 E6.2521 Panónske vlažne zaslaniene livade 36-1421 E6.2522 Panónske vlažne zaslaniene livade 36-1422 E6.2523 Panónske vlažne zaslaniene livade 36-1423 f VRIŠTINE, ŽBUNASTA STANIŠTA I TUNDRA 2 f2 Arktická, alpijska i subalpijska žbunasta staništa 21 f2.1 Žbunasta staništa poleqlih vrba oko snežanika 21-1 Boreo-alpijska acidoklina žbunasta staništa ŠSalix herbaceaČ oko f2.ll snežanika 21-11 Boreo-alpijska kalciklina žbunasta staništa ŠSalix polarisČ oko f2.12 snežanika 21-12 f2.2 Večnozelene alpijske i subalpijske vrištine i žbunasta staništa 21-2 f2.21 Alpidne patuljaste erikoidne vrištine pod uticajem vetra 21-21 f2.22 Alpidne acidokline ŠRhododendronČ vrištine 21-22 F2.223 21-221 Južno-palearktičke planinske patuljaste žbunaste formaciie sa f2.23 klekama ŠJuniperusČ 21-23 Balkánske subalpijske žbunaste formaciie sa dominacijom poleqle F2.231 kleke (= ) 21-231 Balkánske subalpijske žbunaste formaciie sa dominacijom F2.232 subalpijske smrče 21-232 Balkánske subalpijske mešovite žbunaste formaciie sa klekama i F2.233 listopanim žbunovima 21-233 f2.24 Alpiqene visokoplaninske ŠEmpetrum - VacciniumČ vrištine 21-24 f2.26 ŠBruckenthaliaČ vrištine 21-25 f2.27 Alpidne ŠArctostaphylos uva-ursiČ i ŠArctostaphylos alpinusČ vrištine 21-26 f2.29 Prostirke od ŠDrvas octopetalaČ 21-27 Alpidne visokoplaninske vrištine sa patuliastim borovnicama f2.2a ŠVacciniumČ 21-28 Balkánske visokoplaninske vrištine sa brusnicom ŠVaccinium F2.2A1 uliqinosumC 21-281 Balkánske visokoplaninske vrištine sa običnom borovnicom F2.2A2 ŠVaccinium mvrthvllusč 21-282 f2.2b Alpidne visokoplaninske ŠGenistaČ i ŠChamaecvtisusČ vrištine 21-29 f2.3 Subalpijska i oroborealna žbunasta staništa 21-3 f2.31 Planinska žbunasta staništa jove ŠAlnusČ 21-31 21 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKaijuju cmaumuma.. F2.32 Subalpiiska i oroborealna žbunasta staništa vrba ŠSalixČ 21-32 Balkánska subalpijska žbunasta staništa šleske vrba ŠSalix F2.321 sileisacaC 21-321 Dinarska subalpiiska žbunasta staništa valdštajnove vrba ŠSalix F2.322 waldstenianaC 21-322 Dinarske subalpiiska žbunasta staništa ušaste vrbe ŠSalix F2.323 appendiculataC 21-323 F2.35 Subalpiiska balkánska žbunasta staništa ŠGenista radiataČ 21-33 F2.4 Žbunasta staništa bora krivulia ŠPinus muqoČ 21-4 F2.47 Pelaqo-Dinarska žbunasta staništa bora krivulia ŠPinus muqoČ 21-41 Pelaqo-Dinarska žbunasta staništa bora krivulia ŠPinus muqoČ na F2.471 krečniaku 21-411 Pelaqo-Dinarska žbunasta staništa bora krivulia ŠPinus muqoČ na F2.472 serpentinitu 21-412 F2.48 Balkánsko rodopska žbunasta staništa bora krivulia ŠPinus muqoČ 21-42 F3 Uměřena i mediteransko montana žbunasta staništa 22 F3.1 Umerene šikare i žbunasta staništa 22-1 F3.ll Srednieevropske šikare na boqatom zemliištu 22-11 F3.14 Polja ŠCvtisus scopariusČ u umerenim područjima 22-12 F3.16 Žbunasta staništa obične kleke ŠJuniperus communisČ 22-13 F3.17 Šikare leske ŠCorylusČ 22-14 F3.2 Mediteransko-montane širokolisne listopadne šikare 22-2 F3.24 Subkontinentalne i kontinentálne listopadne šikare 22-21 F3.241 Centralnoevropske subkontinentalne listopadne šikare 22-211 F3.2411 Panónske listopadne šikare trnjine 22-2111 F3.2412 Panónske listopadne qloqove šikare 22-2112 F3.2413 Panónske listopadne šikare stepske višnje 22-2113 Panónske listopadne šikare stepskoq badema 22-2114 F3.2415 Panónske listopadne šikare šikare ruia 22-2115 F3.2416 Panónske listopadne šikare šikare kaline 22-2116 F3.242 Balkánske subkontinentalne listopadne šikare i šibliaci 22-212 F3.2421 Šibliaci evropské forzicije ŠForsythia europaeaČ 22-2121 F3.2422 Šibliaci jorqovana jorqovana ŠSyrinqa vulqarisČ 22-2122 F3.24221 Balkánski šibliaci jorqovana ŠSyrinqa vulqarisČ na krečniaku 22-21221 Balkánski šibliaci jorqovana ŠSyrinqa vulqarisČ na F3.24222 serpentinitu " 22-21222 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 22 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " F3.24223 Balkánski šibliaci iorqovana SSvrinqa vulgarise na silikatu 22-21223 Balkánske subkontinentalne listopadne glogove F3.2423 šikare 22-2123 Balkánske subkontinentalne listopadne šikare trnjine 22-2124 Balkánske subkontinentalne listopadne šikare stepske višnje F3.2425 22-2125 Balkánske subkontinentalne listopadne šikare stepskog badema F3.2426 22-2126 Balkánske subkontinentalne listopadne šikare drače 22-2127 Balkánske subkontinentalne listopadne šikare ruja 22-2128 F3.2429 Balkánske subkontinentalne listopadne šikare ruža spp. 22-2129 Balkánske subkontinentalne listopadne šikare rešeljke 22-212A Balkánske subkontinentalne listopadne šikare klokčike F3.242B 22-212B Balkánske subkontinentalne listopadne šikare belograbiča F3.242C 22-212C Balkánske subkontinentalne listopadne šikare maklena i ernog jasena 22-212D Balkánske subkontinentalne listopadne šikare ernograbiča F3.242E 22-212E Balkánske subkontinentalne listopadne šikare 22-212F F3.3 Subkontinentalne i kontinentálne večnozelene šikare 22-3 F3.31 Panónske večnozelene šikare obične kleke 22-31 Balkánske subkontinentalne večnozelene šikare obične kleke F3.32 22-32 Balkánske subkontinentalne večnozelene šikare ervene kleke F3.33 22-33 Balkánske subkontinentalne večnozelene šikare divlje foje 22-34 F3.4 Planinske i subalpiiske listopadne šikare 22-4 Balkánske planinske i subalpiiske listopadne šikare sa 22-41 Balkánske planinske i subalpiiske listopadne šikare sa 22-42 Balkánske planinske i subalpiiske listopadne šikare sa 22-43 Balkánske planinske i subalpiiske listopadne šikare ive 22-44 F4 Umerene žbunaste vrištine 23 F4.2 Suve vrištine 23-1 F4.22 Subatlantske ŠCallunaČ - ŠGenistaČ vrištine 23-11 F4.27 Jugoistočnoevropska suve vrištine sa ŠErica herbaceaČ 23-12 23 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKaijuju cmaumuma.. f5 Makija., matoral i termo-mediteranska žbunjasta staništa 24 f5.3 Pseudomakiia 24-1 f5.31 Grčko-balkanska pseudomakiia 24-11 Bodliikave mediteranske vrištine (frigana, iežaste vrištine f7 i srodna vegetácii a obalskih klifova) 25 f7.4 Ježolike vrištine 25-1 f7.48 Grčko-balkanske šumske ježolike vrištine sa ŠAstraqalusČ 25-11 F7.481 25-111 f9 Rečné i ritske šikare 26 f9.1 Vrbovi žbunjaci ŠSalixČ uz potoke i jezera 26-1 f9.ll Oroqena žbunasta staništa uz potoke 26-11 F9.111 Oroqeni žbunjaci sive vrbe 26-111 F9.112 Oroqeni žbunjaci rakite 26-112 F9.113 Oroqeni žbunjaci prašljike 26-113 f9.12 Niziiski i brdski vrbovi žbunjaci ŠSalixČ uz potoke i rečice 26-12 f9.13 Planinski niski qrmliaci na šliunku uz potoke i rečice 26-13 Meziiski niski qrmliaci sa evropskom vresinom 26-131 Juqoistočnodinarski niski qrmliaci sa Majerovom vresinom F9.132 26-132 f9.2 Ritske i barske vrbové šikare ŠSalixČ 26-2 F9.21 Niziiski ritski i barski vrbaci sa 26-21 F9.22 Niziiski ritski i barski vrbaci sa 26-22 F9.23 Niziiski ritski i barski vrbaci sa 26-23 F9.24 Niziiski mešoviti ritski i barski vrbaci spp. 26-24 F9.25 Planinski tresavski vrbaci sa 26-25 f9.3 Južne rečne qaleriie i šikare 26-3 f9.31 Galerije sa ŠNerium oleanderČ, ŠVitex aqnus-castusČ i ŠTamarixČ 26-31 F9.4 Řare baqremca 26-4 fa Živice 27 fa.l Živice sa eqzotičnim v rstama 27-1 fa.2 Veoma održavane živice od autohtonih vrsta 27-2 fa.3 Živice boqate autohtonim vrstama 27-3 fa. 4 Živice siromašne autohtponim vrstama 27-4 fb Plantáže žbunova 28 fb. l Žbunaste plantáže sa kojih se sakuplja čitava biljka 28-1 fb.2 Žbunaste plantáže sa kojih se sakupljaju qrane ili listovi 28-2 fb.22 Vrbaci i ivici 28-21 fb.3 Žbunaste plantáže ukrasnih biljaka ili voča. Druqačije od vinoqrada 28-3 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 24 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " FB.31 Žbunasti i niski drvenasti vočniaci FB.32 Plantáže ukrasnoq šiblia FB.4 Vinoqradi ŠUME I ŠUMSKA STANIŠTA G POŠUMLJENE PO VRŠINĚ Gi Sirokolisne listopadne šume I DRUGE 28-31 28-32 28-4 Gl.l Rečne šume vrba ŠSalixČ, Jova ŠAlnusČ i breza ŠBetulaČ Gl.ll Vrbové ŠSalix Č šume oko reka Gl.lll Srednieevropske šume bele vrbe ŠSalix albaČ G1.114 Kontinentálne vrbové ŠSalixČ qalerije Kontinentálne vrbové ŠSalixČ qalerije na recentnim aluvijalnim G1.1141 nanosima G1.1142 Kontinentálne vrbové ŠSalixČ qalerije na qlejnim zemljištima G1.115 Poplavne šume vrba i topola G1.116 Poplavne šume bele topole G1.117 Poplavne šume crne topole G1.118 Poplavne šume sive topole Poplavne mešovite šume crne i bele topole G1.119 G1.12 Boreo-alpiiske rečne qalerije G1.121 Planinske qalerije sive jove ŠAlnus incanaČ G1.1211 Planinske monodominantne qalerije sive jove ŠAlnus incanaČ Planinske qalerije sive jove ŠAlnus incanaČ i crne jove Planinske qalerije sive jove ŠAlnus incanaČ sa qrabom G1.1213 Jasenovo ŠFraxinusČ - iovine ŠAlnusČ i hrastovo ŠQuercusČ G1.2 brestovo ŠUlmusČ - jaseňové ŠFraxinusČ šume duž reka Jasenovo-jovine ŠFraxinusČ - ŠAlnusČ šume duž potoka i rečica, G1.21 vlažne u vřeme viskoq vodostaja, ali ne i u vřeme niskoq vodostaja G1.211 Jasenovo-jovine ŠFraxinusČ - ŠAlnusČ šume duž potočiča i izvora G1.212 Jasenovo-jovine ŠFraxinusČ - ŠAlnusČ šume duž brzih reka Juqoistočno-evropske šume crne jove ŠAlnus qlutinosaČ duž G1.2121 brzih reka G1.213 Jasenovo-jovine ŠFraxinusČ - ŠAlnusČ šume duž sporih reka Mešovite hrastovo-brestovo-iasenovo ŠQuercusČ - ŠUlmusČ -G1.22 ŠFraxinusČ šume duž velikih reka Juqoistočno evropské jasenovo-hrastovo-jovine ŠFraxinusČ -G1.223 ŠQuercusČ - ŠAlnusČ šume Mešovite šume poljskoq jasena i lužnjaka G 1.2231 duž velikih reka 25 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKaijuju cmauuuuna.. Mešovite šume dlakavoq poljskoq jasena i G1.2232 lužnjaka duž velikih reka 11-2212 Mešovite šume poljskoq jasena , lužnjaka G1.2233 i qraba duž velikih reka 11-2213 Hiqrofilne šume lužnjaka i qraba 11-2214 Hiqrofilne šume lužnjaka i bele topole 11-2215 Hiqrofilne šume lužnjaka i crne topole 11-2216 G1.24 Hiqrofilne brestove šume duž velikih reka 11-23 G1.241 Hiqrofilne šume poljskoq bresta 11-231 G1.4 Bokolisne ritske šume koje se ne razvijaju na kiselom tresetu 11-3 G1.41 Ritske šume jove ŠAlnusČ koje se ne razvijaju na kiselom tresetu 11-31 G1.412 Stepske ritske šume crne jove ŠAlnus qlutinosaČ 11-311 G1.42 Ritske hrastove ŠQuercusČ šume 11-32 G1.44 Ritske šume poljskoq jasena ŠFraxinus anqustifoliaČ 11-33 G1.5 Bokolisne ritske šume na kiselom tresetu 11-4 G1.51 Brezové ŠBetulaČ šume na sfaqnumskim tresavama 11-41 G1.52 Ritske šume jove ŠAlnusČ na kiselom tresetu 11-42 G1.6 Bukové ŠFaqusČ šume 11-5 G1.69 Mezijske bukové ŠFaqusČ šume 11-51 G1.691 Mezijske brdské bukové ŠFaqusČ šume 11-511 G1.6911 Mezijske monodominantne brdské bukové šume 11-5111 G1.6912 Mezijske brdské bukové šume sa orahom 11-5112 G1.6913 Mezijske brdské bukové šume sa lipama spp. 11-5113 G1.6914 Mezijske brdské bukové šume sa kitnjakom 11-5114 G1.6915 Mezijske brdské bukové šume sa božikovinom 11-5115 G1.6916 Mezijske brdské bukové šume sa veprinom 11-5116 Mezijske brdské bukové šume sa krvavcem 11-5117 G1.692 Mezijske planinske acidofilne bukové ŠFaqusČ šume 11-512 G1.6921 Mezijske planinske bukové šume sa bekicama spp. 11-5121 G1.6922 Mezijske planinske bukové šume sa mahovinama 11-5122 Mezijske planinske bukové šume sa borovnicom 11-5123 Mezijske planinske bukové šume sa rebračom 11-5124 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 26 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Mezijske planinske bukové šume sa kestenom " 11-5125 G1.6926 Mezijske monodominantne acidofilne bukové šume 11-5126 G1.693 11-513 Mezijske planinske bukové šume sa crnim qrabom 11-5131 Mezijske planinske bukové šume sa jesenjim šašem 11-5132 Mezijske planinske bukové šume sa riqidnim šašem ' 11-5133 G1.6934 Mezijske planinske bukové šume sa tisom 11-5134 G1.694 11-514 G1.6941 Mezijske monodominantne planinske bukové šume 11-5141 Mezijske planinske bukové šume sa božikovinom 11-5142 Mezijske planinske bukové šume sa lovorvišniom 11-5143 G1.695 Mezijske subalpiiske bukové ŠFaqusČ šume 11-515 G1.6951 Mezijske monodominantne subalpiiske bukové šume 11-5151 Mezijske subalpiiske bukové šume sa qrčkim javorom 11-5152 G1.6953 Mezijske subalpiiske šume qrčkoq javora 11-5153 G1.696 Mezijske reliktně polidominantne bukové ŠFaqusČ šume 11-516 Mezijske reliktně polidominantne bukové ŠFaqusČ šume sa G1.6961 mečjom leskom 11-5161 Mezijske reliktně polidominantne bukové ŠFaqusČ šume sa G1.6962 javorima 11-5162 G1.6C llirske bukové ŠFaqusČ šume 11-52 G1.7 Termofilne listopadne šume 11-6 G1.73 Istočne šume medunca ŠQuercus pubescensČ 11-61 G1.732 Panónske šume medunca ŠQuercus pubescensČ 11-611 Panónske šume medunca ŠQuercus pubescensČ i beloq qraba G1.7321 11-6111 Panónske šume medunca ŠQuercus pubescensČ i crnoq jasena G1.7322 11-6112 G1.734 Mezijske šume medunca ŠQuercus pubescensČ 11-612 Mezijske šume medunca ŠQuercus pubescensČ i crnoq qraba G1.7341 11-6121 Mezijske šume medunca ŠQuercus pubescensČ i kitnjaka G1.7342 11-6122 Mezijske šume medunca ŠQuercus pubescensČ i cera 11-6123 27 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKaijuju cmaumuma.. G1.7344 Meziiske šume medunca ŠQuercus pubescensČ sa božurom 11-6124 G1.735 Ilirske šume medunca ŠQuercus pubescensČ 11-613 Gl.75 Juqoistočne subtermofilne hrastoveŠQuercusČ šume 11-62 G1.751 Meziiske šume kitnjaka 11-621 Meziiske monodominantne šume kitniaka na G1.7511 krečnjaku 11-6211 Meziiske monodominantne šume kitniaka na G1.7512 serpentinitu 11-6212 Meziiske šume kitniaka na serpentinitu sa G1.7513 crnim qrabom 11-6213 Meziiske šume kitniaka na serpentinitu sa G1.7514 crnim jaseňom 11-6214 Meziiske šume kitniaka na serpentinitu sa G1.7515 forzicijom 11-6215 Meziiske šume kitniaka na serpentinitu sa G1.7516 crnjušom 11-6216 Meziiske šume kitniaka na serpentinitu sa G1.7517 belim qrabom 11-6217 Meziiske šume kitniaka na serpentinitu sa G1.7518 krušinom 11-6218 Meziiske šume kitniaka na serpentinitu sa G1.7519 crvenom klekom 11-6219 Meziiske šume kitniaka na serpentinitu sa G1.751A rujem 11-621A Meziiske šume kitniaka na krečnjaku sa G1.751B crnim jaseňom 11-621B G 1.752 Meziiske šume hrasta 11-622 G 1.753 Meziiske šume cera 11-623 G1.7531 Meziiske šume cera na krečnjaku 11-6231 G 1.7532 Meziiske šume cera na serpentinitu 11-6232 G 1.755 11-624 G 1.757 Ilirske šume kitniaka 11-625 Gl.76 Balkansko-Anatolijske termofilne hrastove ŠQuercusČ šume 11-63 G1.761 Meziiske šume sladuna i cera 11-631 G1.7611 Tipična šuma sladuna i cera 11-6311 G1.7612 Šma sladuna i cera sa kostrikom 11-6312 G1.7613 Šma sladuna i cera sa runiavicama spp. 11-6313 G1.7614 Šma sladuna i cera sa beloqrabičem 11-6314 G1.7615 Šma sladuna i cera sa qrabom 11-6315 G1.7616 Šma sladuna i cera sa mahovinama 11-6316 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 28 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " G1.7617 Šma sladuna i cera sa virqilijanskim hrastom 11-6317 G1.7618 Šma sladuna i cera sa kitniakom 11-6318 G1.7619 Šma sladuna i cera sa lužniakom 11-6319 G1.761A Šma sladuna i cera sa crnim qrabom 11-631A G1.761B Šma sladuna i cera sa orahom 11-631B G1.761C Kosovsko-metohijska Šuma sladuna i cera 11-631C G1.761D Šma sladuna i cera sa meduncem 11-631D G1.761E Šma sladuna i cera sa bukvom 11-631E G 1.762 Mezijske šume sladuna 11-632 G 1.763 Mezijske šume virqiliianskoq hrasta 11-633 G1.78 Šme makedonskoq hrasta ŠQuercus trojanaČ 11-64 G1.7A Stepske hrastove ŠQuercusČ šume 11-65 G1.7A1 Eurosibirske stepske hrastove ŠQuercusČ šume 11-651 Panónska šuma sladuna i cera ' 11-6511 G1.7A12 Panónske šume virqiliianskoq hrasta 11-6512 G1.7A14 Panónske šume lužnjaka na lesu 11-6513 Panónska šuma kitniaka i cera ' 11-6514 Panónske šume kitniaka i ruia 11-6515 G1.7A17 Panónske šume cera na lesu 11-6516 G1.7A18 Panónske šume kitniaka na serpentinitu 11-6517 G1.7C Mešovite termofilne šume 11-66 G1.7C1 Crnoqrabove ŠOstrva carpinifoliaČ šume 11-661 G1.7C11 Crnoqrabove ŠOstrva carpinifoliaČ šume na krečnjaku 11-6611 G1.7C111 na krečnjaku 11 -66111 Crnoqrabove ŠOstrva carpinifoliaČ šume na krečniaku sa G1.7C112 crnim iasenom Crnoqrabove ŠOstrva carpinifoliaČ šume na krečniaku sa 11 -66112 G1.7C113 iavorima spp. Crnoqrabove ŠOstrva carpinifoliaČ šume na krečniaku sa 11 -66113 G1.7C114 hrstovima spp. Crnoqrabove ŠOstrva carpinifoliaČ šume na krečniaku sa 11 -66114 G1.7C115 orahom 11 -66115 Crnoqrabove ŠOstrva carpinifoliaČ šume na krečniaku sa G1.7C116 mečiom leskom 11 -66116 G1.7C12 Crnoqrabove ŠOstrva carpinifoliaČ šume na serpentinitu 11 -6612 29 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMeuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. Monodominantne crnoqrabove SOstrva carpinifoliaC šume G1.7C121 na serpentinitu 11-66121 Crnoqrabove ŠOstrva carpinifoliaC šume na serpentinitu sa G1.7C122 kitniakom 11-66122 G1.7C2 Beloqrabove ŠCarpinus orientalisČ šume 11-662 G1.7C21 Beloqrabove ŠCarpinus orientalisČ šume na krečniaku 11-6621 Monodominantne beloqrabove ŠCarpinus orientalisČ šume G1.7C211 na krečniaku 11-66211 Beloqrabove ŠCarpinus orientalisČ šume sa jorgovanom G1.7C212 na krečniaku 11-66212 Belograbove ŠCarpinus orientalisČ šume sa hrastovima G1.7C213 spp. na krečniaku 11-66213 Belograbove ŠCarpinus orientalisČ šume sa javorima G1.7C214 spp. na krečniaku 11-66214 Ostale belograbove ŠCarpinus orientalisČ šume na G1.7C215 krečniaku 11-66215 G1.7C22 Belograbove ŠCarpinus orientalisČ šume na silikátu 11-6622 Monodominantne belograbove ŠCarpinus orientalisČ šume G1.7C221 na silikátu 11-66221 Belograbove ŠCarpinus orientalisČ šume sa jorgovanom G1.7C222 na silikátu 11-66222 Belograbove ŠCarpinus orientalisČ šume sa hrastovima G1.7C223 spp. na silikátu 11-66223 G1.7C23 Belograbove ŠCarpinus orientalisČ šume na serpentinitu 11-6623 Monodominantne belograbove ŠCarpinus orientalisČ šume G1.7C231 na serpentinitu 11-66231 G1.7C3 Termofilne javorové ŠAcerČ šume 11-663 G1.7C4 Termofilne šume lipe ŠTiliaČ 11-664 G1.7C5 Šme kopriviča ŠCeltis australisČ 11-665 G1.7C6 Termofilne jaseňové ŠFraxinusČ šume 11-666 Panónske šumostepe sa klekama I topolom ŠJuniperusČ - G1.7C7 ŠPopulusC 11-667 G1.7C9 Zapadnoaziiske šumostepe sa drvečem divlieg voča 11-668 G1.7D Šme pitomog kestena ŠCastanea sativaČ 11-67 G1.7D1 Grčko-balkanske šume pitomog kestena ŠCastanea sativaČ 11-671 G1.7D11 Monodominantne šume pitomog kestena ŠCastanea sativaČ 11-6711 Šume pitomog kestena ŠCastanea sativaČ sa kitniakom G1.7D12 11-6712 Šume pitomog kestena ŠCastanea sativaČ sa orahom 11-6713 G1.7D4 llirske šume pitomog kestena ŠCastanea sativaČ 11-672 G1.8 Acidofilne šume u koiima dominiraju hrastovi ŠQuercusČ 11-7 G1.87 Srednje-evropske acidofilne hrastove ŠQuercusČ šume 11-71 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 30 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " G1.871 Meziiske acidofilne šume kitniaka 11-711 G1.872 Meziiske acidofilne šume cera 11-712 G1.8A Kontinentálne šume hrasta kitniaka ŠQuercus petraeaČ 11-72 G1.8B Kontinentálne šume istočnoq hrasta ŠQuercus polycarpaČ 11-73 Šme sa brezama ŠBetulaČ, trepetljikom ŠPopulus tremulaČ, jarebikom ŠSorbus aucupariaC ili leskom ŠCorylus avellanaC izvan zóne G1.9 vodotokove 11-8 G1.91 Brezové ŠBetulaČ šume na nezamočvarenom terénu 11-81 G1.91B Balkánske brezové ŠBetulaČ šume na nezamočvarenom terénu 11-811 G1.92 Šme trepetjike ŠPopulus tremulaČ 11-82 G1.922 Nizijske nemorálne šume trepetljike ŠPopulus tremulaČ 11-821 G1.923 Montana staništa Populus tremula 11-822 G1.924 Submediteranska staništa trepetljike ŠPopulus tremulaČ 11-823 G1.93 Šme jarebike ŠSorbus aucupariaC 11-83 Šma trepetljike ŠPopulus tremulaČ i breze ŠBetulaČ sa zovama G1.95 ŠSambucusČ 11-84 Mezo- i eutrofne šume sa ŠQuercusČ, ŠCarpinusČ, ŠFraxinusČ, GLA ŠAcerČ, ŠTiliaČ, ŠUlmusČ i srodne šume 11-9 Šme hrastova ŠQuercusČ - iasena ŠFraxinusČ i qraba ŠCarpinus G1A1 betulusC na eutrofnim i mezotrofnim zemljištima 11-91 G1A1A llirske hrastovo-qrabove ŠQuercusČ - ŠCarpinus betulusC šume 11-911 Pannonske hrastovo-qrabove ŠQuercusČ - ŠCarpinus betulusC G1A1B šume 11-912 11- Panonske kitniakovo-qrabove ŠQuercus petraeaČ - ŠCarpinus 91311- G1.A1B1 betulusC šume 9121 Panónske lužniakovo-qrabove ŠQuercus roburČ - ŠCarpinus G1.A1B2 betulusC šume 11-9122 Juqoistočno evropské hrastovo-qrabove ŠQuercusČ - ŠCarpinus G1A1C betulusC šume 11-913 Meziiske kitniakovo-qrabove ŠQuercus petraeaČ - ŠCarpinus G1.A1C1 betulusC šume 11-9131 Meziiske lužniakovo-qrabove ŠQuercus roburČ - ŠCarpinus G1.A1C2 betulusC šume 11-9132 Meziiske sladunovo-qrabove ŠQuercus frainettoČ - ŠCarpinus G1.A1C3 betulusC šume 11-9133 Meziiske cerovo-qrabove ŠQuercus cerrisČ - ŠCarpinus G1.A1C4 betulusC šume 11-9134 Meziiske mešovite hrastovo-qrabove ŠQuercusČ spp. G1.A1C5 ŠCarpinus betulusC šume 11-9135 G1A2 Jaseňové ŠFraxinusČ šume izvan zóne vodotokova 11-92 Jaseňové ŠFraxinus excelsiorČ šume sa javorovima G1.A22 spp.izvan zóne vodotokova 11-921 Jaseňové ŠFraxinus excelsiorČ šume sa lipama spp.izvan G1.A24 zóne vodotokova 11-922 31 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKaijuju cmaumuma.. G1.A3 Grabove ŠCarpinus betulusČ šume 11-93 G1.A32 Istočne arabove ŠCarpinus betulusČ šume 11-931 G1.A4 Šume u klisurama i strmim padinama 11-94 G1.A46 Juqoistočno evropské šume u klisurama 11-941 Reliktně polidominantne šume u klisurama i kanionima sa G1.A461 dominaciiom mečie leske Reliktně polidominantne šume mečie leske sa iasenom Reliktně polidominantne šume mečie leske sa pančičevim maklenom 11-94112 Reliktně polidominantne šume mečie leske sa hrastovima spp. Reliktně polidominantne šume mečie leske sa ioraovanom Ovrinaa vulaaris> 11-94114 Reliktně polidominantne šume u klisurama i kanionima sa G1.A462 dominaciiom hrastova spp. 11-9412 Šume u klisurama i kanionima sa pančičevom omorikom 11-9413 G1.A48 Šme oraha 11-942 G1.A481 Monodominantne šume oraha 11-9421 G1.A482 Šume oraha sa iovom 11-9422 G1.A483 Šume oraha sa koprivičem 11-9423 Šume oraha sa crnim qrabom 11-9424 G1.A5 Lipové ŠTiliaČ šume 11-95 G1.A53 Istočnoevropske lipové ŠTiliaČ šume 11-951 G1.A6 Brestove ŠUlmusČ šume izvan rečnih tokova 11-96 G1.A61 Šme ŠUlmus minorČ 11-961 G1.A62 Šme ŠUlmus alabraČ i ŠUlmus laevisČ 11-962 G1.B Šume iove ŠAlnusČ daleko od reka 11-A G1.B2 Nemorálne šume iove ŠAlnusČ 11-A1 Gl.C Izrazito veštačke širokolisne listopadne šumske plantáže 11-B G1.C1 Plantáže topole ŠPopulusČ 11-B1 G1.C2 Plantáže listopadnih eazotičnih hrastove ŠQuercusČ 11-B2 G1.C3 Plantáže baarema ŠRobiniaČ 11-B3 G1.C4 Druqe širokolisne listopadne plantáže 11-BZ G1.C5 Veštački podiqnuta sastoiina vrbe 11-B4 G1.C6 Veštački podiqnuta sastoiina bele iove 11-B5 G1.C7 Veštački podiqnuta sastoiina crne iove 11-B6 G1.C8 Veštački podiqnuta sastoiina topola i crne iove 11-B7 G1.C9 Veštački podiqnuta sastoiina topola i poliskoq iasena 11-B8 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 32 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " G1.CA Veštački podiqnuta sastoiina poliskoq iasena 11-B9 G1.CB Veštački podiqnuta sastoiina lužniaka 11-BA G1.CC Veštački podiqnuta sastoiina lužniaka i qraba 11-BB Veštački podiqnuta sastoiina lužniaka sa prirodno obnovljenim G1.CD jaseňom 11 -BC G1.CE Veštački podiqnuta sastoiina cera 11-BD G1.CF Veštački podiqnuta sastoiina lužniaka i cera 11-BE G1.CG Veštački podiqnuta sastoiina sladuna 11-BF G1.CH Veštački podiqnuta sastoiina sladuna i cera 11-BG G1.CI Veštački podiqnuta sastoiina medunca 11-BH G1.CJ Veštački podiqnuta sastoiina kitniaka 11-BI G1.CK Veštački podiqnuta sastoiina kitniaka i cera 11-BJ G1.CL Veštački podiqnuta sastoiina bukve 11-BK G1.CM Veštački podiqnuta sastoiina bresta 11-BL G1.CN Veštački podiqnuta sastoiina javora 11-BM G1.CO Veštački podiqnuta sastoiina mečie leske 11 -BN G1.CP Veštački podiqnuta sastoiina crnoq iasena 11-BO G1.CQ Veštački podiqnuta sastoiina lipe 11-BP G1.CR Veštački podiqnuta sastoiina beloq iasena 11-BQ G1.CS Veštački podiqnuta sastoiina crnoq oraha 11-BR G1.CT Veštački podiqnuta sastoiina američkoq iasena 11-BS G1.CU Veštački podiqnuta sastoiina qledičiie 11-BT G1.CV Veštački podiqnuta sastoiina kiseloq drveta 11 -BU G1.CW Veštački podiqnuta sastoiina jasenolikoq javora 11-BV G1.CX Veštački podiqnuta sastoiina platana 11-BW G1.CY Veštački pidiqnuta sastoiina katalpe 11-BX G1.CZ Veštački podiqnuta sastoiina sibirskoq bresta 11-BY Gl.D Zasadi vočaka i dirveča sa orašastim plodovima 11-C G1.D1 Plantáže pitomoq kestena ŠCastenea sativaČ 11-C1 G1.D2 Šumarci oraha ŠJuqlansČ 11-C2 G1.D3 Šumarci badema ŠPrunus amyqdalusČ 11-C3 G1.D4 Vočnjaci 11-C4 G1.D5 Druqi vočnjaci od drveta sa visokim stablima 11-C5 G3 Četinarske šume 12 G3.1 Šme iele ŠAbiesČ i smrče ŠPiceaČ 12-1 G3.12 Kalcifilne jelove šume ŠAbies albaČ 12-11 G3.121 Dinarske klacifilne jelove šume ŠAbies albaČ 12-111 G3.1211 Dinarske klacifilne monodominantne jelove šume ŠAbies albaČ 12-1111 Dinarske kalcifilne jelovo ŠAbies albaČ smrčeve G3.1212 šume 12-1112 G3.13 Acidofilne jelove šume ŠAbies albaČ 12-12 G3.131 Dinarske acidofilne jelove šume ŠAbies albaČ 12-121 G3.1311 Dinarske acidofilne monodominantne jelove šume ŠAbies albaČ 12-1211 Dinarske acidofilne jelovo ŠAbies albaČ smrčeve G3.1312 šume 12-1212 G3.16 Meziiske jelove šume ŠAbies albaČ 12-13 33 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKaijuju cmaumuma.. G3.161 Mezijske kalcifilne monodominantne ielove šume ŠAbies albaČ 12-131 Mezijske kalcifilne jelovo ŠAbies albaČ smrčeve G3.162 šume 12-132 G3.163 Mezijske acidofilne monodominantne ielove šume ŠAbies albaČ 12-133 Mezijske acidofilne jelovo ŠAbies albaČ smrčeve G3.164 šume 12-134 G3.17 Balkansko-pontske ielove šume ŠAbiesČ 12-14 G3.1E Južnoevropske smrčeve šume ŠPicea abiesČ 12-15 G3.1E1 Juqoistočno mezijske smrčeve šume ŠPicea abiesČ 12-151 G3.1E3 Pelaqonidne smrčeve šume ŠPicea abiesČ 12-152 G3.1E4 12-153 G3.1E41 Balkánske acidofilne smrčeve šume ŠPicea abiesČ 12-1531 G3.1E42 Balkánske kalcifilne smrčeve šume ŠPicea abiesČ 12-1532 G3.1E5 Dinarske smrčeve šume ŠPicea abiesČ 12-154 G3.1E51 Dinarske kalcifilne smrčeve šume ŠPicea abiesČ 12-1541 G3.1E52 Dinarske acifoilne smrčeve šume ŠPicea abiesČ 12-1542 G3.1E53 Dinarske serpentinofilne smrčeve šume ŠPicea abiesČ 12-1543 G3.1G Šme omorike ŠPicea omorikaČ 12-16 G3.1I Ponovno pošumliene ielove šume ŠAbiesČ 12-17 G3.1J Ponovno pošumliene smrčeve šume ŠPiceaČ 12-18 G3.1K Serpentinofilne ielove šume ŠAbies albaČ 12-19 G3.1K1 Dinarske serpentinofilne ielove šume ŠAbies albaČ 12-191 Dinarske serpentinofilne jelovo ŠAbies albaČ smrčeve šume 12-1911 G3.4 Beloborove šume ŠPinus sylvestrisČ iužno od tajge 12-2 G3.4C Juqoistočno evropské beloborove šume ŠPinus sylvestrisČ 12-21 G3.4C1 Dinarske beloborove šume na krečniaku 12-211 G3.4C2 Dinarske beloborove šume na serpentinitu 12-212 Evropské ponovno pošumliene površine pod belim borom ŠPinus G3.4F sylvestrisČ 12-22 G3.5 Crnoborove šume ŠPinus niqraČ 12-3 G3.52 Zapadno balkánske crnoborove šume ŠPinus niqraČ 12-31 G3.521 Zapadno balkánske crnoborove šume ŠPinus niqraČ na krečniaku 12-311 Zapadno balkánske crnoborove šume ŠPinus niqraČ na G3.522 serpentinitu 12-312 Crnoborove šume ŠPinus niqraČ na serpentinitu sa vresom G3.5221 12-3121 Crnoborove šume ŠPinus niqraČ na serpentinitu sa 12-3122 Crnoborove šume ŠPinus niqraČ na serpentinitu sa 12-3123 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 34 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Crnoborove šume SPinus niqraC na serpentinitu sa 12-3124 G3.56 Šme ŠPinus pallasianaČ i ŠPinus banaticaČ 12-32 Šme palasovoq bora ŠPinus pallasianaČ na krečnjačkim liticama sa G3.561 tisom 12-321 Šme palasovoq bora ŠPinus pallasianaČ na krečnjačkim liticama sa G3.562 12-322 Šme palasovoq bora ŠPinus pallasianaČ na krečnjačkim liticama sa G3.563 12-323 G3.57 Ponovno pošumljene površine pod crnim borom ŠPinus niqraČ 12-33 Centralnobalkanske crnoborovo ŠPinus niqraČ - beloborove šume na serpentinitu 12-34 G3.6 Subalpijsko mediteranske borové šume ŠPinusČ 12-4 G3.61 Šme munike ŠPinus leucodermisČ 12-41 G3.611 Šume munike na krečniaku 12-411 G3.6111 Monodominantne šume munike na krečniaku 12-4111 Šume munike na krečniaku sa purpurnim kukurekom G3.61111 12-41111 Šume munike na krečniaku sa iesenjom šašikom 12-41112 Šume munike na krečniaku sa šumskom bekicom 12-41113 G3.61114 Šume munike na krečniaku sa 12-41114 G3.61115 Šume munike na krečniaku sa 12-41115 G3.61116 Šume munike na krečniaku sa mahovinama 12-41116 G3.61117 Šume munike na krečniaku sa lišaievima 12-41117 Šume munike na krečniaku na nitrifikovanom zemljištu sa G3.61118 koprivama spp. 12-41118 G3.6112 Munikove šume na krečniaku sa 12-4112 G3.6113 Munikove šume na krečniaku sa 12-4113 G3.612 Šume munike na serpentinitu 12-412 G3.6121 Šume munike na serpentinitu sa 12-4121 G3.613 12-41211 G3.62 Šme molike ŠPinus peuceČ 12-42 G3.621 Šume molike na silikátu 12-421 G3.6211 Monodominantne šume molike na silikátu 12-4211 Šume molike na silikátu sa vulfenijom (= G3.62111 auct. Bale.) 12-42111 G3.62112 Šume molike na silikátu sa 12-42112 G3.62113 Šume molike na silikátu sa 12-42113 G3.6212 Molikove šume na silikátu sa smrčom 12-4212 35 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMeuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. Molikove šume na silikátu sa rdjastim rododendronom G3.6213 12-4213 G3.6214 Molikove šume na silikátu sa krivuliem 12-4214 G3.6215 Molikove šume na silikátu sa borovnicom 12-4215 G3.622 Šume molike na krečniaku 12-422 G3.63 Mešovite šume munike i molike 12-43 G3.631 Mešovite šume munike i molike 12-431 G3.632 12-432 Mešovite šume munike i molike sa smrčom i ielom G3.633 12-433 G3.9 Četinarske šume u kojima dominiraju ŠCupressaceaeČ ili ŠTaxaceaeČ 12-5 G3.93 Grčke šume ŠJuniperus excelsaČ 12-51 G3.97 Zapadno-palearktičke šume tise ŠTaxus baccataČ 12-52 G3.99 Šme ŠJuniperus oxycedrusČ 12-53 G3.E Nemorálne vlažne četinarske šume 12-6 G3.E3 Balkánske beloborove tresavske šume ŠPinus sylvestrisČ 12-61 G3.E5 Nemorálne tresavske smrčeve šume ŠPiceaČ 12-62 G3.E51 Dinarske smrčeve šume ŠPicea abiesČ na sfaqnumskom tresetu 12-621 G3.F Izrazito veštački četinarski zasadi 12-7 G3.F1 Zasadi autohtonih četinara 12-71 G3.F11 Veštački podiqnuta sastoiina smrče 12-711 Veštački podiqnuta sastojina smrče sa prirodno obnovljenim G3.F111 kitnjakom 12-7111 Veštački podiqnuta sastoiina smrče sa prirodno obnovljenom G3.F112 bukvom 12-7112 G3.F12 Veštački podiqnuta sastoiina omorike 12-712 G3.F13 Veštački podiqnuta sastoiina jele 12-713 G3.F14 Veštački podiqnuta sastoiina crnoq bora 12-714 G3.F14 Veštački podiqnuta sastoiina beloq bora 12-715 Veštački podiqnuta sastoiina crnoq bora sa prirodno obnovljenim G3.F141 kitnjakom 12-7151 Veštački podiqnuta sastoiina beloq bora sa prirodno obnovljenim G3.F141 kitnjakom 12-7152 Veštački podiqnuta sastoiina crnoq bora sa prirodno obnovljenom G3.F142 bukvom 12-7153 Veštački podiqnuta sastoiina beloq bora sa prirodno obnovljenom G3.F142 bukvom 12-7154 Veštački podiqnuta sastoiina crnoq bora sa prirodno obnovljenom G3.F143 ielom 12-7155 G3.F15 Veštački podiqnuta sastoiina molike 12-716 G3.F16 Veštački podiqnuta sastoiina crnoq i beloq bora 12-717 G3.F17 Veštački podiqnuta sastoiina smrče i crnoq bora 12-718 G3.F18 Veštački podiqnuta sastoiina smrče i beloq bora 12-719 G3.F19 Veštački podiqnuta sastoiina smrče, beloq i crnoq bora 12-71A STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 36 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " G3.F1A Veštački podiqnuta sastoiina iele i smrče 12-71B G3.F2 Zásad i eqzotičnih četinara 12-72 G3.F21 Veštački podiqnuta sastoiina duqlaziie 12-721 G3.F22 Veštački podiqnuta sastoiina borovca 12-722 G3.F23 Veštački podiqnuta sastoiina ariša 12-723 G3.F24 12-724 Veštački podiqnuta sastoiina normandiane 12-725 G3.F26 Veštački podiqnuta sastoiina džefreja 12-726 G3.F27 Veštački podiqnuta sastoiina ponderose 12-727 G3.F28 Veštački podiqnuta sastoiina kedra spp. 12-728 G3.F29 Veštački podiqnuta sastoiina virqiliane 12-729 Veštački podiqnuta sastoiina virdžinijske borovice - kleke G3.F2A 12-72A G3.F3 Zásad i eqzotičnih četinara 12-73 G3.F31 Veštački podiqnuta sastoiina crnoq bora, beloq bora i ariša 12-731 G3.F32 Veštački podiqnuta sastoiina smrče, beloq bora i ariša 12-732 G3.F33 Veštački podiqnuta sastoiina smrče, crnoq bora i ariša 12-733 G3.F34 Veštački podiqnuta sastoiina smrče, beloq bora, crnoq bora i ariša 12-734 G4 Mešovite listopadne i četinarske šume 13 G4.1 Mešovite močvarne šume 13-1 G4.11 Balkánske mešovite močvarne šume iove i omorike 13-11 Planinske qalerije sive jove ŠAlnus incanaČ sa smrčom 13-12 G4.4 Mešovite belo borovo-brezove šume ŠPinus sylvestrisČ - ŠBetulaČ 13-2 G4.5 Mešovite belo borovo-bukove šume ŠPinus sylvestrisČ - ŠFaqusČ 13-3 G4.6 Mešovite jelovo-smrčevo-bukove šume ŠAbiesČ - ŠPiceaČ - ŠFaqusČ 13-4 G4.61 Mešovite bukovo-jelove šume 13-41 G4.611 Mešovite bukovo-jelove šume na silikatima 13-411 G4.612 Mešovite bukovo-jelove šume na karbonatima 13-412 G4.613 Mešovite bukovo-jelove šume na serpentinitima 13-413 G4.62 Mešovite bukovo-jelovo-smrčeve šume 13-42 G4.63 Mešovite bukovo-smrčeve šume 13-43 G4.64 Mešovite bukovo-ielovo-borovo-omorikove šume 13-44 G4.65 Mešovite bukovo-ielovo-smrčevo-omorikove šume 13-45 G4.66 Mešovite bukovo-ielovo-smrčevo-borove šume 13-46 Mešovite šume beloq bora ŠPinus sylvestrisČ i acidofilnih hrastova G4.7 ŠQuercusČ 13-5 37 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKaijuju cmaumuma.. Subkontinentalne nemorálně borovo-hrastove ŠPinusČ - ŠQuercusČ G4.71 šume 13-51 G4.F Mešoviti šumski zasadi 13-6 G4.F1 Veštački podianuta sastoiina sladuna, cera i crnoa bora 13-61 G4.F2 Veštački podianuta sastoiina sladuna, cera i beloa bora 13-62 G4.F3 Veštački podianuta sastoiina kitniaka i crnoa bora 13-63 G4.F4 Veštački podianuta sastoiina kitniaka i beloa bora 13-64 Veštački podianuta sastoiina crnoa bora sa prirodno obnovlienim G4.F5 kitniakom 13-65 Veštački podianuta sastoiina crnoa bora sa prirodno obnovlienom G4.F6 bukvom 13-66 Veštački podianuta sastoiina crnoa bora sa prirodno obnovlienom G4.F7 ielom 13-67 Veštački podianuta sastoiina beloa bora sa prirodno obnovlienim G4.F8 kitniakom 13-68 Veštački podianuta sastoiina beloa bora sa prirodno obnovlienom G4.F9 bukvom 13-69 G4.G Mešovite šume crnoa bora ŠPinus niaraČ i klacifilnih liščara 13-7 Mešovite šume crnoa bora ŠPinus niaraČ i crnoa araba 13-71 Mešovite šume crnoa bora ŠPinus niaraČ i mečie leske 13-72 Mešovite šume crnoa bora ŠPinus niaraČ i kitniaka 13-73 Mešovite munikovo-molikovo-bukove šume ŠPinus heldreichiiČ - G4.H SPinus peuceC - SFaausC 13-8 G4.H1 Mešovite bukovo-munikove šume 13-81 G4.H2 Mešovite bukovo-ielovo-munikove šume 13-82 G4.H3 Mešovite bukovo-smrčevo-molikove šume 13-83 G4.H4 Mešovite kitniakovo-munikove šume 13-84 Drvoredi, male antropogene šume, nedávno posečené G5 šume, mladé šume i šume paniače 14 G5.1 Drvoredi 14-1 G5.2 Male širokolisne listopadne antropoaene šume 14-2 G5.4 Male četinarske antropoaene šume 14-3 G5.5 Male mešovite širokolisne i četinarske antropoaene šume 14-4 G5.6 Mladé prirodne i polu prirodne šume i ponovno izrasle šume 14-5 G5.61 Listopadne šikarste šume 14-51 G5.62 Mešovite šikaraste šume 14-52 G5.63 Četinarske šikarste šume 14-53 G5.64 Pred-šume rastučih tresava 14-54 G5.7 Šume paniače i mladi zasadi 14-6 G5.71 Šume paniače 14-61 G5.72 Mladi širokolini listopadni zasadi 14-62 G5.74 Mladi četinarski zasadi 14-63 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 38 Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " G5.75 Mladi mešoviti širokolisni i četinarski zasadi 14-64 G5.76 Zasadi drveča za potpunu eksploataciiu 14-65 G5.8 Skoriie krčené površine 14-7 G5.81 Skoriie krčené površine, bivšeq širokolisnoq drveča 14-71 G5.82 Skoriie krčené površine, bivšeq četinarskoq drveča 14-72 G5.83 Skoriie krčené površine, bivših mešovitih širokolisno-četinarskih šuma 14-73 UNUTARKONTINENTALNA STANIŠTA SA h SLABO RAZVIJENOM VEGETACIJOM 4 Terestrične podzemne pecině, pečinski sistemi., prolazi i Hl vodene mase 41 HLI Ulazi u pečine 41-1 Hl.2 Unutrašnjosti pečina 41-2 Hl.22 Pečine sa subtroqlofilnim kičmenjacima 41-21 Hl.221 41-211 Hl.23 Pečine sa troqlobiontnim beskičmeniacima 41-22 Hl.231 41-221 Hl.232 41-222 Hl.233 41-223 Hl.24 Pečine sa troqlofilnim beskičmeniacima 41-23 Hl.25 Pečine sa subtroqlofilnim beskičmeniacima 41-24 Hl.3 Mračni podzemni prolazi 41-3 Hl.5 Podzemne staiače vodene mase 41-4 Hl.51 Stalne podzemne staiače vodene mase 41-41 Hl.52 Povremene podzemne staiače vodene mase 41-42 Hl.6 Podzemne tekuče vodene mase 41-5 Hl.62 Povremene podzemne tekuče vodene mase 41-51 Hl.7 Iskoriščeni podzemni rudnici i tuneli 41-6 h2 Sipari 42 h2.3 Umereni planinski kiseli silikatni sipari 42-1 H2.33 Juqoistočnoevropski visokoplaninski silikatni sipari 42-11 h2.4 Umereni planinski krečnjački i ultrabazični sipari 42-2 h2.43 Fini krečnjački sipari 42-21 H2.46 Juqoistočnoevropski visokoplaninski serpeninitski sipari 42-22 h2.5 Kiseli silikatni sipari na toplim ekspozicijama 42-3 H2.51 Juqoistočnoevropski kiseli silikatni sipari na toplim ekspozicijama 42-31 H2.511 llirsko-zapadnomeziiski krečnjački sipari 42-311 H2.512 42-312 h2.6 Krečnjački i ultra-bazični sipari toplih ekspozicija 42-4 h2.6b llirski planinski krečnjački sipari 42-41 39 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKaijuju cmaumuma.. H2.6B1 H2.6B2 H2.6C H2.6D H2.6D1 H2.6D2 H2.6E H2.6G H3 H3.1 H3.15 H3.151 H3.1511 H3.1512 H3.152 H3.1521 H3.1522 H3.1523 H3.1524 H3.1C H3.2 H3.2A H3.2A1 H3.2A11 H3.2A12 H3.2A13 H3.2A14 H3.2A15 H3.2A16 H3.2A17 Ilirsko-zapadnomeziiski krečniački sipari Mezijsko-severnoskardopindski krečnjački sipari llirski submediteranski sipari llirski planinski serpentinski sipari llirsko-zapadnomeziiski serpentinski sipari Mezijsko-severnoskardopindski serpentinski sipari llirski sipari sa ŠAchnatherum calamaqrostisČ Mezijski submediteranski sipari Unutarkontinentalni klifovi., stenoviti platoi i ravne površí i velikí obluci Kiseli silikatni unutarkontinentalni klifovi Grčko-Karpato-Balkanski silikatni klifovi sa ŠSileneČ llirsko-zapadnomeziiski silikatni klifovi Juqoistočnodinarski alpiiski ŠSaxifraqa cvmosaČ silikatni klifovi llirsko-zapadnomeziiski subalpijski ŠAsplenium septentrionaleČ silikatni klifovi Mezijsko-severnoskardopindski silikatni klifovi Mezijsko-severnoskardopindski_subalpijski SSilene lerchenfeldianaC silikatni klifovi Mezijsko-severnoskardopindski subalpijski ŠAsplenium septentrionaleČ silikatni klifovi Severnoskardopindski alpiiski ŠPotentilla doerfleriČ silikatni klifovi Mezijsko-severnoskardopindski alpiiski ŠSaxifraqa cymosaČ silikatni klifovi Napuštěni silikatni kamenolomi Bazični i ultra bazični unutarkontinentalni klifovi llirsko-qrčko-balkanski klifovi sa Potentilla llirsko-zapadnomeziiski karbonatni klifovi llirsko-zapadnomeziiski alpiiski i subalpijski - karbonatni klifovi Juqoistočnodinarski alpiiski i subalpijski karbonatni klifovi Juqoistočnodinarski alpiiski i subalpijski karbonatni klifovi llirsko-zapadnomeziiski montani i submontani karbonatni klifovi llirsko-zapadnomeziiski montani i submontani karbonatni klifovi llirsko-zapadnomeziiski montani i submontani karbonatni klifovi llirsko-zapadnomeziiski montani i submontani karbonatni klifovi 42-411 42^12 42-42 42-43 42-431 42-432 42-44 42- 441 43 43- 1 43-11 43-111 43-1111 43-1112 43-112 43-1121 43-1122 43-113 43-1131 43-12 43-2 43-21 43-211 43-2111 43-2112 43-2113 43-2114 43-2115 43-2116 43-2117 llirsko-zapadnomezijske montane i submontane karbonatne stene u potkapinama i na kontranaqibima 43-2118 H3.2A2 43-212 Mezijski alpiiski i subalpijski karbonatni H3.2A21 klifovi 43-2121 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 40 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Mezijsko-severnoskardopindski alpijski i subalpijski karbonatni klifovi 43-2122 Mezijsko-severnoskardopindski montani i submontani karbonatni klifovi 43-2123 Severnoskardopindski_subalpijsko-alpijski_- H3.2A24 karbonatni klifovi 43-2124 Severnoskardopindski subalpijsko-alpijski karbonatni H3.2A25 klifovi 43-2125 Meziisko-severnoskardopindske montane i submontane karbonatne stene u potkapinama i na H3.2A26 kontranaqibima 43-2126 H3.2F Napuštěni krečnjački kamenolomi 43-22 H3.2I Umerene zaiednice na serpentinskim i bazaltnim klifovima 43-23 H3.2I1 llirsko-zapadnomezijski ultrabazični klifovi 43-231 llirsko-zapadnomeziiski subalpijsko-alpijski H3.2I11 serpentinitski klifovi 43-2311 llirsko-zapadnomeziiski subalpijsko-alpijski serpentinitski klifovi 43-2312 llirsko-zapadnomeziiski montani i submontani H3.2I13 serpentinitski klifovi 43-2313 H3.2I2 43-232 H3.4 Vlažni unutarkontinentalni klifovi 43-3 H3.43 llirsko-qrčko-balkanski vlažni karbonatni klifovi 43-31 H3.431 43-311 H3.432 43-312 Mezijski montani i submontani H3.4321 vlažni karbonatni klifovi 43-3121 H5.5 Spaljene zone bez ili sa veoma raštrkanom vegetacijom 44-1 H5.51 Skorije qorela zemljišta bez veqetacije 44-11 H5.52 Spaliene površi sa raštrkanom vegetacijom 44-12 H5.6 Gažene površi 45-1 H5.61 Gole stáze 45-11 REDOVNO ILI SKORO KULTIVISANA AGRIKULTURNA, HORTIKULTURNA ILI DOMAČA STANIŠTA n Obradive površine i baště u kojima se gaie usevi za tržiště 71 11.1 Intenzivně monokultuře 71-1 11.11 Veliké intenzivně monokultuře (>25ha) 71-11 11.12 Srednie intenzivně monokultuře (1-25ha) 71-12 11.13 Male intenzivně monokultuře (<1ha) 71-13 11.2 Mešovite kultuře povrtnjaka i hortikulturnih bašti 71-2 11.21 Veliki povrtnjaci i hortikulturne površine 71-21 41 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. 11.22 Mali povrtniaci i hortikulturně površine, uključujuči i parcele 71-22 Obradive površine sa monokulturama koje rastu pod aqrikulturnim 11.3 metodama maloq intenziteta 71-3 11.4 Plavné ili poplavne površine pod kulturama uključujuči polia pirinča 71-4 11.5 Gole uzorane, požnievene ili skoriie napuštěné obradive površine 71-5 11.51 Gole uzorane površine 71-51 Požnjevena neplavljena polja sa iednoqodišnjim korovskim 11.52 zajednicama 71-52 Požnjevena neplavljena polja sa iednoqodišnjim i višeqodišnjim 11.53 korovskim zajednicama 71-53 11.54 Požnjevena plavliena polia sa iednoqodišnjim korovskim zajednicama 71-54 Požnjevena plavljena polja sa iednoqodišnjim i višeqodišnjim 11.55 korovskim zajednicama 71-55 12 Kulturně površine bašta i parková 72 12.1 Veliké bašte sa ukrasnim biljem 72-1 12.11 Parkovski cvetnjaci, arboretumi i žbunjaci 72-11 12.12 Botanické bašte 72-12 12.2 Male baštenske površine sa ukrasnim biljem ili bašte oko domačinstava 72-2 12.21 Bašte sa ukrasnim biljem 72-21 12.22 Bašte koje se održavaju 72-22 12.23 Mali parkovi i qradski trqovi 72-23 12.3 Korovske zaiednice nedávno skoriie napuštenih bašta 72-3 KONSTRUKCIJE, INDUSTRIJSKA I DRUGA j VEŠTAČKA STANIŠTA 8 ji Gradjevine gradova, varošica i sela 81 JI. 1 Stambene zqrade qradskih centara 81-1 ji.2 Stambene zqrade sela i urbanih periferiia 81-2 ji.3 Urbane i suburbane gradjevine 81-3 Urbane i suburbane industriiske i komerciialne lokaciie koje se ioš uvek ji.4 aktivno kořistě 81-4 ji.41 Urbane i suburbane komerciialne iedinice 81-41 ji.42 Urbane i suburbane fabrike 81-42 ji.5 Seoske komerciialne iedinice 81-5 ji.51 Urbani i suburbani zapuštěni prostori 81-51 ji.6 Urbane i suburbane gradjevine i odlaqališta šuta 81-6 ji.7 Veoma guste privremene stambene iedinice 81-7 j2 Retke stanbene iedinice 82 j2.1 Raštrkane stambene zgrade 82-1 j2.2 Seoske javne gradjevine 82-2 Seoske industriiske i komerciialne lokaciie koje se ioš uvek aktivno j2.3 kořistě 82-3 j2.31 Seoske komerciialne iedinice 82-31 j2.32 Seoske industriiske lokaciie 82-32 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 42 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " J2.4 Polioprivredne konstrukciie 82-4 J2.41 Polioprivredne qradjevine (neizolovane) 82-41 J2.42 Izolovane polioprivredne qradjevine 82-42 J2.43 Staklene bašte (staklenici) 82-43 J2.5 Izqradiene médie 82-5 J2.51 Oqrade 82-51 J2.52 Poljski židovi 82-52 J2.53 Morski židovi 82-53 J2.6 Napuštěné seoske konstrukciie 82-6 J2.61 Zapuštěni prostori napuštenih ruralnih konstrukcija 82-61 J2.7 Seoske qradjevine i odlaqališta šuta 82-7 J3 Industrii ske zone iz koiih se vrší ekstrakcija 83 J3.1 Aktivni podzemni rudnici 83-1 J3.2 Aktivně otvorene zone eksploataciie, uliučuiuči kamenolome 83-2 J3.3 Skorije napuštěné nadzemné zone eksploataciie za industrijske svrhe 83-3 J4 Transpotne mreže i druge zone površinskih konstrukcija 84 Korovske zajednice transpotnih mreža i druqih zona površinskih J4.1 konstrukcija 84-1 J4.2 Mreža puteva 84-2 J4.3 Mreža pruqa 84-3 J4.4 Aerodromske pisté i staiališta 84-4 J4.5 Čvrsti delovi luka 84-5 J4.6 Trotoari i zone rekreacije 84-6 J4.7 Izqradjeni delovi qrobalja 84-7 Veoma veštačke vode nastale od strane čoveka i pridodate J5 struktuře 85 J5.1 Veoma veštačke staiališta slané i brakične vode 85-1 J5.ll Slané i brakične industrijske laguně i kanali 85-11 J5.12 Solane 85-12 J5.2 Veoma veštačka slaná i brakična tekuča voda 85-2 J5.3 Veoma veštačka neslaná staiača voda 85-3 J5.31 Bare i jezera na supstratu kompletno napravlienom od strane čoveka 85-31 J5.32 Ribnjaci kojima se intenzivno upravlja 85-32 J5.33 Rezervoári za vodu 85-33 Staiače vodene mase na industriiskim površinama sa teškom J5.34 hemiiom 85-34 J5.4 Veoma veštačke neslané tekuče vode 85-4 Neslani voděni kanali na supstratu kompletno napravlienom od strane J5.41 čoveka 85-41 J5.411 Kolektori 85-411 J5.42 Tekuči otpad sa industrijskih zona sa teškom hemiiom 85-42 J5.43 Podzemni veštački vodotokovi 85-43 43 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMeuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. J5.5 Veoma veštački neslani ispusti i kaskáde 85-5 J6 Depomje otpada 86 J6.1 Zaiednice korova na deponiiama otpada 86-1 J6.2 Otpadi iz domačinstava i mesta odlaqanja 86-2 J6.3 Ne-poljoprivredni orqanski otpad 86-3 J6.31 Kanalizaciie i septické jame 86-31 J6.311 Čvrst orqanski otpad 96-311 J6.4 Poljoprivredni i hortikulturni otpad 86-4 J6.41 Čvrst poljoprivredni i hortikulturni otpad 86-41 J6.42 Tečni poljoprivredni otpad (diubrivo) 86-42 J6.5 Industrijski otpad 86-5 J6.51 Brda šljake 86-51 J6.52 Brda industrijskoq otpada i detritusa 86-52 J6.6 Otpad kóji ostaje iza qradjevinskih konstrukciia ili rušenia 86-6 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 44 Pe3ynmamu npojexma: "XapjuoHU3aijuja naijuoname HOMeHKJiamype y joiaciMpiiKaifuju cmamimma... " OSNOVNI TIPOVI STANIŠTA SRBIJE C KOPNENA POVRŠINSKA VODĚNA STANIŠTA Kopnena staništa površinskih voda su ne obalné (misii se na morské obale !) nadzemné otvorene mase slatke i brakične vode (npr. reke, potoci, jezera i bare, izvori) uključijuči njhove litoralne zone. Takodje uljučuje dinske lokve, kao i kopnene slatke, brakične i slané vodene mase (npr. kanali i bare) u kojima se nalaze polu-prirodne zajednice biljaka i životinja; obično vlažná staništa koj a mogu da budu sezonski suva (privremene ili povremene reke i jezera i njihove litoralne zone). Slatkovodne litoralne zone koje uključuju obale koje su dovoljno cesto plavljene da spreče formiranje zatvorene terestrične vegetacije. Ovde nisu uključeni stalni sneg i led.Važno je da se staništa koja sadrže kombinaciju obalskih, barskih i staništa sa otvorenom vodom, razmatraju kao kompleksi. Cl Površinske staiače vode Ne obalné nadzemné otvorene vodene mase slatke i brakične stajače vode, uključujuči i dinske lokve, sa prirodnim ili polu-prirodnim bentosnim, submerznim, flotantnim i planktonskim zajednicama.Ova staništa mogu da budu i sezonski suva (privremene ili povremene bare i jezera), s tim da period suše traje manje od šest meseci. C2 Površinske tekuče vode Ne obalné nadzemné otvorene vodene mase slatke i brakične tekuče vode, sa prirodnim ili polu-prirodnim bentosnim, submerznim, flotantnim i planktonskim zajednicama.Ova staništa mogu da budu i sezonski suva (privremene ili povremene reke i potoci), s tim da period suše traje manje od šest meseci. C3 Litoralna zona kopnenih površinskih voda Litoralna zona predstavlja obalni deo vodenenog basena koj i se direktno naslanja na staništa otvorene površinske vode (Cl ili C2) s jedné, i kopnena staništa s druge strane. Visoka vlaga u litoralnoj zoni je primarno posledica dugotrajnog periodičnog plavljenja ili raspršivanja vode usled brzine vodenog toka. Obale su po pravilu obrasle uzanim (<5m širokim) pojasevima sa stalnom vodenom emerznom vegetacijom. Trščaci i vlažni busenjaci koji se razvijaju na staništima bez slobodne stajače ili tekuče vode se kategorišu pod D5. D MOČVARNA, TRESAVSKAIRITSKA STANIŠTA Staništa koja su zasičena vodom na površini i iznad nivoa zemljišta barem pola godine, i na kojima dominira zeljasta i erikoidna vegetacija (npr. tresave i močvare). Ona uključuju i staništa gde je zemljišna voda smrznuta. Isključuju voděna staništa gde dominira drveče i veliko žbunje (šiblje).Važno je da se staništa koja sadrže kombinaciju obalskih, vlažnih i staništa sa otvorenom vodom, razmatraju kao kompleksi. Dl Izdignute i ravne močvare 45 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMeuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Vlažná staništa kod kojih je izvor snabdevanja vode: potpuno ili primarno ombrogen (kišnica). Na površini podloge se formiraju izražene tresetne naslage koje se ne nalaze pod direktním uticajem podzemnih ili površinskih voda. Treset nastaje u aeričnim uslovima. D2 Dolinskť, siromašne i prelazne močvare Vlažná staništa kod kojih je izvor snabdevanja vode kombinacija ombrogenih (padavine), soligenih (površinske vode) i topogenih (podzemne vode) procesa, s tim daje snabdevanje ombrogenom vodom male vážnosti. Na površini podloge se formiraju izražene tresetne naslage. po pravilu izražene kisele reakcije, koje se nalaze pod direktnim uticajem podzemnih ili površinskih voda. Treset nastaje u subhidričkim uslovima. Ponekad treset formira plutajuče splavove na vodenoj površini. Formiranje i održavanje ovih močvara nije kompletno zavisno od dejstva mraza i leda. D4 Močvare bogate bazama Vlažná staništa kod kojih je izvor snabdevanja vode kombinacija ombrogenih (padavine). soligenih (površinske vode) i topogenih (podzemne vode) procesa, s tim daje snabdevanje ombrogenom vodom male vážnosti. Na površini podloge se ne formira treset, ili su tresetne naslage veoma slabo razvijene. Voda je bogata bazama. Na staništima dominira nisko rastuča, tipično močvarna vegetacija na plitkim organskim ili mineralnim supstratima. D5 Ševari i trščaci. obično bez slobodne staiače vode Topogena i soligena staništa, bez otvorene slobodne vode, u kojima dominira několiko vrsta visokih helofita (biljke ukorenjene ispod vodene površine ali sa emerznim vazdušnim izdancima). Staništa tipično siromašna vrstama. Važno je da su trščaci i vlažni busenjaci litoralne zóne (pojasevi obično uži od 5 m širine) koj i su ukorenjeni u otvorenoj vodi u zajednici sa drugim akvatičnim vrstama kategorisani pod C3. D6 Kopneni slaní i brakični ritovi i trščaci Topogena i soligena staništa koja se snabdevaju slanom ili brakičnom vodom (>0,5 delová na tonu soli), bez otvorene slobodne vode, u kojima dominira několiko vrsta visokih helofita (biljke ukorenjene ispod vodene površine ali sa emerznim vazdušnim izdancima). Važno je da su trščaci i vlažni busenjaci litoralne zóne (pojasevi obično uži od 5 m širine) koji su ukorenjeni u otvorenoj slanoj vodi u zajednici sa drugim akvatičnim vrstama kategorisani pod C3. E TRÁVNA STANIŠTA I STANIŠTA VISOKIH ZELENI Neobalna staništa (misii se na morské obale !) koja su suva ili sezonski vlažná (plavljenje u toku koga se formira voděna površina iznad zemljišta traje manje od šest meseci) sa više od 30 % vegetacijskog pokrivača. Dominantná vegetacija je zeljasta ili nešumska vegetacija (uključujuči zajednice u kojima dominiraju mahovine, lišajevi, paprati ili busenovi vaskularnih biljaka). Takodje uključuju rastrakano šumovite travnaté površine sa pokrovnošču drveča od 5-10 %. Uključuju sukcesivne korovske zajednice i održavane travnaté površine kao polja za rekreaciju ili travnjake. Ne uključuju redovno krčena staništa u kojima dominira zeljasta vegetacija (npr. obradive površine). El Suve trávne formacije Staništa sa više od 30 % biljnog pokrivača, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastih biljaka, pre svega tráva (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea iJuncaceae), ali STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 46 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfmKaijuju cmaumuma... " takodje i od briofita i lišajeva. Staništa se nalaze na izrazito suvim terenima ispod gornje šumske granice, u okviru planinske, brdské i nizijske zone. E2 Uměřeno vlažne travné formaciie Staništa sa više od 30 % biljnog pokrivača, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastihbirjaka, pre svega tráva (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea iJuncaceae), ali takodje i od briofita i lišajeva. Staništa se nalaze na uměřeno vlažnim terenima ispod gornje šumske granice, u okviru planinske, brdské i nizijske zone. E3 Sezonski vlažne i vlažne travné formaciie Staništa sa više od 30 % biljnog pokrivača, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastihbirjaka, pre svega tráva (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea iJuncaceae), ali takodje i od briofita. Staništa se nalaze na veoma vlažnim i sezonski plavljenim terenima (plavljenje u toku koga se formira voděna površina iznad zemljišta traje manje od šest meseci) ispod gornje šumske granice, u okviru planinske, brdské i nizijske zone. E4 Alpijske i subalpijske travné formaciie Staništa sa više od 30 % biljnog pokrivača, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastihbirjaka, pre svega tráva (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea iJuncaceae), ali takodje i od briofita i lišajeva. Alpijska travná staništa se uobičajeno nalaze uz ili iznad gornje šumske granice, ali ispod zone stalnog snega, na višim nadmorskim visinama u planinama. Ponekad zalaze i na niže nadmorské visine. E5 Šumski proséci i čistine i staništa visokih zeleni Staništa sa više od 30 % biljnog pokrivača, na kojima dominiraju visoke paprati ili druge zeljaste netravne vršte (= negraminoidne vršte - vršte koje ne pripadajú familijama Poaceae, Cyperaceae iJuncaceae). Staništa se nalaze na veoma vlažnim, redje umřeno suvim terenima, na svim nadmorskim visinama gde ima uslova za razvoj vegetacije, a pre svega u šumskoj zoni i to na ivicama šuma, šumskim prosecima i čistinama, pored planinskih potoka i na mestima površinskog cedjenja vode i sl. E6 Unutarkopnena slaná staništa sa dominancijom tráva i zeljastih biljaka Staništa sa više od 30 % biljnog pokrivača, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastih biljaka, pre svega tráva (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea i Juncaceae), ali takodje i od briofita. Staništa se nalaze na veoma zaslanjenim suvim, uměřeno suvim, vlažnim do sezonski plavljenim terenima, po pravilu u okviru brdské i nizijske zone. F VRIŠTINE, ŽBUNASTA STANIŠTA I TUNDRA Ne obalná staništa (misii se na morské obale !) koja su suva ili samo sezonski vlažná (plavljenje u toku koga se formira voděna površina iznad zemljišta traje manje od pola godine) sa više od 30 % vegetacijskog pokrivača. Dominantná vegetacija je nisko do srednje visoko (manje od 5 m) ili patuljaste žbunje. Bitno je da vegetacija nema strukturu šume. Ovde su uključeni křesáni žbunjasti vočnjaci, živice (koje tu i tamo mogu imati i visoko drveče) i staništa koja se karaterišu prisustvom permafrosta. Ovde je takodje uključeno i patuljasto drveče i žbunje (ispod 50 cm visine, kao ono koje se pojavljuje u ekstremnim alpijskim uslovima). 47 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " F2 Arktická, alpiiska i subalpiiska žbunasta staništa Žbunjaci razvijeni u uslovima hladne do umereno-hladne klime u arktičkim, alpijskim i subalpijskim zonama. Zajednice najčešče izgradjene od večnozelenih frigorifilnih četinarskih ili liščarskih vrsta. Ponekad u zajednicama dominiraju listopani žbunovi. F3 Uměřena i mediteransko montana žbunasta staništa Žbunjaci razvijeni u uslovima umerene ili mediteransko-montane klime. Zajednice najčešče izgradjene od listopadnih širokolinsnih vrsta, redje u zajednicama dominiraju četinarske vrste. Primarno su razvijeni kao sekundárni oblici vegetacije u šumskoj i šumostepskoj zoni (umereni klimat). Medjutim, javljaju se i u mediteransko-submediteranskoj zoni, ali tada u višim i hladnijim planinskim predelima. Takodje se javljaju i u arktičkoj ili alpijskoj i subalpijskoj zoni, ali tada isključivo u krajevima koji su topliji zbog specifičnih mirkoklimatskih prilika (npr. južno ekponirane padine i sl.) F4 Umerene žbunaste vrištine Žbunjaci razvijeni u uslovima umerene klime pod izraženim atlanskim uticajem. Zajednice najčešče izgradjene od večnozelenih ili listopadnih erikoidnih vrsta (Ericaceae) ili žbunastih, cesto bodljikavih mahunarki (Leguminosae). Staništa primarno rasprostranjena u atlanskom području Evropě. Medjutim, javljaju se i u kontinentálny im predelima, na mestima sa povečanom vlažnošču vazduha usled specifičnih mezo- i mirkoklimatskih prilika. F5 Makija, matoral i termo-mediteranska žbunasta staništa Žbunjaci u čijoj izgradjeni, sa više od 75 % pokrovnosti kruna, dominiraju večnozelene vrste (makija i gariga) ili mešoviti žbunjaci u kojima ni večnozlene ni listopadne vrste nemajú više od 75% pokrovnosti kruna (pseudomakija). Gariga uvek ima otvorenú vegetaciju i nešto golog tla, obično sa mnogo jednogodišnjih biljaka i geofita gde dominiraju prolečnice, obično sa nekim žbunastim delovima (pr. Cistus, Lavandula, Erica, Rosmarinus), a može i biti nešto večeg žbunja i raštrakanog drveča. Makija i pseudomakija su bitno zatvorenijeg sklopa, obično sa 100 % pokrovnosti, obično žbunaste sa nešto jednogodišnjih biljaka i nešto geofita, drveče je skoro uvek prisutno, ali tada individue drveča imaju formu žbunova. Makija i gariga se razvijaju u uslovima pravé mediteranske klime, dok je pseudomakija karkateristična za submediteranska i prelazna umereno-kontinentalno-submediteranska područja. F7 Bodljikave mediteranske vrištine (frigana, ježolike vrištine) Žbunjaci izgradjeni od bodljikavih žbuniča koji fromiraju jastuke (najčešče članovi familija Compositae i Leguminosae), ili drugi bodljikavi žbunjaci i nisko drveče. Nisko drveče u ovom slučaju je predstavljeno jedinkama zakržljalim u rastu, koje ponekad mogu biti i polegle. Staništa se javljaju u području šireg Mediterana (mediteranski i submediteranski floristički region). F9 Rečné i ritske šikare Žbunjaci i gustiši na vododrživom tlu ili na ivicama privremenih ili stalnih reka i potoka. Staništa su sezonski vlažná, plavljenje u toku koga se može formirati vodena površina iznad zemljišta traje manje od pola godine. FA Živice STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 48 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Uzani uzdužni pojasevi žbunja, koji mogu ali ne moraju biti održavani, ponekad sa slučajnim pojedinačnim stablima drveča. FB Plantáže žbunova Veštački višegodišnji zasadi niskog do visokog žbunja koje se koristi za različite potrebe. Žbunaste plantáže koje se kultiviraju redovno, ali ne obavezno jednom godišnje (vinogradi. vočnjaci ili plantáže lekovitih žbunastih biljakačaja) G ŠUME I ŠUMSKA STANIŠTAIDRUGE POŠUMLJENE POVRŠINE Staništa gde je dominantná vegetacija ili je do skorá bila, drveče, tipično sa pojedinačnim stablima, i sa pokrovnošču krošnji večom od 10 %: Uključuje gornju šumsku granicu, niske šume i šikare, nedávno potpuno posečené površine sa predhodno postoj ečim pokrivačem tla, koji se još nije ponovno obnovio. Suma se karakteriše dominantnim tipovima drveča, koj a su mešavina vrsta u okviru kategorija: a) širokolisno listopadno, b) mešovito širokolisno i četinarsko, c) širokolisno večnozeleno, i d) četinarsko. Dreveče obično može da dostigne visinu od 5 m u punoj zrelosti, ali ova visina može da bude i niža na večim širinama i nadmorskim visinama. Zajednice visokog šiblja (kao leska - Corylus i neke vrbe - Salix) sa strukturom tipa šume se takodje tretira kao šuma. Takodje uključuju redovno krčené zásade i plantáže drvenastih sadnica. Ne uključuju patuljasto drveče i žbunje (ispod 50 cm) kao ono koje se pojavljuje u uslovima ekstremne alpijske klime i raštrkano šumovitih travnih površina sa pokrovnošču krošnji od 5 do 10 %, uključujuči parkové. Sumska staništa su odvojena od drugih šumovitih staništa. Šume su definisane kao: prirodna staništa sa površinom večom od 0,5 ha, pokrovnošču kruna večom od 10 % i visinom drveča večom od 5 m, sa manje ili više prizemne floře (koja nije pod jakim uticajem čoveka kroz održavanje i oštečenja). Plantáže veča od 0,5 ha, pokrovnošču kruna večom od 10 % i visinom drveča večom od 5m, su takodje uključena u šumska staništa. Druga šumovita staništa uključuju: a) prirodna staništa površine manje od 0,5 ha, pokrovnošču kruna večom od 10% i visinom drveča večom od 5 m pod jakim uticajem čoveka kroz održavanje i oštečenja (male, intenzivno gazdovane šume i male šume pod jakim uticajem antropgenih aktivnosti); b) mlada prirodna staništa sa drvečem visine manje od 5m i pokrovnošču krune potencijalno večom od 10%; c) plantáže mladog drveča sa potencijalnom pokrovnošču krune večom od 10 % i visinom dreveča manjom od 5m; d) plantáže manje od otprilike 0.5 ha sa potencijalnom pokrovnoošču kruna večom od 10 % i visinom drveča večom od 5m; e) površine koje su normalno delovi šume ali privremeno bez debala kao rezultát čovekove aktivnosti ili prirodnih uzroka; f) gajevi; drvoredi zrelog drveča, kao avenije i vetrobrani. Gl Širokolisne listopadne šume Prirodna ili veštačka staništa sa površinom večom od 0,5 ha, pokrovnošču kruna večom od 10 % i visinom drveča večom od 5 m, u kojima se više od 75 % pokrovnosti kruna sastoji od širokolisnih listopadnih vrsta (bazirano na Fao definiciji). G3 Četinarske šume Prirodna ili veštačka staništa sa površinom večom od 0,5 ha, pokrovnošču kruna večom od 10 % i visinom drveča večom od 5 m, u kojima se više od 75 % pokrovnosti kruna sastoji od četinarskih vrsta (bazirano na Fao definiciji). 49 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMeuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " G4 Mešovite listopadne i četinarske šume Prírodná ili veštačka staništa sa površinom večom od 0,5 ha, pokrovnošču kruna večom od 10 % i visinom drveča večom od 5 m, u kojima ni četinari ni širokolisne listopadne vrste nemajú više od 75% pokrovnosti kruna. G5 Drvoredi, male antropogene šume, nedávno posečené šume, mlade šume i šume naň iačť Prírodná ili veštačka staništa površine obično manje od 0,5 ha, pokrovnošču kruna obično večom od 10 % i visinom drveča obično večom od 5 m, pod jakim uticajem čoveka kroz održavanje i oštečenja (male, intenzivno gazdovane šume i male šume pod jakim uticajem antropgenih aktivnosti, plantáže mladog drveča sa potencijalnom pokrovnošču krune večom od 10 %, gajevi; drvoredi zrelog drveča, kao avenije i vetrobrani). H UNUTARKONTINENTALNA STANIŠTA SA SLABO RAZVIJENOM VEGETACIJOM Ne obalna staništa (misii se na morské obale !) bez ili sa manje od 30 % vegetacijskog pokrivača koj a su suva ili sezonski vlažná (sa vodenim površinama na i iznad površine tla za manje od pola godine). Podzemná nemarinske pecině i prolazi koje uključuju podzemne vode. Staništa koja su karakteristična po stalnom snegu i površinskom ledu drugačijim od marinskih ledenih tela. Hl Terestrične podzemne pecine, pecinski sistemi, prolazi i vodene mase Prirodni podzemiu sistemi nastanjeni malobrojnim stanovnicima, pretežno životinjama, gljivama i mikroorganizmima. Fotosintetski organizmi se javljaju samo u ulaznim, slabo osvetljenim delovima podzemnih objekata. Iskoriščeni podzemni sistemi konstruisani od čoveka koje su kolonizované od prirodnih ili polu-prirodnih zajednica se takodje uključuju ovde. H2 Sipari Staništa bez ili sa raštrkanom vegetacijom na površini supstrata koji se sastoje od manje ili više mobilnog, sitnog ili krupnog stenja i delová stenja na strmim nagibima H3 Unutarkontinentalni klifovi, stenoviti platoi i ravne površí i velikí obluci Staništa bez ili sa raštrkanom vegetacijom razvijenom u pukotinama horizontalnih ili vertikalnih stena. IREDOVNO ILI SKORO KULTIVISANA AGRIKULTURNA, HORTIKULTURNA ILI DOMÁCA STANIŠTA Staništa koja su odžavana iskljušivo čestim sečenjem ili nastaju skorijim napuštanjem na prethodno krčenom tlu kao što su obradive površine i bašte. Takodje uključuje krčena tla koja su izložena poplavama. Ovde nisu uključeni žbunasti vočnjaci, zasadi drveča ili plantáže drvenastih zasadá. II Obradive površine i bašte u kojima se gaie usevi za tržiště Zemljište koje se koristi u svrhu komercijalne poljoprivrede ili hortikulture, obično veliké površine (žesto veče od 25 ha, retko površine površine oko 1 ha) sa malo ili bez gradjevina. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 50 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfmKaijuju cmaumuma... " 12 Kulturně površine bašta i parková Redovno kultivirana ili skoro redovno kultivirana staništa koja su obično manje veličine (oko 1 ha i manje), cesto blizu zgrada ili koja su visoko ukrasna. J KONSTRUKCIJE, INDUSTRIJSKAIDRUGA VEŠTAČKA STANIŠTA Primarno ljudske naseobine, zgrade, industrijske zone, transportně mreže, odlagališta otpada. Uključuje visoko veštačke slané i neslané vode sa potpuno konstruisanim odlagalištima ili teško kontaminiranom vodom (industrijske laguně i solane) na kojima nema ili gotovo da nema biljnih i životinjskih vrsta. Ruderálně i pionirske zajednice koje osvajaju ova staništa se mogu uključiti i u ovu kategoriju. Medjutim, staništa koja nastaju ljudskom aktivnošču, a koja su ponovno naseljena prirodnim ili polu-prirodnim biljnim i životinjskim zajednicama se uključuju kao sastavni deo drugih kategorija. JI Gradjevine gradova, varošica i sela Primarno ljudske naseobine, manje ili više gusto rasporedjene zgrade sa pratečom infrasktuturom, na manjim ili večim površinama, i sa manjim ili veoma velikim brojem stanovnika. J2 Retke stanbene iedinice Primarno ljudske naseobine, sa retko rasporedjenim zgradama, vema oskudnom pratečom infrasktuturom, obično na manjim površinama, i sa manjim brojem stanovnika. J3 Industrijske zone iz kojih se vrši ekstrakciia Staništa na kojima se eksploatišu ili su u skorijoj prošlosti bili eksloatisani prirodni resursi za industrijske potrebe (kamenolomi, kopovi, rudnici i sl.) J4 Transpotne mreže i druge zone površinskih konstrukcija Transportně mreže, uključujuči pločnike, i rekreativně površine (čvrste površine koje se konstruišu u rekreativně svrhe), izgradjeni delovi grobalja (sve što uključuje tlo ali ne i gradjevine na njemu)... J5 Veoma veštačke vode nastale od strane čoveka i pridodate struktuře Veoma veštačke vodene mase, sa potpuno izgradjenim dnom ili sa veoma kontaminiranom vodom na kojima nema ili gotovo da nema biljnih i životinjskih vrsta. J6 Denon i je otpada Veštački izgradjena staništa koja uključuju otpadni materijal (gomile otpada, odlagališta i poljoprivredni otpad) 51 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMeuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. DETALJAN PREGLED STANIŠTA SRBIJE C KOPNENA POVRŠINSKA VODĚNA STANIŠTA Kopnena staništa površinskih voda su ne obalné (misii se na morské obale !) nadzemné otvorene mase slatke i brakične vode (npr. reke, potoci, jezera i bare, izvori) uključijuči njhove litoralne zone. Takodje uljučuje dinske lokve, kao i kopnene slatke, brakične i slané vodene mase (npr. kanali i bare) u kojima se nalaze polu-prirodne zajednice biljaka i životinja; obično vlažná staništa koj a mogu da budu sezonski suva (privremene ili povremene reke i jezera i njihove litoralne zone). Slatkovodne litoralne zone koje uključuju obale koje su dovoljno cesto plavljene da spreče formiranje zatvorene terestrične vegetacije. Ovde nisu uklj učeni stalni sneg i led.Važno je da se staništa koj a sadrže kombinaciju obalskih, barskih i staništa sa otvorenom vodom, razmatraju kao kompleksi. Cl Površinske stajače vode Ne obalné nadzemné otvorene vodene mase slatke i brakične stajače vode, uključujuči i dinske lokve, sa prirodnim ili polu-prirodnim bentosnim, submerznim, flotantnim i planktonskim zajednicama.Ova staništa mogu da budu i sezonski suva (privremene ili povremene bare i jezera), s tim da period suše traje manje od šest meseci. CLI Stalna oligotrofna jezera, bare i lokve Opšte karakteristike: Zajednice dna oligotrofnih stajačih voda izgradjene od životinja ( <01igochaeta>, , i dr.), zelenin ili drugih nižih algi. Bentosne zajednice algi razvijene su na stenovitim i kamenitim podlogama, kao i na mahovinama koje obrastaju dno ovih jezera. Dominantná je zajednica silikatnih algi ( - tip zajednice) koja zavisno od sezonske dinamike ekoloških faktora (sezonska dinamika populacija) prelazi u različite kombinacije zajednica: sa euglenama (zajednica tip, tip), sa zelenim ( tip) ili modrozelenim algama ( tip). Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, se diferenciraju na zonu submerznih i flotantnih biljaka. Najznačajnije submerzne vršte su , . , kao i različite vršte harofita - predstavnici rodová , . , , i . Medju flotantnim biljkama najčešči su predstavnici rodová i . STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 52 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Ekologija: Voda sadrži malu količinu biogenih elemenata potrebnih za razvoj fitoplanktona i drugih biljaka, pa je organska produkcija mala. Voda je gotovo zasičena kiseonikom, koga u velikoj koncentraciji ima i u dubljim slojevima. U mulju ima malo organskih materija čije je raspadanje neznatno. Boja vode je plava do zelena, providnost je veliká. Granica izmedju dubinske i litoralne zone je veoma izražena.Fitoplankton u slobodnoj vodi i vegetacija u priobalnoj zoni su slabo razvijeni. Opšte rasprostranjenje: Vodene staništa rasprostranjena u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Najredji tip vodenih staništa u Srbiji, prisutan samo u najvišim delovima planinskih masiva Šare i Prokletija. Manje oligotrofne lokve i bare, izuzetno retko, mogu se naci na na peščanim terenima Vojvodine i Podunavlja, kao i na tresavskim staništima brdsko-planinskog regiona Srbije. Ekvivalentně zajednice: • Chara delicatula-Chara aspera prov. Karakteristične vršte: Chara aspera, Chara delicatula, Ceratoneus arcus, Cymbella helvetica Kütz.. Cymbella ventricosa, Cymbella. affinis Kütz., Diatoma hiemale, Mougeotia sp., Nitella opaca. Phormidium favosum (Bory) Gom, Pinnularia microstauron (Ehr.) Cl., Potamogeton spp., Sphagnum contortum Schultz, Sphagnum flecsuosum Dozy et Molk., Sphagnum palustre L., Sphagnum squarrosum Crome, Sphagnum subsecundum Nees., Sphagnum teres (Schimp.) Aongstr., Tabellaria flocculosa (Roth.) Kütz., Trachelomonas sp., Utricularia bremii, Utricularia minor, Zygnema sp. Osnovna literatura: BlažJ994, BlažJ999, BlažJ999a, CvijM994b, JankM003c, KalaV995, LaušR994, PetkS971, RandV002, RandV997, RandV997, UrošV003, UrošV987, UrošV994, UrošV994a, UrošV996, UrošV996a, UrošV997, UrošV997a, UrošV997b, UrošV997c, UrošV998, UrošV998a Cl. 11 Bentosne zajednice oligotrofnihvoda Opšte karakteristike: Zajednice dna oligotrofnih stajačih voda izgradjene od životinja (, <01igochaeta> , i dr.), zelenih ili drugih nižih algi. Bentosne zajednice algi razvijene su na stenovitim i kamenitim podlogama, kao i na mahovinama koje obrastaju dno ovih jezera. Dominantná je zajednica silikatnih algi ( - tip zajednice) koja, zavisno od sezonske dinamike ekoloških faktora (sezonska dinamika populacija) prelazi u različite kombinacije zajednica: sa euglenama (zajednica tip, tip), sa zelenim ( tip) ili modrozelenim algama ( tip). Ekologija: Oligotrofna planinska jezera, lokve ipištoljine. Opšte rasprostranjenje: Oligotrofne vode Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki slabo istražena staništa, prisutna samo u najvišim delovima planinskih masiva Šare i Prokletija. Detaljniji podaci postoje samo za zajednice algi glacijalnih jezera (19) na Šar planini koja se nalaze na nadmorskim visinama od 1700 do 2345 mnv. Karakteristične vršte: Cymbella ventricosa, Ceratoneus arcus, Cymbella helvetica Kütz., Cymbella affinis Kütz., Diatoma hiemale, Trachelomonas sp., Mougeotia sp., Zygnema sp., Phormidium favosum (Bory) Gom., Pinnularia microstauron (Ehr.) Cl., Tabellaria flocculosa (Roth.) Kütz. Osnovna literatura: CvijM994b, KalaV995, LaušR994, UrošV003, UrošV987, UrošV994, UrošV994a, UrošV996, UrošV996a, UrošV997, UrošV997a, UrošV997b, UrošV997c, UrošV998, UrošV998a Cl. 12 Ukorenjena submerzna vegetacija oligotrofnih voda Opšte karakteristike: Ukorenjena submerzna vegetacija oligotrofnih voda u kojoj dominiraju vaskularne vodene biljke (makrofite) čija su stabla i listovi potpuno potopljeni u vodi. Neke od ovih biljaka na površinu izbacuju samo reproduktivne organe, dok druge cvetaju i oprašujú se ispod vode. Najznačajniji edifikatori ovih zajednica su predstavnici roda , mahovine, alge razdela Charophyta ( i ). Ekologija:01igotrofna planinska jezera, lokve ipištoljine. Opšte rasprostranjenje:01igotrofne vode Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, najverovatnije prisutna samo u najvišim delovima planinskih masiva Šare i Prokletija. Oskudni fitocenološki podaci postoje za harofitske zajednice u Kučiškom jezeru na Prokletijama. 53 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMeuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Karakteristične vršte: Potamogeton spp., Chara delicatula, Chara aspera Osnovna literatura: BlažJ994, JankM003c Cl. 13 Ukorenjena plutaiuča vegetacija oligotrofnih voda Opšte karakteristike: Ukorenjena plutajuča (flotantna) vegetacija oligotrofnih voda u kojoj dominiraju vaskularne vodene biljke (makrofite) čiji listovi plutaju po površini vode. Najznačajniji edifikatori ovih zajednica su predstavnici rodová i . Ekologija: Oligotrofna planinska jezera, lokve ipištoljine. Opšte rasprostranjenje: Oligotrofne vode Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, najverovatnije prisutna samo u najvišim delovima planinskih masiva Šare i Prokletija, i pojedinim deovima Vlasinskog jezera. Sastojine sa u jezerima Prokletija i Vlasinskog jezera bi se možda mogle uključiti u ovaj tip staništa. Osnovna literatura: BlažJ999a, RandV997 Cl. 14 Tepisi harofitau oligotrofnimvodárna Opšte karakteristike: Podvodne livade oligotrofnih voda izgradjene od različitih vrsta (). Najznačajniji edifikatori ovih zajednica su predstavnici rodová i . Ekologija: Oligotrofna planinska jezera, lokve ipištoljine. Opšte rasprostranjenje: Oligotrofne vode Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, najverovatnije prisutna samo u najvišim delovima planinskih masiva Šare i Prokletija. Sastojine sa vrstama , , u Kučiškom jezeru na Prokletijama bi se možda mogle uključiti u ovaj tip staništa. Ekvivalentne zajednice: • Chara delicatula-Chara aspera prov. Karakteristične vršte: Chara delicatula, Chara aspera, Nitella opaca Osnovna literatura: BlažJ994 Cl.15 Zajednice mahovina tresetnica i u oligotrofnim vodárna Opšte karakteristike: Zajednice oligotrofnih voda u kojima dominiraju mahovine tresetari , i mešnice , , , koje formiraju gustu mrežu u plitkim površinskim slojevima vode na obodima i u vodenim oknima sfagnumskih tresava. Ekologija: Oligotrofna planinska jezera, lokve ipištoljine. Opšte rasprostranjenje: Oligotrofne vode Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nedovoljno istražena staništa, najverovatnije prisutna u tresavskim područjima planinskih delova Srbije (Vlasinska visoravan) Karakteristične vršte: Sphagnum contortum Schultz, Sphagnum flecsuosum Dozy et Molk., Sphagnum palustre L., Sphagnum squarrosum Crome, Sphagnum subsecundum Nees., Sphagnum teres (Schimp.) Aongstr., Utricularia bremii, Utricularia minor Osnovna literatura: BlažJ999, RandV002, RandV997 Cl. 16 Lokve nadinama Opšte karakteristike: Zajednice u stalnim oligotrofnim vodárna na peščanim dinama. Ekologija: Oligotrofne lokve nizijskihpeščarskihpredela. Opšte rasprostranjenje: Oligotrofne vode Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, moguče prisutna na peščanim terenima Vojvodine i Podunavlja Cl. 17 Planktonske zajednice oligotrofnih staiačih voda STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 54 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte karakteristike: Zajednica slobodnoplivajučih mikroskopskih biljnih (fitoplankton) i životinjkih (zooplankton) organizama razvijenih u slobodnoj veoma bistroj vodi stajačih olihgotrofnih voda. Ekologija: Zajednice se razvijaju u hladnim i bistrim stajačim oligotrofnim vodárna. Opšte rasprostranjenje: Oligotrofne palearktičke vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki slabo istražena staništa. Retki podaci postoje za planktonske zajednice glacijalnih i nivacionih jezera Šar planine i Prokletija. Osnovna literatura: PetkS971, UrošV987 C 1.2 Stolná mezotrofna jezera, bare i lokve Opšte karakteristike: Zajednice dna mezotrofnih stajačih voda izgradjene od životinja ( <01igochaete>, , , i dr.), harofite, zelenin ili drugih nižih algi. Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, se diferenciraju na zonu submerznih i flotantnih biljaka. Najznačajnije submerzne vršte su , , , , , , , , , , , , , , , , , dok se medju flotentnima najčešče , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Voda je uměřeno bogate biogenim elementima potrebnim za razvoj fitoplanktona i drugih biljaka, pa je i organska produkcija uměřena. Mulj je uměřeno bogat organskim materijama koje se razlažu umerenom brzinom, zbog čega je količina kiseonika i u dubljim slojevima relativno veliká. Boja vode je zelena do svetlo mrka, providnostje uměřena. Fitoplankton u slobodnoj vodi i vegetacija u priobalnoj zoni su realtivno dobro razvijeni. Opšte rasprostranjenje: Vode Palearktičkog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neispitana staništa rasprostranjena u brdskim i predplaninskim predelima Srbije, redje se javlja i nizijama. Oskudni podaci postoje za lokalitete: Zasavica, Vlasinsko jezero (Bratašnica). Ekvivalentne zajednice: • Plutajuče zajednice sa dominacijom • Plutajuče zajednice sa dominacijom • Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovič 1998 • Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovič 1998 utricularietosum V. Randjelovič 1998 • Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovič 1998 calitrichetosum V. Randjelovič 1998 • Utricularietum vulgaris R. Lakušič 1968 ex V. Randj. 1995 • Zajednice sa dominacijom • Plutajuče zajednice sa dominacijom • Plutajuče zajednice sa dominacijom • Plutajuče zajednice sa dominacijom , , • Potemeto pusilli-Myriophyllemm spicati V. Randjelovič et B. Zlatkovič 1995 • Potemetum obtusifolii Carst. 1954 • Polygono-Ranunculetum aquatilis V. Randjelovič et al. 1995 • Potemeto perfoliati-Ranunculuetum fluitantis W. Koch 1926 • Batrachietum trichophylli Soo (1927) 1970 • Batrachio (aquatli)-Ranunculetumpolyphylli Soó (1933) 1961 • Ranunculetum aquatilis-polyphylli Soó 1933 • Flotantne zajednice sa dominacijom • Flotantae zajednice sa dominacijom • Flotantae zajednice sa dominacijom spp. • Nitelletum opacae Corillion 1957 • Utriculario-Nitelletum syncarpae V.Randjelovičet. J.Blaženčič 55 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Najadeto-Charetum braunu V. Randjelovič et J. Blaženčič 1995 Karakteristične vršte: Myriophyllum spicatum, Potamogeton pusillus, Ranunculus aquatilis, Potamogeton gramineus, Utricularia vulgaris, Najas minor, Nitella opaca, Callitriche věrna, Polygonum amphibium, Potamogeton obtusifolius, Aldrovanda vesiculosa, Chara braunu, Chara contraria, Chara fragilis, Elatine triandra, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna minor, Myriophyllum verticillatum, Najas marina, Nitella gracilis, Nitella syncarpa, Pistia stratiotes, Potamogeton crispus, Potamogeton natans, Potamogeton perfoliatus, Ranunculus paucistamineus, Ranunculus trichophyllus, Salvinia natans, Sparganium natans, Spirodela polyrhiza, Stratiotes aloides, Wolffia arrhiza Osnovna literatura: BlažJ994, BlažJ999, BlažJ999a, CvijM994b, JankM003c, KalaV995, LaušR994, PetkS971, RandV002, RandV997, RandV997, UrošV003, UrošV987, UrošV994, UrošV994a, UrošV996, UrošV996a, UrošV997, UrošV997a, UrošV997b, UrošV997c, UrošV998, UrošV998a C1.21 Bentosne zaiednice mezotrofnih voda Opšte karakteristike: Zajednice dna mezotrofnih stajačih voda izgradjene od životinja (, <01igochaeta>, , , i dr.), harofita, zelenih ili drugih nižih algi. Ekologija: Mezotrofne vode. Opšte rasprostranjenje: Mezotrofne vode Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, sigurno prisutna u mezotrofnim stajačim vodárna Srbije. Osnovna literatura: KalaV995, UrošV987 C1.22 Slobodno plutaiuča vegetacija mezotrofnih voda Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, koje se neukorenjuju za dno, več čitave biljke slobodno plutaju na površini ili ispod same površine vode, obrazujuči gust i cesto debeo sloj biljaka u čijem sastavu su najbrojnije vršte: , , , , , , , , . Ekologija: Zajednice se javljaju u brdskim i predplaninskim predelima do nadmorskih visina od 1200 m. Ekologija: Razvijaju se u vodi neutrálne do slabo bazne reakcije (pH=7,34 do 8,22). Voda i mulj su uměřeno bogati organskim materijama koje se razlažu umerenom brzinom, zbog čega je končina kiseonika i u dubljim slojevima relativno veliká. Boja vode je zelena do svetlo mrka, providnost je uměřena - do 2,0 m. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Voděna staništa rasprostranjena u brdskim i predplaninskim predelima Srbije, redje se javljaju u nizijama (Zasavica). Najčešče u brdskoplaninskom području, na visinama do 1200 m (Vlasina i druga planinska jezera). Ekvivalentne zajednice: • Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovič 1998 • Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovič 1998 utricularietosum V. Randjelovič 1998 • Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovič 1998 calitrichetosum V. Randjelovič 1998 • Utricularietum vulgaris R. Lakušič 1968 ex V. Randj. 1995 Karakteristične vršte: Aldrovanda vesiculosa, Callitriche věrna, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Pistia stratiotes, Polygonum amphibium, Potamogeton obtusifolius, Potamogeton pusillus, Ranunculus aquatilis, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Stratiotes aloides, Utricularia vulgaris, Wolffia arrhiza Osnovna literatura: BlažJ991, KrežK992, RandV002, RandV977, RandV995c Cl.221 Plutaiuči "splavovi" od Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominira vrsta , koja se neukorenjuju za dno, več čitave biljke slobodno plutaju na površini vode, obrazujuči gust i cesto debeo sloj biljaka. Ekologija: Mezotrofne stajače vode. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 56 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte rasprostranjenje: Slobodnoplivajuče flotatne zajednice Palearktičkih voda. Rasprostranjenje u Srbiji: Mada staništa sa apsolutnom dominacijom vršte fitocenološki nisu konstatované, nije isključeno da se ovaj tip zajednica može naci i u mezotrofnim vodárna Srbije. Vrsta je relativno cesta u eutrofnim stajačim i sporotekučim vodárna, a značajnije učešče ima samo u zajednici kojaje uključena u stanište tipa Cl.34 i Cl.32. Karakteristične vršte: Ceratophyllum demersum, Hydrocharis morsus-ranae, Nymphoidespeltata, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza Cl.222 Plutaiuči "splavovi" od Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominira vrsta , koja se neukorenjuju za dno, več čitave biljke slobodno plutaju na površini vode, obrazujuči gust i cesto debeo sloj biljaka. Ekologija: Mezotrofne stajače vode. Opšte rasprostranjenje: Slobodnoplivajuče flotatne zajednice Palearktičkih voda. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa u kojima dominara vrsta fitocenološki nisu obradjena. Sastojine sa apsolutnom dominacijom testerice u Zasavici, Borci kod Beograda, Obedskoj bari, u Petrovaradinskom ritu, kanálu Dunav-Tisa- Dunav mogle bi se uključiti u ovaj tip staništa. Inače vrsta je relativno cesta u eutrofnim vodárna, a poseban fitocenološki značaj ima u zajednici kojaje uključena u stanište tipa Cl.34. Osnovna literatura: KrežK992, SlavŽ956a Cl.223 Plutaiuče kolonii e od i Opšte karakteristike: Zajednice razvijene u priobalnim delovima jezera i u slobodnim vodenim prostorima izmedju sfagnumskih ostrva. Osnovni izgled ovom zajednici daju plivajuče neukorenjene biljke mešinka i voděna bradica .Ove vršte na površini vode obrazuju gustu mrežu koja po pravilu onemogučava buj nije razviče submerznih biljaka ispod njih. Ekologija: Zajednice se razvijaju u plitkoj priobalnoj vodi (0,8 do 2.5 m) na nadmorskoj visini od oko 1200 m. Gradi guste sklopove koju pokrivaju površinu vode od 70 do 100%. Voda je bez boje, mirisa i ukusa, bistra, providna do dna i neutrálne do kisele reakcije (pH=7,0 do 6,0) Opšte rasprostranjenje: Nutrijentima manje-više bogate vode Palearktičkog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Poznata samo sa lokaliteta Vlasinsko jezero. Sličná asocijacija zabeleženaje u eutrofnim vodárna Koviljskog rita u Vojvodini (stanište C 1.32). Ekvivalentne zajednice: Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovič 2001 Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovič 1998 utricularietosum V. Randjelovič 1998 Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovič 1998 calitrichetosum V. Randjelovič 1998 Utricularietum vulgaris R. Lakušič 1968 ex V. Randj. 1995 Karakteristične vršte: Callitriche věrna, Myriophyllum spicatum, Polygonum amphibium, Potamogeton obtusifolius, Potamogeton pusillus, Ranunculus aquatilis, Utricularia vulgaris Osnovna literatura: BlažJ991, DeviOOl, Rano*V002, RandV977 Cl.224 Plutaiuče prostirke od Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominira vrsta koja se neukorenjuje za dno. več čitave biljke slobodno plutaju na površini vode, obrazujuči gust i cesto debeo sloj biljaka. Ekologija: Mezotrofne stajače vode. Opšte rasprostranjenje: Slobodnoplivajuče flotatne zajednice mezotrofnih voda centrálne i istočne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Mada staništa sa apsolutnom dominacijom vršte fitocenološki nisu konstatované, nije isključeno da se ovaj tip zajednica može naci i u mezotrofnim vodárna Srbije. Vrsta je relativno cesta u eutrofnim stajačim i sporotekučim vodárna, a značajnije učešče ima samo u zajednicama i kojaje uključena u stanište tipa Cl.32 Karakteristične vršte: Salvinia natans, Spirodellapolyrrhiza, Lemna minor Cl.225 Plutaiuče zaiednice od 57 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucJMKaijuju cmauuuuna... " Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominira vrsta koja se neukorenjuje za dno, več čitave biljke slobodno plutaju na površini vode, obrazujuči gust i cesto debeo sloj biljaka. Ekologija: Mezotrofne stajače vode. Opšte rasprostranjenje: Retke slobodnoplivajuče flotatne zajednice mezotrofnih voda centrálne i istočne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Mada staništa sa apsolutnom dominacijom vršte fitocenološki nisu konstatovaná, ipak postoji mala verovatnoča da se ovaj tip zajednica može naci i u mezotrofnim vodárna Srbije. Prema savremenim podacima vrsta je najverovatnije iščezla iz Srbije, gde je nekada bila relativno retka u eutrofnim stajačim i sporotekučim vodárna. Osnovna literatura: JankM999 Cl.226 grupacije Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominira tropska severnoamerička vrsta koja se neukorenjuje za dno, več čitave biljke slobodno plutaju na površini vode, obrazujuči gust i cesto debeo sloj biljaka. Ekologija: Mezotrofne stajače vode. Opšte rasprostranjenje: Slobodnoplivajuče flotatne zajednice voda tropskih i subtropskih područja. sekundarno proširene i u toplim predelima Palearktika. Rasprostranjenje u Srbiji: Male sastojine sa dominacijom javljaju se u termálnom izvoru Banjica nedaleko od sela Ostrovica u Sičevačkoj klisuri. Prema podacima Randjelovič (1995) vrsta je 1984 godine namerno introdukovaná u vrelo. Od tada je vrsta formirala veoma stabilnú grustu sastojinu koja ugrožava prirodnu zajednicu termalnog vrela Banjica. Osnovna literatura: RandV995b, RandV995c Cl.227 Tepisi sočivica . . Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju sočivice , koje se neukorenjuju za dno, več čitave biljke slobodno plutaju na površini vode, obrazujuči gust i cesto debeo sloj biljaka. Ekologija: Mezotrofne stajače vode. Opšte rasprostranjenje: Slobodnoplivajuče flotatne zajednice mezotrofnih voda Palearktičkog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Mada staništa sa dominacijom sočivica u stalnim mezotrofnim stajačim vodárna fitocenološki nisu konstatované, gotovo je izvesno da se ovaj tip zajednica može naci i u ovim vodárna Srbije. Sočivice su veoma češte u eutrofnim stajačim i sporotekučim vodárna gde izgradjuju čitav niz zajednica uključenih u staništa tipa Cl.32, Cl.33 i Cl.34. Takodje se sličné zajednice javljaju i u privremenim mezotrofnim vodma uključenim u stanište tipa Cl.62. C1.23 Ukorenjena submerzna vegetaciia mezotrofnih voda • Opšte karakteristike: Zajednice razvijene u vidu podvodnih livada na dnu sporotekučih ili stajačih mezotrofnih voda u prirodnim ili veštačkim jezerima, rečnim zalivima, meandrima i sl. Glavni edifikatori ovog tipa vegetacije su vršte , , , , , . • Ekologija: Zajednice se javljaju u brdskim i predplaninskim predelima do nadmorskih visina od 1200 m. Razvijaju se na dubini od 0,5 do 5,0 m, na muljevitoj podlozi, u vodi neutrálne do slabo bazne reakcije (pH=7,34 do 8,22). Voda i mulj su uměřeno bogati organskim materijama koje se razlažu umerenom brzinom, zbog čega je končina kiseonika i u dubljim slojevima relativno veliká. Boja vode je zelena do svetlo mrka, providnost je uměřena - do 2,0 m. • Opšte rasprostranjenje: Vode Palearktičkog regiona • Rasprostranjenje u Srbiji: Vodojaže Vlasinsko jezero i Deradap na Dunavu. Ovaj tip staništa je čest i u ostalim mezotrofnim vodárna brdskoplaninskog područja Srbije • Ekvivalentne zajednice: • Potameto pusilli-Myriophylletum spicati V. Randjelovič et B. Zlatkovič 1995 • Potametum obtusifolii Carst. 1954 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima 58 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Karakteristične vršte: Myriophyllum spicatum, Najas minor, Nitella opaca, Potamogeton crispus, Potamogeton gramineus, Potamogeton obtusifolius, Potamogeton perfoliatus, Potamogeton pusillus, Ranunculus aquatilis • Osnovna literatura: RanďV002, RanďV997 C1.24 Ukoreniena plutaiuča vegetaciia mezotrofnih voda Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju ukorenjene vaskularne vodene biljke (makrofite) čiji listovi plutaju po površini vode. Cesto obrazuju dva sprata u vegetaciji. U gornjem spratu osnovni graditelji zajednice su , , , , , , , dok su u donjem spratu brojno zastupljene različite vršte submerznih vrsta roda , kao i vršte , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju u nizijskim do predplaninskim predelima do nadmorskih visina od 1200 m. Razvijaju se na dubini od 1,0 i 3,0 m, u zoni velikog osciliranja nivoa vode, tako da su vršte koje ulaze u sastav priobalne vegetacije prilagodjene na brzi prelaz iz vodene sredine na kopneni náčin života razvijajuči terestrične forme. Voda i mulj su uměřeno bogati organskim materijama koje se razlažu umerenom brzinom, zbog čega je količina kiseonika i u dubljim slojevima relativno veliká. Boja vode je zelena do svetlo mrka, providnost je uměřena. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Paleartiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Voděna staništa rasprostranjena u brdskim i predplaninskim predelima Srbije, redje se javljaju u nizijama (Zasavica). Najčešče u brdskoplaninskom području, na visinama do 1200 m (Vlasina i druga planinska jezera) Ekvivalentne zajednice: • Polygono-Ranunculetum aquatilis V. Randjelovič et al. 1995 • Potameto perfoliati-Ranunculuerumíluitantis W. Koch 1926 • Batrachietum trichophylli Soo (1927) 1970 • Batrachio (aquatli)-Ranunculerumpolyphylli Soó (1933) 1961 • Ranunculetum aquatilis-polyphylli Soó 1933 Karakteristične vršte: Ranunculus aquatilis, Polygonům amphibium, Utricularia vulgaris, Myriophyllum verticillatum, Myriophyllum spicatum, Potamogeton gramineus, Sagittaria sagittifolia, Potamogeton pusillus, Potamogeton crispus, Potamogeton obtusifolius, Potamogeton perfoliatus, Callitriche věrna, Elatine triandra, Potamogeton gramineus f. natans, Sagittaria sagittifolia f. Natans, Eleocharis acicularis, Lythrum portula, Nitella gracilis Osnovna literatura: ButoB994, JankM953, KojiM998, ParaS986, RandV002, RandV997, SlavŽ956a, StojS987 Cl.242 Zajednice vodenih liutiča u plitkim vodárna Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, koje se ukorenjuju za dno, a čiji listovi plutaju na površini ili ispod same površine vode, obrazujuči gust i cesto debeo sloj u čijem su sastavu najbrojniji voděni ljutiči . Ekologija: Plitke mezotrofne vode. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Paleartiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Voděna staništa rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u plitkim depresijama i na seoskim utrinama u celoj Vojvodini; kanalima i zaostalim barama u Mačvi i Sremu; rukavcima i usporima u Djerdapskoj akumulaciji. Fitocenološki su obradjene zajednice sa lokaliteta Veliko Blato kod Beograda, Petrovaradinski rit - Okrugli Šveb, Slaná Bara kod Novog Sada i Beljanska Bara kod Turije u Bačkoj. Ekvivalentne zajednice: • Potameto perfoliati-Ranunculuetum fluitantis W. Koch 1926 • Batrachietum trichophylli Soo (1927) 1970 • Batrachio (aquatli)-Ranunculetumpolyphylli Soó (1933) 1961 • Ranunculetum aquatilis-polyphylli Soó 1933 Karakteristične vršte: Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Chara foetida, Myriophyllum spicatum, Naj as marina, Naj as minor, Ranunculus paucistamineus, Ranunculus trichophyllus, Salvinia natans 59 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. Osnovna literatura: ButoB994, JankM953, KojiM998, ParaS986, RandV002, RandV997, SlavŽ956a, StojS987 Cl.243 Flotantne zajednice sa dominaciiom Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominira flotantna ukorenjena vrsta čiji listovi plutaju na površini vode, obrazujuči gust i cesto debeo sloj. Ekologija: Mezotrofne stajače vode. Opšte rasprostranjenje: Ukorenjene flotantne zajednice mezotrofnih voda čitavog Palearktičkog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Mada staništa sa apsolutnom dominacijom vršte fitocenološki nisu konstatovaná, izvesno je da se ovaj tip zajednica može naci i u mezotrofnim vodárna Srbije. Iako je relativno cesta u eutrofnim stajačim i sporotekučim vodárna (Cl.34) vrsta nema veči fitocenološki značaj. Cl.244 Flotantne zajednice sa dominaciiom Opšte karakteristike: Zajednica je razvijena u vidu uske trake u priobalnoj zoni na jezerskom dnu. Posebno dobro je izražena u mirnoj vodi zaliva akumulacionog jezera gde su oslabljene sile mehaničkog delovanja talasa. U zajednici dominiraju ukorenjeni flotantni voděni troskot i voděni ljutič . Ekologija: Zajednice se javljaju u brdskim do predplaninskim predelima do nadmorskih visina od 1200 m. Razvijaju se na dubini od 1,0 i 3,0 m, u zoni velikog osciliranja nivoa vode, tako da su vršte koje ulaze u sastav priobalne vegetacije prilagodjene na brzi prelaz iz vodene sredine na kopneni način života razvijajuči terestrične forme. Voda i mulj su umereno bogati organskim materijama koje se razlažu umerenom brzinom, zbog čega je količina kiseomka i u dubljim slojevima relativno veliká. Boja vode je zelena do svetlo mrka, providnostje umerena. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Paleartíku. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa su fitocenološki obradjena samo na Vlasinskom jezeru, ali je gotovo izvesno da se slične zajednice nalaze i u drugim brdsko-planinskim područjima Srbije. Mada je vrsta relativno cesta i u nizijskim predelima Vojvodine, njen fitocenološki značaj u eutrofnim vodárna je veoma mali. Ekvivalentne zajednice: Polygono-Ranunculetum aquatilis V. Randjelovič et al. 1995 Karakteristične vršte: Polygonům amphibium, Potamogeton pusillus, Ranunculus aquatilis Osnovna literatura: RandV002, RandV997 C1.245 Flotantne zajednice sa dominaciiom Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominira flotantna ukorenjena vrsta čiji listovi plutaju na površini vode, obrazujuči gust i cesto debeo sloj. Ekologija: Mezotrofne stajače vode. Opšte rasprostranjenje: Ukorenjene flotantne zajednice mezotrofmh voda čitavog Palearktičkog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Mada staništa sa apsolutnom dominacijom vrste fitocenološki nisu konstatovaná, gotovo je izvesno da se ovaj tip zajednica nalazi i u mezotrofnim (i mezo-oligotrofnim) vodama Srbije. Prema Blaženčič & Blaženčič (1999) spadá u grupu kritično ugroženih nedovoljno poznatih vrsta (CR DD), koja je najverovatnije iščezla iz brdskog regiona Srbije, dok se preostale populacije nalaze u planinskim jezerima Prokletija i Vlasinskom jezeru. Prema istim autorima staništa ovog tipa su prisutna u crnogorskom delu Prokletija. Osnovna literatura: BlažJ999a, RandV997 C1.246 Flotantne zajednice sa dominaciiom spp. Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju flotantna ukorenjene vrste roda čiji listovi plutaju na površini vode, obrazujuči gust i obično tanak sloj. Ekologija: Mezotrofne stajače vode. Opšte rasprostranjenje: Ukorenjene flotantne zajednice mezotrofmh voda čitavog Palearktičkog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Mada staništa sa apsolutnom dominacijom vrsta roda fitocenološki nisu konstatovaná, izvesno je da se ovaj tip zajednica može nači i u mezotrofnim vodama Srbije. Značajnije učešče vrste zabeleženo je samo u zajednici koja je uključenau stanište tipa C 1.24. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 60 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfmKaijuju cmaumuma... " Cl.25 Tepisi harofita u stajačim mezotrofnim vodárna Opšte karakteristike: Zajednice u vidu diskontinuiranog pojasa obrastaju dno jezera. Javljaju se kao kontaktni pojaš submerzne vegetacije sa dubinskim delom jezera, tj nalazi se na donjoj granici rasprostranjenja podvodne makrofitske vegetacije na dubini od 5,5 do 6,5 m. Zajednice se odlikuju dominacijom vrsta i . Pored njih u izgradnji zajednice značajnije učešče imaju vršte: , , i . Ostale vršte na ovom staništu predstavljaju pridošlice iz pliče susedne vegetacijske podzone. Ekologija: Zajednice se razvijaju u hladnoj (od 5 do 15°C) dubljoj vodi, u blizini podvodnih izvora, na muljevitom ili muljevito-peskovitom tlu na nadmorskoj visini oko 1200 m. Gradi diskontinuirana podvodná polja u vodi alkalne ili slabo kisele reakcije (pH =6,8 - 7,5). Opšte rasprostranjenje: Oligotrofna do mezotrofna jezera i bare čitavog Palearktičkog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice su fitocenološki obradjene samo na Vlasinskom jezeru -Bratašnica Ekvivalentne zajednice: • Nitelletum opacae Corillion 1957 • Utriculario-Nitelletum syncarpae V.Randjelovičet. J.Blaženčič • Najadeto-Charetumbraunii V. Randjelovič et J. Blaženčič 1995 Karakteristične vršte: Chara braunii, Chara contraria, Chara fragilis, Myriophyllum spicatum, Myriophyllum verticillatum, Najas minor, Nitella gracilis, Nitella opaca, Nitella syncarpa, Potamogeton gramineus, Potamogeton pusillus, Ranunculus aquatilis, Utricularia vulgaris Osnovna literatura: CoriR957, DeviOOl, RandV002, RandV997 Cl.26 Zajednice mahovina tresetnica i mešnica u mezotrofnim vodárna Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju mahovine tresetari , i mešnice , , , koje formiraju gustu mrežu u plitkim površinskim slojevima vode na obodima i u vodenim oknima sfagnumskih tresava. Ekologija: Ove zajednice se po pravilu razvijaju u distrofnim i oligotrofnim vodárna, ali se ponekad mogu naci i u mezotrofnim stajačima vodárna. Opšte rasprostranjenje: Mezotrofne vode čitavog Palearktičkog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nedovoljno istražena staništa, najverovatnije prisutna u tresavskim područjima planinskih delova Srbije (Vlasinska visoravan) Karakteristične vršte: Sphagnum flecsuosum Dozy et Molk, i druge, Sphagnum palustre L., Sphagnum squarrosum Crome, Sphagnum teres (Schimp.) Aongstr. S. subsecundum Nees., Sphagnum. contortum Schultz, Utricularia bremii, Utricularia minor Osnovna literatura: BlažJ999, RandV002, RandV997 CI.27 Planktonske zajednice mezotrofnih staiacih voda Opšte karakteristike: Zajednica slobodnoplivajučih mikroskopskih biljnih (fitoplankoton) i životinjkih (zooplankton) organizama razvijenih u slobodnoj uměřeno mutnoj i slabo providnoj vodi stajačih mezotrofnih voda. Ekologija: Zajednice se razvijaju u uměřeno hladnim i mutnim stajačim mezotrofnim vodama. Opšte rasprostranjenje: Mezotrofne palearktičke vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki slabo istražena staništa. Retki podaci postoje za planktonske zajednice Vlasinskog jezera. Osnovna literatura: CvijM991, LaušR995, MilovD958, MilovD973 C 1.3 Stalna eutrofna jezera, bare i lokve Opšte karakteristike: Zajednice dna eutrofnih stajačih voda izgradjene od životinja (, <01igochaeta>, , , i dr.), zelenih ili drugih nižih algi. U litoralnoj zoni jezerskog dna razvijene su bentalne zajednice sa dominacijom larava hironomida, efemeroptera, trihoptera i odonata, kao i puževa i oligoheta. U sublitoralnoj zoni naročito je karakteristična "ljušturina zona" u kojoj dolazi do intenzivnog razviča školjki i puževa , dok 61 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " u profundalu preovladuju oblici oligoheta i dr., kao i vrste amfipodnih i izopodnih rakova i ostrakoda (Martinovič-Vitanovič & Kalafatič 1995). U zavisnosti od godišnje dinamike intenziteta i kvaliteta ekoloških faktora (sezonska dinamika) na ovim staništima dominiraju silikatne alge u proleče, poznu jeseň i zimi, modrozelene i zelene alge u leto i jeseň. Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, se diferenciraju na zónu submerznih i flotantnih biljaka. Najznačajnije submerzne vrste su , , , , , , , , , , , , , , , , i , dok su medju flotantnima najčešče sočivice: , , , i ; jetrenjače: i ; vodene paprati: i ; kao i vaskularne biljke: , , , beli () i žuti lokvanj (), žuti lokvanjčič (), vodeniorašak(, ), žabogriz () i sočivice (, ). Ekologija: Voda je bogata biogenim elementima potrebnim za razvoj fitoplanktona i drugih biljaka. pa je organska produkcija veliká. Mulj je bogat organskim materijama koje se intenzivno razlažu pri čemu se troši kiseonik, zbog čega je količina kiseonika u dubljim slojevima vode mala. Boja vode je prljavo zelena do mrka, providnost je mala. pH je obično manji od 7. Ove vode su obično pliťke, pa je granica izmedju dubinske i litoralne zóne slabo izražena. Fitoplankton u slobodnoj vodi i vegetacija u priobalnoj zoni su veoma razvijeni. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Paleartiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Savsko jezero, kanali i zaostale bare u Mačvi; Djerdapska akumulacija; Vojvodina: Obedska bara, rukávci Begeja kod Zrenjanina, Dunava kod Monoštora, u reci Mostongi kod Bača, kanali kod Kikinde, Obedska bara, bare kod Sremskih Karlovaca, Petrovaradinski rit, Kački rit, Beljanska bara, bare oko Novog Sada, kanál DTD. Ekvivalentne zajednice: • Lemnetum gibbae (W. Koch 1954) Miyawaki et J. Tx. 1960 • Lemnetum trisulcae Soó 1927 • Lemno-Spirodelletum polyrrhizae W. Koch 1954 • Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W. Koch 1926 lemnetosum gibbae W. Koch 1954 • Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W. Koch 1926 salvinietosum W. Koch 1954 • Wolffietum arrhizae Myawaki et Tx. 1960 • Wolffio-Lemnetum gibbae Bennema 1943 • Lemno-minoris-Azolletum filiculoides Br.-Bl. 1952 • Lemno-Utricularietum vulgaris Soó (1928) 1938 • Salvinio-Spirodeletum polyrrhizae Slavnič 1956 • Riccietum fluitantis Slavnič 1956 • Ceratophylleto-Myriophylletum verticillati Jankovič 1974 • Ceratophylletum demersi (Soó 1927) Hild 1934 • Potameto pusilli-Ceratophylletum demersi Jankovič 1974 • Potameto pectinati - Ceratophylletum demersi M. Jank. 1974 • Potamogetono - Ceratophylletum demersi Soó (1928) Hild. 1956 • Ceratophylletum demersi-submersi prov. V. Stev.2003 • Eloedeetum canadensis (Pignatti) Soo 1934 • Ceratophyllo-Elodetum nuttalii. prov. V. Stev. 2003 • Potamo-Najadetum H-ič et Micevski 1958 • Potamo-Najadetum tip D. Lakušič 1996 • Najado-Potametum acutifolii Slavnič 1956 • Potamogetonetum pectinati prov. V. Stev. 2003 • Potametum lucentiis Hueck. 1931 • Myriophyllo-Potametum Soó 1934 potametosum acumineati Slavnič 1956 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 62 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfmKaijuju cmaumuma... " • Myriophyllo-Potametum Soó 1934 potametosum crispi SlavniD 1956 • Nitellopsidetum obtusae (Sauer 1937) Dambska 1961 • Hottonietum palustris Tx. 1937 • Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 • Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 trapetosum natantis Slavnič 1956 • Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 nymphaeetosum (Timar) Karpati • Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 nupharetosum (Timar) Karpati • Nymphaeeto-Stratiotetum aloidi Jankovič 1974 • Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928 • Nymphaeo-Nupharetum luteae Nowinski 1928 • Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 nymphaeetosum (Timar) Karpati • Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 nupharetosum (Timar) Karpati • Trapetum natantis Müller et Görs 1960 • Trapo-Nymphoidetum Obred. 1957 azzolletosum Obred. 1957 • Ceratophyllo-Trapetum natantis Müller & Gors (1962) ex Pass. 1992 • Hydrochario-Nymphoidetum peltate Slavnič 1956 • Nymphoidetum peltatae ?? Karakteristične vrste: Vallisneria spiralis, Trapa natans, Spirodela polyrhiza, Salvinia natans, Myriophyllum spicatum, Lemna minor, Hydrocharis morsus-ranae, Ceratophyllum demersum, Utricularia vulgaris, Potamogeton lucens, Nymphaea alba, Ceratophyllum submersum, Wolffia arrhiza, Utricularia neglecta, Trapa longicarpa, Ranunculus trichophyllus, Ranunculus circinatus, Ranunculus aquatilis, Potamogeton perfoliatus, Potamogeton pectinatus, Potamogeton nodosus, Potamogeton natans, Potamogeton gramineus, Potamogeton crispus, Nymphoides flava, Nymphoides peltata, Nuphar lutea, Najas minor, Najas marina, Lemna trisulca, Lemna gibba, Hottonia palustris, Elodea nuttallii, Elodea canadensis, Callitriche palustris, Azolla filiculoides, Cladophora sp.. Nitellopsis obtusa (Desv. In Lois.) J. Groves, Riccia fluitans L., Ricciocarpus natans (L.) Cord. Osnovna literatura: ButoB992b, ButoB992d, ButoB994, ButoB995b, CanaM964, DukiD991, DukiD999, GigoA960, HorvI974, JakoD985, JakoD989a, JankM953, JankM958b, JankM958b, JankM974a, JankM974d, JankM978, JankM982c, JankM983c, JankM988, JankM994, KalaV995, KojiM997, KojiM998, LakuD996, MariR955, MartV996, MišiV974a, NikiJ999, ObraM977, ParaS986, RaduSOOO, RandV002, RandV997, RaušD980, ŠajiB984, SaviD995, SlavŽ956a, StevV003, StojS987, StojS994, StojS996, TomaVOOO, VukoM979 Cl.31 Bentosne zajednice eutrofnihvoda Opšte karakteristike: Zajednice dna eutrofnih stajačih voda izgradjene od životinja (, <01igochaeta>, , , i dr.), zelenih ili drugih mikroskopskih algi. U litoralnoj zoni jezerskog dna razvijene su bentalne zajednice sa dominacijom larvi hironomida, efemeroptera, trihoptera i odonata, kao i puževa i oligoheta. U sublitoralnoj zoni naročito je karakteristična "ljušturina zona" u kojoj dolazi do intenzivnog razviča školjki i puževa , dok u profundalu preovladuju oblici oligoheta , i dr., kao i vrste amfipodnih i izopodnih rakova i ostrakoda (Martinovič-Vitanovič & Kalafatič 1995). U zavisnosti od godišnje dinamike intenziteta i kvaliteta ekoloških faktora (sezonska dinamika) na ovim staništima dominiraju silikatne alge u proleče, požnu jeseň i zimi, modrozelene i zelene alge u leto i jeseň. Ekologija: Eutrofne vode. Opšte rasprostranjenje: Eutrofne vode Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa tipa stajačih eutrofnih voda u Srbiji su brojna, po svojim morfološkim i geografskim karakteristikama veoma različita: lokve, bare, kanali, delovi reka i potoka i sl., a nalaze se pretežno u ravničarskim predelima Vojvodine i Centrálne Srbije. Biocenološki su nedovoljno istražena. Na dnu Savskog jezera i Obedske bare ustanovljeno je prisustvo <01igochaeta-Chironomidae> bentalnog tipa zajednica (Jakovčev, 1985a, 1989b; Jankovič, M.M. et al., 1988; Jankovič, M. 1974c, 1982, 1983a). Osnovna literatura: DukiD991, DukiD999, JakoD985, JakoD989a, JankM974d, JankM978, JankM982c, JankM983c, JankM988, KalaV995, MariR955, NikiJ999, TomaVOOO 63 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. C1.311 Bentosne zajednice litoralne zone jezerskog dna Opšte karakteristike: Zajednice dna eutrofnih stajačih voda izgradjene od životinja (. <01igochaeta> , , i dr.), zelenih ili drugih nižih algi. U litoralnoj zoni jezerskog dna razvijene su bentalne zajednice sa dominacijom larvi hironomida, efemeroptera, trihoptera i odonata, kao i puževa i oligoheta. Ekologija: Eutrofne vode. Opšte rasprostranjenje: Eutrofne vode Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nedovoljno istražena staništa, prisutna u eutrofnim stajačim vodárna nizijskih i brdskih delová Srbije. Na dnu Savskogjezera i Obedske bare ustanovljeno je prisustvo <01igochaeta-Chironomidae> bentalnog tipa zajednica (Jakovčev, 1985a, 1989b; Jankovič, M.M. et al. 1988; Jankovič, M. 1974c, 1982, 1983a). Osnovna literatura: JakoD985, JakoD989a, JankM974d, JankM982c, JankM983c, JankM988, KalaV995 Cl.312 Bentosne zajednice sublitoralne zone jezerskog dna Opšte karakteristike: Zajednice dna eutrofnih stajačih voda izgradjene od životinja (. <01igochaeta> , i dr.), zelenih ili drugih nižih algi. U sublitoralnoj zoni naročito je karakteristična "ljušturina zona" u kojoj dolazi do intenzivnog razviča školjki i puževa (Martínovič-Vitanovič & Kalafatič 1995). Ekologija: Eutrofne vode. Opšte rasprostranjenje: Eutrofne vode Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nedovoljno istražena staništa, prisutna u eutrofnim stajačim vodárna nizijskih i brdskih delová Srbije. Osnovna literatura: JakoD985, JakoD989a, JankM974d, JankM982c, JankM983c, JankM988, KalaV995 C1.313 Bentosne zajednice zone jezerskog profundala Opšte karakteristike: Zajednice dna eutrofnih stajačih voda izgradjene od životinja (. <01igochaeta> , , i dr.), zelenih ili drugih nižih algi. U profundalu preovladuju oblici oligoheta , i dr., kao i vrste amfipodnih i izopodnih rakova i ostrakoda (Martínovič-Vitanovič & Kalafatič 1995). Ekologija: Eutrofne vode. Opšte rasprostranjenje: Eutrofne vode Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nedovoljno istražena staništa, prisutna u eutrofnim stajačim vodárna nizijskih i brdskih delová Srbije. Osnovna literatura: JakoD985, JakoD989a, JankM974d, JankM982c, JankM983c, JankM988, KalaV995 C1.32 Slobodno plutaiuča vegetacija eutrofnih voda Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, koje se neukorenjuju za dno več čitave biljke slobodno plutaju na površini ili ispod same površine vode, obrazujuči gust i cesto debeo sloj biljaka u čijem sastavu su najbrojnije sočivice: , , , i ; jetrenjače: i ; vodene paprati: i ; kao i vaskularne biljke: , i. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u kanalima i pličim barama (10-50 cm) čija voda miruje ili se sporo kreče. Voda je obično mláka, cesto zagadjena organskim supstancama. Zajednice se razvijaju u uslovima različitog svetlosnog intenziteta, od potpuno otvorenih vodenih površina do mesta u dubljoj senci trščaka (npr.ass. ). Dno je muljevito, glibovito sa dosta detritusa. Zajednice su floristički dosta siromašne, uglavnom homogene, jednoslojne ili dvoslojne (sa , i u drugom - submerznom sloju). Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena staništa rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najčešče u vojvodjanskom Podunavlju (rukávci Begeja kod Zrenjanina, Dunava kod Monoštora, u reci Mostongi kod Bača, kanali kod Kikinde, Obedska bara, bare kod Sremskih Karlovaca, Petrovaradinski STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 64 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " rit, Kački rit, Beljanska bara, bare oko Novog Sada, kanál DTD itd); kanalima i zaostalimbarama u Mačvi; rukavcima i usporima u Djerdapskoj akumulaciji. Ekvivalentne zajednice: • Lemnetum gibbae (W. Koch 1954) Miyawaki et J. Tx. 1960 • Lemnetum trisulcae Soó 1927 • Lemno-Spirodelletum polyrrhizae W. Koch 1954 • Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W. Koch 1926 lemnetosum gibbae W. Koch 1954 • Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W. Koch 1926 salvinietosum W. Koch 1954 • Wolffietum arrhizae Myawaki et Tx. 1960 • Wolffio-Lemnetum gibbae Bennema 1943 • Lemno-minoris-Azolletumfiliculoides Br.-Bl. 1952 • Lemno-Utricularietum vulgaris Soó (1928) 1938 • Salvinio-Spirodeletum polyrrhizae Slavnič 1956 • Riccietum fluitantis Slavnič 1956 Karakteristične vrste: Azollafiliculoides, Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna gibba, Lemna minor, Lemna trisulca, Myriophyllum spicatum, Nymphoidespeltata, Riccia fluitans L., Ricciocarpus natans (L.) Cord., Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa natans, Utricularia neglecta, Utricularia vulgaris, Vallisneria spiralis, Wolffia arrhiza Osnovna literatura:, ButoB992d, ButoB995b, HorvI974, KojiM997, KojiM998, ObraM977, ParaS986, RaduSOOO, RaušD980, SaviD995, SlavŽ956a, StevV003, StojS987, StojS994, StojS996, VukoM979 Cl.321 Slobodno plutaiuča vegetacija eutrofnih voda sa dominaciiom sočivica Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, koje se neukorenjuju za dno več čitave biljke slobodno plutaju na površini ili ispod same površine vode, obrazujuči gust i cesto debeo sloj biljaka u čijem sastavu su najbrojnije sočivice: , , i . Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u kanalima i pličim barama (10-50 cm) čija voda miruje ili se sporo křeče. Voda je obično mlaka, cesto zagadjena organskim supstancama. Zajednice se razvijaju u uslovima različitog svetlosnog intenziteta, od potpuno otvorenih vodenih površina do mesta u dubljoj senci trščaka. Dno je muljevito, glibovito sa dosta detritusa. Zajednice su floristički dosta siromašne, uglavnom homogene, jednoslojne ili dvoslojne (sa , i u drugom - submerznom sloju). Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Voděna staništa rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najčešče u vojvodjanskom Podunavlju (rukávci Begeja kod Zrenjanina, Dunava kod Monoštora, u reci Mostongi kod Bača, kanali kod Kikinde, Obedska bara, bare kod Sremskih Karlovaca, Petrovaradinski rit, Kački rit, Beljanska bara, bare oko Novog Sada, kanál DTD itd); kanalima i zaostalim barama u Mačvi; rukavcima i usporima u Djerdapskoj akumulaciji. Ekvivalentne zajednice: • Lemnetum gibbae (W. Koch 1954) Miyawaki et J. Tx. 1960 • Lemnetum trisulcae Soó 1927 • Lemno-Spirodelletum polyrrhizae W. Koch 1954 • Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W. Koch 1926 lemnetosum gibbae W. Koch 1954 • Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W. Koch 1926 salvinietosum W. Koch 1954 • Wolffietum arrhizae Myawaki et Tx. 1960 • Wolffio-Lemnetum gibbae Bennema 1943 • Lemno-minoris-Azolletum filiculoides Br.-Bl. 1952 • Lemno-Utricularietum vulgaris Soó (1928) 1938 Karakteristične vrste: Azolla filiculoides, Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna gibba, Lemna minor, Lemna trisulca, Myriophyllum spicatum, Nymphoides peltata, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa natans, Utricularia neglecta, Utricularia vulgaris, Vallisneria spiralis, Wolffia arrhiza Osnovna literatura: ButoB992b, ButoB992d, ButoB995b, HorvI974, KojiM997, KojiM998, ObraM977, ParaS986, RaduSOOO, RaušD980, SaviD995, SlavŽ956a, StevV003, StojS987, StojS994, StojS996,VukoM979 65 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. Cl.322 Slobodno plutaiuča vegetacija eutrofnihvoda sa dominaciiom vodenih paprati Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, koje se neukorenjuju za dno več čitave biljke slobodno plutaju na površini vode, obrazujuči gust i cesto debeo sloj biljaka u čijem sastavu su najbrojnije vodene paprati: i . Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u kanalima i pličim barama (10-50 cm) čija voda miruje ili se sporo křeče. Voda je obično mlaka, cesto zagadjena organskim supstancama. Zajednice se najčešče razvijaju na potpuno otvorenim vodenim površinama sa punim intenzitetom svetlosti. Dno je muljevito, glibovito sa dosta detritusa. Zajednice su floristički dosta siromašne, uglavnom homogene, jednoslojne. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Voděna staništa rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najčešče u vojvodjanskom Podunavlju (rukavac Begeja kod Zrenjanina; rukavac Dunava kod Monoštora: kanál Sombor -Bečej; reka Mostonga kod mesta Bača; kanál na vašarištu kod Kikinde; Veliko jezero na Obedskoj bari kod sela Obřež; Bara kod železničke stanice u Sremskim Karlovcima; Veliki odvodni kanál na starom putu izmedju Novog Sada i Kača; regionálni park "Stari Begej": Stari Begej, Kanal, Carská Bara, Perleska bara; Obedska bara - Obreško okno; Koviljski rit); kanalima i zaostalim barama u Mačvi; rukavcima i usporima u Djerdapskoj akumulaciji. Ekvivalentne zajednice: > Salvinio-Spirodeletumpolyrrhizae Slavnič 1956 Karakteristične vrste: Azolla filiculoides, Ceratophyllum demersum, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Lrapa natans, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: ButoB992b, ButoB995b, KojiM997, KojiM998, ObraM977, ParaS986, RaduSOOO, SlavŽ956a, StevV003, StojS987, StojS994, StojS996 C1.323 Slobodno plutaiuča vegetacija eutrofnih voda sa dominaciiom vodenih jetrenjača Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, koje se neukorenjuju za dno več čitave biljke slobodno plutaju na površini, obrazujuči gust sloj biljaka u čijem sastavu su najbrojnije vodene jetrenjače: i . Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u kanalima i pličim barama (10-50 cm) čija voda miruje ili se sporo kreče. Voda je obično mlaka, cesto zagadjena organskim supstancama. Zajednice se cesto razvijaju u dubljoj senci trščaka. Dno je muljevito, ilovasto-glinovito, redje je nesazlanjeni barski les sa dosta detritusa. Zajednice su floristički dosta siromašne, uglavnom homogene, jednoslojne. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena staništa rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najčešče u vojvodjanskom Podunavlju (Beljanskabara, prilaz za čamce; Obedska bara - Veliko jezero kod Obreža; Novi Sad, bara kod šume Jaseniči; Petrovaradinsko-karlovački Rit; Kanal Sombor-Bečej kod mesta Lurija). Ekvivalentne zajednice: > Riccietum íluitantis Slavnič 1956 Karakteristične vrste: Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna minor, Lemna trisulca, Phragmites vulgaris, Riccia fhútans L., Ricciocarpus natans (L.) Cord., Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Utricularia neglecta Osnovna literatura: KojiM998, ObraM977, ParaS986, SlavŽ956a, StojS987 C1.33 Ukorenjena submerzna vegetacija eutrofnih voda Opšte karakteristike: Zajednice ovog tipa vegetacije široko su rasprostranjene u barama, kanalima, i ritovima gde u vidu gustih livada obrastaju dna. Najznačajnije biljke graditeljke zajednica su , , , , , , , , , , , , , , , , , , . Zajednice nisu uvek homogene u svom sastavu nego se najčešče javljaju u više ili manje bogatim fragmentima koji odražavaju ekologiju sredine u kojoj se razvijaju. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u mirnim i sporotekučim vodama bogatim organskim i mineralnim materijama. Najčešče nastanjuju rečné rukávce i umrtvljene meandre ravničarskih reka i kanále u kojima voda stagnira , a u kojima se za vreme poplava i visokog vodostaja uspostavlja veza sa vodom u rekama. Staništa se nalaze na nadmorskim visinama od 70 do 100 m. Asocijacije se razvijaju STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 66 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " na muljevitoj podlozi u vodi do dubine od 3,0 m, providnosti do 2,5 m. Reakcija vode varira od neutrálne do slabo alkalne (pH - 7,1 do 8,2). Ove zajednice su indikátoři umereno toplih, cesto mutnih voda. Razvijaju se na debelom mulju, glinovitoj i kiseonikom siromašnoj podlozi. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena staništa rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u vojvodjanskom Podunavlju; kanalima i zaostalim barama u Mačvi i Sremu; rukavcima i usporima u Djerdapskoj akumulaciji. Ekvivalentne zajednice: • Ceratophylleto-MyriophyHerum verticillati Jankovič 1974 • Ceratophylletum demersi (Soó 1927) Hild 1934 • Potameto pusilli-Ceratophylletum demersi Jankovič 1974 • Potameto pectinati - Ceratophylletum demersi M. Jank. 1974 • Potamogetono - Ceratophylletum demersi Soó (1928) Hild. 1956 • Ceratophylletum demersi-submersi prov. V. Stev.2003 • Eloedeetum canadensis (Pignatti) Soo 1934 • Ceratophyllo-Elodetum nuttalii. prov. V. Stev. 2003 • Potamo-Najadetum H-ič et Micevski 1958 • Potamo-Najadetum tip D. Lakušič 1996 • Najado-Potametum acutifolii Slavnič 1956 • Potamogetonetum pectinati prov. V. Stev. 2003 • Potametum lucentiis Hueck. 1931 • Myriophyllo-Potametum Soó 1934 potametosum acumineati Slavnič 1956 • Myriophyllo-Potametum Soó 1934 potametosum crispi SlavniD 1956 • Nitellopsidetum obtusae (Sauer 1937) Dambska 1961 Karakteristične vrste: Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Cladophora sp., Elodea canadensis, Elodea nuttallii, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Najas marina, Najas minor, Nitellopsis obtusa (Desv. In Lois.) J. Groves, Nymphaea alba, Potamogeton crispus, Potamogeton gramineus, Potamogeton lucens, Potamogeton nodosus, Potamogeton pectinatus, Potamogeton perfoliatus, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa natans, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: ButoB992b, ButoB994, ButoB995b, ČanaM964, GigoA960, HorvI974, JankM953, JankM974a, JankM994, KojiM998, LakuD996, MartV996, MišiV974a, ObraM977, ParaS986, RaduSOOO, RandV002, RandV977, SlavŽ956a, StevV003, StojS987, StojS994, StojS996 C1.331 Zaiednice sa dominacijom resina ( spp.) i drezga ( spp.) Opšte karakteristike: Zajednice sa dominacijom vrsta , i rasprostranjene su u barama, kanalima, i ritovima gde u vidu gustih livada obrastaju dna. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u mirnim i sporotekučim vodárna bogatim organskim i mineralnim materijama. Najčešče nastanjuju rečne rukávce i umrtvljene meandre ravničarskih reka i kanále u kojima voda stagnira , a u kojima se za vřeme poplava i visokog vodostaja uspostavlja veza sa vodom u rekama. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena staništa rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u vojvodjanskom Podunavlju (kanál DTD, Bezdan, Mali Stapar, Češka čuprija -Bezdan, Kula-Crvenka, Kanál Vrbas- Bezdan, Koviljski rit); Obedskabara (Obreško jezero - Veliko jezero, Krstonošiča okno, Vujiča okno), Dunav kod Banatske palanke. Ekvivalentne zajednice: Ceratophylleto-Myriophylletum verticillati Jankovič 1974 Ceratophylletum demersi (Soó 1927) Hild 1934 Ceratophylletum demersi-submersi prov. V. Stev.2003 Potameto pectinati - Ceratophylletum demersi M. Jank. 1974 Potameto pusilli-Ceratophylletum demersi Jankovič 1974 Potamogetono - Ceratophylletum demersi Soó (1928) Hild. 1956 Karakteristične vrste: Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Nymphaea alba, Potamogeton crispus, Potamogeton 67 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. gramineus, Potamogeton lucens, Potamogeton pectinatus, Potamogeton perfoliatus, Salvinia natans. Spirodela polyrhiza, Trapa natans, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: ButoB992b, JankM974a, JankM994, KojiM998, MartV996, MišiV974a, RaduSOOO, StevV003, StojS994, StojS996 Cl.332 Zaiednice sa dominaciiom vodene kuge ( spp.) Opšte karakteristike: Zajednice sa dominacijom vrsta i rasprostranjene su u barama, kanalima taložnicima i ritovima gde u vidu gustih livada obrastaju dna. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u mirnim i sporotekučim vodárna bogatim organskim i mineralnim materijama. Najčešče nastanjuju rečne rukávce i umrtvljene meandre ravničarskih reka i kanále u kojima voda stagnira, a u kojima se za vřeme visokog vodostaja, ili na neki drugi náčin uspostavlja veza sa vodom u rekama. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa zabeležene su u Vajsovoj rupi u Petrovaradinskm ritu kao i na Dunavu kod Banatske palanke, a nalaze se i u kanalima PKB-a i u taložniku kod jezera Ada Ciganlija u Beogradu. Ekvivalentne zajednice: Eloedeetum canadensis (Pignatti) Soo 1934 Ceratophyllo-Elodetum nuttalii. prov. V. Stev. 2003 Karakteristične vršte: Ceratophyllum demersum, Elodea canadensis, Elodea nuttallii, Ranunculus trichophyllus Osnovna literatura: ButoB994, StevV003 Cl.333 Zaiednice sa dominaciiom podvodnica ( spp.) Opšte karakteristike: Zajednice sa dominacijom vrsta i rasprostranjene su u barama, kanalima i ritovima gde u vidu gustih livada obrastaju dna. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u mirnim i sporotekučim vodárna bogatim organskim i mineralnim materijama. Najčešče nastanjuju rečne rukávce i umrtvljene meandre ravničarskih reka i kanále u kojima voda stagnira. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Voděna staništa rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u vojvodjanskom Podunavlju (Kanál Sombor-Bečej, kod Srbobrana, Beljanskabara kod Turije, Petrovaradniski rit - Ledinski Hagl, Rukavac Begeja kod Zrenjanina); Obedska bara kod sela Obřež, na prilazu Velikom jezeru; podnožje Kopaonika. Ekvivalentne zajednice: Potamo-Najadetum H-ič et Micevski 1958 Potamo-Najadetum tip D. Lakušič 1996 Najado-Potametum acutifolii Slavnič 1956 Karakteristične vršte: Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Myriophyllum spicatum, Naj as marina, Naj as minor, Potamogeton acutifolius, Potamogeton pectinatus Osnovna literatura: ButoB994, HorvI974, KojiM998, LakuD996, ObraM977, ParaS986, SlavŽ956a, StojS987 Cl.334 Zaiednice sa dominaciiom submerznog talasinja ( spp.) Opšte karakteristike: Zajednice sa dominacijom vrsta , , , i rasprostranjene su u barama, kanalima i ritovima gde u vidu gustih podvodnih livada obrastaju dna. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u mirnim i sporotekučim vodárna bogatim organskim i mineralnim materijama. Najčešče nastanjuju rečne rukávce i umrtvljene meandre ravničarskih reka. kanále u kojima voda stagnira, jezera i sličná staništa. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Voděna staništa rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u vojvodjanskom Podunavlju (Petrovaradinski rit - Karlovački Dunavac, Sarka bara. Carinova bara, bara Okrugli Švab, Svinjaruša; Kanál Sombor-Bečej kod Turije, Jama na Rimskim šančevima, rukavac Dunava kod Sremskih Karlovaca, rukavac Begeja kod šečerane kraj Zrenjanina. Koviljski rit, Carská bara, kanál Vrbas-Bezdan); Obedska bara Veliko jezero, Dunav kod Banatske Palanke. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 68 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Ekvivalentne zajednice: • Potamogetonetum pectinati prov. V. Stev. 2003 • Potametum lucentiis Hueck. 1931 • Myriophyllo-Potametum Soó 1934 potametosum acumineati Slavnič 1956 • Myriophyllo-Potametum Soó 1934 potametosum crispi SlavniD 1956 Karakteristične vrste: Potamogeton crispus, Potamogeton gramineus, Potamogeton lucens, Potamogeton nodosus, Potamogeton pectinatus, Potamogeton perfoliatus Osnovna literatura: ButoB992b, ButoB994, GigoA960, KojiM998, ObraM977, ParaS986, RaduSOOO, SlavŽ956a, StevV003, StojS987, StojS994 C1.335 Zajednice sa dominacijom harofita Opšte karakteristike: Zajednice sa dominacijom harofita i dr. rasprostranjene su u barama, jamama i ritovima gde u vidu podvodnih tepiha ili mozaika obrastaju dna. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u mirnim i sporotekučim vodama bogatim organskim i mineralnim materijama, neutrálne ili slabo alkalne reakcije. Najčešče nastanjuju rečne rukávce i umrtvljene meandre ravničarskih reka, kanála i jama u kojima voda stagnira. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Retke zajednice ovog tipa rasprostranjena su u nizijskim predelima Srbije. Do sada su zabeležene samo u Djerdapskoj akumulaciji, na Dolnicama kod Banatske Palanke Ekvivalentne zajednice: • Nitellopsidetum obtusae (Sauer 1937) Dambska 1961 Karakteristične vrste: Nitellopsis obtusa (Desv. In Lois.) J. Groves, Potamogeton crispus, Potamogeton lucens, Potamogeton pectinatus, Potamogeton perfoliatus Osnovna literatura: StevV003 C1.34 Ukorenjena plutaiuča vegetacija eutrofnih voda Opšte karakteristike: Zajednice ove vegetacije nalaze se u barama i kanalima pretežno ravničarskih predela. Razvijaju se u stajačoj ili sporotekučoj vodi bogatoj organskim supstancama. Vodenu površinu prekrívajú, delimično ili potpuno, manje ili više krupnim listovima, dajúci tim vodenim staništima karakterističan izgled. Cesto obrazju dva sprata u vegetaciji. U gornjem spratu osnovni graditelji zajednice su: beli () i žuti lokvanj (), žuti lokvanjčič (), vodeniorašak (, ), žabogriz () i sočivice ( ). U donjem spratu je cesto brojno zastupljena resina (), drezga () i sočivica (). Ekologija: Zajednice se razvijaju u barama, ritovima, kanalima, rečnim rukavcima na staništima koja leže na nadmorskej visini do 100 m i nalaze se u zoni umereno kontinetalne klime. Nalaze se u vodi na dubini od 0,5 do 2,0 m, ukorenjene u mulj. Dno, na pojedinim mestima, sadrži i frakcije peska, gline, humusa, a cesto je zasuto i biljnim detritusom. Razlike na staništima u pogledu dubine, nagiba i karakteristika dna uslovljavaju pojavu različitih asocijacija, kao i diferencijaciju istih na facijese. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena staništa rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u vojvodjanskom Podunavlju; kanalima i zaostalim barama u Mačvi i Sremu; rukavcima i usporima u Djerdapskoj akumulaciji. Ekvivalentne zajednice: • Hottonietum palustris Tx. 1937 • Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 • Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 trapetosum natantis Slavnič 1956 • Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 nymphaeetosum (Tünar) Karpati • Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 nupharetosum (Timar) Karpati • Nymphaeeto-Stratiotetum aloidi Jankovič 1974 • Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928 • Nymphaeo-Nupharetum luteae Nowinski 1928 • Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 nymphaeetosum (Timar) Karpati • Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 nupharetosum (Timar) Karpati • Trapetum natantis Müller et Görs 1960 69 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Trapo-Nymphoidetum Obred. 1957 azzolletosum Obred. 1957 • Ceratophyllo-Trapetum natantis Müller & Gors (1962) ex Pass. 1992 • Hydrochario-Nymphoidetum peltate Slavnič 1956 • Nymphoidetum peltatae ?? Karakteristične vrste: Callitriche palustris, Ceratophyllum demersum, Hottonia palustris, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Nuphar lutea, Nymphaea alba, Nymphoides flava, Potamogeton lucens, Potamogeton natans, Ranunculus aquatilis, Ranunculus circinatus, Ranunculus trichophyllus, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa longicarpa, Trapa natans, Utricularia vulgaris, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: ButoB994, ButoB995b, ČanaM964, GigoA960, JankM953, JankM958b, JankM958b, JankM974a, JankM994, KojiM998, MartV996, MišiV974a, ObraM977, ParaS986, RaduSOOO, RaušD980, ŠajiB984, SaviD995, SlavŽ956a, StevV003, StojS994, StojS996, VukoM979 Cl.341 Grupacije u plitkoj vodi Opšte karakteristike: Biljna zajednica Hottonietum palustris razvija se fragmentarno u barama i kanalima i zajedno sa lokvanjima doprinosi lepoti vodenih pejzaža. Dominantná biljka u florističkom sastavu zajednice je rebratica (Hottonia palustris). Vrsta Callitriche palustris je takodje cesta na staništima sa rebraticom, ali je znatno slabije zastupljena. Ekologija: Voda je bogata biogenim elementima potrebnim za razvoj fitoplanktona i dmgih biljaka, pa je organska produkcija veliká. Mulj je bogat organskim materijama koje se intenzivno razlažu pri čemu se troši kiseonik, zbog čega je količina kiseomka u dubljim slojevima vode mala. Boja vode je prljavo zelena do mrka, providnost je mala. pH je obično manji od 7. Opšte rasprostranjenje: Plitke eutrofne vode Palearktičkog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Bare u šumama SW Srema (Slezen bara) i u Petrovaradinskom ritu (u kanálu izmedju Karlovačkog Dunavca i Tekije, pa prema bari veliki Šveb) Ekvivalentne zajednice: • Hottonietum palustris Tx. 1937 Karakteristične vrste: Alisma plantago-aquatica, Callitriche palustris, Ceratophyllum demersum, Hottonia palustris, Lemna minor, Lemna trisulca, Nuphar lutea, Nymphaea alba, Ranunculus aquatilis, Trapa natans Osnovna literatura: ButoB994, ButoB999b, KojiM998, ParaS986, RaušD980 C1.342 Grupaciie lokvania Opšte karakteristike: Zajednice ove vegetacije nalaze se u barama i kanalima, pretežno ravničarskih predela. Razvijaju se u stajačoj ili sporotekučoj vodi bogatoj organskim supstancama. Vodenu površinu prekrívajú, delimično ili potpuno, manje ili više krupnim listovima, dajúci tim vodenim staništima karakterističan izgled. Cesto obrazju dva sprata u vegetaciji. U gornjem spratu osnovni graditelji zajednice su beli () i žuti lokvanj (), dok su u donjem spratu cesto brojno zastupljena resina (), drezga () i sjajna resina (). Ekologija: Zajednice se razvijaju u barama, ritovima, kanalima, rečnim rukavcima na staništima koja leže na nadmorskoj visini do 100 m i nalaze se u zoni umereno kontinetalne klime. Nalaze se u vodi na dubini od 0,5 do 2,0 m, ukorenjene u mulj. Dno na pojedinim mestima sadrži i frakcije peska, gline, humusa, a cesto je zasuto i biljnim detritusom. Razlike na staništima u pogledu dubine, nagiba i karakteristika dna uslovljavaju pojavu različitih asocijacija, kao i diferencijaciju istih na facijese. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena staništa rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. vojvodjanskom Podunavlju; kanalima i zaostalim barama u Mačvi; rukavcima i usporima u Djerdapskoj akumulaciji. Ekvivalentne zajednice: • Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 • Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 trapetosum natantis Slavnič 1956 • Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 nymphaeetosum (Timar) Karpati • Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 nupharetosum (Timar) Karpati • Nymphaeeto-Stratiotetum aloidi Jankovič 1974 • Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928 • Nymphaeo-Nupharetum luteae Nowinski 1928 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 70 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 nymphaeetosum (Timar) Karpati Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 nupharetosum (Timar) Karpati Karakteristične vrste: Ceratophyllum demersum, Cladophora sp., Hydrocharis morsus-ranae, Myriophyllum spicatum, Nuphar lutea, Nymphaea alba, Potamogeton lucens, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa natans, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: ButoB994, ButoB995b, GigoA960, JankM974a, JankM994, KojiM998, MartV996, MišiV974a, ObraM977, ParaS986, RaduSOOO, RaušD980, ŠajiB984, SaviD995, SlavŽ956a, StevV003, StojS994, StojS996, VukoM979 Cl.3421 Grupaciie žutog lokvania Opšte karakteristike: Zajednice razvijene u barama i kanalima pretežno ravničarskih předělá. Razvijaju se u stajaéoj ili sporotekuéoj vodi bogatoj organskim supstancama. Voděnu površinu prekrívajú, delimično ili potpuno, manje ili više krupnim listovima, dajúci tím vodenim staništima karakterističan izgled. Cesto obrazju dva sprata u vegetaciji. U gornjem spratu osnovni graditelji zajednice je žuti lokvanj (), dok su u donjem spratu cesto brojno zastupljena resina () i drezga (). Ekologija: Zajednice se razvijaju u barama, ritovima, kanalima, rečnim rukavcima, na staništima koja leže na nadmorskoj visini do 100 m i nalaze se u zoni uměřeno kontinetalne klime. Nalaze se u vodi na dubini od 0,5 do 2,0 m, ukorenjene u mulj. Dno, na pojedinim mestíma, sadrži i frakcije peská, gline, humusa, a cesto je zasuto i biljnim detritusom. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Voděna staništa rasprostranjena u vojvodjanskom Podunavlju (Kanal Stapar kod Novog Sada; Obedskabara, Veliko jezero kod sela Obřež; kanál Sombor - Bečej kod Oglednog poljakod Srbobrana; Mrtvi rukavac Begeja kod Zrenjanina; Rukávac Dunava u Petrovaradinu na mestu zvanom Svab; Beljanska bara kod mesta Turija; Petrovaradinski rit sa svim barama, a posebno u Slezen bari; Carská bara). Ekvivalentne zajednice: • Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 • Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 trapetosum natantis Slavnič 1956 • Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 nymphaeetosum (Timar) Karpati • Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 nupharetosum (Timar) Karpati Karakteristične vrste: Ceratophyllum demersum, Hydrocharis morsus-ranae, Myriophyllum spicatum, Nuphar lutea, Nymphaea alba, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa natans Osnovna literatura: GigoA960, KojiM998, ObraM977, ParaS986, RaušD980, SaviD995, SlavŽ956a, StojS994,VukoM979 Cl.3422 Grupaciie belog lokvania Opšte karakteristike: Zajednice se razvijaju u barama i kanalima pretežno ravničarskih predela. Razvijaju se u stajačoj ili sporotekučoj vodi bogatoj organskim supstancama. Voděnu površinu prekrívajú, delimično ili potpuno, manje ili više krupnim listovima, dajuči tím vodenim staništima karakterističan izgled. Cesto obrazju dva sprata u vegetaciji. U gornjem spratu osnovni graditelji zajednice su beli lokvanj () i ponekad testerica (), dok su u donjem spratu cesto brojno zastupljena resina () i drezga (). U ovoj zajednici ponekad su prisutne i emerzne hidrofite poput vrsta: , , i Ekologija: Zajednice se razvijaju u barama, ritovima, kanalima, rečnim rukavcima, na staništima koja leže na nadmorskoj visini do 100 m i nalaze se u zoni uměřeno kontinetalne klime. Nalaze se u vodi na dubini od 0,5 do 2,0 m, ukorenjene u mulj. Dno, na pojedinim mestima, sadrži i frakcije peská, gline, humusa, a cesto je zasuto i biljnim detritusom. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno redak tip vodenih staništa zabeležen samo u Obedskoj bari (Obreško okno, Krstonošiča okno). Ekvivalentne zajednice: • Nymphaeeto-Stratiotetum aloidi Jankovič 1974 Karakteristične vrste: Ceratophyllum demersum, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna trisulca, Myriophyllum verticillatum, Nymphaea alba, Phragmites communis, Sagittaria sagittifolia, Salvinia natans, Sparganium neglectum, Stratiotes aloides, Typha angustifolia Osnovna literatura: JankM974a, JankM994, MartV996, MišiV974a Cl.3423 Mešovite grupaciie belog i žutog lokvania Opšte karakteristike: Zajednice razvijene u barama i kanalima pretežno ravničarskih predela. Razvijaju se u stajačoj ili sporotekučoj vodi bogatoj organskim supstancama. Voděnu površinu prekrívajú, delimično ili potpuno, manje ili više krupnim listovima, dajuči tím vodenim staništima karakterističan izgled. Cesto obrazju dva sprata u vegetaciji. U gornjem spratu dominiraju beli () i žuti lokvanj (), 71 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y wiacucJMKauuju cmauuuima... " dok su u donjem spratu cesto brojno zastupljene resina (), drezga () i sjajna resina (). Ekologija: Zajednice se razvijaju u barama, ritovima, kanalima, rečnim rukavcima, na staništima koja leže na nadmorskoj visini do 100 m i nalaze se u zoni umereno kontinetalne klime. Nalaze se u vodi na dubini od 0,5 do 2,0 m, ukorenjene u mulj. Dno, na pojedinim mestima, sadrži i frakcije peska, gline, humusa, a cesto je zasuto i biljnim detritusom Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena staništa rasprostranjena u vojvodjanskom Podunavlju (Bezdan, Mali Stapar; Jegrička - Zabalj; Petrovaradinski rit -u svim barama; Obedska bara- Vujičevo okno,Krstonošiča okno; Regionálni park "Starí Begej" - Cárska bara, Starí Begej, Perleska bara, Koviljski rit); rukávci i uspori vode kod Banatske palanke na Dunavu. Ekvivalentne zajednice: • Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928 • Nymphaeo-Nupharetum luteae Nowinski 1928 • Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 nymphaeetosum (Timar) Karpati • Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 nupharetosum (Timar) Karpati Karakteristične vrste: Ceratophyllum demersum, Cladophora sp., Hydrocharis morsus-ranae, Myriophyllum spicatum, Nuphar lutea, Nymphaea alba, Potamogeton lucens, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa natans, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: ButoB994, ButoB995b, JankM974a, JankM994, KojiM998, MartV996, MišiV974a, RaduSOOO, ŠajiB984, StevV003, StojS996 C1.343 Tepisi vodenog oraha Opšte karakteristike: Zajednice ove vegetacije nalaze se u barama i kanalima pretežno ravničarskih predela. Razvijaju se u stajačoj ili sporotekučoj vodi bogatoj organskim supstancama. Vodenu površinu prekrívajú, delimično ili potpuno, manje ili više krupnim rozetama listová, dajúci tim vodenim staništima karakterističan izgled. Cesto obrazju dva sprata u vegetaciji. U gornjem spratu dominira vodeni orašak (, ), dok su u donjem sloju brojno zastupljene resina (), drezga () i valisneria (). Ekologija: Zajednice se razvijaju u barama, ritovima, kanalima, rečnim rukavcima na staništima koja leže na nadmorskoj visini do 100 m i nalaze se u zoni umereno kontinetalne klime. Nalaze se u vodi na dubini od 0,5 do 2,0 m, ukorenjene u mulj. Dno, na pojedinim mestima, sadrži i frakcije peska, gline, humusa, a cesto je zasuto i biljnim detritusom. Razlike na staništima u pogledu dubine, nagiba i karakteristika dna uslovljavaju pojavu različitih asocijacija, kao i diferencijaciju istih na facijese. Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena staništa rasprostranjena u vojvodjanskom Podunavlju (Kanal DTD -Bezdan; Petrovaradinski rit - u svim barama osim u Carinovoj, Sarka bari i Ledinskom haglu; Regionálni park "Stari Begej" - Stari Begej, Cárska Bara, Koviljski rit); rukávci i uspori vode kod Banatske Palanke na Dunavu; jugozapadni Srem, samo uz rub Slezen bare; mrtvaje i rukávci u donjme toku Veliké Morave. Ekvivalentne zajednice: Trapetum natantis Müller et Görs 1960 Trapo-Nymphoidetum Obred. 1957 azzolletosum Obred. 1957 Ceratophyllo-Trapetum natantis Müller & Gors (1962) ex Pass. 1992 Karakteristične vrste: Ceratophyllum demersum, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Spirodela polyrhiza, Trapa longicarpa, Trapa natans, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: BlažJ971, ButoB994, ButoB995b, JankM958b, JankM958b, JankM999a, KojiM998, ParaS986, RaduSOOO, RaušD980, StevV003, StojS994 C1.344 Tepisi žutog lokvaničiča Opšte karakteristike: Zajednice se javljaju u barama i kanalima pretežno ravničarskih predela. Razvijaju se u stajačoj ili sporotekučoj vodi bogatoj organskim supstancama. Vodenu površinu prekrívajú, delimično ili potpuno, manje ili više krupnim listovima, dajúci tim vodenim staništima karakterističan izgled. Cesto obrazju dva sprata u vegetaciji. U gornjem spratu osnovni graditelji zajednice su žuti lokvanjčič () i žabogriz (), dok su u donjem spratu brojne resina () i drezga (). Ekologija: Zajednice se razvijaju u barama, ritovima, kanalima, rečnim rukavcima na staništima koja leže na nadmorskoj visini do 100 m i nalaze se u zoni umereno kontinetalne klime. Nalaze se u vodi na dubini od 0,5 do 2,0 m, ukorenjene u mulj. Dno, na pojedinim mestima, sadrži i frakcije peska, gline, humusa, a cesto je zasuto i biljnim detritusom. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 72 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacucJMKauuju cmauuuíma... " Opšte rasprostranjenje: Vode široko rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena staništa rasprostranjena u vojvodjanskom Podunavlju (Kanal Sombor- Bečej kod Srbobrana; Reka Mostonga kod Bača; Mrtav rukavac kod kanalisanog Begeja kod Zrenjanina; Bezdan - Češka čuprija; Petrovaradinski rit - samo u Vajsovoj rupi; Regionálni park "Starí Begej" : Vojtina Mláka; Koviljski rit;Carska bara); Obedska bara (Obreško okno,Krstonošiča okno), rukávci i usori Dunava kod Banatske Palanke. Ekvivalentne zajednice: • Hydrochario-Nymphoidetum peltate Slavnič 1956 • Nymphoidetum peltatae ?? Karakteristične vrste: Ceratophyllum demersum, Hydrocharis morsus-ranae, Myriophyllum spicatum. Nuphar lutea, Nymphaea alba, Nymphoides flava, Spirodela polyrhiza, Trapa natans Osnovna literatura: ButoB994, ButoB995b, GigoA960, JankM974a, JankM994, KojiM998, MartV996, MišiV974a, ObraM977, ParaS986, RaduSOOO, SlavŽ956a, StevV003, StojS994 C1.35 Planktonske zajednice eurofnih stajačih voda Opšte karakteristike: Zajednica slobodnoplivajučih mikroskopskih biljnih (fitoplankoton) i životinjkih (zooplankton) organizama razvijenih u slobodnoj veoma mutnoj i neprozirnoj vodi stajačih eutrofnih voda. Glavni predstavnici fitoplanktona su alge iz grupa i , redje i , i , dok su u zooplanktonu najbrojnije vrste iz grupa , i . Ekologija: Zajednice se razvijaju u toplim i mutnim stajačim eutrofnim vodama. Opšte rasprostranjenje: Eutrofne palearktičke vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki slabo istražena staništa. Retki podaci postoje za planktonske zajednice Savksog jezera, Obedske bare i akumulacije Barje. Dosadašnjim istraživanjima je ustanovljeno prisustvo sledečih tipova planktonskih zajednicama u stajačim eutrofnim vodama Srbije: tip, tip i tip Osnovna literatura: JankM973b, JankM974d, KalaV978, KalaV978, KalaV995, MartV990, MartV994, MilovD962a C1.4 Stalna distrofna jezera, bare i lokve Opšte karakteristike: Voda je bogata biogenim elementima koji se nalaze u teško pristupačnom obliku što uslovljava slab razvoj fitoplanktona i drugih biljaka, pa je organska produkcija mala. Voda sadrži velikú količinu huminskih materija koje intenzivno oksidušu, tako da se gotovo potpuno odsustvo kiseonika ispoljava na sasvim maloj dubini od svega několiko cm. Reakcija vode je kisela (pH = 4-6). Boja vode je žuta ili mrka, providnost je sasvim mala. Na dnu se talože veliké količine alohtonih čestica. Opšte rasprostranjenje: Vodene staništa rasprostranjena u čitavom Paleaktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Prema Grginčevič & Pujin (1998), u Srbiji distrofna jezera nisu zastupljena. Ipak postoji mogučnost da se manje vodene površine koje bi mogle imati distrofne karakteristike ipak mogu nači u Srbiji. Osnovna literatura: GrgiM998, JankM963 C 1.5 Stalna kopnena slaná i brakična jezera, bare i lokve Opšte karakteristike: Zajednice rasprostranjene u zaslanjenim barama i ritovima gde u vidu gustih livada obrastaju dna. Najznačajnije biljke, graditeljke su: , , , , , , različite vrste hara () i dr . U zoni flotantnih biljaka dominiraju predstavnici rodová , , i , dok su zajednice dna zaslanjenih stajačih voda izgradjene od životinja (, <01igochaeta>, , , i dr.), zelenih ili drugih nižih algi. Ekologija: Zajednice rasprostranjene u stajačim zaslanjenim vodama, bogatim organskim i mineralnim materijama. Staništa se nalaze na nadmorskim visinama od 100 m. Asocijacije se razvijaju 73 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " na muljevitoj podlozi bogatoj detritusom, okolna zemljišta su zaslanjeni les i zaslanjene ritske crnice ilovasto-glinenog sastava. Opšte rasprostranjenje: Vode rasprostranjene u čitavom Paleartiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neispitana staništa rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u plitkim zaslanjenim depresijama na seoskim utrinama u celoj Vojvodini. Fitocenološki su obradjene zajednice sa lokaliteta: Slaná Bara kod Novog Sada i Beljanska bara kod Turije. Ekvivalentne zajednice: • Parvipotamo-Zanichellietumpedicellatae Soó (1934) 1962 • Batrachio (aquatli)-Ranunculetumpolyphylli Soó (1933) 1961 • Najado-Potametum acutifolii Slavnič 1956 • Ranunculetum aquatilis-polyphylli Soó 1933 Karakteristične vrste: Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Chara sp., Myriophyllum spicatum, Najas marina, Najas minor, Potamogeton pectinatus, Ranunculus trichophyllus, Utricularia neglecta, Zannichellia pedicellata Osnovna literatura: ButoB994, KojiM998, ObraM977, ParaS986, SlavŽ956a, StojS987 C1.51 Bentosne zajednice slanin basena Opšte karakteristike: Zajednice dna zaslanjenih stajačih voda izgradjene od životinja (, <01igochaeta>, , , i dr.), zelenin ili drugih nižih algi. Ekologija: Zaslanjene bare i lokve. Opšte rasprostranjenje: Zaslanjena jezera, bare i lokve Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, izvesno prisutna u nizijskim predelima Vojvodine, Podunavlja i slatinskih přede la južne Srbije. Cl.52 Tepisi submerznih harofita u kopnenim slanimi hiperslanim vodárna Opšte karakteristike: Podvodne livade zaslanjenih voda izgradjene od različitih vrsta harofita (). Najznačajniji edifikatori ovih zajednica su predstavnici roda . Ekologija: Zaslanjene bare i lokve. Opšte rasprostranjenje: Zaslanjena jezera, bare i lokve Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Konkrétni podaci o prisustvu ovog tipa staništa u Srbiji nisu zabeleženi. Medjutim, na osnovu navoda o prisustvu harofita u zajednici na zaslanjenim močvarnim staništima u Vojvodini (Slavnič 1948), moguče je očekivati da se tepisi submerznih harofita u kopnenim slanim vodárna mogu nači i u Srbiji. Osnovna literatura: SlavZ948 Cl.53 Plutaiuča vegetacija slanihi brakičnihvoda Opšte karakteristike: Ukorenjena ili neukorenjena plutajuča (flotantna) vegetacija zaslanjenih voda u kojoj dominiraju vaskularne vodene biljke (makrofite) čiji listovi plutaju po površini vode. Najznačajniji edifikatori ovih zajednica su predstavnici rodová , i . Ekologija: Zaslanjene bare i lokve. Opšte rasprostranjenje: Zaslanjena jezera, bare i lokve Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, izvesno prisutna u nizijskim predelima Vojvodine, Podunavlja i slatinskih přede la južne Srbije. Cl.54 Zajednice submerznih makrofita kopnenih slanih i brakičnih voda Opšte karakteristike: Zajednice rasprostranjene u zaslanjenim barama i ritovima gde u vidu gustih livada obrastaju dna. Najznačajnije biljke graditeljke su , , , , , i dr . Zajednice, nisu uvek homogene u svom sastavu nego se najčešče javlja u više ili manje bogatim fragmentima koji odražavaju ekologiju sredine u kojoj se razvijaju. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 74 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Ekologija: Zajednice rasprostranjene u stajačim zaslanjenim vodama bogatim organskim i mineralnim materijama. Staništa se nalaze na nadmorskim visinama od 100 m. Asocijacije se razvijaju na muljevitoj podlozi bogatoj detritusom, okolna zemljišta su zaslanjeni les i zaslanjene ritske crnice ilovasto-glinenog sastava. Opšte rasprostranjenje: Vode rasprostranjene u čitavom Paleartiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena staništa rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u plitkim zaslanjenim depresijama na seoskim utrinama u celoj Vojvodini. Fitocenološki su obradjene zajednice sa lokaliteta: Slana Bara kod Novog Sada i Beljanska bara kod Turije. Ekvivalentne zajednice: • Parvipotamo-Zanichellietumpedicellatae Soó (1934) 1962 • Batrachio (aquatli)-Ranunculetumpolyphylli Soó (1933) 1961 • Najado-Potametum acutifoIii Slavnič 1956 • Ranunculetum aquatilis-polyphylli Soó 1933 Karakteristične vrste: Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Chara sp., Myriophyllum spicatum, Najas marina, Najas minor, Potamogeton pectinatus, Ranunculus trichophyllus, Utricularia neglecta, Zannichellia pedicellata Osnovna literatura: ButoB994, KojiM998, ObraM977, ParaS986, SlavŽ956a, StojS987 C1.55 Planktonske zajednice zaslanjenih staiacih voda C 1.6 Privremena jezera, bare i lokve (vlažne faze) Opšte karakteristike: Privremena jezera i bare sa zelenom do braon vodom, sa zajednicama u kojima po pravdu dominiraju makrofite koje se neukorenjuju za dno, več čitave biljke slobodno plutaju na površini ili ispod same površine vode, obrazujuči gust i cesto debeo sloj biljaka u čijem sastavu su najbrojnije vrste: , , , , , i dr. Češte su i submerzne vrste , , i . Zajednice dna privremenih voda izgradjene su od životinja (, <01igochaeta>, , , i dr.), euglena , zelenih i modrozelenih algi . Ekologija: Zajednice se javljaju u pliťkim oligo-, mezo- ili eutrofnim barama i kanalima u kojima ima vode samo u proleče i počeťkom leta. Voda je bistra, bez organskih ili neorganskih čestica ili su voda i mulj veoma bogati organskim materijama koje se razlažu velikom brzinom, zbog čega je količina kiseonika u dubljim slojevima relativno mala. Voda je prozirna do prljavo zelena do mrka. Zajednice se u mezo- i eutrofnim vodama odlikuju brzom produkcijom biomase, tako da se cesto na površini vode obrazuje sloj biljaka debljine i do 50 cm. Ponekad su staništa na manje ili više zaslanjenoj podlozi. Opšte rasprostranjenje: Vode rasprostranjene u čitavom Paleartiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Privremene vode od nizijskih do brdskih područja Srbije. Fitocenološki su obradjena staništa na lokalitetima: Beljanska bara, Obedska bara - Veliko jezero kod Obreža, Novi Sad, bara kod šume Jaseniči, Petrovaradinsko-karlovački rit, Kanal Sombor-Bečej kod mesta Turija, Jugozapadni Srem - bare, mrtvaje, kanali, uz obalu reka Smogve, Studve i Bosuta, Regionálni park "Stari Begej", Slana Bara kod Novog Sada i Beljanska bara kod Turije, rukávci i usporí u Djerdapskoj akumulaciji. Ekvivalentne zajednice: • Lemnetum minoris (Oberd. 1957) Müller et Görs 1960 • Wolffio-Lemnetum gibbae Bennema 1943 • Lemno-Spirodeletum pollyrhizae W. Koch 1954 • Riccietum fluitantis Slavnič 1956 • Wolffietum arrhizae Myawaki et Tx. 1960 • Wolffio-Lemnetum gibbae Bennema 1943 • Batrachio (aquatli)-Ranunculetumpolyphylli Soó (1933) 1961 • Ranunculetum aquatilis-polyphylli Soó 1933 75 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Ukorenjena plutajuča vegetacija mezotrofnih voda • Ukorenj ena plutajuča vegetacij a eutrofnih voda • Ukorenjena plutajuča vegetacija oligotrofnih voda Karakteristične vršte: Lemna gibba, Lemna minor, Lemna trisulca, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Wolffia arrhiza, Azolla filiculoides, Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Chara sp., Hydrocharis morsus-ranae, Myriophyllum spicatum, Naj as marina, Najas minor, Ranunculus trichophyllus, Riccia fluitans L., Ricciocarpus natans (L.) Cord. Osnovna literatura: ButoB992d, ButoB995b, KojiM997, KojiM998, ObraM977, ParaS986, RaduSOOO, RandV002, RandV997, RaušD980, SlavŽ956a, StojS987, VukoM979 C1.61 Oligitrofne privremene vode deficitarne u krečniaku Opšte karakteristike: Privremena jezera i bare sa čistom zelenom do braon vodom, siromašnom u rastvorenim bazama (pH obično 5-6). (Prema: Devillers, P., Devillers-Terschuren, J. and Vander Linden, C. (2001)) Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, izvesno prisutna u različitim delovima Srbije. Cl.62 Mezotrofne privremene vode Opšte karakteristike: Zajednice u kojima po pravilu dominiraju makrofite koje se neukorenjuju za dno, več čitave biljke slobodno plutaju na površini ili ispod same površine vode, obrazujuči gust i cesto debeo sloj biljaka u čijem sastavu su najbrojnije vršte , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju u plitkim, mirnim, stajačim ili sporotekučim privremenim mezotrofnim vodárna neutrálne do slabo bazne reakcije (pH=7,34 do 8,22). Voda i mulj su uměřeno bogati organskim materijama koje se razlažu umerenom brzinom, zbog čega je količina kiseonika i u dubljim slojevima relativno veliká. Boja vode je zelena do svetlo mrka, providnost je uměřena. Zajednice se odlikuju brzom produkcijom biomase, tako da se cesto na površini vode obrazuje sloj biljaka debljine i do 50 cm. Temperatura na površini u toku leta dostiže i do 35 °C. Ispod gustog sklopa "listová" temperatura vode brzo opadá, tako daje na pojedinim mestima na samo 10 do 15 cm ispod površine iznosi, 15 do 20 °C. Staništa zajednica se nalaze na nadmorskim visinama u dijapazonu od 70 do 1200 m Tip zemljišta: černozem deluvij, aluvij, degradirani černozem, ritska crnica i dr. Opšte rasprostranjenje: Privremena jezera i bare Holarktičkog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Privremene vode od nizijskih do predplaninskih područja, na nadmorskim visinama do 1200 m. Fitocenološki su obradjena staništa u Carskoj bari, Obrovcu u zapadnoj Bačkoj, Kačkom ritu kod Novog Sada, Petrovaradinskom ritu, kanalima kod Galada - izmedju Kikinde i Bašajida, barama na ulasku u Sremske Karlovce i Vlasinskomjezeru. Ekvivalentne zajednice: • Lemnetum minoris (Oberd. 1957) Mulleret Górs 1960 • Wolffio-Lemnetum gibbae Bennema 1943 Karakteristične vršte: Lemna minor, Lemna trisulca, Lemna gibba, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Wolffia arrhiza Osnovna literatura: ButoB992d, KojiM997, KojiM998, ParaS986, RandV002, RandV997, SlavŽ956a, StojS987 Cl.63 Eutrofne privremene vode Opšte karakteristike: Zajednice u kojima po pravilu dominiraju makrofite koje se neukorenjuju za dno, več čitave biljke slobodno plutaju na površini ili ispod same površine vode, obrazujuči gust i cesto debeo sloj biljaka u čijem sastavu su najbrojnije vršte , , , , , i dr.. Ekologija: Zajednice se javljaju u plitkim eutrofnim baricama i kanalima u kojima ima vode samo u proleče i početkom leta. Voda i mulj su veoma bogati organskim materijama koje se razlažu velikom brzinom, zbog čega je količina kiseonika u dubljim slojevima relativno mala. Boja vode je prljavo zelena do mrka, providnost je mala. Zajednice se odlikuju brzom produkcijom biomase, tako da se cesto na površini vode obrazuje sloj biljaka debljine i do 50 cm. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 76 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte rasprostranjenje: Privremena jezera i bare Holarktičkog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Privremene vode od nizijskih do brdskih područja Srbije. Fitocenološki su obradjena staništa na lokalitetima: Beljanska bara, Obedska bara - Veliko jezero kod Obreža, Novi Sad, bara kod šume Jaseniči, Petrovaradinsko-karlovački rit, Kanal Sombor-Bečej kod mesta Turija, Jugozapadni Srem - bare, mrtvaje, kanali, uz obalu reka Smogve, Studve i Bosuta, Regionálni park "StariBegej". Ekvivalentne zajednice: • Lemno-Spirodeletumpollyrhizae W. Koch 1954 • Riccietum fluitantis Slavnič 1956 • Wolffietum arrhizae Myawaki et Tx. 1960 • Wolffio-Lemnetum gibbae Bennema 1943 Karakteristične vrste: Azolla filiculoides, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna gibba, Lemna minor, Lemna trisulca, Riccia fluitans L., Ricciocarpus natans (L.) Cord., Salvinia natans, Spirodelapolyrhiza, Wolffia arrhiza Osnovna literatura: ButoB992d, ButoB995b, KojiM997, KojiM998, ObraM977, ParaS986, RaduSOOO, RaušD980, SlavŽ956a, StojS987, VukoM979 C1.65 Privremeno oligo-mezotrofne vode bogate u krečnjaku Opšte karakteristike: Privremena jezera i bare sa veoma čistom plavom do zelenom vodom, bogate u rastvorenim bazama (pH obično iznad 7.5), a siromašne u nutrijentima. (Prema: Devillers, P., Devillers-Terschuren, J. and Vander Linden, C. (2001)) Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, izvesno prisutna u različitim delovima Srbije. C1.66 Privremene kopnene slané i brakične vode Opšte karakteristike: Zajednica razvijena u plitkim vodama ravničarskih predela, cesto i u depresijama koje su nastale gaženjem stoke na seoskim utrinama. Glavni edifikatori su , , i . Zajednice su cesto dvoslojne. Ekologija: Razvija se u plitkim (10 do 20 cm) barama, na mineralnim zemljištima. Zajednica je fragmentarno razvijena. Voda je bistra, bez organskih ili neorganskih čestica i mláka. Dno je skoro bez mulja. Staništa su na manje ili više zaslanjenoj podlozi, retko su nezaslanjena. Zemljište je zaslanjeni les. Staništa su na nadmorskoj visini izmedju 70 i 90 m. Opšte rasprostranjenje: Vode rasprostranjene u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena staništa rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u plitkim zaslanjenim depresijama na seoskim utrinama u celoj Vojvodini. Fitocenološki su obradjene zajednice sa lokaliteta: Slaná Bara kod Novog Sada i Beljanska bara kod Turije. Ekvivalentne zajednice: • Batrachio (aquatli)-Ranunculetumpolyphylli Soó (1933) 1961 • Ranunculetum aquatilis-polyphylli Soó 1933 Karakteristične vrste: Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Chara sp., Myriophyllum spicatum, Najas marina, Najas minor, Ranunculus trichophyllus Osnovna literatura: KojiM998, ParaS986, SlavŽ956a, StojS987 Cl.67 Turlozi i livade iezerskih dna Cl.68 Bentosne zajednice privremenihvoda Opšte karakteristike: Zajednice dna zaslanjenih privremenih voda izgradjene od životinja (, <01igochaeta>, , , i dr.), euglena , zelenih i modrozelenih algi . Ekologija: Privremene bare i lokve. Opšte rasprostranjenje: Privremena jezera, bare i lokve Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, izvesno prisutna u različitim delovima Srbije. 77 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. C1.69 Ukorenjena plutaiuča vegetaciia privremenih voda Opšte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju ukorenjene vaskularne vodene biljke (makrofite) čiji listovi plutaju po površini vode. Po svojim cenološkim karakteristikama veoma su sličné zajednicama ukorenjene plutajuča vegetacije oligotrofnih (v. Cl.13), mezotrofnih (v. Cl.24) i eutrofnih voda (v. C1.34). Ekologija: Zajednice se javljaju u plitkim baricama i kanalima u kojima ima vode samo u proleče i početkom leta. Opšte rasprostranjenje: Privremene vode palearktičkog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Voděna staništa rasprostranjena pretežno u nizijskim i brdskimpredelima Srbije. Najzastupljenija su u vojvodjanskom Podunavlju; kanalima i zaostalim barama u Mačvi i Sremu; rukavcima i usporima u Djerdapskoj akumulaciji. Redje se javljaju i u brdsko-planinskom području. C2 Površinske tekuče vode Ne obalné nadzemné otvorene vodene mase slatke i brakične tekuče vode, sa prirodnim ili polu-prirodnim bentosnim, submerznim, flotantnim i planktonskim zajednicama.Ova staništa mogu dabudu i sezonski suva (privremene ili povremene reke i potoci), s tim da period suše traje manje od šest meseci. C2.1 Izvori. vrulie i geiziri Opšte karakteristike: Zajednice izvora sa kamenitom podlogom bez prisustva organskih materija biljnog i životinjskog porekla u raspadanju. Najznačajniji graditelji ovih zajednica su hidrofilne mahovine i , , , , kao i račici i , planarije i , voděni tvrodkrilci , kao i mekušci i . Izuzetno, u slučaju kada je dno muljevito, kao značajni predstavnici zoobentosa se javljaju i predstavnici i <01igoheta>. U euhidrofitskim zajednicama potočiča siromašnih ili uměřeno bogatih u nutrijentima, dominiraju vršte , , , , , , , , , , , „ , , , , , , , , ), , , kao i vršte iz rodová , , , , , fluitans ili acidofilne mahovine i alge. U pravim termalnim vodama javljaju se termofilne modrozelene alge , i specijalizovane termofilne invertebrate. Ekologija: Reokreni, limnokreni, helokreni izvori i krenalni potoci i potočiči koji se formiraju u ili blizu izvorišnih delova potoka. Karakterišu se stabilnom temperaturom, blizu godišnjeg proseká podzemne vode. Najbolje su razvijeni u planinskim predelima. Voda je meka, neutrálne do slabo alkalne reakcije, sa vrlo dobrim puferskim kapacitetom i vrlo niskom mineralizacijom. Temperatura vode varira izmedju 7 i 16 C, neutrálne je do bazne reakcije (pH 7-8), sa velikom količinom kiseonika, i malom količinom ugljen dioksida. Vode su bez značajnije količine organskih elemenata, potpuno providne. Po pravili podloga je kamenitá ili šljunkovita. izuzetno, dno može biti i muljevito, sa prisustvom biljnih i životinjih delova u raspadanju. Na mestima nekadašnje vulkanske aktivnosti, sa stalnim izviranjem vode javljaju se termálne vode je čija temperatura na izvorištu visa od prosečne temperature vazduha date oblasti. Sa biološkog aspekta termálni izvori se mogu podeliti na: mlaka vrela - hlijaroterme (temperautra vode 18-28 °C), topia vrela - euterme (28-44 °C), vruča vrela -akroterme (44-65 °C) i kipuča vrela - hiperterme (temperatura vode iznad 65 °C). STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 78 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Zahvaljujuči svom brdsko-planinskom karakteru, područje Srbije je veoma bogato različiitm tipovima kraških izovra. Samo je u istočnoj Srbiji registrováno preko 1360 izvora. Od tog broja elemntarni biocenološki podaci postoje za 234 izvora, dok je sa botaničkog aspekta detaljnije obradjeno 10 izvora. Osnovna literatura: CvijJ896, CvijM986, FiliD962, FiliD965, FiliD968, GodiV963, LaušR995, MarkJ967, MarkJ973, MarkJ980, MarkZ986, VeljM996, ŽiviI005 C2.ll Izvori slatke meke vode Opšte karakteristike: Zajednice izvora sa kamenitom podlogom bez prisustva organskih materija. Najznačajniji graditelji ovih zajednica su hidrofilne mahovine, različite vrste algi i beskičmenjaka. Ekologija: Voda je meka, neutrálne do slabo aľkalne reakcije, sa vrlo dobrim puferskim kapacitetom i vrlo niskom mineralizacijom. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, verovatno prisutna u razlčitim delovima Srbije (npr. na Vlasinskoj visoravni). Osnovna literatura: CvijJ896, LaušR995 C2.12 Izvori tvrdé vode Opšte karakteristike: Zajednice izvora sa kamenitom podlogom bez prisustva organskih materija biljnog i životinjskog porekla u raspadanju. Najznačajniji graditelji ovih zajednica su hidrofilne mahovine i , , , , kao i račiči i , planarije i , vodeni tvrodkrilci , kao i mekušci i . Izuzetno, u slučaju kada je dno muljevito, kao značajni predstavnici zoobentosa se javljaju i predstavnici i <01igoheta>. Ekologija: Temperatura vode varira izmedju 7 i 16 C, neutrálne je do bazne reakcije (pH 7-8), sa velikom količinom kiseonika, i malom količinom ugljen dioksida. Vode su bez značajnije količine organskih elemenata, potpuno providne. Po pravilu podloga je kamenitá ili šljunkovita. Izuzetno, dno može biti i muljevito, sa prisustvombiljnih i životinjih delová u raspadanju. Opšte rasprostranjenje: Izvori oligotrofhe vode Palearktičkog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Zahvaljujuči svom brdsko-planinskom karakteru, područje Srbije je veoma bogato različitim tipovima kraških izvora. Samo je u istočnoj Srbiji registrováno preko 1360 izvora. Od tog broja elementárni zoocenološki podaci postoje za 234 izvora, dok je sa botaničkog aspekta detaljnije obradjeno 10 izvora. Osnovna literatura: CvijJ896, MarkZ998, VeljM996, ŽiviI005 C2.121 Okamenieni izvori sa formáciiama sedre i travertina Opšte karakteristike: Zajednice na krečnjačkim okamenjenim izvorima koje formiraju debele naslage sedre. Kada su aktívni u sedrenim izvorima dominiraju mahovine sedrotvorci, medju kojima se posebno ističu , , , i dr.. Ekologija: Hládni brdski i planinski izvori, bogati karbonatima koji se intenzivno talože na telima biljaka koje ih obrastaju. Opšte rasprostranjenje: Alpi, planinska područja srednje i južne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa u Srbiji. Zajednica bi se možda mogla očekivati na relativno retkim sedrenim izvorima koji se javljaju u kraškim predelima, pretežno Zapadne Srbije. U koritima reka i oko izvora u Istočnoj Srbiji nalaze se največe naslage bigra ili sedre.(dolina Gradišnice, Veliki i mali buk Suvodolske reke, rečica Lukavica (Rtanj), rečica Bigar (izvorišni deo Trgoviškog Timoka), Stanjanska reka, Visočica (desná pritoka Nišave), Veliko i Malo vrelo (pl. Beljanica), Ljuberadjsko vrelo, vrelo Ljiga (desná pritoka Kolubare) i na drugim mestima. Ekvivalentne zajednice: • Ceratoneuretum filicini Poelt 1954 79 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmaumuma.. Karakteristične vršte: Amblystegiumtenax, Brachythecium rivulare, Cratoneuron filicinum, Hygrohypnum luridum, Pellia endiviifolia, Pellia epiphylla, Rhizomnium punctatum, Rhynchostegium riparioides, Thamnobryum alopecurum Osnovna literatura: HiibsA986, MarsR993, SaboM004, StankS966 C2.122 Kraški izvori sa kamenitom podlogom bez sedre Opšte karakteristike: Zajednice izvora sa kamenitom podlogom bez prisustva organskih materija biljnog i životinjskog porekla u raspadanju. Najznačajniji graditelji ovih zajednica su hidrofilne mahovine i , kao i račiči i , planarije i , vodeni tvrodkrilci , kao i mekušci i . Ekologija: Temperatura vode varira izmedju 7 i 16 C, neutrálne je do bazne reakcije (pH 7-8), sa velikom količinom kiseonika, i malom količinom ugljen dioksida. Vode su bez značajnije količine organskih elemenata, potpuno providne. Opšte rasprostranjenje: Izvori oligotrofne vode Palearktičkog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nedovoljno istražena staništa, zabeležena na večembroju lokaliteta u istočnoj i zapadnoj Srbiji. Osnovna literatura: MarkZ998, VeljM996 C2.123 Kraški izvori sa mulievitom podlogom Opšte karakteristike: Zajednice izvora sa muljevitom podlogom uz prisustvo organskih materija biljnog i životinjskog porekla u raspadanju. Pored algi i mahovina, staništa karakteriše i značajno prisustvo vrsta iz rodová kao i vrsta iz grupe . Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nedovoljno istražena staništa, zabeležena na večembroju lokaliteta u istočnoj i zapadnoj Srbiji. Osnovna literatura: MarkZ998 C2.124 Kraški izvori sa šliunkovito-mulievitom podlogom Opšte karakteristike: Zajednice izvora sa šljunkovito-muljevitom podlogom uz prisustvo veče količine organskih materija u raspadanju. Pored algi i mahovina, staništa karkateriše i značajno prisustvo vrsta i <01igoheta>. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nedovoljno istražena staništa, zabeležena na večembroju lokaliteta u istočnoj i zapadnoj Srbiji. Osnovna literatura: MarkZ998 C2.13 Geiziri Opšte karakteristike: Jedini pravi gejzir nalazi se u Sijarinskoj banji. Nakon izbijanja pod velikim pritiskom iz dubine podloge voda se u ovom izvora (Veliki gejzir) vertikálno diže do oko 8 m iznad površine. Na mestu izviranja voda ima temperatura od oko 70 °C, nakon čega kao veoma ohladena sa temperaturom ispod 44 °C (i u letnjim mesecima) pada na okolnu betonsku podlogu. S obzirom daje čitav gejzir uredjen (betoniran) na ovom staništu se ne razvijaju potencijalno prírodné zajednice karakteristične za gejzire. Opšte rasprostranjenje: Prisunie na svim kontinentima. Rasprostranjenje u Srbiji: Sijarinska banja Osnovna literatura: CvijM986, GodiV963, MarkD980, MarkJ967, MarkJ973, s C2.14 Termálni izvori Opšte karakteristike: Slabo kiseli do umereno bazni izvori, zagrevani geotermalnom energijom, prisutni su na mestima nekadašnje vulkanske aktivnosti, sa stalnim izviranjem vode čija je temperatura na izvorištu viša od prosečne temperature vazduha date oblasti. Sa biološkog aspekta termálni izvori se mogu podeliti na: mláka vrela - hlijaroterme (temperautra vode 18-28 °C), topia vrela - euterme (28-44 °C), vrača vrela - akroterme (44-65 °C) i kipuča vrela - hiperterme (temperatura vode iznad 65 °C). Hlijaroterme cesto naseljavaju organizmi prisutni i u drugim tipovima voda sa promenljivom, cesto i veoma niskom temperaturom, pa se u biološkom smislu ovi izvori ne bi mogli u punoj meri smatrati pravim termalnim izvorima. Euterme naseljavaju: heterotrofne bakterije, termofilne i termotolerantne STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 80 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " modrozelene (Cyanophyta), crvene (Rhodophyta), zelene (Chlorophyta) i silikatne alge (Bacillariophyta), kao i retke specijalizovane životinje. Akroterme naseljavaju heterotrofne bakterije, termofilne i termotolerantne modrozelene alge, kao i silikatne alge (samo do 50 °C). Hiperterme naseljavaju samo heterotrofne bakterije i termofilne i termotolerantne modrozelene alge. Kao isključivi termobiont, koji živi samo na temperaturama iznad 40 °C, i to samo u pojedinim termalnim izvorima u Srbiji, javlja se samo algaMastigocladus laminosus.. Opšte rasprostranjenje: Termálni i termomineralni izvori Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Izvori široko rasporstranjeni u Srbiji. Medutim, biološki slabo istražena staništa. Od više desetina termalnih izvora koliko ih je registrováno u Srbiji, detaljniji floristički (algološki) podaci postoje samo za Brestovačku Banju (Glavni minerálni izvor), Jošaničku (kopaoničku) Banju (Glavni izvor), Nišku Banju (Glavni izvor i izvor Suva Banja), Ribarsku Banju, Pečku Ilidžu (Glavni minerálni izvor) Sijarinsku Banju (Glavni minerálni izvor i izvori Inhalátor i Veliki gejzir) i Vranjsku Banju. Nepotpuni podaci postoje i za Bioštansku Banju kod Užica, Kmetovsku Banju kod Gnjilana (Kosovo i Metohija), Kuršumlijsku Banju i Banju Nikoličevo kod Zaječara. Oskudni podaci o fauni návode se samo za Brestovačku banju. Ekvivalentne zajednice: • Chantransia-tip. • Oscillatoria-Phormidium-tip • Oscillatoria-tip • Mastigocladus-tip Karakteristične vrste: Achnanthes lanceolata, Amphora ovalis, Aphanocapsa thermalis, Chantransia chalybea (Lyngb.) Fries, Chroococcus minor (Kuetz.) Naeg., Cymbella affinis Kuetz., Diploneis ovalis, Fragilaria brevistriata Grun., Gloeocapsa gelatinosa, Hantzschia amphyoxys (Her.) Cieve, Mastigocladus laminosus Cohn, Oscillatoriabrevis Kuetz., Oscillatoria limosa fo. phormidioides (Rabh.) Elenk., Oscillatoria limosa Kuetz, Oscillatoria splendida Greville, Oscillatoria tenuis Ag., Oscillatoria tenuis subsp. symplociformis, Phormidium ambiguum Gom., Phormidium ambiguum Gom. subsp. majus, Phormidium angustissimum W. et G.S. West, Phormidium foveolarum (Mont.) Gom., Phormidium laminosum (Ag.) Gom., Phormidium luridum (Kuetz.) Gom., Phormidium papilaterminarum Kissel., Phormidium tenue (Meneg.,) Gom., Pinnularia viridis (Nitzsch.) Her., Symploca thermalis (Kuetz.) Rabh., Synechococcus elongatus Naeg., Synechococcus lividus Cop. Osnovna literatura: ČervZ976, CvijM986, DuroR963, GodiV963, JoviŽ969, KostM963, KostM971, LukoM954, MarkJ967, MarkJ973, MarkJ980, MarkZ986, VoukV936, VoukV936a C2.144 Perialpijski termálni izvori Opšte karkateristike: Slabo kiseli do umereno bazni izvori, zagrevani geotermalnom energijom, prisutni su na mestima nekadašnje vulkanske aktivnosti, sa stalnim izviranjem vode čija je temperatura na izvorištu viša od prosečne temperature vazduha date oblasti. Sa biološkog aspekta termálni izvori se mogu podeliti na: mláka vrela - hlijaroterme (temperautra vode 18-28 °C), topia vrela - euterme (28-44 °C), vruča vrela - akroterme (44-65 °C) i kipuča vrela - hiperterme (temperatura vode iznad 65 °C). Hlijaroterme cesto naseljavaju organizmi prisutni i u drugim tipovima voda sa promenljivom, cesto i veoma niskom temperaturom, pa se u biološkom smislu ovi izvori ne bi mogli u punoj meri smatrati pravim termalnim izvorima. Euterme naseljavaju: heterotrofne bakterije, termofilne i termotolerantne modrozelene (Cyanophyta), crvene (Rhodophyta), zelene (Chlorophyta) i silikatne alge (Bacillariophyta), kao i retke specijalizovane životinje. Akroterme naseljavaju heterotrofne bakterije, termofilne i termotolerantne modrozelene alge, kao i silikatne alge (samo do 50 °C). Hiperterme naseljavaju samo heterotrofne bakterije i termofilne i termotolerantne modrozelene alge. Kao isključivi termobiont, koji živi samo na temperaturama iznad 40 °C, i to samo u pojedinim termalnim izvorima u Srbiji, javlja se samo alga Mastigocladus laminosus. Na svim temperaturama, zaključno sa 73,5 °C, kvantitativno dominiraju modrozelene alge koje najčešče formiraju više ili manje kompaktne, sluzave prostirke, najčešče tamno modro-zelene boje. Na temperaturama iznad 73,5 °C na području Srbije, termálne izvore naseljavaju samo heterotrofne bakterije. Treba imati u vidu da se hladenje termomineralne vode odvija veoma brzo po njenom izviranju, što je pračeno i veoma brzom i na uskom prostom ispoljenom promenom florističkog (algološkog) sastava. To uslovljava nemogučnost preciznog definisanja florističkog (algološkog) sastava na nivou temperaturnih razlika od jednog ili několiko stepeni. Na obodima termalnih izvora koji se nalaze pod indirektim uticajem tople vode cesto se formiraju specifične zajednice koje uključuju i prisustvo višihbiljaka. 81 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKaijuju cmaumuma... " Opšte rasprostranjenje: Izvori nastali kao posledica kasno Tercijarnog vulkanizma u západnom delu Alpskog planinskog sistema, na njegovoj periferji, kao i na okolnim planinskim kompleksima uključujuči Betičke planine, Rif, Tel, Atlas, Pirinejsko-Kantabrijski region, Alpe, Karpate, planine Balkanskog poluostrva, Juru, Centrálni Masiv, kao i deo Ruminskih geotermalnih voda. Rasprostranjenje u Srbiji: Izvori široko rasporstranjeni u Srbiji. Medutim, biološki slabo istražena staništa. Od više desetina termalnih izvora koliko ih je registrováno u Srbiji, detaljniji floristički (algološki) podaci postoje samo za Brestovačku Banju (Glavni minerálni izvor), Jošaničku (kopaoničku) Banju (Glavni izvor), Nišku Banju (Glavni izvor i izvor Suva Banja), Ribarsku Banju, Pečku Ilidžu (Glavni minerálni izvor) Sijarinsku Banju (Glavni minerálni izvor i izvori Inhalator i Veliki gejzir) i Vranjsku Banju. Nepotpuni podaci postoje i za Bioštansku Banju kod Užica, Kmetovsku Banju kod Gnjilana (Kosovo i Metohija), Kuršumlijsku Banju i Banju Nikoličevo kod Zaječara. Oskudni podaci o fauni návode se samo za Brestovačku banju. Ekvivalentne zajednice: Chantransia-tip. Oscillatoria-Phormidium-tip Oscillatoria-tip Mastigocladus-tip Karakteristične vrste: Achnanthes lanceolata, Amphora ovalis, Aphanocapsa thermalis, Chantransia chalybea (Lyngb.) Fries, Chroococcus minor (Kuetz.) Naeg., Cymbella aífinis Kuetz., Diploneis ovalis, Fragilariabrevistriata Grün., Gloeocapsa gelatinosa, Hantzschia amphyoxys (Her.) Cleve, Mastigocladus laminosus Cohn, Oscillatoria brevis Kuetz., Oscillatoria limosa fo. phormidioides (Rabh.) Elenk., Oscillatoria limosa Kuetz, Oscillatoria splendida Greville, Oscillatoria tenuis Ag., Oscillatoria tenuis subsp. symplociformis, Phormidium ambiguum Gom., Phormidium ambiguum Gom. subsp. majus, Phormidium angustissimum W. et GS. West, Phormidium foveolarum (Mont.) Gom., Phormidium laminosum (Ag.) Gom., Phormidium luridum (Kuetz.) Gom., Phormidium papilaterminatum Kissel., Phormidium tenue (Meneg.,) Gom., Pinnularia viridis (Nitzsch.) Her., Symploca thermalis (Kuetz.) Rabh., Synechococcus elongatus Naeg., Synechococcus lividus Cop. Osnovna literatura: ČervZ976, CvijM986, DuroR963, GodiV963, JoviŽ969, KostM963, KostM971, LukoM954, MarkJ967, MarkJ973, MarkJ980, MarkZ986, VoukV936, VoukV936a C2.1441 Izvori sa temperaturom nižom od 44 °C naseljeni heterotrofnim bakterijama. različitim grupama algi i retkim speciializovanim životiniama Opšte karakteristike: Slabo kiseli, neutrálni do slabo bazni izvori cesto više ili manje rádioaktívni, zagrevani geotermalnom energijom. Prisutni su na mestíma nekadašnje vulkanske aktivností na izdisaju, sa stalnim izviranjem vode čijaje temperatura na izvorištu 28-44 °C (euterme). Najveéim delom izvori termálne vode potpuno kaptírani, kaptirani uz slobodno tečenje dela vode po antropogenoj (beton) podlozi i/ili zemljištu, ili izvori sa malom količinom vode pod velikim utícajem hladnih tokova vode iz okoline, atmosferskih padavina ili niskih temperatura vazduha. Izuzetak medu termalnim izvorima predstavlja izvor Suva Banja u Niškoj Banji. Reč je o tipičnom peéinskom izvoru koji je stoga u velikoj meri zamračen uz moguénost razvoja algi (na antropogenoj podlozi - beton) samo na krátkom ulaznom delu peéine. Uticaj atmosferskih padavina veoma je izražen, što izaziva veliká kolebanja u izdašnosti izvora (14-42 l/sec), kao i veliká kolebanja temperature izvorske vode (12-37 °C) čineéi ga cesto hlijarotermom, pa i izvorom koji se uopšte ne može smatrati termalnim. Opšte rasprostranjenje: Čestí na svim kontinentíma. Rasprostranjenje u Srbiji: Veoma čestí. Detaljno istražene samo Brestovačka Banja (istočna Srbija) i Niška Banja (Glavni izvor i izvor Suva Banja). Nepotupuno istražene Bioštanska Banja (kod Užica), Kmetovska Banja (Kosovo i Metohija) i Ribarska Banja. Ekvivalentne zajednice: • Oscillatoria-Phormidium-tip • Oscillatoria-úp • Chantransia-úp. Karakteristične vrste: Achnanthes lanceolata, Amphora ovalis, Aphanocapsa thermalis, Chantransia chalybea (Lyngb.) Fries, Cymbella affinis Kuetz., Diploneis ovalis, Fragilaria brevistriata Grun., Gloeocapsa gelatinosa, Hantzschia amphyoxys (Her.) Cleve, Oscillatoria limosa fo. phormidioides (Rabh.) Elenk., Oscillatoria limosa Kuetz, Oscillatoria tenuis Ag., Oscillatoria tenuis subsp. symplociformis, Phormidium ambiguum Gom., Phormidium ambiguum Gom. subsp. majus, Phormidium angustissimum W. et GS. West, Phormidium foveolarum (Mont.) Gom., Phormidium tenue (Menegh.) Gom., Pinnularia viridis (Nitzsch.) Her. Osnovna literatura: CvijM986, DuroR963, GodiV963, KostM971, MarkJ967, MarkJ973, MarkJ980 C2.1442 Izvori sa temperaturom izmedu 44 °C i 65 °C naseljeni hetrotrofnim bakterijama i modrozelenim algama Opšte karakteristike staništa: Nije ih moguée jasno definisati budúci da se izvori sa temperaturom vode izmedu 44 i 65 °C (akroterme) nalaze u malom broju banja Srbije (u osnovi u tri), pri čemu su u svim slučajevima izvori na samom izvorištu u veéoj ili manjoj meri kaptirani (sve tri banje), smešteni u zatvorením i zamračením STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 82 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamypey KJiacucJMKauuju cmanumma... " prostorijama sa antropogenom (beton) podlogom (pře svega Pečka Ilidža) ili rasuti uz obale vodotoka sa vodom "normálne" temperature sa kojom se termálna voda u veéoj ili manjoj meri meša (sve tri Banje, a pre svega Kuršumlijska Banja). Neki izvori sa temperaturom koja ih uvršéuje u akroterme u potpunosti su kaptirani i njihovo biološko istraživanje nije moguée. Najizrazitiji primer je Sijarinska banja čije razbijeno izvorište čini 26 izvorišta koji izbijaju duž pukotina koje je u davnoj prošlosti kořistila i magma pri prodiranju ka površini, ali direktno oticanje termálne vode iz izvora u okolinu gotovo da ne postoji. Opšte rasprostranjenje: Prisutne na svim kontinentima. Rasprostranjenje u Srbiji: Od istraženih termomineralnih izvora u Srbiji, temperaturu vode izmedu 44 i 65 °C poseduju samo termálni izvori u Kuršumlijskoj Banji, Peékoj ilidži i Sijarinskoj Banji (izvori Inhalator i Glavni minerálni izvori). Ekvivalentne zajednice: • Mastigocladus-tvp • Oscillatoria-úp Karakteristične vrste: Mastigocladus laminosus Cohn, Oscillatoria splendida Greville, Phormidium angustissimum W. et GS. West, Phormidium laminosum (Ag.) Gom., Phormidium papilaterminatum Kissel., Phormidium tenue (Meneg.,) Gom., Synechococcus lividus Cop. Osnovna literatura: CvijM986, DuroR963, GodiV963, KostM963, KostM971, LukoM954, MarkJ967, MarkJ973, MarkJ980 C2.1443 Izvori sa temperaturom iznad 65 °C naselieni heterotrofnim bakteriiama i modrozelenim algama. Opšte karakteristike: Od istraženih termomineralnih izvora u Srbiji, temperaturu vode preko 65 °C (hiperterme) poseduju samo termomineralni izvori u Jošaničkoj (kopaoničkoj) Banji i Vranjskoj Banji. Termálni izvori u Jošaničkoj Banji izbijaju iz serpentinita. Najznačajniji izvor je Glavni izvor sa oko 7 l/sec. vode čija temperatura iznosi 78,5 °C, a reakcija. Termomineralna voda se sliva preko kamenja ulivajuéi se u Banjski potok sa hladnom vodom. Od samog izbijanja na površinu voda se veoma brzo rashladuje i pre ulivanja u Banjski potok (oko 1 metař ispod izvorišta) temperatura joj pada ispod 65 °C čak i u letnjim mesecima. U Vranjskoj Banji termálni izvori izbijaju iz metamorfnih škriljaca, uglavnom gnajsa. Ukupna količina termálne vode, veoma ujednačenog fizičko-hemijskog sastava, iznosi preko 7.000 m3/dan, sa tempraturom vode od 63-99 °C, što ove izvore uz gejzíre na Islandu svrstava u najvrelije u Evropi. Dobar deo termálne vode je kaptiran. Algološki je detaljno istražena termálna voda u tzv. Turskom kupatilu. Cetiri otvora u padini brda, u obliku otvora za vrata, predstavljaju ulaz u četiri prostorije, u kojima izvire termomineralna voda temperature od 85 °C, i pH 8,4. Voda nakon izviranja nagraduje male bazéne u unutrašnjosti prostorija, a potom otiče preko glinovite podloge sakupljajuéi se u zajednički odvodni kanál u kojem joj tempratura pada ispod 65 °C čak i u letnjim mesecima. Opšte rasprostranjenje: Prisutne na svim kontinentima Rasprostranjenje u Srbiji: Jošanička (kopaonička) Banja i Vranjska Banja. Lista ekvivalentnih asocijacija: • Mastigocladus-tvp Karakteristične vrste: Chroococcus minor (Kuetz.) Naeg., Matigocladus laminosus Cohn, Oscillatoria brevis Kuetz., Phormidium angustissimum W. et GS. West, Phormidium laminosum (Ag.) Gom., Phormidium luridum (Kuetz.) Gom., Symploca thermalis (Kuetz.) Rabh., Synechococcus elongatus Naeg., Synechococcus lividus Cop. Osnovna literatura: ČervZ976, CvijM986, DuroR963, GodiV963, JoviŽ969, KostM964, KostM971, LukoM954, MarkJ967, MarkJ973, MarkJ980 C2.15 Slani izvori C2.16 Krenalni potoci Opšte karakteristike: Reokreni, limnokreni, helokreni izvori i krenalni potoci, potočiči koji se formiraju u ili blizu izvorišnih delova potoka. Karakterišu se stabilnom temperaturom, blizu godišnjeg proseká podzemne vode. Najbolje su razvijeni u planinskim predelima. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki slabo istražentip staništa, široko rasprostranjen u brdsko-planinskom područje Srbije. Osnovna literatura: FUÍD962, FUÍD965, FiliD968, ŽiviI005 C2.17 Termálni izvorišni potočiči C2.18 Acidofilná oligotrofna vegetacija oko izvorišnihpotočiča Opšte karakteristike: Euhidrofitske zajednice potočiča siromašnih u nutrijentima i krečnjaku, sa dominacijom niskih zeljastih vrsta iz rodová , , , , , fluitans ili acidofilnih mahovina i algi. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region 83 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMeuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, prisutna u brdskim i planinskim predelima Srbije. C2.19 Oligotrofna vegetacija oko izvorišnih potočiča bogatih krečniacima Opšte karakteristike: Euhidrofitske zajednice potočiča siromašnih u nutrijentima ali bogatih u krečnjaku, sa dominacijom sedrotvorniih mahovina i algi i manjim brojem niskih zeljastih vaskularnih biljaka. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, prisutna u brdskim i planinskim predelima Srbije. C2.1A Mezotrofna vegetacija oko izvorišnih potočiča Opšte karakteristike: Euhidrofitske zajednice potočiča umereno bogatih u nutrijentima, sa dominacijom vrsta (), f. , , , , , , , , , , i dr. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, prisutna u nizijskim i brdskim predelima Srbije. C2.1B Eutrofna vegetacija oko izvorišnih potočiča Opšte karakteristike: Euhidrofitske zajednice potočiča bogatih u nutrijentima, sa dominacijom vrsta , , f. , , , , , , , i mahovina i dr. Ekologija: Palearktički region Opšte rasprostranjenje: Biocenološki neistražena staništa, prisutna u nizijskim i brdskim predelima Srbije. C2.2 Stalni. brzi i turbulentní voděni tokovi čiji nivo vode se ne menja Opšte karakteristike: Zajednica razvijena na dnu brzih brdskih i planinskih potoka u bistroj oligotrofnoj vodi. Zbog brzine vodenog toka nema uslova za bujniji razvoj biljaka. Pored malobrojnih predstavnika različitih grupa algi kao što su , , , , glavne stanovnike ovih zajednica čine beskičmenjaci i to: larve , , , , , kao i različite vrste , planarija, nekih oligoheta, puževa i sitnih školjki. Takodje na dnu brzih brdskih i planinskih potoka u bistroj oligotrofnoj vodi cesto se kao glavni edifikatori javljajubusenaste i puzeče mahovine , , , , , , , , , , , , , , i redje crvene alge iz rodová , i dr. Redje se radi o zajednica razvijenim na dnu brzih brdskih i nizijskih potoka u slabo providnoj mezotrofnoj ili eutrofnoj vodi u kojoj se kao glavni edifikatori najčešče javljaju vrste , , spp., spp., spp., , , , spp., , koje prate zajednice silikatnih algi , a značajno su zastupljene i mikrozajednice silikatnih , zelenih i modrozelenih algi. Ekologija: Zajednice se razvijaju u gornjim, srednjim i donjim delovima planinskih potoka, u hladnim i brzim oligotrofnim vodotocima, na svim tipovima geološke podloge. Redje se radi o zajednicama STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 84 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " razvijenim u brzim mezotrofnim ili eutrofnim potocima, ili zajednicama na vodopadima različitog porekla. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki slabo ispitana staništa. Retki podaci postoje zabentosne zajednice planinskih potoka na lokalitetima: Kopaonik, Zlatibor, Golija, Kučaj, Rtanj, Crni vrh. Tupižnica, Katušnica, Šar planina, Prokletije, reke iz sliva Velikog Peka i Trkoviškog timoka. Ekvivalentne zajednice: • Calliergono cordifolii - Fontinaletum antipyreticae V. Rand. 1995 • Philonotido seriatae-Hygrohypnetum dilatati Plam. 1974 • Fontinaletum antipyreticae Kaiser 1926 • Fontinali-Pachyfissidentetum grandifrontis W. Koch 1936 • Cinclidotetum fontinaloidis Gams ex v. Hiibschm. 1953 • Cinclidotetum aquatici Phil. 1956 • Leptodictyo riparii-Fissidentetum crassipedis Phil. 1956 • Rhynchostegietum riparioidis Gams 1927 Karakteristične vrste: Fontinalis antipyretica, Calliergon codifolius, Cardamine amara, Cinclidotus aquatiqus, Cinclidotus fontinaloides, Fissidens crassipes, Fissidens grandifons, Hygrohypnum duriusculum, Leptodictium riparium, Marchantia polymorpha, Montia rivularis, Pellia endivifolia, Philonotis fontána, Philonotis seriata, Rhyinchostegium riparioides, Schistidium rivulare Osnovna literatura: BlažJ995b, CvijJ896, DukiD983, FiliD954, FiliD962, FiliD962, FiliD965, FiliD965, FiliD966, FÍ1ÍD967, FÍ1ÍD968, FUÍD969, FÍ1ÍD976, HubsA986, JankM983d, KalaV995, LaušR992, LaušR992a, LaušR993, MarsR993, MartV987, RandV002, RandV997, SaboM004, SimiS002, SimiS995, StankS966, UrošV003, UrošV987, VodeD987 C2.21 Epiritralni i metaritralni potoci Opšte karakteristike: Zajednica razvijena na dnu brzih brdskih i planinskih potoka u bistroj oligotrofnoj vodi. Zbog brzine vodenog toka nema uslova za bujniji razvoj biljaka. Pored malobrojnih predstavnika različitih grupa algi kao što su , , , , glavne stanovnike ovih zajednica čine beskičmenjaci i to: larve , , , , , kao i različite vrste , planarija, nekih oligoheta, puževa i sitnih školjki. Ekologija: Zajednice se razvijaju u gornjim i srednjim delovima planinskih potoka, u hladnim i brzim vodotocima, na svim tipovima geološke podloge. Opšte rasprostranjenje: Oligotrofne palearktičke vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki slabo istražena staništa. Retki podaci postoje za bentosne zajednice planinskih potoka na lokalitetima: Kopaonik, Zlatibor, Golija, Kučaj, Rtanj, Crni vrh, Tupižnica, Katušnica, reke iz sliva Velikog Peka. Osnovna literatura: FUÍD954, FUÍD962, FÍHD965, FUÍD966, FUÍD967, FUÍD969, FUÍD976, JankM983d, KalaV995, LaušR992, SimiS002, SimiS995 C2.22 Hiporitralni potoci Opšte karakteristike: Zajednica razvijena na dnu umerno brzih brdskih i planinskih potoka u manje ili više bistroj i nezagadjenoj vodi. Zbog brzine vodenog toka nema uslova za bujniji razvoj biljaka. U dobro aerisanoj vodi sa malom koncentracijom biogenih elementa (I i la klasa) karakteristične su zajednice mikroalgi u kojima dominiraju predstavnici modrozelenih , crvenih , zlatnih i žutozelenih algi . U vodi sa neznatnim zagadjenjem (I-II klasa) dominantne vrste u pogledu pokrovnosti su i spp., dok u delu tekučice koji je jače zagadjen (III-IV klasa) dominiraju predstavnici modrozelenih algi. Ekologija: Zajednice se razvijaju u donjim delovima planinskih potoka, obično predstavljaju srednji deo rečnog toka. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, prisutna u umerno brzim brdskim i planinskim potocima Srbije. Osnovna literatura: FÍHD962, FUÍD965, FUÍD968, SimiS002 85 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKaijuju cmaumuma.. C2.23 Vode nastale otapanjem glečera i snežanika Opšte karakteristike: U vodama nastalim otapanjem snežanika dominiraju zajednice silikatnih i zelenih algi Ekologija: Plitka planinska jezera nastala erozijom snežanika. Voda im je mrka, ali prozirna do dna. Dno obraslo mahovinom. pH= 4,0-8,0. Kvalitet jezerske vode se menja tokom vegetacionog perioda i varira od oligosaprobne do beta-mezosaprobne. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nedovoljno istražena staništa, zabeležena na Šarplanini (Gornja šija I, Gornja šija II, Mekuš bor - Sirinička župa) Osnovna literatura: DukiD983, UrošV987 C2.24 Vodopadi Opšte karakteristike: Manje ili više vertikálni voděni tokovi koji se sa različitom snagom i količinom vode prelivaju preko stenovite podloge. Ova specifična staništa naseljavaju pre svega hidrofilne mahovine i različite grupe algi. Ekologija: Vodopadi istočne Srbije različite su visine (5,0 do 13, 0 odnosno 40 m kada su u nizovima). Po náčinu postanka su travertinski i erozivni. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa. Travertinski vodopadi su Ripaljka na Gradašnici, slapovi na Perastu (Homolje), Mali i Veliki Buk kod manastira Suvodol, Ripaljka na Lukavici (Rtanj), Bigar. Erozivni vodopadi su: Skok iznad Komaričkog vira u Lužnici, Bobak na Crnovrškoj reci, Ripaljke i Buk na Miludšinačkoj reci, Skok na vrelú ispod Garja, Ripaljka na Maloj Tisnici, Skok na Kaludjeraskoj reci. Osnovna literatura: CvijJ996, StankS966 C2.241 Travertisnki vodopadi Opšte karakteristike: Manje ili više vertikálni vodeni tokovi koji se sa različitom snagom i količinom vode prelivaju preko stenovite podloge. Ova specifična staništa naseljavaju pre svega sedrotvorne mahovine mahovine sedrotvorci, medju kojima se posebno ističu , , , i različite grupe algi. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa. Travertinski vodopadi su Ripaljka na Gradašnici, slapovi na Perastu (Homolje), Mali i Veliki Buk kod manastira Suvodol, Ripaljka na Lukavici (Rtanj), Bigar. Osnovna literatura: CvijJ996, StankS966 C2.242 Erozivni vodopadi Opšte karakteristike: Manje ili više vertikálni vodeni tokovi koji se sa različitom snagom i količinom vode prelivaju preko stenovite podloge. Ova specifična staništa naseljavaju pre svega hidrofilne mahovine i različite grupe algi. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa. Erozivni vodopadi su: Skok iznad Komaričkog vira u Lužnici, Bobak na Crnovrškoj reci, Ripaljke i Buk na Mludšinačkoj reci, Skok na vrelú ispod Garja, Riopaljka na Maloj Tisnici, Skok na Kaludjeraskoj reci. Osnovna literatura: CvijJ996, StankS966 C2.25 Oligotrofna vegetaciia brzih potoka na kiseloi podloží Opšte karakteristike: Zajednica razvijena na dnu brzih planinskih potoka u čistoj vodi. Glavni edifikator ovog tipa vegetacije subusenaste i puzeče mahovine i . Ekologija: Asoscijacije se razvijaju u hladnim i brzim vodotocima planinskih predela na silikatnoj geološkoj podlozi, u dijapazonu nadmorskih visina od 1200 do 1700 m.Gradi manje podvodne livade od puzečih i busenastih formi mahovina. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 86 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfmKaijuju cmaumuma... " Opšte rasprostranjenje: Oligotrofne palearktičke vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki je opisana samo zajednica sa Vlasinske visoravni (kanál koji povezuje Lisinsko i Vlasinsko jezero, planinski potoci na Vardeniku). Medjutim, sasvimje sigurno da se slične zajednice javljaju i na drugim silikatnim masivima Srbije. Ekvivalentne zajednice: • Calliergono cordifolii - Fontinaletum antipyreticae V. Rand. 1995 Karakteristične vrste: Calliergon codifolius, Cardamine amara, Fontinalis antipyretica, Montia rivularis Osnovna literatura: RandV002, RandV977 C2.26 Oligotrofna vegetaciia brzih potoka na podlozi bogatoi krečniakom Opšte karakteristike: Zajednica razvijena na dnu brzih brdskih i planinskih potoka u bistroj oligotrofnoj vodi. Glavni edifikatori ovog tipa vegetacije su najčešče busenaste i puzeče mahovine , , , , , , , , , , , , i redje crvene alge iz rodová , i dr. Ekologija: Asocijacije se razvijaju u hladnim i brzim vodotocima brdskih i planinskih predela, na karbonatnoj geološkoj podlozi. Gradi manje podvodne livade od puzečih i busenastih formi mahovina i algi. Opšte rasprostranjenje: Oligotrofne palearktičke vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki slabo istražena staništa. Detaljniji podaci postoje za bentosne zajednice Trkoviškog timoka u istočnoj Srbiji, i otoke Djeravičkih jezera na Prokletijama. Ekvivalentne zajednice: • Philonotido seriatae-Hygrohypnetum dilatati Plam. 1974 • Fontinaletum antipyreticae Kaiser 1926 • Fontinali-Pachyfissidentetum grandifrontis W. Koch 1936 • Cinclidotetum fontinaloidis Gams ex v. Hübschm. 1953 • Cinclidotetum aquatici Phil. 1956 • Leptodictyo riparii-Fissidentetum crassipedis Phil. 1956 • Rhynchostegietum riparioidis Gams 1927 Karakteristične vrste: Cinclidotus aquatiqus, Cinclidotus fontinaloides, Fissidens crassipes, Fissidens grandifons, Fontinalis antipyretica, Hygrohypnum duriusculum, Leptodictium riparium, Marchantia polymorpha, Pellia endivifolia, Philonotis fontána, Philonotis seriata, Rhyinchostegium riparioides, Schistidium rivulare Osnovna literatura: BlažJ995b, HübsA986, MarsR993, MartV987, SaboM004, SimiS995, UrošV003, VodeD987 C2.27 Mezotrofna vegetaciia brzih potoka Opšte karakteristike: Zajednica razvijena na dnu srednjeg i donjeg toka brzih brdskih potoka u slabo providnoj mezotrofnoj vodi. Glavni edifikatori ovog tipa vegetacije su najčešče vrste , , spp., spp., spp., , koje prate zajednice silikatnih algi , a značajno su zastupljene i zelene alge . Ekologija: Brzi mezotrofni potoci Opšte rasprostranjenje: Mezotrofne Palearktičke vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, sigurno prisutna u mezotrofnim brzim potocima Srbije. Detaljniji podaci postoje samo o mikrozajednicama algi na Kopaoniku. Osnovna literatura: FiliD965, LaušR992, LaušR992a, LaušR993, SimiS002 C2.28 Eurtrofna vegetaciia brzih potoka Opšte karakteristike: Zajednica razvijena na dnu brzih brdskih i nizijskih potoka u mutnoj eutrofnoj vodi. Glavni edifikatori ovog tipa vegetacije su najčešče vrste , spp., spp., spp., kje prate mikrozajednice sdikatnih algi , a značajno su zastupljene i zelene i modrozelene . Ekologija: Brzi eutrofni potoci Opšte rasprostranjenje: Eutrofne Palearktičke vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, sigurno prisutna u eutrofnim brzim potocima Srbije. Osnovna literatura: SimiS002 C2.3 Stalni. sporí, minú vodotokovi čiji nivo vode se ne menia Opšte karakteristike: Zajednice razvijene u priobalnoj zoni sporih brdskih reka u slabo providnoj mezotrofnoj vodi. Glavni edifikatori ovog tipa vegetacije su najčešče vrste , f. , , , , , , , , , , , , , , , f. fluviatilis>, , , i mahovina , koje prate mikrozajednice silikatnih algi sa vrstama , , , i zelenih algi medju kojima se izdvaja . U bentosnoj zoni zbog odsustva svetiosti u dubljim delovima reke nema uslova za razvoj biljaka, tako da glavne stanovnike ovih zajednica čine oligohte , larve i , kao i krupni predstavnici puževa i školjki iz rodová , , i . U zajednicama slobodnoplivajučih mikroskopskihbiljnih (fitoplankoton) i životinjkih (zooplankton) organizama razvijenih u slobodnoj veoma mutnoj i neprozirnoj vodi ravničarskih reka dominiraju predstavnici algi iz grupa i , dok su u zooplanktonu najbrojnije vrste iz grupe . Ekologija: Zajednice se razvijaju u toplim i uměřeno toplim i sporím rekama brdskih i nizijskih predela, na svim tipovima geološke podloge. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki slabo ispitana staništa. Retki podaci postoje za bentosne zajednice ravničarskih reka: Dunav, Sava, Veliki Pek, reke u slivu Južne Morave i njenih pritoka Nišave i Moravice, kao i reka u slivu Vlasine i Timoka Osnovna literatura: DukiD999, JakoD983, JakoD984, JakoD986, JakoD987, JakoD989, JankM976b, JankM978, JankM981b, JankM983d, JankM985a, KalaV987, KalaV995, MartV983, MartV985, MartV987a, MartV995, MilovD965, NedeR967, NedeR978, NedeR979, ObušL979, ObušL979a, ObušL979b, PujiV998, SencG972, TomaVOOO C2.31 Epipotamalni potoci Opšte karakteristike: Gornja zona nizijskih potoka, karakteristična po sporom toku, velikom godišnjem variranju temperatura i zajednicama karakterističnim za stajače vode (v. C1.2, C.3). Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, sigurno prisutna u nizijskimpredelima Srbije. C2.32 Metapotamalni i hipopotamalni potoci Opšte karakteristike: Srednja i donja zona nizijskih potoka, karakteristična po sporom toku, velikom godišnjem variranju temperatura i zajednicama karakterističnim za stajače vode (v. C1.2, C.3). Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, sigurno prisutna u nizijskimprede lima Srbije. C2.33 Mezotrofna vegetacija sporih reka STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 88 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMemaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Opšte karakteristike: Zajednica razvijena u priobalnoj zoni sporih brdskih reka u slabo providnoj mezotrofnoj vodi. Glavni edifikatori ovog tipa vegetacije su najčešče vrste , f. , , , , , , , , , koje prate mikrozajednice silikatnih sa vrstama , , i zelenih algi medju kojima se izdvaja . Ekologija: Spore mezotrofne reke Opšte rasprostranjenje: Mezotrofne palearktičke vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, prisutna u mezotrofnim sporim rekama Srbije. Oskudni podaci postoje samo o mikrocenozama algi. Osnovna literatura: MilovD965, ObušL979, ObušL979a, ObušL979b, PujiV998, SencG972 C2.34 Eutrofna vegetacija sporih reka Opšte karakteristike: Zajednica razvijena u obalskoj zoni sporih nizijskih reka u mutnoj eutrofnoj vodi. Glavni edifikatori ovog tipa vegetacije su najčešče vrste , , ŠZannichellia palustris> f. fluviatilis>, , , , , , i mahovina , koje prate mikrocenoze razhčitih vrsta algi. Ekologija: Spore eutrofne reke Opšte rasprostranjenje: Eutrofne palearktičke vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, prisutna u sporim eutrofnim rekama Srbije. Osnovna literatura: DukiD999, TomaVOOO C2.35 Bentosne zajednice sporih nizijskih (eutrofnih) reka Opšte karakteristike: Zajednica razvijena na dnu sporih, veoma mutnih i neprozirnih ravničarskih reka. Zbog odustva svetlosti u dubljim delovima reke nema uslova za razvoj biljaka, tako da glavne stanovnike ovih zajednica čine oligohete , larve i , kao i křupni predstavnici puževa i školjki iz rodová , , i . Ekologija: Zajednice se razvijaju u toplim i sporim rekama nizijskih predela, na svim tipovima geološke podloge. Opšte rasprostranjenje: Eutrofne palearktičke vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki slabo istražena staništa. Retki podaci postoje za bentosne zajednice ravničarskih reka: Dunav, Sava, Veliki Pek, reke u slivu Južne Morave i Timoka Osnovna literatura: JakoD983, JakoD984, JakoD986, JakoD987, JakoD989, JankM978, JankM981b, JankM983d, JankM985a, KalaV995 C2.36 Planktonske zajednice mezotrofmh tekučih voda Opšte karakteristike: Zajednica slobodnoplivajučih mikroskopskihbiljnih (fitoplankoton) i životinjkih (zooplankton) organizama razvijenih u slobodnoj veoma mutnoj i neprozirnoj vodi ravničarskih reka. Ekologija: Zajednice se razvijaju u umereno toplim i sporim rekama brdskih i nizijskih predela, na svim tipovima geološke podloge. Opšte rasprostranjenje: Mezotrofne palearktičke vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki slabo istražena staništa. Retki podaci postoje za planktonske zajednice reka: Južne Morave i njenih pritoka Nišave i Moravice, kao i reka u slivu Vlasine. Osnovna literatura: JankM985a, MartV985, MartV995 C2.37 Planktonske zajednice eutrofnih tekučih voda Opšte karakteristike: Zajednica slobodnoplivajučih mikroskopskih biljnih (fitoplankoton) i životinjkih (zooplankton) organizama razvijenih u slobodnoj veoma mutnoj i neprozirnoj vodi ravničarskih reka. Glavni predstavnici fitoplanktona su alge iz grupa i , dok su u zooplanktonu najbrojnije vrste iz grupe 89 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmaumuma... " Ekologija: Zajednice se razvijaju u toplim i sporim rekama nizijskih predela, na svim tipovima geološke podloge. Opšte rasprostranjenje: Eutrofne palearktičke vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki slabo istražena staništa. Retki podaci postoje za planktonske zajednice Dunava i velikih reka njegovog sliva. Osnovna literatura: JankM973b, JankM976b, JankM981b, KalaV987, KalaV995, MartV983, MartV987a, MilovD965, MilovD965, NedeR967, NedeR978, NedeR979 C2.4 Rečni tokovi sa variraniem nivoa vode, uzvodno od estuara Opšte karakteristike: Zajednice se razvijaju u mezotrofnim rekama ili kanalima sa usporenim tokom čiji nivo varira ili usled ispuštnaja vode iz akumulacija koje se nalaze na reci, ili je uslovljen klimatskim uslovima (kišni - sušni periodi u godini). Zajednice su osetljive na proměnu životnih uslova (pokretljivost supstrata, proměnu nivoa i brzine vode) u vodojaži a to rezultira jasnim i frekventnim cenotičkim promenama u sastavu biljnih zajednica. Generalno, postojanje zajednica sa stalnom cenotičkom kompozicijom i strukturom se retko sreče. Večina u strukturi ima submerzne vrste , , < Potamogeton crispus>, ili flotantne biljke poput (vodeni orašak), (beli lokvanj), (žuti lokvanj). Ekologija: Zajednice se nalaze u ravničarskim predelima Vojvodine na nadmorskoj visini izmedju 70 i 100 m, u vodi providnosti do 2,0 m, na dubinama od 0,5 do 3,0 m, na muljevitom supstratu u kome ima i primesa peska, gline i dosta detritusa. Razavijene su u plitkim priobalnim delovima sporotekučih reka, barama i ritovima, dakle u mirnoj ili sporotrekučoj plitkoj vodi ravničarskih predela. Opšte rasprostranjenje: Mezotrofne vode Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Dunav kod Banatske Palanke Ekvivalentne zajednice: • Myriophyllo-Potametum Soó 1934 subass. potametosum acuminati Slavnič 1956 • Lemno minoris-Azolletum filiculoides Br.-BI. 1952 • Nitellopsidetum obtusae (Sauer 1937) Dambska 1961 • Potamogetono - Ceratophylletum demersi Soó (1928) Hild. 1956 • Ceratophylletum demersi-submersi prov. V. Stev. • Ceratophyllo-Elodetum nuttalii. prov. V. Stev. 2003 • Vallisnerio-Myriophylletum spicati prov. V. Stev. 2003 • Potamogetonetum pectinati prov. V. Stev. 2003 • Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 • Ceratophyllo-Trapetum natantis Müller & Gors (1962) ex Pass. 1992 • Nymphoidetum peltatae V. Stev. prov.??? Karakteristične vrste: Ceratophyllum demersum, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Potamogeton crispus, Potamogeton lucens, Potamogeton pectinatus, Potamogeton perfoliatus, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Azolla filiculoides, Ceratophyllum submersum, Elodea nuttallii, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna gibba, Najas marina, Nitellopsis obtusa, Nuphar lutea, Nymphaea alba, Potamogeton gramineus, Ranunculus circinatus, Ranunculus trichophyllus, Sparganium erectum, Trapa longicarpa, Trapa natans, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: ButoB992b, ButoB994, ButoB995b, GigoA960, JankM974a, JankM994, KojiM998, MartV996, MišiV974a, ObraM977, ParaS986, RaduSOOO, RaušD980, ŠajiB984, SaviD995, SlavŽ956a, StevV003, StojS987, StojS994, StojS996, VukoM979 C2.41 Reke brakične vode sa variraniem nivoa vode C2.42 Reke slatke vode sa variraniem nivoa vode C2.43 Mezotrofna vegetacija reka sa variraniem nivoa vode Opšte karakteristike: Zajednice se razvijaju u mezotrofnim rekama ili kanalima sa usporenim tokom čiji nivo varira ili usled ispuštanja vode iz akumulacija koje se nalaze na reci, ili je uslovljen klimatskim STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 90 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " uslovima (kišni - sušni periodi u godini). Zajednice su osetljive na proměnu životnih uslova (pokretljivost supstrata, proměnu nivoa i brzine vode) u vodojaži a to rezultira jasnim i frekventnim cenotičkim promenama u sastavu biljnih zajednica. Generalno, postojanje zajednica sa stalnom cenotičkom kompozicijom i strukturom se retko sreče. Večina u strukturi ima , i . Ekologija: Zajednice se nalaze u ravničarskim predelima Vojvodine na nadmorskoj visini izmedju 70 i 100 m, u vodi providnosti do 2,0 m, na dubinama od 0,5 do 3,0 m, na muljevitom supstratu u kome ima i primesa peská, gline i dosta detritusa. Opšte rasprostranjenje: Mezotrofne vode Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina, Dunav kod Banatske Palanke Ekvivalentne zajednice: • Myriophyllo-Potametum Soó 1934 subass. potametosum acuminati Slavnič 1956 • Lemno minoris-Azolletum filiculoides Br.-Bl. 1952 • Nitellopsidetum obtusae (Sauer 1937) Dambska 1961 • Potamogetono - Ceratophylletum demersi Soó (1928) Hild. 1956 • Ceratophylletum demersi-submersi prov. V. Stev. • Ceratophyllo-Elodetum nuttalii. prov. V. Stev. 2003 • Vallisnerio-Myriophylletum spicati prov. V. Stev. 2003 • Potamogetonetum pectinati prov. V. Stev. 2003 Karakteristične vrste: Azolla filiculoides, Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Elodea nuttallii, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna gibba, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Najas marina, Nitellopsis obtusa, Potamogeton crispus, Potamogeton gramineus, Potamogeton lucens, Potamogeton pectinatus, Potamogeton perfoliatus, Ranunculus circinatus, Ranunculus trichophyllus, Salvinia natans, Sparganium erectum, Spirodela polyrhiza, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: ButoB992b, GigoA960, KojiM998, ObraM977, ParaS986, RaduSOOO, SlavŽ956a, StevV003, StojS987, StojS994 C2.44 Eutrofna vegetacija reka sa variraniem nivoa vode Opšte karakteristike: Zajednice se razvijaju u eutrofnim rekama ili kanalima sa usporenim tokom čiji nivo varira ih usled ispuštnaja vode iz akumulacija koje se nalaze na reci, ili je uslovljen sezonskim klimatskim promenama. Glavni edifikatori ovog tipa zajednice su (voděni orašak), (beli lokvanj), (zuti lokvanj) i druge biljke koje uglavnom na površini vode obrazuju manje ili više křupne listové ili rozete. Od biljaka koje svoj životni vek provode pod vodom najzastupljenija je vrsta . Zajednice koje se razvijaju na ovim staništima su indikátoři stabilne makrofitske vegetacije. Ekologija: Zajednice belog i žutog lokvanja, kao i vodenog oraška najčešče su floristički siromašne, jer u njihovom donjem spratu opstaju (ako ih uopšte ima) samo retke submerzne biljke koje mogu da žive u uslovima veoma oslabljenog svetlosnog intenziteta. Razavijene su u plitkim priobalnim delovima sporotekučih reka, barama i ritovima, dakle u mirnoj ili sporotekučoj plitkoj vodi ravničarskih predela. Opšte rasprostranjenje: Eutrofne vode palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina, Dunav kod Banatske Palanke Ekvivalentne zajednice: • Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 • Ceratophyllo-Trapetum natantis Müller & Gors (1962) ex Pass. 1992 • Nymphoidetum peltatae V. Stev. prov.??? Karakteristične vrste: Ceratophyllum demersum, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Nuphar lutea, Nymphaea alba, Potamogeton crispus, Potamogeton lucens, Potamogeton pectinatus, Potamogeton perfoliatus, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa longicarpa, Trapa natans Osnovna literatura: ButoB994, ButoB995b, GigoA960, JankM974a, JankM994, KojiM998, MartV996, MišiV974a, ObraM977, ParaS986, RaduSOOO, RaušD980, ŠajiB984, SaviD995, SlavŽ956a, StevV003, StojS994, StojS996, VukoM979 C2.5 Privremeno tekuča voda (vlažná faza) Opšte karakteristike: Staništa u delovima rečnog toka koji povremeneo (sezonski) presušuje ili ponire. Karakteristike staništa i boicenoza mogu se opisati nekim od prethodnih kodova. 91 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuuna... " Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa u Srbiji. C2.6 Film vode kou teče po stenama uz ivice glavnog vodenog toka Opšte karakteristike: Zajednica razvijena na obalama, kao i stenama i kamenju koje viri iz vode. Glavni edifikatori ovog tipa vegetacije su najčešče busenaste i puzeče mahovine , , , , i dr. Ekologija: Asoscijacije se razvijaju u hladnim i brzim vodotocima brdskih i planinskih predela, na stenama i kamenju preko kojih cesto teče tanak fdm oligotrofne vode. Opšte rasprostranjenje: Oligotrofne palearktičke vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neistražena staništa, koja su sigurno prisutna na gotovo svim vodotokovima u brdskim i planinskim predelima Srbije. Na osnovu aktuelnih brioloških podatka gotovo je izvesno prisustvo večeg broj raznovrsnih fitocenoza uključenih u několiko sveza i redova. Ekvivalentne zajednice: • Brachythecio rivularis-Hygrohypnetum luridi Phil. 1965 • Oxyrrhynchietum ruscifomis Gams ex v. Hübschm. 1953 • Scapanietum undulatae Schwick. 1944 • Rhynchostegietum riparioidis Gams 1927 • Thamnobryetum alopecuri Gams 1927 Karakteristične vrste: Amblystegium fluviatile, Amblystegium riparium, Amblystegium tenax, Brachythecium rivulare, Chiloscyphus pallescens, Chyloscyphuus polyanthos, Conocephalum conicum, Cratoneuron filicinum, Ctenidium molluscum, Dichodontium pellucidum, Didymodon spadiceus, Eurhynchium speciosum, Fissidens pusillus, Fontinalis antipyretica, Hygrohypnum luridum, Nardia compresa, Plagiothecium platyphyllum, Racomitrium aciculare, Rhizomnium punctatum, Rhynchostegium riparioides, Scapania compacta, Scapania nemorosa, Scapania undulata, Schistidium rivulare, Thamnobryum alopecurum Osnovna literatura: HübsA986, MarsR993, SaboM004 C3 Litoralna zóna kopnenih površinskih voda Litoralna zóna predstavlja obalni deo vodenenog basena koji se direktno naslanja na staništa otvorene površinske vode (Cl ili C2) s jedne, i kopnena staništa s druge strane. Visoka vlaga u litoralnoj zoni je primarno posledica dugotrajnog periodičnog plavljenja ili raspršivanja vode usled brzine vodenog toka. Obale su po pravilu obrasle uzanim (<5m širokim) pojasevima sa stalnom vodenom emerznom vegetacijom. Trščaci i vlažni busenjaci koji se razvijaju na staništima bez slobodne stajače ili tekuče vode se kategorišu pod D5. C3.1 Grupaciie helofita bogate vrstama Opšte karakteristike: Staništa su okarakterisana niskim travama , , , ili netravolikim helofitama , , , , , . Na početku vegetacione sezóne, biljke koje naseljavaju ova staništa, kao npr cesto formiraju jastučaste formacije u samom vodotoku, da bi se kasnije stabljike sa cvastima izdigle iznad površine vode gradeči gust sklop vegetacije. Ekologija: Obale brzih brdskih i planinskih malih reka, potoka i potočiča ili izvora, na aluvijumi ili rastresitom zemljištu, najčešče na silikatnoj geološkoj podlozi. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 92 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Opšte rasprostranjenje: Od Eurio-Sibirkih preko Mediteranskih predela pustinjskih oáza Palaearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Široko rasprostranjena staništa u Srbiji. Fitocenološki gotovo potpuno neistražena. Oskudni podaci postoje zamo za lokalitete: Vlasinska visoravan, Vranje i Stubal u dolini Južne Morave, Blace. Ekvivalentne zajednice: • Glycerietum plicatae Oberd. 1952 Karakteristične vrste: Alismaplantago-aquatica, Apium nodiflorum, Carex vulpina, Eleocharis palustris, Galium palustre, Glyceria declinata, Glyceria fluitans, Glyceria nemoralis, Glyceria plicata, Juncus articulatus, Nasturtium officinale, Ranunculus repens, Rumex conglomeratus, Sium erectum, Veronica anagallis-aquatica, Veronica beccabunga, Veronica scardica Osnovna literatura: RandV002, RandV988 C3.ll Grupaciie malihhelofitabrzihvodotokova Opšte karakteristike: Staništa su okarakterisana niskim travama , , , ili netravolikim helofitama , , , , . Na početku vegetacione sezóne, biljke koje naseljavaju ova staništa, kao npr cesto formiraju jastučaste formacije u samom vodotoku, da bi se kasnije stabljike sa cvastima izdigle iznad površine vode gradeči gust sklop vegetacije. Ekologija: Obale brzih brdskih i planinskih malih reka, potoka i potočiča ili izvora, na aluvijumu ili rastresitom zemljištu, najčešče na silikatnoj geološkoj podlozi. Opšte rasprostranjenje: Od euro-sibirskih preko mediteranskih predela pustinjskih oáza Palaearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Široko rasprostranjena staništa u Srbiji. Fitocenološki gotovo potpuno neistražena. Oskudni podaci postoje zamo za lokalitete Vlasinska visoravan, Vranje i Stubal u dolini Južne Morave, Blace. Ekvivalentne zajednice: • Glycerietum plicatae Oberd. 1952 Karakteristične vrstcAlisma plantago-aquatica, Apium nodiflorum, Carex vulpina, Eleocharis palustris, Galium palustre, Glyceria declinata, Glyceria fluitans, Glyceria nemoralis, Glyceria plicata, Juncus articulatus, Nasturtium officinale, Ranunculus repens, Rumex conglomeratus, Sium erectum, Veronica anagallis-aquatica, Veronica beccabunga, Veronica scardica Osnovna literatura: RandV002, RandV988 C3.2 Grupaciie trske i drugih visokih helofita na rubovima vodenih basena Opšte karakteristike: Guste 1.5 do 4 m visoke potuno zatvorene, redje otvorene trávne formacije -trščaci, u kojima apsolutno dominiraju , , , , , , , , , ,. i njoj srodne vrste (= ), ili , , , (= ), , , , ili . Ekologija: Zajednice se razvijaju na muljevitim obalama bara, kanála i sporotekučih reka i potoka u ravničarskim, brdskim i nižim planinskim predelima, na mestima gde se voda duže zadržava i zabáraj e zemljište. Zajednice zabeležene na različitim tipovima geološke podloge, na visinama do 1200 mm. Redje se zajednice razvijaju na sedrenim terasama i obalama planinskih potoka, u brdskim i planinskim predelima, na mestima gde se voda preliva u tankom sloju preko kaskáda ili spradova ili na zaslanjenoj muljevitoj podlozi. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Jelova Gora kod Užica, klisure reke Panjice, Jastrebac (sliv Alabanske reke), Vlasinska visoravan, Vlasinsko jezero (Murína reka - pritoka Vlasinskog jezera), reka Vlasina, dolina Južne Morave (Šaranica kod Pukovca), okoline Nisa, Aleksandrovac i Vranjska 93 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKaijuju cmaumuma... " banja kod Vranja, dolina Veliké Morave, na obali Rasine na Velikom Jastrebcu, reka Temštica na padinama Staré planine, dolina Veliké Morave (Bukovče, Kulič, Čuprija), dolina Jasenice , Alekasandrovačka slatina, Lalinačka slatina, Oblačinska slatina, Bresničička slatina, Suva česma kod Prokuplja; Vojvodina: Obedskabara, okolinaNovog Sada, Deliblatska peščara, Koviljski rit, Dubovački rit, Begej kod Zrenjanina, u donjem toku Tise, okolina Kruščiča,.Koviljski rit, donji tok Tise, kanál DTD. Ekvivalentne zajednice: • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 bolboschoenetosum maritimi Ubrizsky 1961 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 chrysanthemetosum uliginosi Slavnič 1956 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 phragmitetosum Schmalle 1939 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 schenoplectetosum lacustris Soó 1957 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 thyphaetosum latifoliae Pinatti 1953 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 typhetosum (angustifoliae-latifoliae) Soó 1973 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 schenoplectetosum lacustris Soó 1957 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 thyphaetosum latifoliae Pinatti 1953 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. typhetosum (angustifoliae-latifoliae) Soó 1973 • Typhetum latifoliae Soó 1927 • Typho-Lythretum salicariae prov. D. Lakušič 1993 • Typhetum laxmannii prov. • Equisetetum limosi Steffen 1931 • Butometum umbellati (Kunczak 1968) Philippi 1973 • Oenantho-Rorippetum amphibiae Lohmayer 1950 • Scrophularietum umbrosae Benič & Stanič 1991 • Acoro-Glycerietum maximae Slavnič 1956 • Acoretum calami (Eggler 1933) Schultz. 1941 • Acoretum calami Jankovič 1974 • Glycerio-Sparganietum neglecti W. Koch 1926 • Sparganietum erecti Roll 1938 • Sparganietum erecti Roll 1938 butometosum umbellati V. Randj. 2004 • Sparganietum erecti Roll 1938 equisetosum fluviatilae V. Randj. 2004 • Sparganio-Glycerietum fluitantis Br.-Bl. 1925 • Sparganio-Chlorocyperetum longi H-ič 1934 • Junco-Calamagrostidetum pseudophragmites R. Jovanovič 1965 • Carici vulpinae-Calamagrostidetum pseudophragmites R. Jovanovič et al. 1986 • Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931 • Phalaridetum arundinaceae Libb. 1951 trifolietosum R. Jovanovič 1965 • Phalaridetum arundinaceae Libb. 1951 gratioletosum R. Jovanovič 1965 • Carici-Thyphoidetum Soó 1971 • Carici- Typhoidetum Soó 1971 (Phalaridetum arundinaceae Libert 1931) • Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 • Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1927) 1947 • Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 agrostetosum albae Bodrogkôzy 1962 • Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 bolboschoenetosum Kárpáti 1959 • Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 butometosum Soó 1964 • Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 cyperetosum monti Slavnič 1956 • Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 heleocharetosum Soó 1957 • Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 phragmitetosum Soó 1957 • Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 puccinellietosum Bodrogkôzy 1962 • Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 schoenoplectetosum tabernaemontani Soó 1957 • Scirpetum maritimi Tx. 1937 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 94 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmaumuma... " • Schoenoplectetum tabemaemontani Soo 1947 • Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 atriplecetosum hastatae Vučkovič R. 1985 • Cladietum marisci Zobrist 1935 (syn. Mariscetum serrati Zobrist 1935) • Glycerietum aquaticae Nowinski 28 • Glycerietum maximae Hueck 1931 Karakteristične vrste: Acorus calamus, Agrostis alba, Alismaplantago-aquatica, Althaea officinalis, Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Atriplex littoralis, Beckmannia eruciformis, Bidens tripartita, Bolboschoenus maritimus, Bromus commutatus, Butomus umbellatus, Calamagrostis pseudophragmites, Calystegia sepium, Carex acuta, Carex distans, Carex elata, Carex hirta, Carex riparia, Carex vulpina, Chrysanthemum uliginosum, Cladium mariscus, Clematis vitalba, Cyperus longus, Cyperus monti, Eleocharis palustris, Epilobium parviflorum, Equisetum fluviatile, Euphorbia lucida, Euphorbia palustris, Euphorbia platyphyllos, Galega officinalis, Galium palustre, Galium palustre subsp. elongatum, Glyceria fluitans, Glyceria fluitans subsp. poaeformis, Glyceria maxima, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Hypericum acutum, Inula britannica, Iris pseudacorus, Juncus articulatus, Juncus compressus, Juncus conglomeratus, Juncus gerardi, Juncus glaucus, Lycopus europaeus, Lycopus exaltatus, Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Lythrum virgatum, Mentha aquatica, Mentha pulegium, Mentha spicata, Musci auct. Divisio, Myosotis palustris, Myosotis scorpioides, Oenanthe aquatica, Oenanthe fistulosa, Oenanthe silaifolia, Phalaris arundinacea, Phragmites communis, Phragmites vulgaris, Poa palustris, Poa trivialis, Polygonum persicaria, Potentilla anserina, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Ranunculus sardous, Rorippa amphibia, Rorippa amphibia, Rorippa kerneri, Rumex crispus, Rumex dentatus, Rumex hydrolapathum, Rumex kerneri, Sagittaria sagittifolia, Schoenoplectus lacustris, Schoenoplectus tabemaemontani, Scirpus lacustris, Scrophularia umbrosa, Sium latifolium, Solanum dulcamara, Sparganium erectum, Sparganium neglectum, Stachys palustris, Symphytum officinale, Teucrium scordium, Trifolium repens, Typha angustifolia, Typha latifolia, Typha latifolia, Typhoides arundinacea, Veronica anagallis-aquatica, Veronica longifolia Osnovna literatura: BabiN971a, BeniN991, BodrG970, ButoB987, ButoB999a, ČanaM976, GajiM991, GajiM991, JankM974a, JovaB976, JovaR958, JovaR965, JovaR965, JovaR983a, JovaR986a, KabiD985, KabiD988, KnežA981, KnežA988, KnežA990, KojiM998, MiškM004, ParaS980, ParaS986, ParaS989, RandV002, RandV988, RaušD980, SlavZ940, SlavŽ948, SlavŽ956a, StojS994, VučkR985, ZlatB003, ZupaM986 C3.21 Grupacije trske Opšte karakteristike: Guste do 4 m visoke potuno zatvorene travné formacije - trščaci, u kojima apsolutno dominira trska . Ekologija: Zajednice razvijene na obalama jezera, mora, reka, potoka, na mestima gde je podloga pokřivena vodom tokom čitave ili večeg dela godine. Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjena u čitavoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Široko rasprostranjena u Vojvodini, a u drugim delovima Srbije u dolinama velikih reka, kraj bara i mrtvaja. Fitocenološk nisu obradjene sastojine na lokalitetima: Koviljski rit, dolina Južne Morave, Vlasinsko jezero, jugozapadni Srem, Srem, Bačka, severni Banat, donji tok Tise, kanál DTD, dolina Južne Morave, Vlasinsko jezero. Ekvivalentne zajednice: • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 bolboschoenetosum maritimi Ubrizsky 1961 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 chrysanthemetosum uliginosi Slavnič 1956 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 phragmitetosum Schmalle 1939 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 schenoplectetosum lacustris Soó 1957 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 thyphaetosum latifoliae Pinatti 1953 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 typhetosum (angustifoliae-latifoliae) Soó 1973 Karakteristične vrste: Alisma plantago-aquatica L., Butomus umbellatus L., Calystegia sepium (L.) R. Br., Chrysanthemum uliginosum (W. et K.) Pers., Euphorbia lucida W. et K., Iris pseudacorus L., Iris pseudacorus L., Iris pseudacorus L., Lythrum salicaria L., Mentha aquatica L., Myosotis palustris (L.) L., Oenanthe 95 STANISTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuima... " aquatica, Phragmites communis, Phragmites communis Trin., Phragmites vulgaris (Lam.) Crep., Rorippa amphibia (L.) Bess., Rumex hydrolapathum Huds., Sagittaria sagittifolia L., Scirpus lacustris, Sium latifolium L., Solanum dulcamara L., Solanum dulcamara L., Stachys palustris L., Symphytum officinale L., Typha angustifolia L., Typha latifolia L. Osnovna literatura: BabiN971a, CincT976a, ParaS989, RandV002, RandV988, RaušD980, SlavŽ956a, StojS994 C3.22 Grupaciie site Opšte karakteristike: Guste do 3 m visoke, cesto potuno zatvorene trávne formacije - trščaci, u kojima apsolutno dominira sita , koja formira spoljašnji pojaš vegetacije trščaka prema otvorenom vodenombasenu. Ekologija: Zajednice razvijene na obalama jezera, mora, reka, potoka, na mestima gde je podloga pokrivená vodom tokom čitave godine. Site ne podnose isušivanje, pa su njihova staništa sa dubljom vodom u odnosu na staništa na kojima dominira trska. Voda je uglavnom stajača, retko sporotekuča. Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjena u čitavoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa široko rasprostranjena u Vojvodini, redje u drugim nizijskim delovima Srbije u dolinama velikih reka, kraj bara i mrtvaja. Ekvivalentne zajednice: • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 schenoplectetosum lacustris Soó 1957 Karakteristične vrste: Scirpus lacustris Osnovna literatura: BabiN971a C3.23 Grupaciie rogoza Opšte karakteristike: Guste do 2,5 m visoke potuno zatvorene trávne formacije - trščaci, u kojima dominiraju razližite vrste rogoza - , , . Staništa rogoza predstavljaju prelaz izmedu vodene vegetacije i vegetacije okarakterisane dominacijom trske . Ekologija: Zajednice razvijene na obalama jezera, mora, reka, potoka, na mestima gde je podloga pokrivená vodom tokom u toku jednog dela godine. Staništa sa dubljom vodom u odnosu na staništa na kojima dominira trska. Zajednice rogoza su otporne na duži period isušivanja, zaslanjivanja i zagadjivanja vode. Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjena u čitavoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Široko rasprostranjena u Vojvodini, a u drugim delovima Srbije u dolinama velikih reka, kraj bara i mrtvaja. Fitocenološki nedovolno istražena vegetacija. Ekvivalentne zajednice: • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 thyphaetosum latifoliae Pinatti 1953 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. typhetosum (angustifoliae-latifoliae) Soó 1973 • Typhetum latifoliae Soó 1927 • Typho-Lythretum salicariae prov. D. Lakušič 1993 • Typhetum laxmannii prov. Karakteristične vrste: Typha latifolia, Typha angustifolia Osnovna literatura: BabiN971a, RandV002, RandV988, StojS994 C3.24 Srednie visoke ne-travolike zajednice vodenih obala Opšte karakteristike: Emrezne do 1.5 m visoke, gusto zbijene zeljaste formacije, u kojima u spratu visokih emerznih biljaka dominiraju vrste (= ), , , , ili . U samoj vodi se cesto javlja mnoštvo vodenih, uglavnom sedrotvronih mahovina. Ekologija: Zajednica se razvija na muljevitim obalama bara, kanála i sporotekučih reka i potoka u ravničarskim, brdskim i nižim planinskim predelima, na mestima gde se voda duže zadržava i zabaruje zemljište. Zajednice zabeležene na različitim tipovima geološke podloge, na visinama do 1200 mm. Redje se zajednice razvijaju na sedrenim terasama i obalama planinskih potoka, u brdskim i planinskim predelima, na mestima gde se voda preliva u tankom sloju preko kaskáda ili sprudova. Opšte rasprostranjenje: Srednja, istočna i jugoistočna Evropa, Panónska nizija. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima 96 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Jelova Gora kod Užica, klisure reke Panjice, Jastrebac (sliv Alabanske reke). Vlasinsko jezero, reka Vlasina, dolina Južne Morave (Šaranica kod Pukovca); Vojvodina: Obedska bara. Ekvivalentne zajednice: • Equisetetum limosi Steffen 1931 • Butometum umbellati (Kunczak 1968) Philippi 1973 • Oenantho-Rorippetum amphibiae Lohmayer 1950 • Scrophularietum umbrosae Benič & Stanič 1991 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Bolboschoenus maritimus, Butomus umbellatus, Carex acuta, Clematis vitalba, Epilobium parviflorum, Equisetum fluviatile, Euphorbiaplatyphyllos, Galium palustre, Hypericum acutum, Mentha aquatica, Mentha spicata, Musci auct. Divisio, Myosotis scorpioides, Oenanthe aquatica, Rorippa amphibia, Rumex dentatus, Scrophularia umbrosa Osnovna literatura: BeniN991, JankM974a, MiškM004, RandV002, RandV988 C3.241 Grupaciie Opšte karakteristike: Formacija emerznih, srednje visokih netravolikih biljaka, čiju fiziognomiju odreduje barski rastavič (= ). Ekologija: Zajednica se razvija na mestima gde se planinski vodotokovi razlivaju i grade basene sa sporotekučom vodom. Zajednice zabeležene na silikatnoj geološkoj podlozi, na visinama izmedju 1000 i 1200 mnv. Opšte rasprostranjenje: Srednja, istočna i jugoistočna Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji je zabeležena samo na Vlasinskom jezeru i reci Vlasini. Moguče je daje zajednica šire rasprostranjena i u drugim brdskim i planinskim predelima Srbije. Ekvivalentně zajednice: Equisetetum limosi Steffen 1931 Karakteristične vrste: Carex acuta, Equisetum fluviatile, Galium palustre, Mentha aquatica, Myosotis scorpioides Osnovna literatura: RandV002 C3.242 Emerzne grupaciie Opšte karakteristike: Emrezne do 1.5 m visoke, po pravilu raštrkane zeljaste formacije, u kojima dominira vrsta . Ekologija: Zajednica se razvija na muljevitim obalama bara, kanála i sporotekučih reka i potoka u ravničarskim i brdskim predelima, na mestima gde se voda duže zadržava i zabaruje zemljište. Opšte rasprostranjenje: rasprostranjeno Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki nedovoljno istražena staništa, rasprostranjena u Vojvodini, Mačvi i Šumadiji. Oskudni fitocenološki podaci postoje samo za sastojine sa lokaliteta Šaranica kod Pukovca u dolmi Južne Morave. Ekvivalentne zajednice: Butometum umbellati (Kunczak 1968) Philippi 1973 Karakteristične vrste: Butomus umbellatus L., Rumex dentatus L., Bolboschoenus maritimus (L.) Palla Osnovna literatura: RandV988 C3.243 - emerzne zajednice Opšte karakteristike: Formacija emerznih, srednje visokih netravolikih biljaka, čiju fiziognomiju odreduju vrste i od kojih je prva terofita, a druga rizomatična hidrogeofita. Ekologija: Zajednica se razvija na obalama velikih bara u ravničarskim predelima. Opšte rasprostranjenje: Ne postoje podaci o rasprostranjenu ovog tipa zajedncia van područja Vojvodine. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanište opisano na Obedskoj bari u Sremu. Verovatno je šire prusutno u ravničarskim predelima na obalama bara i sporih nizijskih reka. Ekvivalentne zajednice: Oenantho-Rorippetum amphibiae Lohmayer 1950 Karakteristične vrste: Oenanthe aquatica, Rorippa amphibia Osnovna literatura: JankM974a 97 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmaumuma.. C3.244 Emerzne grupaciie Opšte karakteristike: Emrezne do 1,5 m visoke, po pravilu gusto zbijene zeljaste formacije, u kojima dominira vrsta . Ekologija: Zajednica se razvija na obalama bara, kanála i sporotekučih reka i potoka u nizijskim i brdskim predelima, na mestima gde se voda krace zadržava i zabaruje zemljište. Opšte rasprostranjenje: nepoznáte Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki neistražena staništa u Srbiji. Prisustvo sastojina ovog tipa zabeleženo je na zabarenim depresijama i dolinama brdskih potoka na Jelovoj Gori kod Užica u zapadnoj Srbiji. C3.245 Emerzne grupaciie Opšte karakteristike: Emrezne do 1,5 m visoke, gusto zbijene zeljaste formacije, u kojima u spratu visokih emerzmh biljaka dominira vrsta , dok se u samoj vodi javlja mnoštvo vodenih, po uglavnom sedrorvornih mahovina. Ekologija: Zajednica se razvija na sedrenim terasama i obalama planinskih potoka, u brdskim i nižim planinskim predelima, na mestima gde se voda preliva u tankom sloju preko kaskáda ili sprudova. Opšte rasprostranjenje: nepoznáte Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki je obradjena samo manja sastojina u klisuri reke Panjice u zapadnoj Srbiji. Donekle sličné zajednice zabeležene su i na Jastrebcu u slivu Alabanske reke. Ekvivalentne zajednice: • Scrophularietum umbrosae Benič & Stanic 1991 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Clematis vitalba, Epilobium parviflorum, Euphorbia platyphyllos, Hypericum acutum, Mentha špicatá, Musei auet. Divisio, Scrophularia umbrosa Osnovna literatura: BeniN991, MiškM004 C3.25 Srednie visoke travné grupaciie na rubovima vodenih basena Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene formacije emerznih, srednje visokih (1-1.5 m) tráva i travolikih biljaka, čiju fiziognomiju odreduju vrste , , , , ,. i njima srodne vrste. Ekologija: Zajednice se razvijaju pored obala bara, kanála i sporotekučih reka i potoka u ravničarskim, brdskim i nižim planinskim predelima, na mestima gde se voda duže zadržava i zabaruje zemljište, koje obično pripadá tipu organogene ili zaslanjene ritske ernice. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Vlasinska visoravan, Šaranica kod Pukovca u dolini Južne Morave, Aleksandrovac i Vranjska banja kod Vranja, dolina Veliké Morave, na obali Rasine na Vehkom Jastrebcu, reka Temštica na padinama Stare planine; Vojvodina: Obedska bara, okolina Novog Sada, Deliblatska peščara, Koviljski rit, Dubovački rit. Ekvivalentne zajednice: • Acoro-Glycerietum maximae Slavnič 1956 • Acoretum calami (Eggler 1933) Schultz. 1941 • Acoretum calami Jankovič 1974 • Glycerio-Sparganietum neglecti W. Koch 1926 • Sparganietum erecti Roll 1938 • Sparganietum erecti Roll 1938 butometosum umbellati V. Randj. 2004 • Sparganietum erecti Roll 1938 equisetosum fluviatilae V. Randj. 2004 • Sparganio-Glycerietum fluitantis Br.-BI. 1925 • Sparganio-Chlorocyperetum longi H-ič 1934 • Junco-Calamagrostidetumpseudophragmites R. Jovanovič 1965 • Carici vulpinae-Calamagrostidetum pseudophragmites R. Jovanovič et al. 1986 Karakteristične vrste: Alisma plantago-aquatica, Lythrum salicaria, Ranunculus repens, Schoenoplectus lacustris, Glyceria maxima, Potentilla reptans, Mentha aquatica, Galium palustre, Iris pseudacorus, Acorus calamus, Agrostis alba, Beckmannia eruciformis, Bromus commutatus, Butomus umbellatus, Calamagrostispseudophragmites, Calystegia sepium, Carex elata, Carex hirta, Carex vulpina, Cyperus longus, Eleocharis palustris, Galega officinalis, Glyceria fluitans, Gratiola officinalis, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 98 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Juncus articulatus, Juncus compressus, Juncus conglomeratus, Juncus glaucus, Lycopus europaeus, Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Lythrum virgatum, Mentha pulegium, Oenanthe fistulosa, Poa trivialis, Potentilla anserina, Ranunculus sardous, Rumex crispus, Sparganium erectum, Sparganium neglectum, Stachys palustris, Trifolium repens, Typha latifolia, Typhoides arundinacea, Veronica anagallis-aquatica, Veronica longifolia Osnovna literatura: BabiN971a, ButoB987, JankM974a, JovaB976, JovaR965, JovaR986a, RandV002, RandV988, RausD980, SlavZ940, SlavZ956a C3.251 Grupaciie idirota < Acorus calamus> Opšte karakteristike: Formacija emerznih, srednje visokih netravolikihbiljaka, čiju fiziognomiju odreduje vrsta , uz značajno prisustvo vrste . Ekologija: Stajače i sporotekuče, u dužem periodu mláke vode sa puno detritusa. Dno glibovito-muljevito. Zemljište pripadá tipu organogene ili zaslanjene ritske crnice. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: jugozapadni Banat, Obedska bara, okolina Novog Sada, západná Bačka, srednji Banat, Srem, Deliblatska peščara, Koviljski rit, Dubovački rit. Ekvivalentne zajednice: Acoro-Glycerietum maximae Slavnič 1956 Acoretum calami (Eggler 1933) Schultz. 1941 Acoretum calami Jankovič 1974 Karakteristične vrste: Acorus calamus, Agrostis alba, Bromus commutatus, Calystegia sepium, Carex hirta, Galega officinalis, Galium palustre, Glyceria maxima, Iris pseudacorus, Juncus compressus, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha pulegium, Poa trivialis, Potentilla anserina, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Ranunculus sardous, Rumex crispus, Schoenoplectus lacustris, Trifolium repens Osnovna literatura: BabiN971a, ButoB987, JankM974a, SlavŽ956a C3.252 Emerzne - grupaciie Opšte karakteristike: Emrezne do lm visoke, gusto zbijene, po pravilu potpuno zatvorene trávne formacije - trščaci, u kojima dominiraju vrste i . Ekologija: Zajednica se razvija pored obala bara, kanála i sporotekučih reka i potoka u ravničarskim, brdskim i nižim planinskim predelima, na mestima gde se voda duže zadržava i zabaruje zemljište. Opšte rasprostranjenje: rasprostranjeno Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno rasprostranjen tip staništa u ravničarskim i brdskim predelima Srbije. Fitocenološki su obradjene sastojine iz Srema i Banata, Vlasinske visoravni, Šaranica kod Pukovca u dolmi Južne Morave. Ekvivalentne zajednice: Glycerio-Sparganietum neglecti W. Koch 1926 Sparganietum erecti Roll 1938 Sparganietum erecti Roll 1938 butometosum umbellati V. Randj. 2004 Sparganietum erecti Roll 1938 equisetosum fluviatilae V. Randj. 2004 Sparganio-Glycerietum fluitantis Br.-BI. 1925 Karakteristične vrste: Alismaplantago-aquatica, Butomus umbellatus, Eleocharispalustris, Galium palustre, Glyceria fluitans, Iris pseudacorus, Lycopus europaeus, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Ranunculus repens, Schoenoplectus lacustris, Sparganium erectum, Stachys palustris, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: ButoB987, RandV002, RandV988, RaušD980 C3.253 Emerzne grupaciie Opšte karakteristike: Emrezne do lm visoke, po pravilu potpuno zatvorene trávne formacije - trščaci, u kojima dominira peronjika i njoj srodne vrste. Ekologija: Zajednica se razvija pored obala bara, kanála i sporotekučih reka i potoka u ravničarskim predelima, na mestima gde se voda duže zadržava. Opšte rasprostranjenje: rasprostranjeno Rasprostranjenje u Srbiji: Redak tip staništa u Srbiji. Fitocenološki obradjene zajednice na lokalitetima: Aleksandrovac i Vranjska banja kod Vranja. Pored vrste u Srbiji su prisutne još i 99 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine noMewoiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. srodne vrste i koje bi mogle formirati sastojine koje pripadajú ovom tipu staništa. Ekvivalentne zajednice: • Sparganio-Chlorocyperetum longi H-ič 1934 Karakteristične vrste: Alismaplantago-aquatica, Carex elata, Cyperus longus, Juncus glaucus, Mentha aquatica, Schoenoplectus lacustris, Sparganium neglectum, Typha latifolia Osnovna literatura: SlavZ940 C3.254 Emerzne grupaciie Opšte karakteristike: Emerezne do 1,5 m visoke, razredjene travné formacije, u kojima dominira vrsta . Ekologija: Zajednica se razvija na močvarno-glejnim zemljištima na šljunkovitim i peskovitim obalama, brzih brdskih i planinskih reka i potoka. Opšte rasprostranjenje: Nepoznato Rasprostranjenje u Srbiji: Redak tip staništa u Srbiji. Fitocenološki slabo obradjeno. Sastojine ovog tipa zabeležene su u dolmi Veliké Morave, na obali Rasine na Velikom Jastrebcu, kao i na šljunkovitoj obali i aluvijalnim sprudovima reke Temštice na padinama Stare planine u istočnoj Srbiji (Lakušič D. ter.op.). Moguče je da se može naci i u drugim planinskim predelima, pre svega Prokletija i Šare. Ekvivalentne zajednice: • Junco-CalamagrostidetumpseudophragmitesR. Jovanovič 1965 • Carici vulpinae-Calamagrostidetum pseudophragmites R. Jovanovič et al. 1986 Karakteristične vrste: Alisma plantago-aquatica, Beckmannia eruciformis, Calamagrostis pseudophragmites, Carex vulpina, Glyceria maxima, Gratiola officinalis, Juncus articulatus, Juncus conglomeratus, Lythrum salicaria, Lythrum virgatum, Oenanthe fistulosa, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Typhoides arundinacea, Veronica longifolia Osnovna literatura: JovaB976, JovaR965, JovaR986a C3.26 Grupaciie Opšte karakteristike: Guste do 2 m visoke potpuno zatvorene travné formacije - trščaci, u kojima apsolutno dominira vrsta (= ) koja odreduje fiziognomiju vegetacije. Ekologija: Vlažná staništa na kojima je nivo podzemnih voda visok; razvija se pored rečnih tokova na močvarnom zemljištu; razvija se na nadmorskim visinama od 50 do 1250 m. Pliče depresije sa visokim nivoom podzemne vode, a zemljište je pseudoglej. Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjena širom srednje i severne Evropě Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji relativno cesta. Fitocenološki su obradjene sastojine sa lokaliteta dolina Veliké Morave (Bukovče, Kulic, Čuprija), Murina reka - pritoka Vlasinskog jezera, reka Vlasina, Pukovac u dolini Južne Morave, Obedska bara. Ekvivalentne zajednice: • Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931 • Phalaridetum arundinaceae Libb. 1951 trifolietosum R. Jovanovič 1965 • Phalaridetum arundinaceae Libb. 1951 gratioletosum R. Jovanovič 1965 • Carici-Thyphoidetum Soó 1971 • Carici- Typhoidetum Soó 1971 (Phalaridetum arundinaceae Libert 1931) Karakteristične vrste: Alisma plantago-aquatica, Althaea officinalis, Bidens tripartita, Carex riparia, Carex vulpina, Euphorbia palustris, Galega officinalis, Galium palustre subsp. elongatum, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Iris pseudacorus, Lycopus exaltatus, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Mentha aquatica, Oenanthe fistulosa, Phalaris arundinacea, Phalaris arundinacea, Poa palustris, Polygonum persicaria, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Ranunculus repens, Rumex kerneri, Scirpus lacustris, Stachys palustris, Teucrium scordium Osnovna literatura: GajiM991, GajiM991, JovaR958, JovaR965, JovaR983a, ParaS986, RandV002, RandV988, ZupaM986 C3.27 Halofilne grupaciie STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 100 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte karakteristike: Guste do 3 m visoke, cesto potpuno zatvorene trávne formacije - trščaci, u kojima dominiraju site ili , koji formiraju spoljašnji pojaš vegetacije trščaka na obalama zaslanjenih vodenih basena. Ekologija: Stanište se javlja na zaslanjenoj muljevitoj podlozi, aluvijalnim nanosima i silikatima, na nadmorskoj visini izmedu 80 i 400 m. Veci deo godine je pod vodom. Opšte rasprostranjenje: Zaslanjene obale jezera, bara i reka u čitavom palearktičkom regionu. Rasprostranjenje u Srbiji: Zaslanjena močvarna staništa i obale nizijskih stajačih i sporotekučih voda širom Vojvodine i Srbije. Zabeležena na lokalitetima oko Novog Sada, Begej kod Zrenjanina, u donjem toku Tise, okolina Kruščiča, dolina Jasenice , Aleksandrovačka slatina, Lalinačka slatina, Oblačinska slatina, Bresničička slatina, Suva česma kod Prokuplja. Ekvivalentne zajednice: Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1927) 1947 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 agrostetosum albae Bodrogkôzy 1962 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 bolboschoenetosum Kárpáti 1959 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 butometosum Soó 1964 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 cyperetosum monti Slavnič 1956 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 heleocharetosum Soó 1957 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 phragmitetosum Soó 1957 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 puccinellietosum Bodrogkôzy 1962 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 schoenoplectetosumtabernaemontani Soó 1957 Scirpetum maritimi Tx. 1937 Schoenoplectetum tabernaemontani Soo 1947 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 atriplecetosum hastatae Vučkovič R. 1985 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Alisma plantago-aquatica, Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Atriplex hastata, Atriplex littoralis, Bolboschoenus maritimus, Butomus umbellatus, Carex distans, Carex vulpina, Cyperus monti, Glyceria fluitans subsp. poaeformis, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Inula britannica, Iris pseudacorus, Juncus compressus, Juncus gerardi, Lycopus europaeus, Mentha aquatica, Oenanthe silaifolia, Phragmites communis, Potentilla anserina, Ranunculus sardous, Rorippa kerneri, Rumex crispus, Rumex crispus, Schoenoplectus tabernaemontani, Schoenoplectus tabernaemontani, Typha angustifolia, Typha latifolia, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: BodrG970, JovaR958, KabiD985, KabiD988, KnežA981, KnežA988, KnežA990, KojiM998, ParaS980, ParaS986, ParaS989, SlavŽ948, SlavŽ956a, VučkR985, ZlatB003 C3.271 Halofilne grupacije Opšte karakteristike: Guste do 3 m visoke, flrostički veoma siromašne, cesto potpuno zatvorene trávne formacije - trščaci, u kojima dominira vrsta . Ekologija: Stanište se javlja na zaslanjenoj podlozi, na silikátu, na nadmorskoj visini od oko 400 m. Veči deo godine je podvodom. Opšte rasprostranjenje: Zaslanjene obale jezera, bara i reka u čitavom palearktičkom regionu. Rasprostranjenje u Srbiji: Aleksandrovačka slatina kod Vranja Ekvivalentne zajednice: • Schoenoplectetum tabernaemontani Soo 1947 Karakteristične vrste: Schoenoplectus tabernaemontani, Eleocharis palustris, Mentha aquatica Osnovna literatura: ZlatB003 C3.272 Halofilne grupacije Opšte karakteristike: Guste do 1,5 m visoke, floristički relativno bogate i raznovrsne, cesto potpuno zatvorene trávne formacije - trščaci, u kojima dominira sita . Ekologija: Stanište se javlja na zaslanjenoj muljevitoj podlozi i aluvijalnim nanosima. Veči deo godine je pod vodom. Opšte rasprostranjenje: Zaslanjene obale jezera, bara i reka u čitavom palearktičkom regionu. 101 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmaumuma.. Rasprostranjenje u Srbiji: Zaslanjena močvarna staništa i obale nizijskih stjačih i sporotekučih voda širom Vojvodine i Srbije. Zabeležena na lokalitetima oko Novog Sada, Begej kod Zrenjanina, u donjem toku Tise, okolina Kruščiča, dolina Jasenice , Lalinačka slatina, Oblačinska slatina, Bresničička slatina, Suva česma kod Prokuplja. Ekvivalentne zajednice: Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1927) 1947 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 agrostetosum albae Bodrogközy 1962 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 bolboschoenetosum Kárpáti 1959 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 butometosum Soó 1964 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 cyperetosum monti Slavnič 1956 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 heleocharetosum Soó 1957 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 phragmitetosum Soó 1957 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 puccinellietosum Bodrogközy 1962 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 schoenoplectetosumtabernaemontani Soó 1957 Scirpetum maritimi Tx. 1937 Bolboschoenetum maritimi continentale Soó (1945) 1947 atriplecetosum hastatae Vučkovič R. 1985 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Alismaplantago-aquatica, Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Atriplex hastata, Atriplex littoralis, Bolboschoenus maritimus, Butomus umbellatus, Carex distans, Carex vulpina, Cyperus monti, Glyceria fluitans subsp. poaeformis, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, lnula britannica, Iris pseudacorus, Juncus compressus, Juncus gerardi, Lycopus europaeus, Mentha aquatica, Oenanthe silaifolia, Phragmites communis, Potentilla anserina, Ranunculus sardous, Rorippa kerneri, Rumex crispus, Rumex crispus, Schoenoplectus tabernaemontani, Schoenoplectus tabernaemontani, Typha angustifolia, Typha latifolia, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: BodrG970, JovaR958, KabiD985, KabiD988, KnežA981, KnežA988, KnežA990, KojiM998, ParaS980, ParaS986, ParaS989, SlavŽ948, SlavŽ956a, VučkR985, ZlatB003 C3.28 Grupaciie Cladium mariscum na obalama vodenih basena Opšte karakteristike: Guste do 1,5 m visoke, flrostički siromašne, cesto potpuno zatvorene travné formacije - trščaci, u kojima dominira vrsta . Ekologija: Javlja se na obalama vodenih basena. Opšte rasprostranjenje: rasprostranjena širom srednje i severne Evropě, na teritoriji Balkana poznato za Hrvatsku (dolina Neretve i Visovačko jezero) Rasprostranjenje u Srbiji: Iako do sada nije zabeležen, ipak postoji mogučnost da se ovaj tip staništa može nači na području Srbije. Prema Čanku (1976) vrsta je široko rasprostranjena u Srbiji, medjutim prema savremenim podacima (Butorac 1999) vrsta spadá u grupu krajnje ugroženih taksona koji su gotovo sigurno potpuno iščezli iz Vojvodine, a preostale populacije se javljaju samo na Tari (Ornice) i u klisuri Jerme u jugositočnoj Srbiji. Ekvivalentne zajednice: • Cladietum marisci Zobrist 1935 (syn. Mariscetum serrati Zobrist 1935) Karakteristične vrste: Bolboschoenus maritimus, Cladium mariscus, Cyperus longus Osnovna literatura: ButoB999a, ČanaM976a C3.29b Grupaciie trske i Opšte karakteristike: Trščaci kojima fiziognomiju osim vrste Phragmites communis odreduje i vrsta Tanacetum serotinum. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Srem, Bačka, severní Banat (SlavŽ956) Ekvivalentne zajednice: Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. chrysanthemetosum uliginosi Slavnič 1956 Karakteristične vrste: Chrysanthemum uliginosum, Euphorbia lucida, Mentha aquatica, Phragmites vulgaris, Sium latifolium, Solanum dulcamara, Stachys palustris Osnovna literatura: SlavZ956a C3.2A Grupaciie STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima 102 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte karakteristike: Guste do 2,5 m visoke potuno zatvorene trávne formacije - trščaci, u kojima apsolutno dominira vrsta . Ekologija: Zajednice razvijene na obalama bara i jezera, redje na obalama sporih reka, na mestima gde je podloga pokrivená vodom tokom čitave ili večeg dela godine. Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjena u čitavoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjena u Vojvodini, i u drugim delovima Srbije u dolinama velikih reka, kraj bara i mrtvaja. Fitocenološki su obradjene sastojine na području jugozapadnog Srema, jugozapadnog Banata, oko line Nisa uz Južnú Moravu i Vlasinskog jezera. Ekvivalentne zajednice: • Glycerietum aquaticae Nowinski 28 • Glycerietum maximae Hueck 1931 Karakteristične vrste: Galium palustre, Glyceria maxima, Iris pseudacorus, Lycopus europaeus, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Rorippa amphibia, Schoenoplectus lacustris, Stachys palustris, Teucrium scordium Osnovna literatura: ButoB987, RandV002, RandV988, RaušD980 C3.3 Grupacije visokih ševara na rubovima vodenih basena Opšte karakteristike: Guste, do 4 m visoke, potpuno zatvorene trávne formacije - trščaci, u kojima apsolutno dominira italijanska trska . Ekologija: Zajednice razvijene na obalama jezera, mora, reka, potoka, na mestima gde je podloga pokrivená vodom tokom čitave ili večeg dela godine. Opšte rasprostranjenje: Obale kopnenih voda Srednjeg istoka i Centrálne Azije, kao i šire područje Mediterana. Rasprostranjenje u Srbiji: Mada staništa sa italijanskomtrskom fitocenološki nisu opisana, vrlo je verovatno da na mestima u Srbiji gde je od davnina kultivisana, ova biljka formira sastojine koje bi se mogle uključiti u ovaj tip staništa. Osnovna literatura: CincT976a C3.32 Grupacije italiianske trske Opšte karakteristike: Guste do 4 m visoke potuno zatvorene trávne formacije - trščaci, u kojima apsolutno dominira italijanska trska . Ekologija: Zajednice razvijene na obalama jezera, mora, reka, potoka, na mestima gde je podloga pokrivená vodom tokom čitave ili večeg dela godine. Opšte rasprostranjenje: Obale kopnenih voda Srednjeg istoka i Centrálne Azije, kao i šire područje Mediterana gde je odavno introdukovaná. Rasprostranjenje u Srbiji: Mada staništa sa italijanskom trskom fitocenološki nisu opisana, vrlo je verovatno da na mestima u Srbiji gde je od davnina kultivisana, ova biljka formira sastojine koje bi se mogle uključiti u ovaj tip staništa. Osnovna literatura: CincT976a C3.4 Grupacije siromašne vrstama na niskim obalama ili amfibijska vegetaciia Opšte karakteristike: Niske, 10-20 cm visoke, ili srednje do 60 cm (redje i do 100 cm) visoke otvorene ili gusto zbijene, floristički relativno raznovrsne zeljaste formacije, u kojima dominiraju jednogodišnje ili višegodišnje emerzne higrofite: , , , , , , , , , , , , ,, , i dr. Staništa karakteristična i po prisustvu relativno retkih higrofita poput vrsta: , , , , , ). Ekologija: Zajednice razvijene na oligotrofnim, mezotrofnim, redje I eutrofnim staništima ili na muljevitoj podlozi bogatoj azotom, u plavnoj zoni reka i jezera zapadnih i centralnih delová stepske i 103 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " peristepske zone. Izuzetno zajednice ovog tipa se javljaju i na aluvijalnim nanosima brdskih reka na visinama i do 700 mnv. Ponekad se zajednice razvijaju na muljevitim obalama na kojima se gotovo tokom cele godine zadržava zaslanjena voda. Opšte rasprostranjenje: Srednja Evropa i zapadna Evroazija, posebno Mediteranski i termoatlantski region, Panónska nizija, Crnomorski region i delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Vlasinsko jezero, dolina Jasenice, dolina Južne Morave, Krstac i Vrelo na Staroj planini, Lisinsko jezero kod Bosilegrada, Čečina kod Nisa; Vojvodina: Koviljski rit, donji tok reke Tise. Ekvivalentne zajednice: • Galio-Heleocharietum palustris prov. R. Jovanovič 1970 • Heleocharieto-Caricetum nutantis R. Jovanovič 1958 • Heleocharieto-Juncetum compressi Danon et Blaženčič 1965 • Heleocharietum palustris prov. R. Jovanovič 1969 • Helleocharieto- Juncetum compressi prov. • Marsileo-Heleocharetum palustris Babic 1971 butomatosum Babic 1971 • Marsileo-Heleocharetum palustris Babic 1971 cyperetosum fuscae Babic 1971 • Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovič 1995 • Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovič 1995 ranunculetosum aquatilis V. etN. Randjelovič 1995 • Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovič 1995 eleocharietosum acicularis V. etN. Randjelovič 1995 • Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovič 1995 crypsietosum alopecuroides V. etN. Randjelovič 1995 • Heleocharetum acicularis Babic 1971 • Elatino triandrae-Eleocharetum acicularis V. etN. Randj. 1995 sass. ranunculetosum aquatilis V. etN. Randj. 1995 • Dichostileto-Gnaphalietum uliginosi Babic 1971 • Dichostylos-Gnaphalietum uliginosi (Horvatič 1931) Soó et Timar 1947 • Elatine hungarica-Ammania verticillata Ass. Slavnič 1951 • Herniario glabrae-Filaginelletum uliginosi V. Randj. et B. Zlat. 2001 • Lythrym tribracteatum-Lythrum hyssopifolia Ass. Slavnič 1951 • Nasturtietum officinale prov. Karakteristične vršte: Agrostis alba, Agrostis capillaris, Alismaplantago-aquatica, Ammannia verticillata, Bidens tripartita, Carex nutans, Crypsis alopecuroides, Crypsis schoenoides, Cyperus fuscus, Cyperus michelianus, Echinochloa crus-galli, Elatine hungarica, Eleocharis acicularis, Eleocharis palustris, Eleocharis parvula, Filaginella uliginosa, Galium elongatum, Glyceria plicata, Gnaphalium luteo-album, Herniaria glabra, lnula britannica, Juncus bufonius, Limosella aquatica, Lindernia pyxidaria, Lysimachia nummularia, Lythrum hyssopifolia, Lythrum tribracteatum, Marsilea quadrifolia, Mentha aquatica, Mentha pulegium, Myosotis palustris, Myosotis scorpioides, Nasturtium officinale, Nymphoides peltata, Oenanthe fistulosa, Plantago intermedia, Poa annua, Poa palustris, Polygonum aviculare, Polygonum hydropiper, Polygonum lapathifolium, Polygonum mite, Polygonum persicaria, Potentilla reptans, Potentilla supina, Pulicaria vulgaris, Ranunculus flammula, Ranunculus lateriflorus, Ranunculus repens, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Schoenoplectus tabernaemontani, Scirpus supinus, Spergularia rubra, Urtica dioica, Veronica anagallis-aquatica, Veronica anagalloides Osnovna literatura: BabiN971a, DanoJ965, HorvI974, JankM976c, JovaB970, JovaB976, JovaR958, MišiV978, ParaS989, RandV002, RandV988, RandV993a, RandV997, SlavŽ951 C3.41 Euro-sibirske višegodišnje amfibiiske zajednice Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 60 cm (redje i do 100 cm) visoke, zeljaste zajednice sa dorninacijom mahn sita i . Ekologija: Zajednice se razvijaju na oligotrofnim, mezotrofnim, redje i eutrofnim staništima na kojima se gotovo tokom cele godine zadržava voda. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 104 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Opšte rasprostranjenje: Borealna i nemorálna zona čitavog Palearktika, kao i južno palearktičke planine. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa veravatno imaju široko rasprostranjenje u nizijskim, brdskim i planinskim predelima Srbije. Fitocenološki nedovoljno obradjena staništa - obradjene su samo sastojine sa lokaliteta: Vlasinsko jezero, Koviljski rit, dolina Jasenice, dolina Južne Morave, donji tok reke Tise, Krstac i Vrelo na Staroj planini. Ekvivalentne zajednice: • Galio-Heleocharietum palustris prov. R. Jovanovič 1970 • Heleocharieto-Caricetum nutantis R. Jovanovič 1958 • Heleocharieto-Juncetum compressi Danon et Blaženčič 1965 • Heleocharietum palustris prov. R. Jovanovič 1969 • Helleocharieto- Juncetum compressi prov. • Marsileo-Heleocharetum palustris Babic 1971 butomatosum Babic 1971 • Marsileo-Heleocharetum palustris Babic 1971 cyperetosum fuscae Babic 1971 • Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovič 1995 • Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovič 1995 ranunculetosum aquatilis V. et N. Randjelovič 1995 • Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovič 1995 eleocharietosum acicularis V. et N. Randjelovič 1995 • Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovič 1995 crypsietosum alopecuroides V. et N. Randjelovič 1995 • Heleocharetum acicularis Babic 1971 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Alisma plantago-aquatica, Carex nutans, Crypsis alopecuroides, Eleocharis acicularis, Eleocharis acicularis, Eleocharis palustris, Filaginella uliginosa, Galium elongatum, Inula britannica, Lysimachia nummularia, Marsilea quadrifolia, Marsilea quadrifolia, Mentha aquatica, Mentha pulegium, Myosotis palustris, Myosotis scorpioides, Nymphoides peltata, Oenanthe fistulosa, Polygonum mite, Polygonum persicaria, Potentilla reptans, Pulicaria vulgaris, Ranunculus flammula, Ranunculus repens, Rorippa sylvestris, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Spergularia rubra Osnovna literatura: BabiN971a, BabiN971a, DanoJ965, DanoJ965, JovaB970, JovaB970, JovaB976, JovaB976, JovaR958, JovaR958, MišiV978, MÍŠÍV978, ParaS989, ParaS989, RandV002, RandV002, RandV988, RandV988, RandV997, RandV997 C3.411 Euro-sibirske višegodišnje grupaciie u kopnenim slatkim vodama Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 20 cm visoke, zeljaste zajednice sa dominacijom igličaste site . Ekologija: Zajednice se razvijaju na oligotrofnim, mezotrofnim, redje i eutrofnim staništima na kojima se gotovo tokom cele godine zadržava voda. Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjena u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa veravatno imaju široko rasprostranjenje u nizijskim, brdskim i planinskim predelima Srbije. Fitocenološki nedovoljno obradjena staništa - obradjene su samo sastojine sa lokaliteta oko Vlasinskog jezera i Koviljski Rit u Vojvodini Ekvivalentne zajednice: • Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovič 1995 • Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovič 1995 ranunculetosum aquatilis V. et N. Randjelovič 1995 • Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovič 1995 eleocharietosum acicularis V. et N. Randjelovič 1995 • Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovič 1995 crypsietosum alopecuroides V. et N. Randjelovič 1995 • Heleocharetum acicularis Babič 1971 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Alisma plantago-aquatica, Crypsis alopecuroides, Eleocharis acicularis, Eleocharis acicularis, Eleocharis palustris, Filaginella uliginosa, Mentha aquatica, Myosotis scorpioides, Nymphoides peltata, Polygonum mite, Polygonum mite, Polygonum persicaria, Pulicaria vulgaris, Ranunculus flammula, Rorippa sylvestris, Spergularia rubra Osnovna literatura: BabiN971a, RandV002, RandV997 105 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " C3.412 Euro-sibirske višegodišnie grupaciie u kopnenim slatkim vodama Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 60 cm (redje i do 100 cm) visoke, zeljaste zajednice sa dominacijom male site . Ekologija: Zajednice se razvijaju na oligotrofnim, mezotrofnim, redje i eutrofnim staništima na kojima se gotovo tokom cele godine zadržava voda. Opšte rasprostranjenje: Borealna i nemorálna zona čitavog Palearktika, kao i planine južno palearktičke planine. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa veravatno imaju široko rasprostranjenje u nizijskim. brdskim i planinskim predelima Srbije. Fitocenološki nedovoljno obradjena staništa - obradjene su samo sastojine sa lokaliteta: Koviljski rit, dolina Jasenice, dolina Južne Morave, donji tok reke Tise, Krstac i Vrelo na Staroj plánmi. Ekvivalentne zajednice: • Galio-Heleocharietum palustris prov. R. Jovanovič 1970 • Heleocharieto-Caricetumnutantis R. Jovanovič 1958 • Heleocharieto-Juncetum compressi Danon et Blaženčič 1965 • Heleocharietum palustris prov. R. Jovanovič 1969 • Helleocharieto- Juncetum compressi prov. • Marsileo-Heleocharetum palustris Babic 1971 butomatosum Babic 1971 • Marsileo-Heleocharetum palustris Babic 1971 cyperetosum fuscae Babic 1971 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Alismaplantago-aquatica, Carex nutans, Eleocharis acicularis, Eleocharis palustris, Galium elongatum, lnula britannica, Lysimachia nummularia, Marsilea quadrifolia, Mentha pulegium, Myosotis palustris, Nymphoides peltata, Oenanthe fistulosa, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Rorippa sylvestris, Rumex crispus Osnovna literatura: BabiN971a, DanoJ965, JovaB970, JovaB976, JovaR958, MišiV978, ParaS989, RandV988 C3.43 Centralno euroaziiske amfibiiske zajednice Opšte karakteristike: Niske, 10-20 cm visoke, otvorene ili gusto zbijene, floristički relativno raznovrsne zeljaste formacije, u kojima dominiraju jednogodišnje ili višegodišnje emerzne higrofite: , , , , , , , , , ,, , i dr. Staništa karakteristična i po prisustvu relativno retkih higrofita poput vrsta: , , , , . Ekologija: Zajednice razvijene u azotom bogatoj muljevitoj podlozi u plavnoj zoni reka i jezera zapadnul i centralnih delová stepske i peristepske zone. Izuzetno zajednice ovog tipa se javljaju i na aluvijalnim nanosima brdskih reka na visinama i do 700 m nm. Opšte rasprostranjenje: Zapadno područje centralnoazijskih stepá, Panónska i sub-Panonska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa rasprostranjena pre svega u Vojvodini, ali se javljaju i u brdskom području Srbije. Fitocenološki su opisane sastojine iz Podunavlja i Potijska severnog Banata, donje Backe, Sremske Posavine, Koviljskog rita, Lisinskog jezera kod Bosilegrada Ekvivalentne zajednice: • Elatino triandrae-Eleocharetum acicularis V. et N. Randj. 1995 sass. ranunculetosum aquatilis V. et N. Randj. 1995 • Dichostileto-Gnaphalietum uliginosi Babic 1971 • Dichostylos-Gnaphalietum uliginosi (Horvatič 1931) Soó et Timar 1947 • Elatine hungarica-Ammania verticillata Ass. Slavnič 1951 • Herniario glabrae-Filaginelletum uliginosi V. Randj. et B. Zlat. 2001 • Lythrym tribracteatum-Lythrum hyssopifolia Ass. Slavnič 1951 Karakteristične vrste: Agrostis capillaris, Ammannia verticillata, Bidens tripartita, Crypsis alopecuroides, Crypsis schoenoides, Cyperus fuscus, Cyperus michelianus, Echinochloa crus-galli, Elatine hungarica, Filaginella uliginosa, Gnaphalium luteo-album, Herniaria glabra, Juncus bufonius, Juncus bufonius, Limosella aquatica, Lindernia pyxidaria, Lythrum hyssopifolia, Lythrum tribracteatum, Nymphoides peltata, Plantago intermedia, Poa annua, Poa palustris, Polygonum STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 106 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMeuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " aviculare, Polygonum hydropiper, Polygonum lapathifolium, Potentilla supina, Ranunculus lateriflorus, Rorippa sylvestris, Scirpus supinus, Spergularia rubra, Urtica dioica, Veronica anagalloides Osnovna literatura: BabiN971a, HorvI974, RandV002, SlavŽ951 C3.431 Pontsko-panonske zajednice niskih šaševa na obalama reka Opšte karakteristike: Niske, 10-20 cm visoke, otvorene ili gusto zbijene, floristički relativno raznovrsne zeljaste formacije, u kojima dominiraju jednogodišnje ili višegodišnje emerzne higrofite: , , , , , , , , ,, , i dr. Staništa karakteristična i po prisustvu relativno retkih higrofita poput vrsta: . , , , Ekologija: Zajednice razvijene u azotom bogatoj muljevitoj podlozi u plavnoj zoni reka i jezera zapadnih i centralnih delová stepske i peristepske zone. Izuzetno zajednice ovog tipa se javljaju i na aluvijalnim nanosima brdskih reka na visinama i do 700 mnv. Opšte rasprostranjenje: Zapadno područje centralnoazijskih stepá, Panónska i sub-Panonska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa rasprostranjena pre svega u Vojvodini, ali se javljaju i u brdskom području Srbije. Fitocenološki su opisane sastojine iz podunavlja i potisja severnog Banata, donje Bačke, Sremske Posavina, Koviljskog rita, Lisinskog jezera kod Bosilegrada Ekvivalentne zajednice: • Dichostileto-Gnaphalietum uliginosi Babic 1971 • Dichostylos-Gnaphalietum uliginosi (Horvatič 1931) Soó et Timar 1947 • Elatine hungarica-Ammania verticillata Ass. Slavnič 1951 • Herniario glabrae-Filaginelletum uliginosi V. Randj. et B. Zlat. 2001 • Lythrym tribracteatum-Lythrum hyssopifolia Ass. Slavnič 1951 Karakteristične vrste: Agrostis capillaris, Ammannia verticillata, Bidens tripartita, Crypsis alopecuroides, Crypsis schoenoides, Cyperus fuscus, Cyperus michelianus, Echinochloa crus-galli, Elatine hungarica, Filaginella uliginosa, Gnaphalium luteo-album, Herniaria glabra, Juncus bufonius, Juncus bufonius, Limosella aquatica, Lindernia pyxidaria, Lythrum hyssopifolia, Lythrum tribracteatum, Nymphoides peltata, Plantago intermedia, Poa annua, Poa palustris, Polygonum aviculare, Polygonum hydropiper, Polygonum lapathifolium, Potentilla supina, Ranunculus lateriflorus, Rorippa sylvestris, Scirpus supinus, Spergularia rubra, Urtica dioica, Veronica anagalloides Osnovna literatura: BabiN971a, HorvI974, RandV002, SlavZ951 C3.44 Grupaciie i u kopnenim slanim i brakičnim vodárna Opšte karakteristike: Gusto zbijene, 10 do 20 cm visoke, zeljaste zajednice sa dominacijom igličaste i male site . Ekologija: Zajednice se razvijaju na muljevitim obalama na kojima se gotovo tokom cele godine zadržava zaslanjena voda. Opšte rasprostranjenje: Brakična jezera i unutrašnja mora sa njihovim estuarima, lagunama, muljevitim morskim plažama, kao i druge brakične vode Palearktičog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa nisu konstatované u Srbiji, ali se na osnovu podataka o rasprostranjenju vrste sa velikom verovatnočom može očekivati njihovo prisustvo na slatinama u Vojvodini i južnoj Srbiji. Karakteristične vrste: Eleocharis parvula, Eleocharis acicularis Osnovna literatura: JankM976c C3.45 Grupaciie () Opšte karakteristike: Niske, do 20 cm visoke, gusto zbijene ili otvorene zeljaste zajednice sa dominacijom vrste ). Ekologija: Vlažná, zamočvarena staništa, ponekad i oko izvora minerálne vode. Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjena verovatno u celoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Nedovoljno proučen tip vegetacije u našoj zemlji, a i u Evropi. Sastojine ovog tipa zabeležene su samo na lokalitetu Čečina kod Nisa Ekvivalentne zajednice: • Nasturtietum officinale prov. 107 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Karakteristične vrste: Nasturtium officinale R. Br., Veronica anagalis aquatica, Glyceria plicata, Schoenoplectus tabernaemontanus Osnovna literatura: RanďV993a C3.5 Pionirska i efemérna vegetacija periodično plavlienih obala Opšte karakteristike: Patuljaste, do 20 cmvisoke ili niske busenaste do 40 cm visoke, otvorene ili zatvorene zeljaste zajednice kojima fiziognomiju odreduju jednogodišnje i male busenaste višegodišnje higorfite, medju kojima poseban fiziognomski značaj imaju vrste , , , , , , spp., , , , , michelianus> i . Na nitrofilnim staništima na obalama mrtvaja, u jarkovima, na mestima ispuštanja otpadnih voda stajnjaka, na obalama rečnih rukavaca (ponekad i reka), rede i na obalama jezera razvijaju se gusto zbijene, zatvorene, do 100 cmvisoke zeljaste, floristički veomabogate zajednice. Fiziognomiju zajednicama odreduju vrste , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . Ekologija: Zajednice se razvijaju na povremeno plavljenim muljevitim ili peskovitim obalama ili barama i lokvama koje isušuju, na zemljištima tipa ritske crnice i smonice, rede na zabarenim čemozemima ili aluvijalnim nanosima. Staništa se ponekad odlikuju visokom koncentracijom azotovih jedinjenja u zemljištu (nitrati i nitriti). Opšte rasprostranjenje: Borealna i nemorálna zona Palearktika, redje i u euroazijskim stepskim područjima. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolina Veliké i Južne Morave, Vlasinsko jezero, Aleksandrovac, Bujanovac, Vranjskabanja, Seličevica, Zemun, Beograd (Ratno ostrvo, Dunavski kej, Ada Ciganlija, Makiš), Leskovačko polje, Živkovo (kod reke Jablanice), Vojvodina: severni Banat, donja Bačka, Sremska Posavina, Begeč, Kač,Novi Sad, Glozan, Čelarevo, Bačka Palanka; Kosovo: Kosovska Mitrovica. Ekvivalentne zajednice: • Juncetum tenageae prov. R. Jovanovič 1969 • Cyperetum flavescentis Slavnič 1940 • Cypreus flavescens-Fymbristilis dichotoma Ass. Slavnič 1951 • Isolepis setacea-Stellaria uliginosae Ass. Moor 1936 • Junco-Scirpetum setacei V. Randjelovič 1999 • Agrostideto-Polygonetum hydropiperi Babic 1971 • Bidenteti-Rumicetum maritimi (Miljan 1933) Tx. 1976 • Bidenteto-Potentilletum anserinae Babic 1971 • Bidentetum cernuae Slavnič 1951 • Bidentetum minimae V. Randjelovič 1994 • Bidentetum orientalis Slavnič 1951 • Bidentetum tripartitae s.l. (Lakušič, D. 1993) • Bidenti-Polygonetum hydropiperis (Miljan 1933) Lohm. apud Tx. 1950 • Cypersu glaber Ass. Slavnič 1951 • Leersio-Bidentetum (Koch 1926.) Poli et Tx. 1950. • Polygono-Bidentetum (Koch. 1926.) Lohm. 1950. • Polygono-Bidentetum tripartitae (W.Koch 1926) Lohm. 1950 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 108 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMeuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Ranunculetum scelerati Siss. 1946 em Tx. 1950 • Ranunculetum sclerati Siss. 1946. et Tx.1950. crypsietosum V.Rand. • Polygono-Rumicetum conglomerati V. Rand. 1992 • Polygonetum brittingeri (Oberd. 1949) Lohm. 1950 • Xanthio (albini)-Chenopodietum rubri Lohm. et Walther 1950 • Chenopodio rubrii-Amaranthetum adscendentis S.Jovanovič et. D. Lakušič 1991 • Astragalo contortuplicati-Cyperetum glomerati Slav'. 1951 • Chenopodietum botrycis prov. Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Agrostis alba, Agrostis stolonifera, Amaranthus ascendens, Amaranthus lividus subsp. ascendens, Amaranthus retroflexus, Amorpha fruticosa, Anthemis arvensis, Anthriscus sylvestris, Aster lanceolatus, Astragalus contortuplicatus, Bidens cernua, Bidens orientalis, Bidens tripartita, Bolboschoenus maritimus, Bromus sterilis, Capsella bursa-pastoris, Chamomilla recutita, Chenopodium album, Chenopodium blitoides, Chenopodium botrys, Chenopodium ficifolium, Chenopodium glaucum, Chenopodium polyspermum, Chenopodium rubrum, Chlorocyperus glaber, Crypsis alopecuroides, Cynodon dactylon, Cyperus flavescens, Cyperus fuscus, Cyperus glomeratus, Cyperus michelianus, Digitaria sanguinalis, Echinochloa crus-galli, Epilobium hirsutum, Eragrostis pilosa, Euphorbia cyparissias, Festuca pratensis, Filaginella uliginosa, Fimbristylis bisumbellata, Galega officinalis, Galium aparine, Galium palustre, Glyceria fluitans, Glycyrrhiza echinata, Holcus lanatus, Juncus articulatus, Juncus bufonius, Juncus effusus, Juncus lampocarpus, Juncus ranarius, Juncus tenageia, Ĺimosella aquatica, Linaria concolor, Lindernia procumbens, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Lycopus europaeus, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Mentha longifolia, Mentha pulegium, Myosoton aquaticum, Petrorhagia saxifraga, Plantago intermedia, Plantago lanceolata, Plantago major, Poa annua, Poa pratensis, Poa trivialis subsp. sylvicola, Polygonum amphibium, Polygonum aviculare, Polygonum hydropiper, Polygonum lapathifolium, Polygonum mite, Polygonum persicaria, Portulaca oleracea, Potentilla anserina, Potentilla supina, Pulicaria dysenterica, Ranunculus repens, Ranunculus sceleratus, Ranunculus serbicus, Rorippa amphibia, Rorippa islandica, Rorippa sylvestris, Rumex conglomeratus, Rumex crispus, Rumex hydrolapathum, Rumex palustris, Sagina procumbens, Salix alba, Salix purpurea, Scirpus setaceus, Scirpus supinus, Scutellaria galericulata, Setaria glauca, Setaria viridis, Solanum dulcamara, Stachys palustris, Stellaria media, Tanacetum vulgare, Taraxacum officinale, Toriiis arvensis, Trifolium fragiferum, Trifolium repens, Verbena officinalis, Veronica anagallis-aquatica, Veronica anagalloides, Veronica persica, Xanthium italicum, Xanthium strumarium Osnovna literatura: HorvI974, JovaB976, JovaS990, JovaS994, MarkA995, MiliD998, RandV002, RandV002, RandV988, RandV991, RandV992, ŠajiB968, SlavŽ940, SlavŽ951 C3.51 Euro-sibirske iednogodišnje amfibiiske patuliaste busenaste zajednice Opšte karakteristike: Patuljaste, do 20 cm visoke ili niske busenaste do 40 cm visoke, otvorene ili zatvorene zeljaste zajednice kojima fiziognomiju odreduju jednogodišnje i male busenaste višegodišnje higorfite, medju kojima poseban fiziognomski značaj ima vrste , , , , , , spp., , , , , michelianus> i . Ekologija: Zajednice se razvijaju na povremeno plavljenim muljevitim obalama ili barama i lokvama koje isušuju, na zemljištima tipa ritske crnice i smonice, rede na zabarenim černozemima ili aluvijalnim nanosima. Opšte rasprostranjenje: Borealna, boreo-nemoralna, nemorálna i lokalno stepska zona zapadnog i centralnog dela Palearktika. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki slabo istražena staništa, prisutna na području Vojvodine i u dohnania velikih nizijskih reka u centralnoj Srbiji. Fitocenološki podaci postoje za severni Banat, donju Bačku i Sremsku Posavinu, Južnú Moravu, Aleksandrovac, Bujanovac, Vranjsku banju, Seličevicu u južnoj Srbiji i Vlasinsko jezero. Ekvivalentne zajednice: • Juncetum tenageae prov. R. Jovanovič 1969 • Cyperetum flavescentis Slavnič 1940 109 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. • Cypreus flavescens-Fymbristilis dichotoma Ass. Slavnič 1951 • Isolepis setacea-Stellaria uliginosae Ass. Moor 1936 • Junco-Scirpetum setacei V. Randjelovič 1999 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Chenopodium glaucum, Cyperus fuscus, Cyperus flavescens, Filaginella uliginosa, Fimbristylis bisumbellata, Juncus articulatus, Juncus bufonius, Juncus lampocarpus, Juncus ranarius, Juncus tenageia, Limosella aquatica, Lindernia procumbens, Plantago intermedia, Polygonum amphibium, Potentilla supina, Sagina procumbens, Scirpus setaceus, Scirpus supinus, Trifolium fragiferum Osnovna literatura: HorvI974, JovaB976, RandV002, SlavŽ940, SlavŽ951 C3.511 Slatkovodne patuliaste zajednice Opšte karakteristike: Patuljaste, do 20 cm visoke, otvorene ili zatvorene zeljaste zajednice kojima fiziognomiju odreduju jednogodišnje biljke, a pre svih , , , , , , spp., , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na povremeno plavljenim muljevitim obalama ili barama i lokvama koje isušuju, na zemljištima tipa ritske crnice i smonice, rede na zabarenim černozemima. Opšte rasprostranjenje: šumska, boreo-nemoralna, nemorálna i lokalno stepska zona evroazijskog dela Palearktika. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki gotovo neistražena staništa, sigurno prisutna na području Vojvodine i u dolinama velikih nizijskih reka u centralnoj Srbiji. Oskudni podaci postoje za severni Banat, donju Bačku i Sremsku Posavinu. Ekvivalentne zajednice: • Juncetum tenageae prov. R. Jovanovič 1969 Karakteristične vrste: Cyperus fuscus, Filaginella uliginosa, Juncus bufonius, Juncus tenageia, Limosella aquatica, Lindernia procumbens, Plantago intermedia, Potentilla supina, Scirpus supinus Osnovna literatura: JovaB976 C3.513 Búšenie malih vrsta Opšte karakteristike: Niske, 20-40 cm visoke, busenaste otvorene zeljaste zajednice u kojima dominiraju jednogodišnji šiljevi , i michelianus>. Ekologija: Aluvijalni nanosi; vrlo vlažná i neznatno muljevita peščana staništa na obalama tekučih voda, nisu žabařena, a vazduhje zasičenvlagom. Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjena u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki nedovoljno istražena staništa zabeležena na peskovima južne Srbije oko Južne Morave, Aleksandrovca, Bujanovca i Vranjske banje, kao i fragmentarno u Vojvodini. Ekvivalentne zajednice: • Cyperetum flavescentis Slavnič 1940 • Cypreus flavescens-Fymbristilis dichotoma Ass. Slavnič 1951 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Cyperus fuscus, Cyperus flavescens, Fimbristylis bisumbellata, Juncus bufonius, Juncus lampocarpus, Polygonum amphibium, Trifolium fragiferum Osnovna literatura: HorvI974, SlavŽ940, SlavŽ951 C3.514 Patuliaste zeliaste zajednice na vlažnoi podlozi Opšte karakteristike: Niske, 10-30 cm visoke, busenaste otvorene zeljaste zajednice u kojima dominiraju jednogodišnje i male busenaste višegodišnje higorfite, medju kojima poseban fiziognomski značaj ima vrsta . Ekologija: Staništa se javljaju na aluvijalnim nanosima ili podlozi od silikata; takodje i na vlažnim senovitim mestima u ritskim šumama ili vlažná mesta u zasenjenim dolinama planinskih potoka; staništa su cesto preplavljena sporotekučom vodom neznatne dubine. Opšte rasprostranjenje: Vlažná područja nemoralnih i boreonemorlanih područja Palearktičkog dela evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki nedovoljno istražena staništa zabeležena u dolini Južne Morave, Seličevice (južná Srbija) i Vlasinskog jezera. Ekvivalentne zajednice: • Isolepis setacea-Stellaria uliginosae Ass. Moor 1936 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 110 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Junco-Scirpetum setacei V. Randjelovič 1999 Karakteristične vrste: Chenopodium glaucum, Chenopodium glaucum, Cyperus virescens, Filaginella uliginosa, Juncus articulatus, Juncus bufonius, Juncus ranarius, Plantago intermedia, Sagina procumbens, Sagina procumbens, Scirpus setaceus Osnovna literatura: HorvI974, RandV002, SlavŽ951 C3.52 Zajednice sa na obalama jezera i bara Opšte karakteristike: Gusto zbijene, zatavorene, do 100 cm visoke zeljaste, floristički veoma bogate zajednice, razvijene na nitrofilnim staništima na obalama mrtvaja, u jarkovima, na mestima ispuštanja otpadnih voda stajnjaka, na obalama rečnih rukavaca (ponekad i reka), rede i na obalama jezera. Fiziognomiju zajednicama odreduju vrste , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i druge. Ekologija: Staništa se odlikuju visokom koncentracijom azotovih jedinjenja u zemljištu (nitrati i nitriti). Zemljište je slabo kiselo do neutralno, sa niskim sadržajem humusa. Staništa ostaju za vřeme celog vegetacionog perioda vlažne, a zemljište je muljevito, siromašno u kiseoniku i bogato u organskim jedinjenjima. Opšte rasprostranjenje: Borealna i nemorálna zona Palearktika, redje i euroazijskim stepskim područjima. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno čest tip zajednica na obalama nizijskih i brdskih nitrifikovanih muljevitih obala u čitavoj Srbiji. Fitocenološki su obradjena staništa na lokalitetima: Begeč, Kač,Novi Sad, Glozan, Čelarevo, Bačka Palanka, Zemun, Beograd (Ratno ostrvo, Dunavski kej, Ada Ciganlija, Makiš), Leskovačko polje, Živkovo (kod reke Jablanice), Kosovska Mitrovica, više lokaliteta u dolini Veliké i Južne Morave, Vlasinsko jezero. Ekvivalentne zajednice: • Agrostideto-Polygonetum hydropiperi Babic 1971 • Bidenteti-Rumicetum maritimi (Miljan 1933) Tx. 1976 • Bidenteto-Potentilletum anserinae Babic 1971 • Bidentetum cernuae Slavnič 1951 • Bidentetum minimae V. Randjelovič 1994 • Bidentetum orientalis Slavnič 1951 • Bidentetum tripartitae s.l. (Lakušič, D. 1993) • Bidenti-Polygonetum hydropiperis (Miljan 1933) Lohm. apud Tx. 1950 • Cypersu glaber Ass. Slavnič 1951 • Leersio-Bidentetum (Koch 1926.) Poli et Tx. 1950. • Polygono-Bidentetum (Koch. 1926.) Lohm. 1950. • Polygono-Bidentetum tripartitae (W.Koch 1926) Lohm. 1950 • Ranunculetum scelerati Siss. 1946 emTx. 1950 • Ranunculetum sclerati Siss. 1946. et Tx. 1950. crypsietosum V.Rand. Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Agrostis stolonifera, Amaranthus lividus subsp. ascendens, Amaranthus retroflexus, Amorpha fruticosa, Anthemis arvensis, Anthriscus sylvestris, Aster lanceolatus, Bidens cernua, Bidens orientalis, Bidens tripartita, Bolboschoenus maritimus, Bromus sterilis, Capsella bursa-pastoris, Chamomilla recutita, Chenopodium album, Chenopodium botrys, Chenopodium ficifolium, Chenopodium glaucum, Chenopodium rubrum, Chlorocyperus glaber, Crypsis alopecuroides, Cynodon dactylon, Cyperus fuscus, Cyperus glomeratus, Cyperus michelianus, Digitaria sanguinalis, Echinochloa crus-galli, Epilobium hirsutum, Eragrostis pilosa, Euphorbia cyparissias, Festuca pratensis, Filaginella uliginosa, Galega officinalis, Galium aparine, Galium palustre, Glyceria fluitans, Glycyrrhiza echinata, Holcus lanatus, Juncus articulatus, Juncus bufonius, Juncus effusus, Linaria concolor, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Lycopus europaeus, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Mentha longifolia, Mentha pulegium, Myosoton aquaticum, Petrorhagia saxifraga, Plantago lanceolata, Plantago major, Poa annua, Poa pratensis, Poa trivialis subsp. sylvicola, Polygonum aviculare, Polygonum hydropiper, Polygonum lapathifolium, Polygonum mite, Polygonum persicaria, Portulaca oleracea, Potentilla anserina, Pulicaria dysenterica, 111 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Ranunculus repens, Ranunculus sceleratus, Ranunculus serbicus, Rorippa amphibia, Rorippa islandica, Rorippa sylvestris, Rumex conglomeratus, Rumex crispus, Rumex hydrolapathum, Rumex palustris, Salix alba, Salix purpurea, Scutellaria galericulata, Setaria glauca, Setaria viridis, Solanum dulcamara, Stachys palustris, Stellaria media, Tanacetum vulgare, Taraxacum officinale, Torilis arvensis, Trifolium repens, Verbena officinalis, Veronica anagallis-aquatica, Veronica anagalloides, Veronica persica, Xanthium italicum, Xanthium strumarium Osnovna literatura: JovaS994, MarkA995, MUÍD998, RandV002, RandV988, RandV992, ŠajiB968, SlavŽ951 C3.53 Euro-sibirkse iednogodišnie zajednice na rečnom muliu Opšte karakteristike: Pionirske formacije jednogodišnjih biljaka koje naseljavaju muljevite do peskovito-šljunkovite obale nizijskih reka. Fiziognomiju zajednicama odreduju vrste , , , , , , , , , , , , , , , . Ekologija: Muljevita do peskovita, dugo plavljena staništa na obalama nizijskih reka; zemljište natopljeno vodom, sadržaj humusa nizak, visok sadržaj azotovih jedinjenja. Opšte rasprostranjenje: Borealna i nemorálna zona Palearktika, redje u euroazijskim stepskim područjima. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki slabo istražena stništa, verovatno široko rasprostranjena na muljevitim obalama svih velikih nizijskih reka u Vojvodini i Srbiji. Fitocenološki su obradjeni lokaliteti: Beograd (Ratno ostrvo, Dunavski kej, Ada Ciganlija, Makiš), Leskovačko polje, kao i několiko lokaliteta u dolini Veliké i Južne Morave. Ekvivalentne zajednice: • Polygono-Rumicetum conglomerati V. Rand. 1992 • Polygonetum brittingeri (Oberd. 1949) Lohm. 1950 • Xanthio (albini)-Chenopodietum rubri Lohm. et Walther 1950 • Chenopodio rubrii-Amaranthetum adscendentis S.Jovanovič et. D. Lakušič 1991 Karakteristične vrste: Agrostis stolonifera, Amaranthus ascendens, Bidens tripartita, Chenopodium ficifolium, Chenopodium rubrum, Crypsis alopecuroides, Cyperus fuscus, Cyperus glomeratus, Cyperus michelianus, Echinochloa crus-galli, Filaginella uliginosa, Juncus bufonius, Lycopus europaeus, Plantago major, Polygonum lapathifolium, Polygonum persicaria, Potentilla anserina, Ranunculus sceleratus, Rorippa amphibia, Rorippa islandica, Rorippa sylvestris, Rumex conglomeratus, Rumex crispus, Veronica anagallis-aquatica, Veronica anagalloides, Xanthium strumarium Osnovna literatura: JovaS990, MarkA995, RandV992 C3.55 Raštrkana vegetácii a na šliunkovitim rečnim obalama Opšte karakteristike: Pionirska, jako proredena vegetacija vaskularnih biljaka koja naseljava šljunkovita staništa rečnih obala. Ekologija: Obale tekučih voda, na izrazito peskovitom zemljištu koje se lako zagreva i brzo suši. Zemljište sadrži dovoljno kiseonika i mineralnih sastojaka, a malo organskih jedinjenja i nikada nije muljevito. Opšte rasprostranjenje: srednja i jugoistočna Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: u dolinama reka Ekvivalentne zajednice: • Astragalo contortuplicati-Cyperetum glomerati Slav. 1951 • Chenopodietum botrycis prov. Karakteristične vrste: Astragalus contortuplicatus, Chenopodium blitoides, Chenopodium botrys, Chenopodium glaucum, Chenopodium polyspermum, Cyperus glomeratus, Polygonum lapathifolium, Ranunculus sceleratus, Xanthium italicum Osnovna literatura: RandV991, SlavŽ951 C3.552 Alpijska i de-alpijska rečná šljunkovita staništa STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 112 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Opšte karakteristike: Otvorene ili zatvorene zajednice zeljastih ili niskih poluodrvenelih žbunastih pionirskih biljaka koje obrastaju šljunkovite obale visokoplaninskih i planinskih potoka, sa visokim letnjim nivoom vode. Zajednice alpijskog fiorogenetskog porekla. Opšte rasprostranjenje: Planinska područja Alpskog planinskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki neistražena staništa, sigurno prisutna na šljunkovitim obalama visokih planina u Srbiji. C3.553 Mediteranska rečná šliunkovita staništa Opšte karakteristike: Otvorene ili zatvorene zajednice zeljastih ili niskih poluodrvenelih žbunastih pionirskih biljaka koje obrastaju šljunkovite obale mediteranskih i submediteranskih potoka, sa niskim letnjim nivoom vode. Zajednice mediteranskog fiorogenetskog porekla. Opšte rasprostranjenje: Mediteran Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki neistražena staništa, najverovatnije prisutna na šljunkovitim obalama reka i potoka u brdskim predelima Kosova, Metohije i južne Srbije. C3.6 Obale od mekih i mobilnih sedimenata bez ili sa raštrkanom vegetaciiom Opšte karakteristike: Nakupine različitog mekog ili mobilnog aluvijalnog materijala (sitni pesak, šljunak, mulj) koje formiraju obale vodenih basena ili izgradjuju manja rečná ostrva i sprudove, a ponekad se javljaju i na jezerskim dnima na kojima nivo vode tokom godine veoma varira. Ovakva staništa naseljavaju samo neke životinjske vrste, a u daljoj sukcesiji se na njima mogu formirati raštrkane zeljaste vegetacije vaskularnihbiljaka (C3.55) ili vrbové šume (Gl.ll). Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u čitavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nesitražena staništa, rasprostranjena pored svih večih reka u Srbiji. C3.61 Peščane rečné obale bez vegetacije Opšte karakteristike: Nakupine sitnog peská koje zauzimaju površine neposredno uz tokove reka ili formiraju manja peščana ostrva. Ovakva staništa naseljavaju samo neke životinjske vrste. U daljoj sukcesiji na ovakvim staništima se može formirati raštrkana zeljasta vegetacija vaskularnih biljaka (C3.55) ilivrbove šume (Gl.ll). Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u čitavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nesitražena staništa, rasprostranjena pored svih večih reka u Srbiji. C3.62 Šljunkovite rečné obale bez vegetacije Opšte karakteristike: Nakupine šljunka sačinjenog od oblog kamenja različite veličine, koji je ponekad izmešan sa sitnim peskom, a zauzima površine neposredno uz tokove reka ili formira manja rečná ostrva. Ovakva staništa naseljavaju samo neke životinjske vrste, a eventualno zarastajú raštrkanom zeljastom vegetacijom vaskularnih biljaka (C3.55) ili vrbovim šumama (Gl .11). Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u čitavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nesitražena staništa, rasprostranjena pored svih večih reka u Srbiji. C3.63 Mulievite rečné obale bez vegetacije Opšte karakteristike: Nakupine mulja, koji zauzima površine neposredno uz tokove reka. Ovakva staništa naseljavaju samo neke životinjske vrste. Sukcesija na ovim staništima se odvija u pravcu zarastanja vegetacijom u kojoj dominiraju vrste rodová \ (C3.52, C3.53) ili pak ide u pravcu formranja močvarne vegetacije (C3.2). Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u čitavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nesitražena staništa, rasprostranjena pored svih večih reka u Srbiji. C3.64 Eksponirani pesak i šljunak slatkih jezera bez vegetacije 113 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. Opšte karakteristike: Jezerska dna ili obale bez vegetacije povremeno izložena prírodnom ili veštačkom variranju nivoa vode, koja cesto služe kao hranilišta močvarnim pticama selicama. Nezarasle jezerske pláže nastale radom vetra ili talasa. U daljoj sukcesiji ova staništa mogu da obrastaju pionirskom i efemérnom vegetacijom periodično plavljenih obala (C3.5). Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u čitavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nesitražena staništa, sigurno prisutnau Srbiji. C3.65 Eksponirani mulievi slatkih jezera bez vegetacije Opšte karakteristike: Jezerska dna ili obale bez vegetacije sa nakupinama mulja. Ovakva staništa naseljavaju samo neke životinjske vrste. Sukcesija na ovim staništima se odvija u pravcu zarastanja vegetacijom u kojoj dominiraju vrste rodová i (C3.52, C3.53) ili pak ide u pravcu formranja močvarne vegetacije (C3.2). Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u čitavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nesitražena staništa, sigurno prisutnau Srbiji. C3.66 Eksponirane pláže kopnenih slanih i brakičnih voda na mekim sedimentima bez vegetacije Opšte karakteristike: Dna ili obale bez vegetacije slanih ili brakičnih vodenih basena koji su izloženi povremenom prírodnom ili veštačkom fluktuiranju nivoa vode, cesto prekriveni slojem soli. Preko leta ova staništa su cesto bez vode. Ovakva staništa naseljavaju samo neke životinjske vrste. Smanjenjem koncentracije soli na ovim staništima stvárajú se uslovi za razvoj slatinské vegetacije (D6.1). Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u čitavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nesitražena staništa, rasprostranjena u Vojvodini ijužnoj Srbiji C3.7 Obale od nepokretnog supstrata bez ili sa raštrkanom vegetacijom Opšte karakteristike: Stenovite obale ili dna reka, jezera ili hidroakumulacija u brdskim, a posebno u planinskim predelima. Blokovi stena koji stalno vire iznad površine vode ili su periodično pokřiveni vodom, potpuno goli ili ponekad sa pojedinačnim biljkama. Staništa obrasla veoma raštrkanom efemérnom vegetacijom i nestabilnim životinjskim naseljem, čije karakteristike zavise od dinamike promene nivoa vode. Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u čitavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nesitražena staništa, rasprostranjena odbrdskih do visokoplaninskih predela Srbije. C3.71 Periodično eksponirano rečno stenje. ploče i blokovi Opšte karakteristike: Stenovite obale ili dna reka u brdskim, a posebno u planinskim predelima. Blokovi stena koji stalno vire iznad površine vode ili su periodično pokřiveni vodom, potpuno goli ili ponekad sa pojedinačnim biljkama. Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u čitavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nesitražena staništa, rasprostranjena na brdskim i planinskim rekama u Srbiji. Staništa ovog tipa sa učeščem vrste zabeležena su na Dojkinačkoj reci na Staroj planini (Randelovič ter.op.!). C3.72 Periodično eksponirano jezersko stenje. pločnici i blokovi Opšte karakteristike: Stenovite obale ili dna jezera u planinskim i visokoplaninskim predelima. Blokovi stena koji stalno vire iznad površine vode ili su periodično pokřiveni vodom, potpuno goli ili ponekad sa pojedinačnim biljkama. Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u čitavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nesitražena staništa, rasprostranjena u planinskim jezerima u Srbiji - Šar planina, Prokletije (Randelovič ter.op.!). STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 114 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmaumuma... " C3.73 Crpne zone rezervoára sa nepokretnim supstratom Opšte karakteristike: Stenovite ili kamenité nepoktretne obale veštački formiranih vodenih akumulacija, sa neregularnim i izraženim promenama nivoa vode. Staništa obrasla efemérnom vegetacijom i nestabilnim životinjskim naseljem, čije karakteristike závise od dinamike punjenja i ispuštanja akumulacije. Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u čitavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki nesitražena staništa, prisutna na veštačkim akumulacijama sa čvrstim i nepokretnim obalama. Efemérne zajednice sa dominacijom zabeležene su na veštakoj obali hidroakumulacije Uvac kod Nove Varoši (Lakušič, D. ter.op!) C3.8 Kopnena staništa závisná od raspršavanja ili toka vode 115 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmauuuuna.. D MOČVARNA, TRESAVSKA I RITSKA STANIŠTA Staništa koj a su zasičena vodom na površini i iznad nivoa zemljišta barem pola godine, i na kojima dominira zeljasta i erikoidna vegetacija (npr. tresave i močvare). Ona uključuju i staništa gde je zemljišna voda smrznuta. Isključuju vodena staništa gde dominira drveče i veliko žbunje (šiblje).Važno je da se staništa koja sadrže kombinaciju obalskih, vlažnih i staništa sa otvorenom vodom, razmatraju kao kompleksi. Dl Izdignute i ravne močvare Vlažná staništa kod kojih je izvor snabdevanja vode: potpuno ili primarno ombrogen (kišnica). Na površini podloge se formiraju izražene tresetne naslage koje se ne nalaze pod direktním uticajem podzemnih ili površinskih voda. Treset nastaje u aeričnim uslovima. Opšte karakteristike: Visoko oligotrofne, veoma kisele, tresetne močvare nezávisné od podzemnih i površinskih rečnih tokova, tako da vodu i nutrijente dobijaju iz atmosferskih padavina (ombrotrofno). Izdignute močvare (tresave) imaju veoma karaktersitčnu ispupčenu formu od debelih naslaga treseta koji se nalazi izvanuticaja podzemnih voda. Treset se na ravnim močvarama (tresavama) nalazi u delimičnom kontaktu sa podzemnim vodama, ali dominantan uticaj na sve procese u ovom tipu močvara ipak imaju atmosferske padavine. U zajednicama apsolutno dominiraju različite vrste belih mahovina (), druge acidofilne, visokoadpatirane biljke (oksilofite) su malobrojne. Opšte rasprostranjenje: Izdignute tresave su široko rasprostranjenje u borealnoj zoni kao i na planinama i brdima nemorálne zóne Palearktika. Lokalno su rasprostranjene i u nizisjikm područjima nemorálne zóne, kao i veoma retko u srednje Evroazijskoj stepskoj zoni. U Evropi su najtipičnije zastupljene u njenim severozapadnim i severnim delovima, kao i u planinskim predelima Jure, Alpa i Karpata. Ravne tresave se razvijaju isključivo u uslovima okenaske klime pa su kao tip habitata endemični za severozápadnú Evropu. Rasprostranjenje u Srbiji: Iako se u literaturi návode podaci da se staništa ovog tipa javljaju u Srbiji (Kojič et al. 1998) konkrétne informacije o lokalitetima i karakteristikama ovog tipa vegetacije (vegetacija reda ) nisu publikováni. Postoji verovatnoča da se fragmenti ovog tipa vegetacije mogu nači u pojasu četinarskih šuma na Prokletijama. Ekvivalentne zajednice: • Sphagnetum medii-rubelli Tx. Sp. Witt. 1930 • Sphagnetum ŕusci Lug. 1926 • Trichophoro-Sphagnetum fusci-hercynicum (Hueck 1928) Tx. 1937 • Thyphaetum minimae Br.-Bl. et Volk. 1939 • Caricetum davallianae Koch 1928 • Saliceto-Schoenetum Tx. 1942 • Orchido-Schoenetum Oberd. 1957 • Schoenetum subalpinum Koch 1926 Osnovna literatura: DeviOOl, KojiM998 D2 Dolinske, siromašne i prelazne močvare Vlažná staništa kod kojih je izvor snabdevanja vode kombinacija ombrogenih (padavine), soligenih (površinske vode) i topogenih (podzemne vode) procesa, s tim daje snabdevanje ombrogenom vodom male vážnosti. Na površini podloge se formiraju izražene tresetne naslage, po pravilu izražene kisele reakcije, koje se nalaze pod direktnim uticajem podzemnih STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 116 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfmKaijuju cmaumuma... " ili površinskih voda. Treset nastaje u subhidričkim uslovima. Ponekad treset formira plutajuče splavove na vodenoj površini. Formiranje i održavanje ovih močvara nije kompletno zavisno od dejstva mraza i leda. D2.2 Siromašne močvare Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 (-80) cm visoke, floristički relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima dominiraju busenaste vrste ostrica , i , cesto sa značajnim prisustvom vrsta spp., spp., spp., , , , , , , , kao i i balkánske tercijarno-reliktne endemične vrste , (= ), i . Ovde pripadajú i izvorske močvare kiselih ili neutralnih, oligotrofnih do eutrofnih ne krečnjačkih izvora koji su obrasli vegetacijom klase sa dominacijom higrofilnih mahovina , , , ) i cvetnica , , , , i dr. Ekologija: Staništa u planinskim udolinama, na zamočvarenim površinama oko izvora, oko planinskih potoka, na nadmorskim visinama izmedju 1200 i 2500 m. Podloga je natopljena vodom siromašnom bazama tokom čitave godine. Tresetna podloga je obično tanka (20-50 cm), ponekad izmešana sa nanetim distričnim zemljištem. Treset je nastao pre svega nepotpunim razlaganjem vrsta roda Carex (Caricetum-treset), pH 5.4-5.8. Učešče belih mahovina u formiranju treseta je manje značajno. Opšte rasprostranjenje: Srednja Evropa, planine Alpskog sistema, Pirineji, Balkánske planine. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa rasprostranjena u svim visokoplaninskim predelim Srbije. Fitocenološki su opisane zajednice sa lokaliteta: Vlasinska visoravan, Stará planina (Kopren, Ponor-Lokve, Braťkova strana), Šar planina (Durlov potok, Šutman - Veljinbeški rid), Prokletije: Baravica) Ekvivalentne zajednice: • Eriopho retům scheuchzeri Rubel 1912 • Caricetum fuscae subalpinumBr.-Bl. 1915 • Caricetum nigrae scardicum prov. V. Randjelovič 1998 • Caricietum acutae (goodenowii) R. Jovanovič 1973 droseretosum rotundifoliae Čolič 1965 • Caricietum goodenowii Penev F13 27 • Carici ferruginei-Eriophoretum angustifoliae prov. V. Randjelovič 1998 • Eriophoro-Caricetum flavae V. Randjelovič et Radak 1994 • Calicocorso stipitatae-Caricetum nigrae Lakušič 1964 • Carici-Narťhecietum scardici Ht. 1953 • Pinguiculo-Narthecietum scardici Lakušič 1968 • Bryetum schleichen Br.-Bl. (1921) 1926 • Cardamino-Rumici-Calthetum R. Jovanovič 1971 • Stellario alsinae-Cardaminetum amarae V. Randjelovič 2001 • Saxifragetum stellaris V. Randj. 1998 • Cardaminetum acris Lakušič 1966 Karakteristične vrste: Agrostis canina, Alchemilla acutiloba, Alchemilla cinerea, Alchemilla viridiflora, Alisma plantago-aquatica, Brachythecium rivulare, Breidleria arcuata, Bryum bimum, Bryum schleichen, Bryum turbinatum, Calycocorsus stipitatus, Calycocorsus stipitatus, Caltha cornuta subsp. latifolia, Cardamine amara, Cardamine pratensis, Cardamine raphanifolia subsp. acris, Carex echinata, Carex elongata, Carex ferruginea, Carex flava, Carex lepidocarpa, Carex nigra, Carex nigra subsp. macedonica, Carex nigra subsp. scardica, Carex ovalis, Carex pallescens, Carex rostrata, Carex vesicaria, Cerastium cerastoides, Cirsium palustre, Comarum palustre, Crepis paludosa, Dactylorhiza cordigera, Dactylorhiza cordigera subsp. bosniaca, Deschampsia cespitosa, Drepanocladus exanulatus, Drosera rotundifolia, Eleocharis palustris, Epilobium palustre, Equisetum fluviatile, Equisetum palustre, Eriophorum angustifolium, Eriophorum latifolium, Galium palustre, 117 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Juncus articulatus, Juncus effusus, Juncus inflexus, Leontodon autumnalis, Leucorchis frivaldii, Lycopus europaeus, Lysimachia vulgaris, Mentha arvensis, Mentha longifolia, Musei sp. div.. Myosotis palustris, Myosotis scorpioides, Narthecium scardicum, Parnassia palustris, Pedicularis palustris, Philonotis fontána, Philonotis seriata, Pinguicula balcanica, Poa palustris, Polygonum bistorta, Potentilla erecta, Pseudorchis frivaldii, Ranunculus acris, Ranunculus flammula, Rumex balcanicus, Saxifraga stellaris, Scorpidium vernicosum, Scutellaria galericulata, Silene asterias, Sphagnum contortum, Sphagnum nemoreum, Sphagnum subsecundum, Stellaria alsine, Succisa pratensis, Veronica scutellata Osnovna literatura: AmidL003, DeviOOl, HorvI935, HorvI936, HorvI960, HorvI960, KojiM998, MÍŠÍV978, RandV002, RandV998, RandV998b, RandV998c, RexhF994 D2.21 Močvare sa Opšte karakteristike: Gusto zbijene busenaste zajednice, razvijene na vlažnom tresetnom substrátu, siromašnom u bazama. Stanište se snabdeva vodom i nutrijentima iz površinskih ili podzemnih voda. Izgled zajednici daje dominacija vrste . Opšte rasprostranjenje: Borealne zone Palearktika, Alpi i istočni Karpati. Rasprostranjenje u Srbiji: Asocijacija je kao prisutna na području Srbije (Kojič et al., 1998), ali u literaturi ne postoji fitocenološka tabela niti bilo koji drugi podatak o rasprostranjenju ove asocijacije u Srbiji. Malo je verovatno da su staništa ovog tipa prisutna u Srbiji. Ekvivalentne zajednice: • Eriophoretům scheuehzeri Rubel 1912 Osnovna literatura: DeviOOl, KojiM998 D2.22 Močvare sa . . Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 (-80) cm visoke, floristički relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima dominiraju busenaste vrste ostrica , i , cesto sa značajnimprisustvom vrsta spp., spp., , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Staništa u planinskim udolinama, na zamočvarenim površinama oko izvora, oko planinskih potoka, na nadmorskim visinama izmedju 1200 i 1900 m. Podloga je natopljena vodom siromašnom bazama tokom čitave godine. Podloga je od silikata. Opšte rasprostranjenje: Srednja Evropa, planine Alpskog sistema, Pirineji, Balkánske planine. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa rasprostranjena u svim visokoplaninskim predelim Srbije. Fitocenološki su opisane zajednice sa lokaliteta: Vlasinska visoravan, Stará planina (Kopren, Ponor-Lokve, Bratkova strana), Šutman (Šar planina) Ekvivalentne zajednice: • Caricietum acutae ŠgoodenowiiČ R. Jovanovič 1973 droseretosum rotundifoliae Čolič 1965 • Caricietum goodenowii Penev F13 27 • Caricetum fuscae subalpinumBr.-Bl. 1915 • Caricetum nigrae scardicum prov. V. Randjelovič 1998 Karakteristične vrste: Agrostis canina, Alchemilla acutiloba, Alchemilla cinerea, Alchemilla viridiflora, Alisma plantago-aquatica, Cardamine pratensis, Carex echinata, Carexflava, Carex nigra, Carex nigra subsp. scardica, Carex ovalis, Carex pallescens, Carex rostrata, Carex vesicaria, Cirsium palustre, Comarum palustre, Dactylorhiza cordigera, Deschampsia cespitosa, Drepanocladus exanulatus, Drosera rotundifolia, Eleocharis palustris, Equisetum fluviatile, Equisetum palustre, Eriophorum angustifolium, Eriophorum latifolium, Galium palustre, Juncus articulatus, Juncus effusus, Juncus inflexus, Leontodon autumnalis, Lycopus europaeus, Lysimachia vulgaris, Mentha arvensis, Mentha longifolia, Myosotis scorpioides, Parnassia palustris, Pedicularis palustris, Philonotis seriata, Pinguicula balcanica, Polygonum bistorta, Potentilla erecta, Pseudorchis frivaldii, Ranunculus flammula, Scutellaria galericulata, Silene asterias, Sphagnum contortum, Sphagnum nemoreum, Sphagnum subsecundum, Succisa pratensis, Veronica scutellata Osnovna literatura: MišiV978, RandV002, RandV998b, RandV998c STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima 118 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " D2.221 Dinarske - sedge kisele močvare Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 (-80) cm visoke, travolike zeljaste formacije u kojima dominiraju busenaste vrste ostrica i , cesto sa značajnim prisustvom vrsta spp., spp., , , spp. i dr. Ekologija: Staništa u planinskim udolinama, na zamočvarenim površinama oko izvora, oko planinskih potoka, na nadmorskim visinama iznad 1200 m. Podlogaje natopljena vodom siromašnom bazama tokom čitave godine. Podlogaje od silikata, redje krečnjačka. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa rasprostranjena u visokoplaninskim predelim Dinarskog sistema u Srbiji. Fitocenološki nisu opisana. D2.222 Rodopidske - kisele močvare Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 (-80) cm visoke, fioristički relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima dominira busenasta vrste , cesto sa značajnim prisustvom vrsta , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Staništa u planinskim udolinama, na zamočvarenim površinama oko izvora, oko planinskih potoka, na nadmorskim visinama izmedju 1200 i 1900 m. Podlogaje natopljena vodom siromašnom bazama tokom čitave godine. Podlogaje od silikata. Opšte rasprostranjenje: Planine Rodopskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa rasprostranjena u svim visokoplaninskim predelima rodopskog sistema. Fitocenološki su opisane zajednice sa Vlasinske visoravni. Ekvivalentne zajednice: • Caricietum goodenowii Penev F1327 Karakteristične vrste: Agrostis canina, Carex echinata, Carex flava, Carex nigra, Carex rostrata, Dactylorhiza cordigera, Eriophorum angustifolium, Myosotis scorpioides, Parnassia palustris, Potentilla erecta, Ranunculus flammula, Sphagnum contortum, Sphagnum subsecundum, Succisa pratensis Osnovna literatura: RandV002 D2.223 Balkanidske (=staroplaninske) - močvare Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 (-80) cm visoke, fioristički relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima dominira busenasta vrsta , cesto sa značajnim prisustvom vrsta , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Staništa u planinskim udolinama, na zamočvarenim površinama oko izvora, oko planinskih potoka, na nadmorskim visinama iznad 1300. Podlogaje natopljena vodom siromašnom bazama tokom čitave godine. Podlogaje od silikata. Opšte rasprostranjenje: Planine Balkanskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Stará planina. Fitocenološki su opisane zajednice sa lokaliteta: Kopren, Ponor-Lokve, Bratkova strana. Ekvivalentne zajednice: • Caricietum acutae ŠgoodenowiiC R. Jovanovič 1973 droseretosum rotundifoliae Colič 1965 Karakteristične vrste: Agrostis canina, Carex echinata, Carex flava, Carex nigra, Carex rostrata, Comarum palustre, Dactylorhiza cordigera, Drepanocladus exanulatus, Drosera rotundifolia, Eriophorum angustifolium, Eriophorum latifolium, Menyanthes trifoliata, Myosotis scorpioides, Parnassia palustris, Pedicularis palustris, Pseudorchis frivaldii, Salix rosmarinifolia, Scutellaria galericulata, Silene asterias, Sphagnum contortum, Sphagnum subsecundum, Succisa pratensis Osnovna literatura: MišiV978 D2.224 Mezio-makedonske - močvare Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 (-80) cm visoke, fioristički relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima dominiraju busenaste vrste ostrica var. , cesto sa 119 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " značajnim prisustvom vrsta , , , i dr. Ekologija: Staništa u planinskim udolinama, na zamočvarenim površinama oko izvora, oko planinskih potoka, na nadmorskim visinama iznad 2000 m. Podlogaje natopljena vodom siromašnom bazama tokom čitave godine. Podlogaje od silikata. Opšte rasprostranjenje: Planine Šarsko-pindskogplaninskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Šar planina. Fitocenološki su obradjene sastojine sa Šutmana Ekvivalentne zajednice: • Caricetum fuscae subalpinumBr.-Bl. 1915 • Caricetum nigrae scardicum pro v. V. Randjelovič 1998 Karakteristične vršte: Carex nigra subsp. scardica, Deschampsia cespitosa, Drepanocladus exanulatus, Eriophorum angustifolium, Leontodon autumnalis, Philonotis seriata, Pinguicula balcanica, Sphagnum nemoreum Osnovna literatura: HorvI936, HorvI960, KojiM998, RandV998b, RandV998c D2.26 Močvare sa Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 70 cmvisoke, floristički relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima fiziognomski dominira uskolisni vetrogon , a veoma su brojne i mnoge vršte ostrica poput (, , , , ). Sfagnumske mahovine gotovo redovno prate ovaj tip staništa, ali im je brojnost jako mala. Ekologija: Plitka ili blago nagnuta udubljenja pored potoka, ispunjena tankim slojem treseta (20-50 cm) izmešanog sa nanetim distričnim zemljištem. Treset nastao nepotpunim razlaganjem vrsta roda Carex (Caricetum-treseť), pH 5.4-5.8. Staništa blago nagnuta (3-10o), tako da se voda na njima nikad ne zadržava, a cesto su potpuno suva, što za posledku ima razgradnju treseta i pojačanu mineralizaciju organske komponente. Povečanje koncentracije mineralnih elemenata u podlozi pojačava proces eutrofizacije i oglejavanja tla. Podloga od silikata; nadmorská visina od 1200 do 2300 m. Opšte rasprostranjenje: Srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Vlasinska visoravan, Durlov potok, Šutman (Šar planina) Ekvivalentne zajednice: • Carici ferruginei-Eriophoretum angustifoliae prov. V. Randjelovič 1998 • Eriophoro-Caricetum flavae V. Randjelovič et Radak 1994 Karakteristične vršte: Calycocorsus stipitatus, Carex echinata, Carex elongata, Carex ferruginea, Carex flava, Carex lepidocarpa, Carex nigra subsp. macedonica, Carex rostrata, Crepis paludosa, Dactylorhiza cordigera subsp. bosniaca, Drepanocladus exanulatus, Equisetum fluviatile, Eriophorum angustifolium, Leucorchis frivaldii, Pinguicula balcanica, Potentilla erecta, Ranunculus acris, Scorpidium vernicosum Osnovna literatura: RandV995, RandV998b, RandV998c D2.28 Ilirsko-mezijske kisele močvare Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 cmvisoke, floristički relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima dominiraju busenaste vršte ostrica var. (= ) i balkánske tercijarno-reliktne endemične vršte , (= ), i . Ekologija: Staništa se javljaju u planinskim i visokoplaninskim područjima na obodima glacijalnih jezera, oko izvora, na rubovima glacijalnih jezerskih tresava i oko visokoplaninskih potoka. Staništa su veči deo godine pod snegom, a tokom leta preko njih stalno otiče voda koja se sliva sa okolnih padina. Geološka podlogaje silikát, nadmorská visina izmedju 1000 i 2500 m Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo: Dinaridi, Pelagonidi, Mezijsko-Makedonske planine. Rasprostranjenje u Srbiji: Visoke planine Kosova i Metohije (Šar planina: Šutman - Veljinbeški rid, Prokletije: Baravica) Ekvivalentne zajednice: • Calicocorso stipitatae-Caricetum nigrae Lakušič 1964 • Carici-Narthecietum scardici Ht. 1953 • Pinguiculo-Narthecietum scardici Lakušič 1968 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 120 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmauuuuna... " Karakteristične vrste: Calycocorsus stipitatus, Carex nigra subsp. macedonica, Carex nigra subsp. scardica, Eriophorum angustifolium, Narthecium scardicum, Philonotis seriata Mitt., Pinguicula balcanica, Pseudorchis frivaldii, Silene asterias, Sphagnum nemoreum Osnovna literatura: AmidL003, HorvI936, HorvI960, RandV998c, RexhF994 D2.281 močvare Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 cm visoke, floristički relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima dominiraju busenaste vrste ostrica var. (= ) i balkánske tercijarno-reliktně endemične vrste , (= ), i . Ekologija: Staništa se javljaju u visokoplaninskim podmčjima na obodima glacijalnih jezera, oko izvora, na rubovima glacijalnih j ezerskih tresava i oko visokoplaninskih potoka. Staništa su veci deo godine pod snegom, a tokom leta preko njih stalno otiče voda koja se sliva sa okolnih padina. Geološka podloga je silikát, nadmorská visina iznad 1900 m Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo: Prokletije, Šar planina. Rasprostranjenje u Srbiji: Visoke planine Kosova i Metohije (Šar planina: Šutman - Veljinbeški rid, Prokletije: Baravica) Ekvivalentne zajednice: • Carici-Narthecietum scardici Ht. 1953 • Pinguiculo-Narthecietum scardici Lakušič 1968 Karakteristične vrste: Calycocorsus stipitatus, Carex nigra subsp. macedonica, Carex nigra subsp. scardica, Eriophorum angustifolium, Narthecium scardicum, Philonotis seriata Mitt., Pinguicula balcanica, Pseudorchis frivaldii, Silene asterias, Sphagnum nemoreum Osnovna literatura: AmidL003, HorvI936, HorvI960, RandV998c, RexhF994 D2.282 močvare Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 cm visoke, floristički relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima dominiraju busenaste vrste ostrica var. i balkánske tercijarno-reliktně endemične vrste (= ), i . Ekologija: Staništa se javljaju u visokoplaninskim podmčjima na obodima glacijalnih jezera, oko izvora, na rubovima glacijalnih j ezerskih tresava i oko visokoplaninskih potoka. Staništa su veci deo godine pod snegom, a tokom leta preko njih stalno otiče voda koja se sliva sa okolnih padina. Geološka podloga je silikát, nadmorská visina iznad 2300 m Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo: Prokletije, Šar planina. Rasprostranjenje u Srbiji: Šar planina: Šutman Ekvivalentne zajednice: • Calicocorso stipitatae-Caricetum nigrae Lakušič 1964 Karakteristične vrste: Calycocorsus stipitatus, Carex nigra subsp. scardica, Eriophorum angustifolium, Philonotis seriata Mitt., Pinguicula balcanica, Pseudorchis frivaldii, Silene asterias Osnovna literatura: RandV998c D2.2C Močvare oko izvora meke vode Opšte karakteristike: Izvorske močvare kiselih ili neutralnih, oligotrofnih do eutrofnih nekrečnjačkih izvora, koji su obrasli vegetacijom klase . U vegetaciji dominiraju higrofilne mahovine , , , ) i cvetnice , , , , i dr. Ekologija: Staništa karakteristična za planinski i visokoplaninski, rede brdski region; oko izvora koji izbijaju na površinu iznad silikata i natapaju blago nagnute obronke ili na mestima gde se voda razliva po podlozi. Opšte rasprostranjenje: Široko rasprostranjen tip staništa u čitavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjena u planinskom i visokoplaninskom regionu čitave Srbije. Ekvivalentne zajednice: Bryetum schleichen Br.-BI. (1921) 1926 Cardamino-Rumicetum balcanici R. Jovanovič 1971 em. V. Rand. 2004 121 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmaumuma.. • Stellario alsinae-Cardaminetum amarae V. Randjelovič 2001 • Saxifragetum stellaris V. Randj. 1998 • Cardaminetum acris Lakušič 1966 Karakteristične vršte: Brachythecium rivulare, Breidleria arcuata, Bryum bimum, Bryum schleicheri, Bryum turbinatum, Caltha cornuta subsp. latifolia, Cardamine amara, Cardamine raphanifolia subsp. acris, Carex nigra, Cerastium cerastoides, Crepispaludosa, Epilobium palustre, Musei sp. div., Myosotis palustris, Philonotis fontána, Philonotis seriata, Poa palustris, Rumex balcanicus, Saxifraga stellaris, Stellaria alsine Osnovna literatura: HorvI935, HorvI960, HorvI960, KojiM998, MišiV978, RandV002, RandV998, RandV998b, RandV998c D2.2C1 Izvori sa Opšte karakteristike: Izvorske močvare kiselih ili neutralnih, oligotrofnih do eutrofnih nekrečnjačkih izvora, koji su obrasli vegetacijom sveze . U vegetaciji dominiraju higrofilne cvetnice iz roda ( ). Ekologija: Staništa karakteristična za planinski i visokoplaninski region (nadmorská visina 1600-2500 m); oko izvora koji izbijaju na površinu iznad silikata i natapaju blago nagnute obronke ili na mestima gde se voda razliva po podlozi. Opšte rasprostranjenje: Planine srednje i južne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Šar planina, Stará planina, Vardenik (Ravnište, Strešer), Cemernik, Vlasinska visoravan Ekvivalentne zajednice: • Cardamino-Rumicetum balcanici R. Jovanovič 1971 em. V. Rand. 2004 • Stellario alsinae-Cardaminetum amarae V. Randjelovič 2001 • Cardaminetum acris Lakušič 1966 Karakteristične vršte: Brachythecium rivulare, Breidleria arcuata, Bryum bimum, Bryum turbinatum, Caltha cornuta subsp. latifolia, Cardamine amara, Cardamine raphanifolia subsp. acris, Carex nigra, Crepis paludosa, Epilobium palustre, Musei sp. div., Myosotis palustris, Philonotis fontána, Poa palustris, Rumex balcanicus, Stellaria alsine Osnovna literatura: HorvI935, HorvI960, KojiM998, MišiV978, RandV002 D2.2C2 Mahovinske močvare oko izvora meke vode Opšte karakteristike: Izvorske močvare kiselih ili neutralnih, oligotrofnih nekrečnjačkih izvora, koji su obrasli vegetacijom sveze . U vegetaciji dominiraju higrofilne mahovine , , a od cvetnica . Ekologija: Staništa karakteristična za planinski i visokoplaninski region (nadmorská visina 1700-2500 m); oko izvora koji izbijaju na površinu iznad silikata i crvenih permskih peščara i natapaju blago nagnute obronke ili na mestima gde se voda planinskih potoka razliva po podlozi. Opšte rasprostranjenje: Planine južne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Šar planina, Stará planina Ekvivalentne zajednice: • Bryetum schleicheri Br.-Bl. (1921) 1926 • Saxifragetum stellaris V. Randj. 1998 Karakteristične vršte: Bryum schleicheri, Cerastium cerastoides, Philonotis fontána, Philonotis seriata, Saxifraga stellaris Osnovna literatura: HorvI960, RandV998, RandV998b, RandV998c D2.3 Prelazne močvare i tresave Opšte karakteristike: Gusto zbijene, 40 do 100 cm visoke travolike formacije, koje su cesto jasno struktuirane na tri visinska sprata. Dominantne vršte koje izgradjuju ovaj tip vegetacije su ostrice , , , , , , , , sfagnumske mahovine , , , , , , kao i tresavske vaskularne vršte , , , i dr. Pored edifikatora se cesto kao visokofrekventne vršte javljajujoš i STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 122 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " , , , , , , , kao i mrke mahovine , , . U vreme visokog vodostaja, čitave sastojine ponekad poput splavova plutaju po površini vodenog basena. Ekologija: Staništa razvijena na obodima glacijalnih jezera, pored potoka i reka, na zamočvarenom tresetnom zemljištu, u uslovima kisele do slabo-kisele reakcije. Tresetna podloga nastaje pre svega razlaganjem sfagnumskih mahovina ili ostrica i travasta (caricetum treset). Tokom proleča i početkom leta stanište je potpuno potopljeno u vodi. Treset je kisele do slabo kisele reakcije (pH 4.6-6.2), debljine od 10 cm do više od jednog metra, sa veoma malim sadržajem mineralnih materija, a posebno azota i fosfora. Staništa se javljaju na silikatnoj podlozi na visinama izmedju 900 i 2400 m. Temperatura površine sfagnumskog sloja menja se sa promenama dnevne temperature, a na večim dubinama (50 cm) temperatura je i do lOo niža u odnosu na površinu. Opšte rasprostranjenje: Palearkitčki region. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Jankova bara), Tara, Golija, Pešter, Vlasinska visoravan (Mahala Skela i Murina reka,Vlasinsko jezero), Plana, Čemernik, Ostrozub, Stará planina; Kosovo. Prokletije, Šar planina (Šutman), Koritnik. Ekvivalentne zajednice: • Sphagno nemorei-Caricetum rostratae V. Randjelovič 1998 • Caricetum limosae Br.-Bl. 1921 • Carici-Sphagno-Eriophoretum R. Jovanovič 1978 • Carici-Sphagno-Eriophoretum R. Jovanovič 1978 caricetosum rostratae R. Jovanovič 1983 • Carici-Sphagno-Eriophoretum R. Jovanovič 1978 senecietosum pancicii V. Randjelovič 2004 • Eriophoro-Caricetum echinatae V. Randjelovič 1998 • Eriophoro-Menyanthetumtrifoliatae R. Jovanovič 1973 • Agrostio-Potentilletum palustris R. Jovanovič 1977 • Drosero-Caricetum stetllulatae Ht. 1950 • Rhynosporetum albae Koch 1926 • Carici-Sphagnetum R. Jovanovič 1963 droseretosum rotundifoliae Čolič 1965 • Pinguiculo-Sphagnetum N. Rand., Rexhepi 1984 • Sphagno-Equisetetum fluviatilis V. Randjelovič 1994 Karakteristične vrste: Agrostis canina, Alchemilla glabra, Aulacomnium palustre, Carex canescens, Carex curia, Carex echinata, Carex flava, Carex limosa, Carex nigra, Carex oederi, Carex rostrata, Comarum palustre, Dactylorhiza cordigera, Deschampsia cespitosa, Drepanocladus exanulatus, Drosera rotundifolia, Epilobium palustre, Equisetum fluviatile, Equisetum palustre, Eriophorum angustifolium, Eriophorum latifolium, Eriophorum vaginatum, Festuca nigrescens, Galium palustre, Juncus conglomeratus, Leontodon autumnalis, Leucorchis frivaldii, Lythrum salicaria, Menyanthes trifoliata, Parnassia palustris, Pedicularis palustris, Philonotis fontána, Pinguicula balcanica, Pinguicula vulgaris, Polygonum bistorta, Potentilla erecta, Potentilla palustris, Sanguisorba officinalis, Scorpidium vernicosum, Senecio pancicii, Sphagnum acutifoliumEhrh., Sphagnum contortum, Sphagnum flexuosum, Sphagnum nemoreum Scop., Sphagnum sp. div., Sphagnum squarrosumPers., Sphagnum subsecundum, Trifolium badium Osnovna literatura: ČoliD965a, HorvI974, JovaR981, JovaR988, KojiM998, LakuD996, MišiV951, MišiV978, RandN978, RandN984, RandV002, RandV994a, RandV998a, RandV998a D2.31 busenjaci Opšte karakteristike: Gusto zbijene do 40 cm visoke travolike formacije, u kojima apsolutno dominira vrsta , koju sa manjom brojnošču prate različite vrste niskih šaševa spp. i sfagnumskih mahovina spp. U vreme visokog vodostaja, čitave sastojine ponekad poput splavova plutaju po površini vodenog basena. Ekologija: Razvijaju se na obodima glacijalnih jezera, pored potoka i reka, u uslovima kisele do slabo-kisele reakcije. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region. 123 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa ovog tipa nisu zabeležena u Srbiji. Medjutim, s obzirom da na širokú valencu i velikú rasprostranjenost vrste , nije isključeno da se staništa ovog tipa mogu nači i u nekim visokoplaninskim područjima Srbije, naročito na Prokletijama i Šar planini. D2.32 tresave Opšte karakteristike: Gusto zbijene do 60 cm visoke travolike formacije, u kojima apsolutno dominira vrsta , koju sa manjombrojnošču prate različite vrste niskih šaševa spp., vetrogona spp., mahovina, i retkih močvarnih biljaka poput , , i dr. Ekologija: Razvijaju se na obodima glacijalnih jezera, pored potoka i reka, u uslovima kisele do slabo-kisele reakcije. Opšte rasprostranjenje: Borealne i zapadno nemorálne zone Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa ovog tipa nisu zabeležena u Srbiji. Medjutim, nije isključeno da se staništa ovog tipa mogu nači i u nekim planinskim predelima Srbije. D2.33 tresave Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 60 cm visoke busenaste travolike formacije, koje predstavljaju početni stadijum u razvoju tresavske vegetacije u visokoplaninskom regionu, oko slobodnih vodenih površina i večih potoka u obliku uskog vegetacijskog pojasa. Fiziognomiju staništima odreduju i . Ekologija: Staništa stalno prekrivena vodom, na zamočvarenom tresetnom zemljištu (Caricetum treset). Nadmorská visina 2100-2300 m. Opšte rasprostranjenje: Borealna i západná nemorálna zona Palearktika, na jugu dolazi u planinska podružja južnog Palearktika, do Kavkaza. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa prisutna u visokoplaninskim predelima Srbije. Fitocenološki slabo istražena. Opisane su samo sastojine sa Šar planine na Šutmanu. Ekvivalentne zajednice: • Sphagno nemorei-Caricetum rostratae V. Randjelovič 1998 Karakteristične vrste: Carex curta, Carex nigra, Carex rostrata, Potentilla palustris, Sphagnum nemoreum Scop. Osnovna literatura: RandV998b, RandV998c D2.34 busenjaci Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 40 cm visoke busenaste fioristički siromašne travolike formacije, okarakterisane apsolutnom dominacijom vrste i belih , i pravih mahovina. Prelazne tresave ograničene na staništa oko potoka i izvora. Ekologija: Tresetna podloga nastala razlaganjem sfagnumskih mahovina stalno natopljeno kiselom vodom. Nadmorská visina 1200-1350 m. Geološka podloga: silikát. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Veoma redak tip staništa u Srbiji. Do sada je zabeležen samo na Vlasinskoj visoravni na lokalitetirna: Mahala Skela i Murina reka. Ekvivalentne zajednice: • Caricetum limosae Br.-Bl. 1921 Karakteristične vrste: Carex limosa, Scorpidium vernicosum, Sphagnum contortum, Sphagnum ílexuosum Osnovna literatura: RandV002, RandV994a D2.37 tresave Opšte karakteristike: Stanište okarakterisano veoma brojnim prisustvom vrste Drosera rotundifolia i sfagnumskih mahovina. Za razliku od tipičnog srednjeevropskog staništa, na Balkánskom poluostrvu nedostaje vrsta Rinchospora alba. Vegetacija na tresavama oko izvora, potoka i reka, a najbolje je razvijena na tresetnim ostrvima. Fiziognomiju odreduju mahovine tresetare, koje na svojim izdignutim STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 124 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " jastucima nose rozete karnivorne biljke Drosera rotundifolia. Ova staništa naseljavaju biljke koje se plitko ukorenjuju. Ekologija: Tresetno zemljište nastalo razlaganjem sfagnumskih mahovina stalno natopljeno vodom. Treset je kisele reakcije (pH 4.6-5.0). Debljina tresetnog sloja od 10 cm do više od jednog metra. Značajna karakteristika zemljišta je veoma mali sadržaj mineralnih materija, a posebno azota i fosfora. Nadmorská visina 1200-1520 m. Geološka podloga: silikát i crveni permski peščari. Temperatura površine sfagnumskog sloja menja se sa promenama dnevne temperature, a na večim dubinama (50 cm) temperatura je i do lOo niža u odnosu na površinu. Opšte rasprostranjenje: srednja i severná Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Vlasinska visoravan, Piana, Čemernik, Ostrozub, Stará planina Ekvivalentne zajednice: • Drosero-Caricetum stetllulatae Ht. 1950 • Carici-Sphagnetum R. Jovanovič 1963 Karakteristične vrste: Drosera rotundifolia, Sphagnum acutifolium, Sphagnum contortum, Sphagnum flexuosum, Sphagnum squarosum, Sphagnum subsecundum, Carex curta, Carex echinata, Aulacomnium palustre, Eriophorum angustifolium, Agrostis canina, Alnus viridis, Carex flava, Carex nigra, Carex rostrata, Deschampsia caespitosa, Festuca nigrescens, Juncus conglomeratus, Lythrum salicaria, Parnassia palustris, Pedicularis palustris, Philonotis fontána, Pinguicula vulgaris, Potentilla erecta, Scorpidium vernicosum. Osnovna literatura: ČoliD965a, HorvI974, MišiV951, MišiV978, RandN978, RandV002, RandV994a, D2.38 - splavovi Opšte karakteristike: Gusto zbijene do 100 cm visoke travolike formacije, koje su jasno strukturiane na tri visinska sprata. Najviši sprat je visok do 100 cm, i izgradjuju ga pre svega vrste i , i sa nešto manjombrojnošču . Drugi sprat visine do 30-50 cm, izgradjuju mnogobrojni niski šaševi medju kojima se posebno ističu , , i . Treči, přizemni sprat, visine svega několiko centimetatra, izgradjuju mnogobrojne gusto zbijene sfagnumeske mahovine, medju kojima je posebno značajna vrsta . U vreme visokog vodostaja, čitave sastojine ponekad poput splavova plutaju po površini vodenog basena. Ekologija: Razvijaju se na obodima glacijalnih jezera, pored potoka i reka, u uslovima kisele do slabo-kisele reakcije. Tresetna podloga nastaje razlaganjem sfagnumskih mahovina stalno natopljenih vodom. Nadmorská visina 1550-2400 m. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region. Rasprostranjenje u Srbiji: Visokoplaninska područja Srbije. Fitocenološki su obradjena staništa sa Stare planine, Kopaonika i Šar planine. Ekvivalentne zajednice: • Carici-Sphagno-Eriophoretum R. Jovanovič 1978 • Carici-Sphagno-Eriophoretum R. Jovanovič 1978 caricetosum rostratae R. Jovanovič 1983 • Carici-Sphagno-Eriophoretum R. Jovanovič 1978 senecietosum pancicii V. Randjelovič 2004 • Eriophoro-Caricetum echinatae V. Randjelovič 1998 • Eriophoro-Menyanthetumtrifoliatae R. Jovanovič 1973 Karakteristične vrste: Agrostis canina, Alchemilla glabra, Carex canescens, Carex echinata, Carex flava, Carex nigra, Carex oederi, Dactylorhiza cordigera, Deschampsia cespitosa, Drepanocladus exanulatus, Epilobium palustre, Eriophorum angustifolium, Eriophorum latifolium, Eriophorum vaginatum, Leontodon autumnalis, Leucorchis frivaldii, Parnassia palustris, Pinguicula balcanica, Potentilla erecta, Sanguisorba officinalis, Senecio pancicii, Sphagnum nemoreum, Trifolium badium Osnovna literatura: JovaR981, LakuD996, MišiV978, RandV998b, RandV998c D2.39 - splavovi Opšte karakteristike: Gusto zbijene do 80 cm visoke zeljaste formacije, koje su jasno strukturiane na tri visinska sprata. Najviši sprat je visok do 80 cm, i izgradjuju ga pre svega barski petolist . Drugi sprat visine do 30-50 cm, izgradjuju mnogobrojni niski šaševi medju kojima se posebno ističe , i barska detelina koja izgledu čitave 125 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " zajednice daje poseban pečat. Treči, přizemni sprat, visine svega několiko centimetatra, izgradjuju mnogobrojne gusto zbijene sfagnumske mahovine spp, izmedju kojih je isprepletana veoma gusta mreža od puzečih, veoma dugih rizoma barskog petolista. U vřeme visokog vodostaja, čitave sastojine ponekad poput splavova plutaju po površini vodenog basena. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju tresavama, na rubnim delovima tresetnih ostrva, kao i na obodima reka. Tresetna podlogaje nastalo razlaganjem sfagnumskih mahovina stalno natopljenim vodom. Nadmorská visina 1200-1500 m. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region. Rasprostranjenje u Srbiji: Veoma redak tip staništa u Srbiji. Fitocenološki su obradjene samo sastojine saKopaonika (Jankova bara) i Vlasinskog jezera. Staništa su veoma ugrožena. Savremenim istraživanjima staništa na Kopaoniku nije ustanovljeno prisustvo vrste , koja je moguče iščezla sa ove planine. Ekvivalentne zajednice: • Agrostio-Potentilletum palustris R. Jovanovič 1977 Karakteristične vrste: Agrostis canina, Carex rostrata, Equisetum palustre, Galium palustre, Menyanthes trifoliata, Parnassia palustris, Potentilla erecta, Potentilla palustris, Sphagnum sp. div. Osnovna literatura: JovaR988 D2.3C tresave Opšte karakteristike: Gusto zbijene do 100 cm visoke travolike formacije, u kojima apsolutno dominira vrsta , koju sa manjom brojnošču prate različite vrste niskih šaševa spp. i sfagnumeskih mahovina spp. Ekologija: Razvijaju se na obodima glacijalnih jezera, pored potoka i reka, u uslovima kisele do slabo-kisele reakcije. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa ovog tipa nisu zabeležena u Srbiji. Medjutim, s obzirom daje vrsta sa relativno značajnim brojnositma prisutna u nekim tresavskim zajednicama u planinskim oblastima Kosova i Metohije, nije isključeno da se staništa ovog tipa mogu nači i u visokoplaninskim područjima Prokletija i Šar planine. Osnovna literatura: RandV998b, RandV998c D2.3D tresave Opšte karakteristike: Gusto zbijene do 40 cm visoke travné formacije, u kojima apsolutno dominira vrsta , koju sa manjom brojnošču prate različite vrste niskih šaševa spp. i sfagnumeskih mahovina spp. Ekologija: Razvijaju se na obodima glacijalnih jezera, pored potoka i reka, u uslovima kisele do slabo-kisele reakcije. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa ovog tipa nisu zabeležena u Srbiji. Medjutim, s obzirom da na širokú valencu i veliku rasprostranjenost vrste , nije isključeno da se staništa ovog tipa mogu nači i u nekim visokoplaninskim područjima Srbije, naročito na Prokletijama i Šar planini. Inače staništa ovog tipa zabeležena su na Durmitoru u Crnoj Gori. D2.3I Istočnobalkanske sfagnumske tresave Opšte karakteristike: Gusto zbijene, niske busenaste fioristički siromašne zeljaste formacije, okarakterisane veoma brojnim sfagnumskih mahovina , , , , , na čijim se izdigtimjastucima razvijaju brojne jedinké rosulje , balkánske masnice ili jezerskog rastaviča . Takodje, kao značajni elementiovih staništa javljaju se još i mahovine , , , i cvetnice , , , , i dr. Za razliku od sličnih srednjeevropskih staništa, na Balkánskom poluostrvu nedostaje vrsta . U vřeme visokog vodostaja, čitave sastojine ponekad poput splavova plutaju po površini vodenog basena. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 126 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Ekologija: Tresetna podloga nastaje pre svega razlaganjem sfagnumskih mahovina. Tokom proleča i početkom leta stanište je potpuno potopljeno u vodi. Treset je kisele do slabo kisele reakcije (pH 4.6-6.2), debljine od 10 cm do više od jednog metra, sa veoma malim sadržajem mineralnih materija, a posebno azota i fosfora. Staništa se javljaju na silikatnoj podlozi na visinama izmedju 900 i 1500 m. Temperatura površine sfagnumskog sloja menja se sa promenama dnevne temperature, a na večim dubinama (50 cm) temperatura je i do lOo niža u odnosu na površinu. Opšte rasprostranjenje: Istočni i centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Planinska podučja istočne i jugoistoične Srbije (Vlasinska visoravan, Piana, Čemernik, Ostrozub, Stará planina), Kosova i Metohije. Fitocenološki su obradjena samo staništa na Vlasinskoj visoravani, Staroj planini i Koritniku. Ekvivalentne zajednice: • Drosero-Caricetum stetllulatae Ht. 1950 • Rhynosporetum albae Koch 1926 • Carici-Sphagnetum R. Jovanovič 1963 droseretosum rotundifoliae Čolič 1965 • Pinguiculo-SphagnetumN. Rand., Rexhepi 1984 • Sphagno-Equisetetum fluviatilis V. Randjelovič 1994 Karakteristične vrste: Agrostis canina, Aulacomnium palustre, Carex curta, Carex echinata, Carex flava, Carex nigra, Carex oederi, Carex rostrata, Comarum palustre, Deschampsia cespitosa, Drosera rotundifolia, Equisetum fluviatile, Eriophorum angustifolium, Festuca nigrescens, Galium palustre, Juncus conglomeratus, Lythrum salicaria, Parnassia palustris, Pedicularis palustris, Philonotis fontána, Pinguicula vulgaris, Pinguicula balcanica, Polygonum bistorta, Potentilla erecta, Sanguisorba officinalis, Scorpidiumvernicosum, Sphagnum acutifoliumEhrh., Sphagnum contortum, Sphagnum flexuosum, Sphagnum squarrosumPers., Sphagnum subsecundum Osnovna literatura: ČoliD965a, HorvI974, KojiM998, MišiV951, RandN978, RandN984, RandV002, RandV994a D2.3I1 Istočnobalkanske - tresave Opšte karakteristike: Gusto zbijene, niske do 10 cm visoke busenaste íloristički siromašne zeljaste formacije, okarakterisano veoma broj nim prisustvom rosulje i sfagnumskih mahovina , , , , . Za razliku od sličnih srednjeevropskih staništa, na Balkánskom poluostrvu nedostaje vrsta . Fiziognomiju odreduju mahovine tresetare, koje na svojim izdignutim jastucima nose rozete karnivorne biljke Drosera rotundifolia. Ova staništa naseljavaju biljke koje se plitko ukorenjuju. Ekologija: Vegetacija razvijena na tresavama oko izvora, potoka i reka. Tresetna podloga je nastala razlaganjem sfagnumskih mahovina stalno natopljeno vodom. Nadmorská visina iznad 900 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Planinska podučja istočne i jugoistoične Srbije: Vlasinska visoravan, Piana, Čemernik, Ostrozub, Stará planina. Ekvivalentne zajednice: • Drosero-Caricetum stetllulatae Ht. 1950 • Carici-Sphagnetum R. Jovanovič 1963 droseretosum rotundifoliae Čolič 1965 • Rhynosporetum albae Koch 1926 Karakteristične vrste: Agrostis canina, Aulacomnium palustre, Carex curta, Carex echinata, Carex flava, Carex nigra, Carex rostrata, Deschampsia cespitosa, Drosera rotundifolia, Eriophorum angustifolium, Festuca nigrescens, Juncus conglomeratus, Lythrum salicaria, Parnassia palustris, Pedicularis palustris, Philonotis fontána, Pinguicula vulgaris, Potentilla erecta, Scorpidium vernicosum, Sphagnum acutifoliumEhrh., Sphagnum contortum, Sphagnum flexuosum, Sphagnum squarrosumPers., Sphagnum subsecundum Osnovna literatura: ČoliD965a, HorvI974, KojiM998, MišiV951, RandN978, RandV002, RandV994a D2.3I2 Istočnobalkanske - tresave Opšte karakteristike: Gusto zbijene, niske do 10 cm visoke busenaste íloristički siromašne zeljaste formacije, okarakterisano veoma brojnim prisustvom balkánske masnice i sfagnumskih mahovina spp.. 127 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Ekologija: Tresetno zemljište nastalo razlaganjem sfagnumskih mahovina stalno natopljeno vodom. Treset je kisele reakcije (pH 4.6-5.0). Nadmorská visina: 900-1000 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Veoma redak tip staništa u Srbiji, zabeležen samo na Koritniku. Ekvivalentne zajednice: Pinguiculo-Sphagnetum N. Rand., Rexhepi 1984 Karakteristične vršte: Carex oederi, Carex stellulata, Eriophorum angustifolium, Philonotis fontána, Pinguicula balcanica, Sanguisorba officinalis, Sphagnum sp. div. Osnovna literatura: RandN984 D2.3I3 Istočnobalkanske - splavovi Opšte karakteristike: Gusto zbijene isprepletane zajednice sfagnumskih mahovina i jezerskog rastaviča , razvijene pored potoka i reka u planinskom regionu. U vřeme visokog vodostaja, čitave sastojine ponekad poput splavova plutaju po površini vodenog basena. Ekologija: Tresetna podloga nastaje razlaganjem rastaviča i sfagnumskih mahovina. Tokom proleča i početkom leta stanište je potpuno potopljeno u vodi. Treset je slabo kisele reakcije (pH 5.6-6.2). Na tresetnom profilu bliže površini dominira sfagnumnski treset, a u slojevima na večoj dubini treset od rastaviča. Geološka podloga je silikát. Nadmorská visina 1200-1300 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo, a verovatno i u srednjoj Evropi Rasprostranjenje u Srbiji: Izuzetno redak tip staništa u Srbiji. Do sada zabeležen samo na Vlasinskoj visoravni. Ekvivalentne zajednice: Sphagno-Equisetetum fluviatilis V. Randjelovič 1994 Karakteristične vršte: Aulacomnium palustre, Carex curta, Carex echinata, Comarum palustre, Drosera rotundifolia, Equisetum fluviatile, Eriophorum angustifolium, Galium palustre, Parnassia palustris, Polygonum bistorta, Potentilla erecta, Scorpidium vernicosum, Sphagnum contortum, Sphagnum sub secundum Osnovna literatura: RandV002, RandV994a D4 Močvare bogate bazama Vlažná staništa kod kojih je izvor snabdevanja vode kombinacija ombrogenih (padavine), soligenih (površinske vode) i topogenih (podzemne vode) procesa, s tim daje snabdevanje ombrogenom vodom male vážnosti. Na površini podloge se ne formira treset, ili su tresetne naslage veoma slabo razvijene. Voda je bogata bazama. Na staništima dominira nisko rastuča, tipično močvarna vegetacija na plitkim organskim ili mineralnim supstratima. D4.1 Bogate močvare, ukliučiiuči eutrofne močvare sa visokim zeliastim biljkama Opšte karakteristike: Gusto zbijene 20 do 40 cm visoke travolike formacije, u kojima dominiraju ostrice , , , , , vršte iz kompleksa , , , , sita vrsta , tráva ili močvarna kameníka , po pravdu uz značajno prisustvo pravih mahovina i . Ostale visokofrekvente vršte su , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju na zamočvarenim krečnjačkim ili serpentinitskim terenima, na visinama izmedju 950 i 2500 m. Tresetna podloga je nastala nepotpunim razlaganjem oštrica STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 128 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " (Caricetum treset), s obzirom daje stalno překrvena vodom bogatom bazama, ili oko izvorišta na kojima se voda razliva po površini zemljišta, na različitim tipovima geološke podloge. Opšte rasprostranjenje: Srednja i severná Evropa, u južnoj Evropi fragmentarno na planinama Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Vlasinska visoravan (Plana); Kosovo: Šar planini (izvorište Prizrenske Bistrice), Koritnik, Prokletije Ekvivalentne zajednice: • Pinguiculo balcanicae-Caricetum davallianae prov. V. Randjelovič et B. Zlatkovič 1998 • Blysmetum compressi R. Jovanovič 1983 • Saxifragetum aizoides Ht. 1935 Karakteristične vršte: Blysmus compressus, Bryum schleichen, Cardamine glauca, Carex davalliana, Carex flava, Cratoneuron commutatum, Eleocharis palustris, Eriophorum angustifolium, Parnassia palustris, Pinguicula balcanica, Saxifraga aizoides Osnovna literatura: ČanaM976a, HorvI935, HorvI960, LakuD996, RandV989, RandV998a, RandV998a D4.11 močvare Opšte karakteristike: Gusto zbijene do 40 cm visoke travolike formacije, u kojima dominira vrsta , koju sa manjombrojnošču prate različite vršte niskih šaševa poput , , , mrkih mahovina, kao i vršte , , spp., , , i dr. Ekologija: Močvarna područja bogata bazama. Opšte rasprostranjenje: Staništa sa širokim rasprostranjenjem u nemoralnoj, panonskoj i pontskoj zoni Evropě, znatno redje u alpskim i perialpskim područjima, pretežno na manjim nadmorskim visinama. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa ovog tipa nisu zabeležena u Srbiji. Medjutim, s obzirom daje vrsta sa relativno značajnim brojnostima prisutna u nekim močvarnim zajednicama u Srbiji, nije isključeno da se staništa ovog tipa mogu naci i u, pre svega nizijskim područjima Srbije, a naročito u Vojvodini. Osnovna literatura: ČanaM976, ČanaM976 D4.12 močvare Opšte karakteristike: Gusto zbijene do 20 cm visoke travolike formacije, u kojima dominira vrsta . Ekologija: Močvarna područja bogata bazama. Opšte rasprostranjenje: Nemorálna i boreonemoralna područja Evropě i Alpski i perialpski regioni. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa ovog tipa nisu zabeležena u Srbiji. Medjutim, postoji manja verovatnoča da se staništa ovog tipa mogu nači u planinskim područjima zapadne i jugozapadne Srbije i Kosova i Metohije. Osnovna literatura: CanaM976 D4.13 Subkontinentalne močvare Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 40 cm visoke, travolike zajednice, kojima fiziognomiju odreduje gusto busenasta vrsta uz značajno prisustvo pravih mahovina i . Ekologija: Zajednice se javljaju na zamočvarenim krečnjačkim terenima, na visinama izmedju 2000 i 2500 m. Tresetna podloga je nastala nepotpunim razlaganjem oštrica (Caricetum treset), s obzirom daje stalno překrvena vodom bogatom bazama. Opšte rasprostranjenje: Centrálna Evropa, u južnoj Evropi se javlja fragmentarno na planinama. Rasprostranjenje u Srbiji: Izuzetno redak tip staništa u Srbiji, verovatno prisutan u visokoplaninskim predleima Šare i Prokletije. Fitocenološki su obradjene samo sastojine sa izvorišta Prizrenske Bistrice na Šar planini. Ekvivalentne zajednice: • Pinguiculo balcanicae-Caricetum davallianae prov. V. Randjelovič et B. Zlatkovič 1998 129 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuuna.. Karakteristične vršte: Blysmus compressus, Cardamine glauca, Carex davalliana, Cratoneuron commutatum, Pinguiculo balcanica Osnovna literatura: RandV998b, RandV998c D4.15 . i močvare Opšte karakteristike: Gusto zbijene do 20 cm visoke travolike formacije, u kojima dominiraju vršte , ili vršte iz kompleksa . Ekologija: Močvarna područja bogata bazama. Opšte rasprostranjenje: Disjunktno zapadno i severno rasprostranjenje, delimično u Fenoskandinaviji, Britanskim ostrvima, Kavkazu, Iberijiskim, centralno Evropskim i Karpatskim planinama. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa ovog tipa nisu zabeležena u Srbiji. Medjutim, postoji verovatnoča da se staništa sa dominacijom vrsta iz kompleksa mogu nači na krečnjačkim močvarnim terenima u planinskim područjima Kosova i Metohije. D4.16 alkalne močvare Opšte karakteristike: Gusto zbijene do 40 cm visoke travolike formacije, u kojima dominira vrsta , u pratnji brojnih pravih mahovina. ili vršte iz kompleksa . Ekologija: Močvarna područja bogata bazama. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa ovog tipa nisu zabeležena u Srbiji. Medjutim, postoji verovatnoča da se staništa ovog tipa mogu nači na krečnjačkim močvarnim terenima u planinskim područjima Kosova i Metohije. D4.1A močvare Opšte karakteristike: Gusto zbijene do 30 cm visoke zeljaste formacije, u kojima dominira vrsta . Ekologija: Močvarna područja bogata bazama. Opšte rasprostranjenje: Palaearktički region. Relativno cesta, mada danas veoma ugrožena staništa u borealnom regionu, Baltičkoj niziji, Alpskom i perialpskom regionu. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa ovog tipa nisu zabeležena u Srbiji. Medjutim, postoji verovatnoča da se staništa ovog tipa mogu nači na krečnjačkim močvarnim terenima u planinskim područjima Srbije. D4.1B Mediteransko-turanski močvare od niskih šaševa Opšte karakteristike: Otvorene zajednice razvijene oko planinskih izvora i potoka, na mestima preko kojih se gotovo tokom čitave sezoně preliva voda u tankom sloju, formirajuči specifične mikroekološke uslove u kojima velikú brojnost i pokrovnost postižu karnivorne biljke i i niske ostrice , i dr. Ekologija: Staništa se javljaju na visini od 950 do 2000 m, na krečnjačkoj ili serpentinitskooj podlozi, preko koje se voda razliva tako da su staništa natopljena vodom. Opšte rasprostranjenje: Istočni deo Mediterana, Euksinija, Anatolija, centrálna Azija. Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji izuzetno redak tip staništa, prisutan samo na Kosovu i Metohiji na području Šar planine, Koritnika i Prokletije. Staništa su fitocenološki neistražena. D4.1B1 zaiednice na podlozi preko koie se sliva voda Opšte karakteristike: Otvorene zajednice sa dominacijom vršte , razvijene na mestima preko kojih se gotovo tokom čitave sezoně preliva voda u tankom sloju. Ekologija: Staništa se javljaju na visinama izmedju 100 i 1800 m, na krečnjačkoj ili serpentinskoj podlozi, preko koje se voda razliva tako da su staništa tokom čitave sezoně natopljena vodom. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji izuzetno redak tip staništa, prisutan samo na Kosovu i Metohiji na Kozniku i prevoju Cafa Morina u okolini Djakovice. Staništa su fitocenološki neistražena. Glavni STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 130 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmauuuuna... " edifikator vrsta spadá u grupu kritično ugroženih biljaka u Srbiji (CR) tako da se može reči da je i čitav tip staništa veoma ugrožen. Osnovna literatura: TatiB999a D4.1B2 zajednice na podlozi preko koje se sliva voda Opšte karakteristike: Otvorene zajednice sa dominacijom vrste , razvijene oko planinskih izvora i potoka, na mestima preko kojih se gotovo tokom čitave sezoně preliva voda u tankom sloju. Ekologija: Staništa se javljaju na visinama iznad 1500 m, na krečnjačkoj podlozi, preko koje se voda razliva tako da su staništa natopljena vodom. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji izuzetno redak tip staništa, prisutan samo na Kosovu i Metohiji na području Šar planine i Prokletija. Staništa su fitocenološki neistražena. D4.1C alkalne močvare Opšte karakteristike: Gusto zbijene do 40 cm visoke travolike formacije, u kojima dominira vrsta u pratnji brojnih pravih mahovina. Ekologija: Močvarna područja bogata bazama. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa ovog tipa nisu zabeležena u Srbiji. Medjutim, postoji verovatnoča da se staništa ovog tipa mogu nači na krečnjačkim močvarnim terenima u planinskim područjima Kosova i Metohije. D4.1F Srednieevropske močvare Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 30 cm visoke busenaste floristički siromašne travolike formacije, okarakterisane apsolutnom dominacijom vrste . Ekologija: Izvorišta na kojima se voda razliva po površini zemljišta, na različitim tipovima geološke podloge, na visinama izmedju 1400 i 2500 m Opšte rasprostranjenje: Severná i centrálna Evropa, Alpi, južni istočni Karpati, Dinaridi, fragmentarno na škardo-indskim i balkansko-rodopskim planinama. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki nedovoljno istražen tip močvarnih staništa, verovatno šire rasprostranjen u visokoplaninskim područjima Srbije. Oskudni podaci postoje o staništima sa Šar planine, Kopaonika i Plane na Vlasinskoj visoravani. Ekvivalentne zajednice: • Blysmetům compressi R. Jovanovič 1983 Karakteristične vrste: Blysmus compressus, Carex flava, Eleocharis palustris, Eriophorum angustifolium, Parnassia palustris Osnovna literatura: LakuD996, RandV989 D4.1G Alkalne močvare od niskih zeliastih biljaka Opšte karakteristike: Jendostavne, otvorene, pionirske zajednice izgradjene od netravolikih zeljastih biljaka , , kompleks , kompleks , i dr. Ekologija: Močvarna područja bogata bazama. Opšte rasprostranjenje: Zapadni deo Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa ovog tipa nisu opisana u Srbiji. Medjutim, izvesno je da se zajednice ovog tipa nalaze na vlažnim krečnjačkim terenima u visokoplaninskim područjima Kosova i Metohije. D4.1K močvare Opšte karakteristike: Otvorene ili zatvorene, 20-50 cm visoke travné zajednice sa dominacijom , koju prate brojne pravé mahovine, kao i vrste , , , , , i dr. 131 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue uoMeuioiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuima... " Ekologija: Močvarna područja bogata bazama. Opšte rasprostranjenje: Zapadni deo Palearktičkog regiona - peri-Panonski region, Bohemijski kvadrát, Nemačko-Baltička nizija, istočni Karpati. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa ovog tipa nisu zabeležena u Srbiji. Medjutim, postoji mogučnost da se zajednice sa dominacijom nalaze na vlažnim krečnjačkim terenima u visokoplaninskim područjima Kosova i Metohije. Staništa ovog tipa zabeležena su na krečnjačkim močvarnim terenima Jezerske površi na Durmitoru u Crnoj Gori. D4. IN Močvare na izvorima tvrdé vode Opšte karakteristike: Otvorene zeljaste zajednice razvijene oko planinskih izvora na podlozi preko koje se gotovo tokom čitave sezóne preliva voda u tankom sloju, formirajuči specifične mikroekološke uslove u kojima velikú brojnost i pokrovnost postiže vrsta i mahovine i . Ekologija: Izvorišta na krečnjacima na visini izmedju 2000-2500 m, na mestima na kojima se voda bogata bazama razliva preko površine inicijalnih zemljišta razvijenih na aluvijalnoj podlozi. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Redak tip staništa u Srbji, prisutan u visokoplaninskim predelima Šare i Prokletija. Fitocenološki su obradjene samo malobrojne sastojine na Šar planini. Ekvivalentne zajednice: • Saxifragetum aizoides Ht. 1935 Karakteristične vrste: Bryum schleicheri, Cratoneuron commutatum, Saxifraga aizoides Osnovna literatura: HorvI935, HorvI960, RandV998b, RandV998c D4.2 Bazične planinske naplavine i obale potoka sa bogatom arktičko montanom florom Opšte karakteristike: Niske, 20-30 cm visoke, otvorene pionirske zeljaste zajednice oko izvorišta i sporotekučih voda u visokoplaninskom regionu, okarakterisana glacijalnim reliktnim vrstama , , , . Ekologija: Staništa su obrasla pionirskom vegetacijom koja obrasta šljunkovite, peščane, kamenité, ponekad glinovite ili tresetne, krečnjačke sedimentne substráte natopljene hladnom vodom, u morenama, u ledničkim tokovima i na rubovima izvora i potoka alpskog i subalpskog regiona. Opšte rasprostranjenje: Alpi, severná Britanija, Arktik, visokoplainska podmčja jugoistočne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki neistražen tip staništa koji je sigurno prisutan na kosovsko metohijskim planinama sa krečnjačkom geološkom podlogom. Sastojine ovog tipa zabeležena na Šar planini. Ekvivalentne zajednice: • Primulo-Juncetum triglumis prov. Karakteristične vrste: Carex nigra subsp. macedonica, Juncus triglumis, Nardus stricta, Narthecium scardicum, Pinguicula balcanica, Primula halieri, Selaginella selaginoides Osnovna literatura: LakuD999, RandV995, RandV997c, TomoG999 D4.23 Arktoalpiiski . i busenjaci Opšte karakteristike: Niske, do 20-40 cm visoke, otvorene zeljaste zajednice oko izvorišta i sporotekučih voda u visokoplaninskom regionu, okarakterisana vrstama , (), , , , , i dr. Ekologija: Pionirske zajednice koje obrastaju hladne sporotekuče alkalne oligotrofne vode alpijskih i arktičkih predela Evropě. Opšte rasprostranjenje: Alpi i periAlpski regioni i Fenoskandinavija. Rasprostranjenje u Srbiji: Izuzetno redak tip staništa u Srbiji. Fitocenološki nedovoljno ispitan. Sastojine ovog tipa zabeležene samo na Šutmanu i Rudoki na Šar planini. Ekvivalentne zajednice: • Primulo-Juncetum triglumis prov. Karakteristične vrste: Carex nigra subsp. macedonica, Juncus triglumis, Nardus stricta, Narthecium scardicum, Pinguicula balcanica, Primula halieri, Selaginella selaginoides STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima 132 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfmKaijuju cmaumuma... " Osnovna literatura: LakuD999, RandV995, RandV997c, TomoG999 D4.231 Arktoalpiiski i buseniaci oko buiičnih potoka Opšte karakteristike: Niske, do 20 cm visoke, otvorene zeljaste zajednice oko izvorišta i sporotekučih voda u visokoplaninskom regionu, okarakterisana vrstama , , , , i dr. Ekologija: Pionirske zajednice koje obrastaju šljunkoviti, peskovit, ponekad blago glinovit ili zatresavljen substrát na krečnjačkoj ili silikatnoj podlozi preko koje se lagano preliva hladná voda nastala otapanjem snežanika ili obale visokoplaninskih potoka i rečica. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Izuzetno redak tip staništa u Srbiji. Fitocenološki nedovoljno ispitan. Sastojine ovog tipa zabeležene samo na Šutmanu i Rudoki na Šarplanini. Obe edifikatorske vrste i su u Srbiji krajnje ugrožene (CR). Ekvivalentne zajednice: Primulo-Juncetum triglumis prov. Karakteristične vrste: Carex nigra subsp. macedonica, Juncus triglumis, Nardus stricta, Narthecium scardicum, Pinguicula balcanica, Primula halieri, Selaginella selaginoides Osnovna literatura: LakuD999, RandV995, RandV997c, TomoG999 D5 Ševari i trščaci, obično bez slobodne staiače vode Topogena i soligena staništa, bez otvorene slobodne vode, u kojima dominira několiko vrsta visokih helofita (biljke ukorenjene ispod vodene površine ali sa emerznim vazdušnim izdancima). Staništa tipično siromašna vrstama. Važno je da su trščaci i vlažni busenjaci litoralne zóne (pojasevi obično uži od 5 m širine) koji su ukorenjeni u otvorenoj vodi u zajednici sa drugim akvatičnim vrstama kategorisani pod C3. D5.1 Trščaci obično bez slobodne staiače vode Opšte karakteristike: Guste, 2.5 do 4 m visoke potpuno zatvorene trávne formacije - trščaci, u kojima apsolutno dominiraju trska , sita ili različite vrste rogoza - , , . Fiziognomski, fitocenološki i floristički veoma slično sa staništima tipa C3.23 - emerzne grupacije rogoza. Ekologija: Vodom se snabdevaju uglavnom od podzemnih voda i reka, kao i od padavina i površinskih tokova koji se slivaju sa uzdignutijih terena. Ove vode donose velikú količinu mineralnih soli. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjeno u nizijskim do brdskim predelima Srbije, naročito u Vojvodini i Šumadiji. Ekvivalentne zajednice: • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. phragmitetosum Schmalle 1939 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. schoenoplectetosum lacustris Soo 1957 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. ťhyphaetosum latifoliae Pinatti 1953 • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. typhetosum (angustifoliae-latifoliae) Soó 1973 • Typhaetum laxmannii prov. Karakteristične vrste: Alismaplantago-aquatica, Myosotis scorpioides, Oenanthe fistulosa, Scirpus lacustris, Typha angustifolia, Typha latifolia, Typha laxmannii Osnovna literatura: JovaR958, RandV002, RandV988 D5.ll Grupacije obično bez slobodne staiače vode 133 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKaijuju cmaumuma... " Opšte karakteristike: Guste do 4 m visoke potuno zatvorene trávne formacije - trščaci, u kojima apsolutno dominira trska . Fiziognomski, fitocenološki i floristički veoma slično sa staništima tipa C3.21 - grupacije trske na obalama. Ekologija: Za razliku od staništa tipa C3.21, ovi trščaci se razvijaju na mestima koja su suva tokom jednog značajnijeg perioda u godini. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjeno. Fitocenološki obradjene sastojine sa Jasenice i doline Veliké Morave Ekvivalentne zajednice: Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. phragmitetosum Schmalle 1939 Karakteristične vrste: JovaR958, RandV002, RandV988 D5.12 Grupacije obično bez slobodne staiače vode Opšte karakteristike: Guste do 3 m visoke, cesto potuno zatvorene trávne formacije - trščaci, u kojima apsolutno dominira sita . Fiziognomski, fitocenološki i floristički veoma slično sa staništima tipa C3.22 - grupacije site na obalama. Ekologija: Vlažná staništa, sa visokim nivoom podzemnih voda. Preko leta ne presušuje, ali za razliku od C3.22 nema slobodne stajače vode. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjeno u nizijskim do brdskim predelima Srbije, naročito u Vojvodini i Šumadiji. Fitocenološki obradjene sastojine sa Jasenice i doline Veliké Morave Ekvivalentne zajednice: Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. schoenoplectetosum lacustris Soo 1957 Karakteristične vrste: Alisma plantago-aquatica, Myosotis scorpioides, Oenanthe fistulosa Osnovna literatura: JovaR958, RandV002, RandV988 D5.13 Grupacije obično bez slobodne staiače vode Opšte karakteristike: Guste do 2,5 m visoke potuno zatvorene trávne formacije - trščaci, u kojima dominiraju različite vrste rogoza - , , . Fiziognomski, fitocenološki i floristički veoma slično sa staništima tipa C3.23 - emerzne grupacije rogoza. Ekologija: Vlažná staništa, sa visokim nivoom podzemnih voda. Preko leta ne presušuje, ali za razliku od C3.23 nema slobodne stajače vode. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjeno u nizijskim do brdskim predelima Srbije, naročito u Vojvodini i Šumadiji. Ekvivalentne zajednice: Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. thyphaetosum latifoliae Pinatti 1953 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. typhetosum (angustifoliae-latifoliae) Soó 1973 Typhaetum laxmannii prov. Karakteristične vrste: Scirpus lacustris, Typha angustifolia, Typha latifolia, Typha laxmannii Osnovna literatura: JovaR958, RandV002, RandV988 D5.131 Grupacije obično bez slobodne staiače vode Opšte karakteristike: Staništa kojima fiziognomiju odreduje vrsta , čiji busenovi formiraju gust vegetacijski sklop. Ekologija: Vlažná staništa, sa visokim nivoom podzemnih voda. Preko leta ne presušuje, ali za razliku od C3.23 nema slobodne stajače vode tokom cele godine. Opšte rasprostranjenje: rasprostranjeno Rasprostranjenje u Srbiji: rasprostranjeno Ekvivalentne zajednice: » Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. thyphaetosum latifoliae Pinatti 1953 Karakteristične vrste: Typha latifolia, Carex riparia Osnovna literatura: JovaR958, RandV002, RandV988 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 134 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfmKaijuju cmaumuma... " D5.132 Grupaciie obično bez slobodne staiače vode Opšte karakteristike: Staništa kojima fiziognomiju odreduje vrsta , čiji busenovi formiraju gust vegetacijski sklop. Ekologija: Vlažná staništa, sa visokim nivoompodzemnihvoda. Preko leta ne presušuje, ali za razliku od C3.23 nema slobodne stajače vode tokom cele godine. Opšte rasprostranjenje: rasprostranjeno Rasprostranjenje u Srbiji: rasprostranjeno Ekvivalentne zajednice: • Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. ťhyphaetosum angustifoliae Soo 1973 Osnovna literatura: JovaR958 D5.133 Grupaciie obično bez slobodne staiače vode Opšte karakteristike: Staništa kojima fiziognomiju odreduje vrsta , čiji busenovi formiraju gust vegetacij ski sklop. Ekologija: Vlažná staništa, sa visokim nivoom podzemnih voda. Razvijaju se pored malih rečnih tokova, na mestima gde se voda izliva i natapa mala udubljenja na obali. Dubina vode do 10 cm, a preko leta potpuno presuši. Opšte rasprostranjenje: nepoznáte Rasprostranjenje u Srbiji: Redak tip trščaka sa rogozom. Zabeležen samo u jugoistočnoj Srbiji, pored reke Pčinje i kod Vranjske banje. Ekvivalentne zajednice: • Typhaetum laxmannii prov. Osnovna literatura: RandN003, ZlatB004 D5.2 Grupaciie visokih šaševa obično bez slobodne staiače vode Opšte karakteristike: Gusto zbijene, 60 do 100 cm visoke, busenaste travolike formacije kojima fiziognomiju odreduju visoki šaševi , , , (= ), , , , , , (= ), , ili ostrice i . Ekologija: Obale rukavaca, bara i ritova na niskim položajima sa visokim vodostajem podzemnih voda preko cele godine. Prilikom plavljenja voda donese velikú količinu peska i mulja. Voda se zadržava do druge polovine juna, a nekad i duže. Stanište je veoma vlažno i kad se voda povuče. Zemljište je tipa vlažnog pseudogleja, zbijeno, teško i glinovito, na maloj dubini nepropusno za vodu. Nadmorská visina: 70-1250 m. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Golija (Košaninovo jezero), Kopaonik, Tara, dolina Jasenice i Veliké Morave, dolina Južne Morave, Stará planina. (Temački manastir, Bukovica, Mirkovci i Nanin kladenac), Vlasinska visoravan, klisura Jerme, pored Moravice nedaleko od Sokobanje, Aleksandrovac i Kumarevski virovi kod Vranja; Vojvodina: Obedska bara, jugozapadni Banat, jugozapadni Srem, donji tok reke Tise, Koviljski rit, Subotičko-Horgoška peščara, izmedu Bačkog Monoštora i Bezdana: Šušnjar, Štrbac ("Veliká džombara"); istočni obod Subotičke peščare: depresija u Bukvaču; depresije Selevenjskih pustara Ekvivalentne zajednice: • Caricetum gracilis (Almquist 1929) R. Tx. 1937 • Caricetum gracilis R. Tx. 1937 salvinetosum natantis Parabučski, Butorac 1994 • Caricetum gracilis R. Tx. 1937 rumicetosum hydrolapathi Parabučski, Butorac, 1994 • Caricetum gracilis R. Tx. 1937 lysimachietosum vulgaris Parabučski, Butorac 1994 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 caricetosum gracilis R • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovič 1958 caricetosum gracilis R. Jovanovič 1965 • Caricetum acutiformis Rauer 1937 • Caricetum acutiformis-ripariae Soó (1927) 1969 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 caricetosum acutiformis R. Jov. 1965 135 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKaijuju cmaumuma... " • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovič 1958 caricetosum acutiformis R. Jovanovič 1965 • Caricetum gracilis-vulpinae Bal.-Tulač. 1963 • Caricetum vulpariae tip Jankovič et Tatič 1985 • Caricetum vulpinae Novinski 1927 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovič 1958 caricetosum vulpinae R. Jovanovič 1958 • Caricetum acutiformis-ripariae Soó (1927) 1969 caricetosum ripariae Soó 1973 • Caricetum ripariae Soó 1928 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovič 1958 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovič 1958 caricetosum ripariae R. Jovanovič 1965 • Caricetum rostratae tip R. Jovanovič 1983 • Caricetum rostratae-vesicariae W. Koch 1926 tip R. Jovanovič 1983 • Caricetum vesicariae Zólyomi 1931, Br.-BI. et Denis 1933 • Caricetum inflato-vesicariae W. Koch 1926 • Caricetum elatae W. Koch 1926 • Caricetum elatae W. Koch 1926 • Caricetum paniculatae tip D. Lakušič 1991 • Caricetum paniculatae Wang. 1916 • Eriophoro-Caricetum paniculatae R. Jov. 1983 • Lythro-Caricetum paniculatae Gajič 1989 • Sparganieto-Chlorocyperetum longi Horvatič 1934 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Alismaplantago-aquatica, Alopecuruspratensis, Althaea officinalis, Betula pendula, Butomus umbellatus, Caltha palustris, Carex acuta, Carex acutiformis, Carex distans, Carex elata, Carex goodenowii, Carex gracilis subsp. corynophora, Carex hirta, Carex lepidocarpa, Carex nigra, Carex paniculata, Carex riparia, Carex rostrata, Carex vesicaria, Carex vulpina, Cyperus longus, Drepanocladus exanulatus, Epilobium palustre, Equisetum limosum, Equisetum palustre, Euphorbia palustris, Galium elongatum, Galium palustre, Glyceria maxima, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Iris pseudacorus, Juncus articulatus, Juncus effusus, Leucojum aestivum, Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Myosotis palustris, Oenanthe aquatica, Oenanthe fistulosa, Phalaris arundinacea, Phragmites communis, Picea abies, Plagiothecium ruthei, Poa palustris, Polygonum amphibium subsp. terrestre, Polygonum hydropiper, Potentilla erecta, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Rorippa amphibia, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Schoenoplectus lacustris, Scirpus sylvaticus, Scutellaria galericulata, Senecio paludosus, Slum latifolium, Sparganium neglectum, Stachys palustris, Teucrium scordium, Typha angustifolia, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: BabiN955, BabiN971a, ButoB002, ButoB987, ButoB997, ButoB999a, ČanaM976, GajiM986, GajiM989, GajiM991, JovaR958, JovaR958, JovaR965, JovaR969a, JovaR971a, JovaR983a, JovaR983c, JovaR991, KojiM004, LakuD996, MišiV978, MišiV985b, MišiV994, PanjB983, ParaS985, ParaS986, ParaS989, ParaS994, RanďV002, RanďV988, RaušD980, SlavŽ940, ZupaM986 D5.21 Grupacije visokih šaševa spp. Opšte karakteristike: Gusto zbijene, 60 do 100 cm visoke, busenaste travolike formacije kojima fiziognomiju odreduju visoki šaševi , , , (= ), , , , , , (= ), ili , koji cesto grade tako guste sastojine da u njima nema dovoljno prostora za druge močvarne biljke. Ekologija: Obale rukavaca i bara na niskim položajima sa visokim vodostajem podzemnih voda preko cele godine. Prilikom plavljenja voda donese velikú količinu peska i mulja. Voda se zadržava do druge polovine juna, a nekad i duže. Stanište je veoma vlažno i kad se voda povuče. Zemljište je tipa vlažnog pseudogleja, zbijeno, teško i glinovito, na maloj dubini nepropusno za vodu. Nadmorská visina: 70-1250 m. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima 136 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Golija (Košaninovo jezero), Kopaonik, Tara, dolina Jasenice i Veliké Morave, dolina Južne Morave, Stará planina.(Temački manastir, Bukovica, Mirkovci i Nanin kladenac), Vlasinska visoravan, pored Moravice nedaleko od Sokobanje; Vojvodina: Obedskabara, jugozapadni Banat, jugozapadni Srem, donji tok reke Tise, Koviljski rit, Subotičko-Horgoška peščara, izmedu Bačkog Monoštora i Bezdana: Šušnjar, Štrbac ("Veliká džombara"); istočni obod Subotičke peščare: depresija u Bukvaču; depresije Selevenjskihpustara Ekvivalentne zajednice: • Caricetum gracilis (Almquist 1929) R. Tx. 1937 • Caricetum gracilis R. Tx. 1937 salvinetosum natantis Parabučski, Butorac 1994 • Caricetum gracilis R. Tx. 1937 rumicetosum hydrolapathi Parabučski, Butorac, 1994 • Caricetum gracilis R. Tx. 1937 lysimachietosum vulgaris Parabučski, Butorac 1994 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 caricetosum gracilis R • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovič 1958 caricetosum gracilis R. Jovanovič 1965 • Caricetum acutiformis Rauer 1937 • Caricetum acutiformis-ripariae Soó (1927) 1969 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 caricetosum acutiformis R. Jov. 1965 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovič 1958 caricetosum acutiformis R. Jovanovič 1965 • Caricetum gracilis-vulpinae Bal.-Tulač. 1963 • Caricetum vulpariae tip Jankovič et Tatič 1985 • Caricetum vulpinae Novinski 1927 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovič 1958 caricetosum vulpinae R. Jovanovič 1958 • Caricetum acutiformis-ripariae Soó (1927) 1969 caricetosum ripariae Soó 1973 • Caricetum ripariae Soó 1928 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovič 1958 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovič 1958 caricetosum ripariae R. Jovanovič 1965 • Caricetum rostratae tip R. Jovanovič 1983 • Caricetum rostratae-vesicariae W. Koch 1926 tip R. Jovanovič 1983 • Caricetum vesicariae Zólyomi 1931, Br.-BI. et Denis 1933 • Caricetum inflato-vesicariae W. Koch 1926 • Caricetum elatae W. Koch 1926 • Caricetum elatae W. Koch 1926 • Caricetum paniculatae tip D. Lakušič 1991 • Caricetum paniculatae Wang. 1916 • Eriophoro-Caricetum paniculatae R. Jov. 1983 • Lythro-Caricetum paniculatae Gajič 1989 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Alismaplantago-aquatica, Alopecuruspratensis, Althaea officinalis, Betula pendula, Butomus umbellatus, Caltha palustris, Carex acuta, Carex acutiformis, Carex distans, Carex elata, Carex goodenowii, Carex gracilis subsp. corynophora, Carex hirta, Carex lepidocarpa, Carex nigra, Carexpaniculata, Carex riparia, Carex rostrata, Carex vesicaria, Carex vulpina, Drepanocladus exanulatus, Epilobium palustre, Equisetum limosum, Equisetum palustre, Euphorbia palustris, Galium elongatum, Galium palustre, Glyceria maxima, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Iris pseudacorus, Juncus articulatus, Juncus effusus, Leucojum aestivum, Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Myosotis palustris, Oenanthe aquatica, Oenanthe fistulosa, Phalaris arundinacea, Phragmites communis, Picea abies, Plagiothecium ruthei, Poa palustris, Polygonum amphibium subsp. terrestre, Polygonum hydropiper, Potentilla erecta, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Rorippa amphibia, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Schoenoplectus lacustris, Scirpus sylvaticus, Scutellaria galericulata, Senecio paludosus, Sium latifolium, Stachys palustris, Teucrium scordium, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: BabiN955, BabiN971a, ButoB002, ButoB987, ButoB997, GajiM986, GajiM989, GajiM991, JovaR958, JovaR958, JovaR965, JovaR969a, JovaR971a, JovaR983a, JovaR983c, JovaR991, KojiM004, LakuD996, MišiV978, MišiV985b, MišiV994, PanjB983, ParaS985, ParaS986, ParaS989, ParaS994, RandV002, RandV002, RandV988, RaušD980, ZupaM986 D5.211 Grupacije i 137 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuíma.. Opšte karakteristike: Staništa razvijena pored manjih rečnih tokova u planinskim predelima, ali i u dolinama velikih reka, na kojima se razvija vegetacija u kojoj dominiraju vrste (= ) i , koje grade čisté sastojine u kojima gotovo da nema mesta za druge biljne vrste. Ekologija: Javljaju se na obalama vodotokova, gde predstavljaju prelaznu fazu od trščaka prema suvljim tipovima vegetacije. Nivo podzemnih voda je visok, zemljište je vlažno, muljevito i nikad ne presušuje. Nadmorská visina 100 do 1500 m. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Vlasinska visoravan i Vojvodina (donji tok reke Tise) U Srbiji verovatno čest tip zajednica na vlažnim staništima od nizije do planinskih predela. Fitocenološki su obradjene sastojine sa Vlasinske visoravani, Obedske bare, donjeg dela toka reke Tise u Vojvodini, dolina Jasenice i Veliké Morave, područja jugozapadnog Banata i jugozapadnog Srema. Ekvivalentne zajednice: • Caricetum gracilis (Almquist 1929) R. Tx. 1937 • Caricetum gracilis R. Tx. 1937 salvinetosum natantis Parabučski, Butorac 1994 • Caricetum gracilis R. Tx. 1937 rumicetosum hydrolapaťhi Parabučski, Butorac, 1994 • Caricetum gracilis R. Tx. 1937 lysimachietosum vulgaris Parabučski, Butorac 1994 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 caricetosum gracilis R • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovič 1958 caricetosum gracilis R. Jovanovič 1965 • Caricetum acutiformis Rauer 1937 • Caricetum acutiformis-ripariae Soó (1927) 1969 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 caricetosum acutiformis R. Jov. 1965 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovič 1958 caricetosum acutiformis R. Jovanovič 1965 • Caricetum gracilis-vulpinae Bal.-Tulač. 1963 Karakteristične vrste: Alismaplantago-aquatica, Carex acuta, Carex acutiformis, Carex riparia, Carex rostrata, Carex vulpina, Epilobium palustre, Equisetum limosum, Euphorbia palustris, Galium palustre, Glyceria maxima, Iris pseudacorus, Leucojum aestivum, Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Myosotis palustris, Oenanthe fistulosa, Polygonum hydropiper, Ranunculus repens, Rorippa amphibia, Schoenoplectus lacustris, Scutellaria galericulata, Senecio paludosus, Sium latifolium, Stachys palustris, Teucrium scordium Osnovna literatura: ButoB987, GajiM991, JovaR958, JovaR958, JovaR965, JovaR983a, KojiM004, ParaS986, ParaS989, ParaS994, RandV002, RaušD980, ZupaM986 D5.2111 grupaciie Opšte karakteristike: Staništa razvijena pored manjih rečnili tokova u planinskim predelima, ali i u dolinama velikih reka, na kojima se razvija vegetacija u kojoj dominira vrsta (= , = ), koja gradi čisté sastojine u kojima gotovo da nema mesta za druge biljne vrste. Ekologija: Javljaju se na obalama vodotokova, gde predstavljaju prelaznu fazu od trščaka prema suvljim tipovima vegetacije. Nivo podzemnih voda je visok, zemljište je vlažno, muljevito i nikad ne presušuje. Nadmorská visina 100 do 1500 m. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji čest tip zajednica na vlažnim staništima od nizije do planinskih predela. Fitocenološki su obradjene sastojine sa Vlasinske visoravani, Posavine (Predvorica, Makiš, Železník, Zabrež, Obedskabara), Podunavlja (Novi Ledinci, Rakovac, Petrovaradin-Sremski Karlovci, Dubovac, Dubovac-Palanka i Dubovac-Kovin) i donjeg dela toka reke Tise u Vojvodini. Ekvivalentne zajednice: • Caricetum gracilis (Almquist 1929) R. Tx. 1937 • Caricetum gracilis R. Tx. 1937 salvinetosum natantis Parabučski, Butorac 1994 • Caricetum gracilis R. Tx. 1937 rumicetosum hydrolapathi Parabučski, Butorac, 1994 • Caricetum gracilis R. Tx. 1937 lysimachietosum vulgaris Parabučski, Butorac 1994 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 caricetosum gracilis R • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovič 1958 caricetosum gracilis R. Jovanovič 1965 • Caricetum tricostatae-vulpinae H-ič 1930 • Caricetum tricostato-vulpinae Horvatič 1930 typicum Babič 1955 • Caricetum tricostato-vulpinae Horvatič 1930 equisetosum Babič 1955 • Caricetum gracilis-vulpinae Bal.-Tulač. 1963 Karakteristične vrste: Carex acuta, Carex riparia, Carex rostrata, Carex vulpina, Epilobium palustre, Equisetum limosum, Euphorbia palustris, Galium palustre, Gratiola officinalis, Leucojum aestivum, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Lythrum virgatum, Mentha aquatica, Orchis palustris, Ranunculus repens, Scutellaria galericulata, Senecio paludosus, Sium latifolium, Stachys palustris, Teucrium scordium STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 138 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuíma... " Osnovna literatura: BabiN955, CincT956, JovaR958, JovaR983a, KojiM004, ParaS989, ParaS994, RandV002 D5.2112 grupaciie Opšte karakteristike: Staništa razvijena pored manjih rečnili tokova u planinskim predelima, ali i u dolinama velikih reka, na kojima se razvija vegetacija u kojoj dominira vrsta . Ekologija: Javljaju se na obalama vodotokova, gde predstavljaju prelaznu fazu od tršéaka prema suvljim tipovima vegetacije. Nivo podzemnih voda je visok, zemljište je vlažno, muljevito i nikad ne presušuje. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji verovatno čest tip zajednica na vlažním staništima u nizijskim predelima. Fitocenološki su obradjene samo sastojine iz dolina Jasenice, dolina Veliké Morave, Obedske bare, jugozapadnog Banata i jugozapadnog Srema. Ekvivalentne zajednice: • Caricetum acutiformis Rauer 1937 • Caricetum acutiformis-ripariae Soó (1927) 1969 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 caricetosum acutiformis R. Jov. 1965 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovié 1958 caricetosum acutiformis R. Jovanovié 1965 Karakteristične vršte: Alisma plantago-aquatica, Carex acutiformis, Carex gracilis, Carex riparia, Carex vulpina, Euphorbia palustris, Glyceria maxima, Iris pseudacorus, Leucojum aestivum, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Myosotis palustris, Oenanthe fistulosa, Polygonum hydropiper, Ranunculus repens, Rorippa amphibia, Schoenoplectus lacustris, Sium latifolium, Stachys palustris, Teucrium scordium Osnovna literatura: ButoB987, GajiM991, JovaR958, JovaR965, JovaR983a, ParaS986, RaušD980, ZupaM986 D5.212 Grupaciie i Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 60 cm visoke, buzenaste travolike formacije kojima fiziognomiju odreduju vršte , ili . Ekologija: Zajednice razvijene na staništima sa visokim nivoom podzemne vode (na 15-20 cm ispod površine) koja se tokom proleča i jeseni razliva iz dubljih depresija i uvala i plavi zemljište. To su u stvari uzdužne depresije izmedu "greda" a mestimično zamočvarene šumske progale na staništima šumskih vrbovo-topolovih zajednica. Zemljište je tipa vlažnog pseudogleja, zbijeno, teško i glinovito, na maloj dubini nepropusno za vodu. Nadmorská visina 70-650 m. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: dolina Jasenice i Veliké Morave, dolina Južne Morave, Obedskabara, jugozapadni Banat, jugozapadni Srem, Temački manastir, Bukovica, Mirkovci i Nanin kladenac na Staroj planini. Ekvivalentne zajednice: • Caricetum vulpariae tip Jankovič et Tatič 1985 • Caricetum vulpinae Novinski 1927 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovič 1958 caricetosum vulpinae R. Jovanovič 1958 • Caricetum acutiformis-ripariae Soó (1927) 1969 caricetosum ripariae Soó 1973 • Caricetum ripariae Soó 1928 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovič 1958 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovič 1958 caricetosum ripariae R. Jovanovič 1965 Karakteristične vršte: Agrostis alba, Alisma plantago-aquatica, Alopecurus pratensis, Althaea officinalis, Butomus umbellatus, Caltha palustris, Carex acutiformis, Carex distans, Carex gracilis subsp. corynophora, Carex hirta, Carex riparia, Carex vulpina, Equisetum palustre, Galium elongatum, Glyceria maxima, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Iris pseudacorus, Juncus articulatus, Juncus effúsus, Leucojum aestivum, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Myosotis palustris, Oenanthe fistulosa, Polygonum hydropiper, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Rorippa amphibia, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Schoenoplectus lacustris, Scirpus sylvaticus, Sium latifolium, Stachys palustris, Teucrium scordium, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: ButoB987, GajiM991, JovaR958, JovaR965, JovaR983a, LakuD996, MišiV978, RandV988, RaušD980 D5.2121 buseniaci Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 60 cm visoke, buzenaste travolike formacije kojima fiziognomiju odreduje vrsta. 139 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y wiacucJMKauuju cmauuuima... " Ekologija: Zajednice razvijene u nizjiskim i brdskim predelima, na staništima sa visokim nivoom podzemne vode koja se tokom proleéa i jeseni razliva iz dubljih depresija i uvala i plavi zemljište tipa vlažnog pseudogleja. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Dolina Jasenice i Veliké Morave, dolina Južne Morave, Temački manastir, Bukovica, Mirkovci i Nanin kladenac na Staroj planini. Ekvivalentne zajednice: • Caricetum vulpariae tip Jankovié et Tatié 1985 • Caricetum vulpinae Novinski 1927 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovié 1958 caricetosum vulpinae R. Jovanovié 1958 Karakteristične vrste: Alisma plantago-aquatica, Carex distans, Carex riparia, Carex vulpina, Equisetum palustre, Heleocharis palustris, Juncus articulatus, Juncus effusus, Mentha aquatica, Oenanthe fistulosa, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: JovaR958, JovaR965, LakuD996, MišiV978 D5.2122 busenjaci Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 60 cm visoke, busenaste travolike formacije kojima fiziognomiju odreduju vrste . Ekologija: Zajednice razvijene u nizjiskim i brdskim predelima, na staništima sa visokim nivoom podzemne vode koja se tokom proleéa i jeseni razliva iz dubljih depresija i uvala i plavi zemljište tipa vlažnog pseudogleja. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa ovog tipa u Srbiji nisu zabeležena, ali postoji moguénost da se mogu javiti u nizijskim i brdskim područjima, na periodično plavljenim staništima u zoni vrbovo-toplovih šuma. D5.2123 grupaciie Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 60 cm visoke, buzenaste travolike formacije kojima fiziognomiju odreduju vrste . Ekologija: Zajednice razvijene na staništima sa visokim nivoom podzemne vode koja se tokom proleéa i jeseni razliva iz dubljih depresija i uvala i plavi zemljište tipa vlažnog pseudogleja. Nadmorská visina: 70-300 m. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: dolina Jasenice i Veliké Morave, dolina Južne Morave, Obedska bara, jugozapadni Banat, jugozapadni Srem Ekvivalentne zajednice: • Caricetum ripariae Soó 1928 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovié 1958 • Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovié 1958 caricetosum ripariae R. Jovanovié 1965 • Caricetum acutiformis-ripariae Soó (1927) 1969 caricetosum ripariae Soó 1973 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Alisma plantago-aquatica, Alopecurus pratensis, Althaea officinalis, Butomus umbellatus, Caltha palustris, Carex acutiformis, Carex gracilis subsp. coriophora, Carex hirta, Carex riparia, Carex vulpina, Euphorbia palustris, Galium elongatum, Glyceria maxima, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Iris pseudacorus, Juncus articulatus, Leucojum aestivum, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Myosotis palustris, Oenanthe fistulosa, Polygonům hydropiper, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Rorippa amphibia, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Schoenoplectus lacustris, Scirpus sylvaticus, Sium latifolium, Stachys palustris, Teucrium scordium, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: ButoB987, JovaR958, JovaR965, RaušD980 D5.213 Grupaciie i Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 80 cm visoke, busenaste travolike zajednice u kojima dominiraju vrste i . Ekologija: Zatresavljeni i večim delom godine poplavljeni tereni oko planinskih reka i potoka, oko vodenih basena. Nadmorská visina 80-1250 m. Geološki sastav: silikati. Opšte rasprostranjenje: srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Jugozapadni Srem, oko bara u severoistočnom Banatu, Banatsko i Sremsko Podunavlje, Rakovac, Vlasinska visoravan, Kopaonik Ekvivalentne zajednice: Caricetum rostratae tip R. Jovanovié 1983 Caricetum rostratae-vesicariae W. Koch 1926 tip R. Jovanovié 1983 Caricetum vesicariae Zólyomi 1931, Br.-BI. et Denis 1933 Caricetum inflato-vesicariae W. Koch 1926 Karakteristične vrste: Carex lepidocarpa, Carex nigra, Carex rostrata, Carex vesicaria, Galium palustre, Juncus effusus, Lythrum salicaria, Potentilla erecta Osnovna literatura: BabiN955, ParaS985, RandV002, RaušD980 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 140 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacucJMKauuju cmauuuíma... " D5.2131 grupacije Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 80 cm visoke, busenaste travolike zajednice u kojima dominira vrsta . Ekologija: Zatresavljeni i veéim delom godine poplavljeni tereni oko planinskih reka i potoka, oko vodenih basena. Nadmorská visina 80-1250 m. Geološki sastav: silikati. Opšte rasprostranjenje: srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa nisu zabeležene, medjutim postoji moguénost da se staništa ovog tipa javljaju i na području Srbije. Podatak o zajednici na Kopaoniku, nije potkrepljen fitocenološkim podacíma, tako daje moguée da se radi o zajednici tipa , koja je takodje zabeležena na Kopaoniku. Ekvivalentne zajednice: • Caricetum rostratae tip R. Jovanovič 1983 Osnovna literatura: LakuD996 D5.2132 grupacije Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 80 cm visoke, busenaste travolike zajednice u kojima dominira vrsta . Ekologija: Zatresavljeni i večim delom godine poplavljeni tereni oko planinskih reka i potoka, oko vodenih basena. Nadmorská visina 80-1250 m. Geološki sastav: silikati. Opšte rasprostranjenje: srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Jugozapadni Srem, oko bara u severoistočnom Banatu, Banatsko i Sremsko Podunavlje, Rakovac, Vlasinska visoravan, Kopaonik Ekvivalentne zajednice: • Caricetum rostratae-vesicariae W. Koch 1926 tip R. Jovanovič 1983 • Caricetum vesicariae Zólyomi 1931, Br.-Bl. et Denis 1933 • Caricetum inflato-vesicariae W. Koch 1926 Karakteristične vrste: Carex lepidocarpa, Carex nigra, Carex rostrata, Carex vesicaria, Galium palustre, Juncus effusus, Lythrum salicaria, Potentilla erecta Osnovna literatura: BabiN955, ParaS985, RandV002, RaušD980 D5.214 Bušeniaci Opšte karakteristike: Zbijena, do 100 cm visoka, busenasta travolika formacija čiju fiziognomiju odreduje vrsta , koja cesto gradi tako guste sastojine da u njima nema dovoljno prostora za druge biljne vrste, koje se pojavljuju sa pojedinačnim primercima. Ekologija: Obale rukavaca i bara na niskim položajima sa visokim vodostajem podzemnih voda preko cele godine. Prilikom plavljenja voda donese veliku količinu peská i mulja. Voda se zadržava do druge polovine juna, a nekad i duže. Stanište je veoma vlažno i kad se voda povuče. Nadmorská visina: 70-1250 m. Opšte rasprostranjenje: Srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina (Koviljski rit, Subotičko-Horgoška peščara, izmeduBačkog Monoštora i Bezdana: Šušnjar, Štrbac ("Veliká džombara"); istočni obod Subotičke peščare: depresija u Bukvaču; depresije Selevenjskihpustara), Vlasinska visoravan Ekvivalentne zajednice: Caricetum elatae W. Koch 1926 Caricetum elatae W. Koch 1926 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Carex elata, Carex riparia, Euphorbia palustris, Galium palustre, Iris pseudacorus, Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Myosotis palustris, Oenanthe aquatica, Phalaris arundinacea, Phragmites communis, Poa palustris, Polygonům amphibium subsp. terrestre, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Rorippa amphibia, Senecio paludosus, Sium latifolium Osnovna literatura: BabiN955, BabiN971a, ButoB002, ButoB997, GajiM986, GajiM986, ParaS986, RandV002 D5.215 Busenjaci Opšte karakteristike: Zbijena, do 100 cm visoka, busenasta travolika formacija čiju fiziognomiju odreduje vrsta , koja cesto gradi tako guste sastojine da u njima nema dovoljno prostora za druge biljne vrste, koje se pojavljuju sa pojedinačnim primercima. 141 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuima.. Ekologija: Voda se zadržava duži deo godine, a i kada se povuče stanište je jako vlažno. Razvija se u manjim ili večim depresijama, koje se vodom snabdevaju pomoču malih pritoka, ali i padavinama. Stanište je veoma vlažno i kad se voda povuče. Nadmorská visina: 900-1300 m. Opšte rasprostranjenje: srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Košaninovo jezero na Goliji, Vlasinska visoravan, Kopaonik, Tara Ekvivalentne zajednice: > Caricetum paniculatae tip D. Lakušič 1991 > Caricetum paniculatae Wang. 1916 > Eriophoro-Caricetum paniculatae R. Jov. 1983 i Lythro-Caricetum paniculatae Gajič 1989 Karakteristične vrste: Betulapendula, Carexgoodenowii, Carexpaniculata, Drepanodadus exanulatus, Galium palustre, Lythrum salicaria, Picea abies, Plagiothecium ruthei, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: GajiM989, JovaR969a, JovaR971a, JovaR991, KojiM004, MišiV985b, MišiV994, RandV002 D5.216 grupaciie Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 80 cm visoke, busenaste travolike zajednice u kojima dominira vrsta . Ekologija: Zatresavljeni i večim delom godine poplavljeni tereni oko nizijskih i brdskih reka i potoka i oko vodenih basena. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa nisu zabeležene, medjutim postoji mogučnost da se staništa ovog tipa javljaju i na području Srbije. D5.217 grupaciie Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 80 cm visoke, busenaste travolike zajednice u kojima dominira vrsta . Ekologija: Zatresavljeni i večim delom godine poplavljeni tereni oko nizijskih reka i potoka i oko vodenih basena. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa nisu fitocenološki obradjene, medjutim postoji mogučnost da se staništa ovog tipa javljaju i na području Srbije, pre svega u Vojvodini. Pored reke Moravice nedaleko od Sokobanje konstatované su sastojine koje bi se mogle uključiti u ovaj tip staništa. D5.218 buseniaci Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 90 cm visoke, busenaste travolike zajednice u kojima dominira vrsta . Ekologija: Zatresavljeni i večim delom godine poplavljeni tereni oko nizijskih do planinskih reka i potoka i oko vodenih basena. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa nisu zabeležene, medjutim postoji mogučnost da se staništa ovog tipa javljaju i na području Srbije. D5.219 buseniaci Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 100 cm visoke, busenaste travolike zajednice u kojima dominira vrsta (= ). Ekologija: Zatresavljeni i večim delom godine poplavljeni tereni oko planinskih reka i potoka i oko vodenih basena. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa nisu zabeležene, medjutim postoji mogučnost da se staništa ovog tipa javljaju i na području Srbije. D5.22 Grupaciie visokih šilieva . osim Opšte karakteristike: Emrezne do lm visoke, po pravilu potpuno zatvorene trávne formacije - trščaci, u kojima dominira peronjika i njoj srodne vrste. Fiziognomski, fitocenološki i íloristički veoma slično sa staništima tipa C3.253 - emerzne grupacije STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 142 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucJMKaijuju cmaumuma... " Ekologija: Staništa sa visokim nivoom podzemne vode, koja ne presušuju ni tokom leta, ali nikada sa dužim zadržavanjem slobodne stajače vode. Opšte rasprostranjenje: srednja Evropa, Mediteran Rasprostranjenje u Srbiji: Aleksandrovac i Kumarevski virovi kod Vranja Karakteristične vrste: Cyperus longus, Sparganium neglectum, Typha angustifolia Osnovna literatura: SlavZ940 D5.220 busenjaci Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 100 cm visoke, busenaste travolike zajednice u kojima dominira vrsta . Ekologija: Zatresavljeni i večim delom godine poplavljeni tereni oko reka i potoka i oko vodenih basena, od nizija do visokoplaninskih predela. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa nisu zabeležene, medjutim postoji mogučnost da se staništa ovog tipa javljaju i na podiučju Srbije. D5.24 Možvarne grupaciie Opšte karakteristike: Guste do 1.5 m visoke, flrostički siromašne, cesto potpuno zatvorene trávne formacije - trščaci, u kojima dominira vrsta . Fiziognomski, fitocenološki i floristički veoma slično sa staništima tipa C3.28 - grupacije na obalama vodenih basena Ekologija: Staništa sa visokim nivoom podzemne vode, koja ne presušuju ni tokom leta, ali nikada sa dužim zadržavanjem slobodne stajače vode. Opšte rasprostranjenje: srednja Evropa, Mediteran Rasprostranjenje u Srbiji: Iako do sada nije zabeležen, ipak postoji mogučnost da se ovaj tip staništa može nači na području Srbije. Prema Čanku (1976) vrsta je široko rasprostranjena u Srbiji, medjutim prema savremenim podacima (Butorac 1999) vrsta spadá u grupu krajnje ugroženih taksona koji su gotovo sigurno potpuno iščezli iz Vojvodine, a preostale populacije se javljaju samo na Tari (Ornice) i u klisuri Jerme u jugositočnoj Srbiji. Osnovna literatura: ButoB999a, ČanaM976a D5.3 Ritovi u kojima dominira ili druge visoke site spp. Opšte karakteristike: Gusto zbijena, do 60 cm visoka, zeljaste zajednice u kojima dominiraju visoke vrste roda (, , ) i prateča vegetacij a. Ekologija: Prírodné i veštačke depresije i podvirke u plavnim područjima reka, nešto dalje od rečnog korita, kod kojih vlažnost unekoliko koleba. U proleče podzemná voda izbija na površinu i udružena sa površinskom vodom uslovljava velikú vlažnost. U leto nivo podzemne vode se spušta, a površinski sloj se isušuje. Mineralno barsko zemljište i glinoviti aluvijum; teškog mehaničkog sastava, u dubljim slojevima nepropusno jer je frakcija ukupne gline veliká, mnogo veča od frakcije ukupnog peska. Humusom bogata zemljišta, a pH oko 8 u rečnim dolinama, a oko 7 u brdskom području Opšte rasprostranjenje: palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: Západná Morava, Sremski lesni plato, okolina Kragujevca, Vršački breg, Temački manastir, Bukovica, Mirkovci i Nanin kladenac na Staroj planini Ekvivalentne zajednice: • Agrostio-Juncetum effusi T. Cincovič 1959 • Junco-Caricetum vulpinae Danon et Blaženčič 1978 • Junco articulatae-Caricetum vulpinae Danon et Blaž. 1978 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Alismaplantago-aquatica, Carex distans, Carex vulpina, Equisetum palustre, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Juncus articulatus, Juncus effusus, Juncus inflexus, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Oenanthe fistulosa, Oenanthe fistulosa, Poa trivialis, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Ranunculus sardous, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: ButoB989, CincT959, MišiV978, VeljV967b, VučkM988 D6 Kopneni slani i brakični ritovi i trščaci 143 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKaijuju cmaumuma... " Opšte karakteristike: Staništa na kojima se razvija vegetacija brakičnih voda (slatinská barska vegetacija) kojoj fiziognomiju odreduju vrste Juncus gerardi, Carex distans i Carex divisa ili neplavljeni trščaci nastali na površinama koje su dugo bile pod slanom vodom. Ekologija: Staništa sa visokim nivoom podzemne vode, koja ne presušuju ni tokom leta ili su dugo bila pod slanom vodom. Zemljište je uvek zaslanjeno. Opšte rasprostranjenje: srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina, slatine južne Srbije Osnovna literatura: SlavŽ948 D6 Kopneni slani i brakični ritovi i trščaci Topogena i soligena staništa koja se snabdevaju slanom ili brakičnom vodom (>0,5 delova na tonu soli), bez otvorene slobodne vode, u kojima dominira několiko vrsta visokih helofita (biljke ukorenjene ispod vodene površine ali sa emerznim vazdušnim izdancima). Važno je da su trščaci i vlažni busenjaci litoralne zóne (pojasevi obično uži od 5 m širine) koji su ukorenjeni u otvorenoj slanoj vodi u zajednici sa drugim akvatičnim vrstama kategorisani pod C3. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 144 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " D6.1 Kopneni slani ritovi Opšte karakteristike: Manje-više gusto zbijene 30 do 60 cm visoke travolike formacije, u kojima dominiraju busenaste vrste , , ili otvorene, niske 10-30 cm visoke, busenaste zeljaste zajednice na veoma slanim povremeno vlažnim staništima u kojima dominiraju jednogodišnje sukulentne vrste , , i . Zajedniciama u fazi cvetanja izgled cesto odredjuje vrsta . Zajednice se razvijaju na ivicama večih udubljenja, u obliku uzanog pojasa koji je u proleče uvek pod vodom, a preko leta dovoljno vlažan da čitavo stanište ima barski izgled. Ekologija: Vlažnost jako izražena, najslanija plavljena zemljišta tipa solončaka, rede solončakastog solonjeca ili je podloga slabo zaslanjena sa težim mehaničkim sastavom zemljišta koji je tipičan za barska zemljišta. Opšte rasprostranjenje: Nemorálna zona zapadne i centrálne Evropě, posebno Panónska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: slatine oko Prokuplja, Bresničička, Lalinačka i Oblačinska slatina u podnožju Jastrebca, Aleksandrovačka slatina kod Vranja; Vojvodina: ograničenog rasprostranjenja u Banatu i Bačkoj - Slano Kopovo (izmedu Novog Bečeja i Novog Miloševa), Rusanda (izmedu Melenaca i Kumana), Banatski Despotovac- Deračka bara, Boka, Perlez, Bočar, Sanad, Senta, Kanjiža, Martonoš, Selevenjske pustare kodHorgoša, Gakovo, Stanišič, Bezdan, Sombor, Kovilj, okolina Ruskog Krstura i Kruščiča. Ekvivalentne zajednice: Junco-Scorzoneretum parviflorae Wendelberger 1943 Scorzonere parviflorae-Juncetum gerardi (Wenzl. 1934) Wendelberger (1943) 1950 Caricetum divisae Slavnič 1948 Agrostio-Caricetum distantis (Rapes 1927) Soó 1930 asteretosum Bodr. 1964 Agrostio-Caricetum distantis (Rapes 1927) Soó 1930 Agrostio-Caricetum distantis (Rapes. 1927) Soó 1930 typicum Bodrogkôzy 1964 Carex distans-Taraxacum bessarabicum Wendelberger 1943. 1950 Salicornietum europaeae hungaricum Soó 1927 Salicornietum europaeae hungaricum Soó 1927 typicum (salicornietosum) Soó 1927, 1964 Salicornietum europaeae hungaricum Soó 1927 = Salicornietum prostratae Soó (1927) 1964 tj. SR-COD 220101-01=220101-02 Salicornietum europaeae Soó 1927 Salicornietum prostratae Soó (1924) 1964 Salicornietum prostratae Soó (1924) 1964 spergularietosum marginatae Čapakovič 1984 Salsoletum sodae Slavnič (1939) 1948 Salicornieto- Suaedetum maritimae continentale Kneževič et Boža p.p. 1988 Saudetum pannonicae Wend. 1943 Saudetum pannonicae Wend. 1943 asteretosum pannonicae Čapakovič 1984 Saudetum pannonicae Wend. 1943 bolboshoenetosum maritimae Čapakovič 1984 Saudetum pannonicae Wend. 1943 spergularietosum mediae Vučkovič 1985 Suaedeto-Kochietum prostratae prov. Kneževič, Boža, 1988 Suaedetum maritimae pannonicum (Soó 1927 ) corr. Vučkovič R. 1983 Suaedetum maritimae pannonicum (Soó 1927 ) corr. Vučkovič R. 1983 asteretosum pannonicae Čapakovič 1984= ne SR-COD 220101-06 Suaedetum maritimae pannonicum (Soó 1927 ) corr. Vučkovič R. 1983 bolboschoenetosum maritimae Čapakoviči 1984=ne SR-COD 220101-05 Suaedetum maritimae pannonicum (Soó 1927 ) corr. Vučkovič R. 1983 spergularietosum mediae R. Vučk. 1985 Suaedetum maritimae pannonicum (Soó 1927 ) corr. Vučkovič R. 1983 typicum Bodrogk. 1966 Suaedetum maritimae Soó 1927 u SR-COD 220101-04= Suaedetum pannonicae (Soó 1927 ) Wendelberger 1943. 145 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmaumuma.. Karakteristične vrste: Agrostis alba, Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Atriplex littoralis, Bolboschoenus maritimus, Bromus mollis, Camphorosma annua, Carex distans, Carex divisa, Crypsis aculeata, Cynodon dactylon, Festuca pseudovina, Heleocharis palustris, Heleochloa schoenoides, Hordeum maritimum subsp. gussoneanum, Juncus compressus, Juncus gerardi, Lotus tenuis, Plantago schwarzenbergiana, Podospermum canum, Puccinellia limosa, Salicornia europaea, Salsola soda, Scorzonera parviflora, Spergularia marginata, Spergularia media, Statice gmelinii, Suaeda maritima, Suaeda maritima subsp. pannonica, Taraxacum serotinum subsp. bessarabicum, Trifolium fragiferum, Trifolium pratense, Trifolium repens Osnovna literatura: KabiD985, KnežA979, KnežA980, KnežA987, KnežA988, KnežA990, KnežA990a, KojiM998, KojiM998, KujuM980, ParaS982, ParaS986, RanďVOOO, SlavŽ948, VučkR983, VučkR985 D6.12 Unutar Evropski slani ritovi sa grupaciiama i Opšte karakteristike: Manje-više gusto zbijene 30 do 50 cm visoke travolike formacije, u kojima dominira vrsta , a izgled zajednici u fazi cvetanja odredjuje . Zajednice se razvijaju na ivicama večih udubljenja, u obliku uzanog pojasa koji je u proleče uvek pod vodom, a preko leta dovoljno vlažan da čitavo stanište ima barski izgled. Ekologija: Vlažnost jako izražena, podloga je slabo zaslanjena sa težim mehaničkim sastavom zemljišta koji je tipičan za barska zemljišta. Opšte rasprostranjenje: Nemorálna zona zapadne i centrálne Evropě, posebno Panónska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina (Bačka i Banat) Ekvivalentne zajednice: • Junco-Scorzoneretumparviflorae Wendelberger 1943 • Scorzonere parviflorae-Juncetum gerardi (Wenzl. 1934) Wendelberger (1943) 1950 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Heleocharis palustris, Juncus compressus, Juncus gerardi, Lotus tenuis, Scorzonera parviflora, Trifolium fragiferum Osnovna literatura: SlavZ948 D6.16 Unutar centralnoevropski i anatoliiski busenjaci sa . . i Opšte karakteristike: Otvorne, niske 10-30 cm visoke, busenaste zeljaste zajednice naveoma slanim povremeno vlažnim staništima u kojima dominiraju jednogodišnje sukulentne vrste , , i . Ekologija: Najslanija plavljena zemljišta tipa solončaka, rede solončakastog solonjeca. Opšte rasprostranjenje: Centralno Evroazijska i Irano-Anatolijska stepska i polupustinjska područja. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: ograničenog rasprostranjenja u Banatu i Bačkoj - Slano Kopovo (izmedu Novog Bečeja i Novog Miloševa), Rusanda (izmedu Melenaca i Kumana), Banatski Despotovac- Deračkabara, Boka, Perlez, Bočar, Sanad, Senta, Kanjiža, Martonoš, Selevenjske pustare kodHorgoša, Gakovo, Stanišič, Bezdan, Sombor, Kovilj. Ekvivalentne zajednice: Salicornietum europaeae hungaricum Soó 1927 Salicornietum europaeae hungaricum Soó 1927 typicum (salicornietosum) Soó 1927, 1964 Salicornietum europaeae hungaricum Soó 1927 = Salicornietum prostratae Soó (1927) 1964 tj. SR-COD 220101-01=220101-02 Salicornietum europaeae Soó 1927 Salicornietum prostratae Soó (1924) 1964 Salicornietum prostratae Soó (1924) 1964 spergularietosum marginatae Čapakovič 1984 Salsoletum sodae Slavnič (1939) 1948 Salicornieto- Suaedetum maritimae continentale Kneževič et Boža p.p. 1988 Saudetum pannonicae Wend. 1943 Saudetum pannonicae Wend. 1943 asteretosum pannonicae Čapakovič 1984 Saudetum pannonicae Wend. 1943 bolboshoenetosum maritimae Čapakovič 1984 Saudetum pannonicae Wend. 1943 spergularietosum mediae Vučkovič 1985 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 146 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Suaedeto-Kochietum prostratae prov. Kneževič, Boža, 1988 • Suaedetum maritimae pannonicum (Soó 1927 ) corr. Vučkovič R. 1983 • Suaedetum maritimae pannonicum (Soó 1927 ) corr. Vučkovič R. 1983 asteretosum pannonicae Čapakovičl984= ne SR-COD 220101-06 • Suaedetum maritimae pannonicum (Soó 1927 ) corr. Vučkovič R. 1983 bolboschoenetosum maritimae Čapakoviči 1984=ne SR-COD 220101-05 • Suaedetum maritimae pannonicum (Soó 1927 ) corr. Vučkovič R. 1983 spergularietosum mediae R. Vučk. 1985 • Suaedetum maritimae pannonicum (Soó 1927 ) corr. Vučkovič R. 1983 typicum Bodrogk. 1966 • Suaedetum maritimae Soó 1927 • u SR-COD 220101-04= Suaedetum pannonicae (Soó 1927 ) Wendeiberger 1943. Karakteristične vrste: Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Atriplex littoralis, Bolboschoenus maritimus, Camphorosma annua, Crypsis aculeata, Heleochloa schoenoides, Puccinellia limosa, Salicornia europaea, Salsola soda, Spergularia marginata, Spergularia media, Statice gmelinii, Suaeda maritima, Suaeda maritima subsp. pannonica Osnovna literatura: KnežA987, KnežA988, KnežA990, KnežA990a, KojiM998, ParaS986, SlavŽ948, SlavŽ948, VučkR983, VučkR985 D6.161 Panónski bušeni aci Opšte karakteristike: Otvorne, niske 10-20 cm visoke, busenaste zeljaste zajednice na veoma slanim povremeno vlažnim staništima u kojima dominira jednogodišnja sukulentna vrsta . Ekologija: Najslanija plavljena zemljišta tipa solončaka, rede solončakastog solonjeca. Opšte rasprostranjenje: Centralno Evroazijska i Irano-Anatolijska stepska i polupustinjska područja. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Slano Kopovo (izmedu Novog Bečeja i Novog Miloševa), Senta i Martanoš u Bačkoj, Dragutinovo i Vranjevo u Banatu. Ekvivalentne zajednice: • Salicornietum europaeae hungaricum Soó 1927 • Salicornietum europaeae hungaricum Soó 1927 typicum (salicornietosum) Soó 1927, 1964 • Salicornietum europaeae hungaricum Soó 1927 = Salicornietum prostratae Soó (1927) 1964 tj. SR-COD 220101-01=220101-02 • Salicornietum europaeae Soó 1927 • Salicornietum prostratae Soó (1924) 1964 • Salicornietum prostratae Soó (1924) 1964 spergularietosum marginatae Capakovič 1984 Karakteristične vrste: Crypsis aculeata, Salicornia europaea, Spergularia marginata Osnovna literatura: KnežA988, KnežA990, KojiM998, ParaS986, SlavŽ948, SlavŽ948, VučkR985 D6.162 Panónske zajednice Opšte karakteristike: Otvorne, niske 10-30 cm visoke, busenaste zeljaste zajednice na veoma slanim povremeno vlažnim staništima u kojima dominira jednogodišnja sukulentna vrsta . Ekologija: Najslanija plavljena zemljišta tipa solončaka, rede solončakastog solonjeca. Opšte rasprostranjenje: Centralno Evroazijska i Irano-Anatolijska stepska i polupustinjska područja. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: severni deo Bačke i Banata, uglavnom obe obale Tise od Starog Bečeja do madarske granice Ekvivalentne zajednice: Salsoletum sodae Slavnič (1939) 1948 Karakteristične vrste: Atriplex littoralis, Heleochloa schoenoides, Salsola soda Osnovna literatura: SlavZ948 D6.163 Panónski bušeni aci Opšte karakteristike: Otvorne, niske 10-30 cm visoke, busenaste zeljaste zajednice na veoma slanim povremeno vlažnim staništima u kojima dominiraju jednogodišnje sukulentne vrste i . Ekologija: Najslanija plavljena zemljišta tipa solončaka, rede solončakastog solonjeca. Opšte rasprostranjenje: Centralno Evroazijska i Irano-Anatolijska stepska i polupustinjska područja. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: ograničenog rasprostranjenja u Banatu i Bačkoj - Slano Kopovo (izmedu Novog Bečeja i Novog Miloševa), Rusanda (izmedu Melenaca i Kumana), Banatski Despotovac- 147 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMewoiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. Deračkabara, Boka, Perlez, Bočar, Sanad, Senta, Kanjiža, Martonoš, Selevenjske pustare kod Horgoša, Gakovo, Stanišič, Bezdan, Sombor, Kovilj. Ekvivalentne zajednice: • Salicornieto- Suaedetum maritimae continentale Kneževič et Boža p.p. 1988 • Saudetum pannonicae Wend. 1943 • Saudetum pannonicae Wend. 1943 asteretosum pannonicae Capakovič 1984 • Saudetum pannonicae Wend. 1943 bolboshoenetosum maritimae Capakovič 1984 • Saudetum pannonicae Wend. 1943 spergularietosum mediae Vučkovič 1985 • Suaedeto-Kochietum prostratae prov. Kneževič, Boža, 1988 • Suaedetum maritimae pannonicum (Soó 1927 ) corr. Vučkovič R. 1983 • Suaedetum maritimae pannonicum (Soó 1927 ) corr. Vučkovič R. 1983 asteretosum pannonicae Čapakovičl984= ne SR-COD 220101-06 • Suaedetum maritimae pannonicum (Soó 1927 ) corr. Vučkovič R. 1983 bolboschoenetosum maritimae Čapakoviči 1984=ne SR-COD 220101-05 • Suaedetum maritimae pannonicum (Soó 1927 ) corr. Vučkovič R. 1983 spergularieto sum mediae R. Vučk. 1985 • Suaedetum maritimae pannonicum (Soó 1927 ) corr. Vučkovič R. 1983 typicum Bodrogk. 1966 • Suaedetum maritimae Soó 1927 u SR-COD 220101-04= Suaedetum pannonicae (Soó 1927 ) Wendelberger 1943. Karakteristične vrste: Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Atriplex littoralis, Bolboschoenus maritimus, Camphorosma annua, Crypsis aculeata, Puccinellia limosa, Spergularia media, Statice gmelinii, Suaeda maritima, Suaeda maritima subsp. pannonica Osnovna literatura: KnežA987, KnežA988, KnežA990, KnežA990a, KojiM998, ParaS986, SlavŽ948, VučkR983, VučkR985 D6.17 Unutar Evropski slani ritovi sa grupacijama Opšte karakteristike: Manje-više gusto zbijene 40 do 60 cm visoke travolike ritske formacije, u kojima dominira vrsta . Ekologija: Vlažnost jako izražena, podloga je slabo zaslanjena sa težim mehaničkim sastavom zemljišta koji je tipičan za barska zemljišta. Opšte rasprostranjenje: Srednja Evropa, a posebno Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Bačka, slatine oko Prokuplja, Bresničička, Lalinačka i Oblačinska slatina u podnožju Jastrebca, Aleksandrovačka slatina kod Vranja. Ekvivalentne zajednice: • Caricetum divisae Slavnič 1948 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Carex divisa, Trifolium fragiferum Osnovna literatura: RandVOOO, SlavŽ948 D6.18 Unutar Evropski slani ritovi sa grupacijama Opšte karakteristike: Manje-više gusto zbijene 40 do 60 cm visoke travolike ritske formacije, u kojima dominira vrsta . Ekologija: Uměřeno zaslanjena zemljišta u proleče izložena poplavama. Opšte rasprostranjenje: Srednja Evropa, a posebno Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Okolina Ruskog Krstura i Kruščiča, Banat i Bačka, slatine oko Prokuplja, Bresničička, Lalinačka i Oblačinska slatina u podnožju Jastrebca, Aleksandrovačka slatina kod Vranja. Ekvivalentne zajednice: • Agrostio-Caricetum distantis (Rapes 1927) Soó 1930 asteretosum Bodr. 1964 • Agrostio-Caricetum distantis (Rapes 1927) Soó 1930 • Agrostio-Caricetum distantis (Rapes. 1927) Soó 1930 typicum Bodrogközy 1964 • Carex distans-Taraxacumbessarabicum Wendelberger 1943. 1950 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Aster tripolium subsp. pannonicus, Bromus mollis, Carex distans, Cynodon dactylon, Festuca pseudovina, Heleocharis palustris, Hordeum maritimum subsp. gussoneanum, Juncus gerardi, Lotus tenuis, Plantago schwarzenbergiana, Podospermum canum, Puccinellia limosa, Taraxacum serotinum subsp. bessarabicum, Trifolium fragiferum, Trifolium pratense, Trifolium repens STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima 148 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Osnovna literatura: KabiD985, KnežA979, KnežA980, KnežA990, KojiM998, KujuM980, ParaS982, ParaS986, RandVOOO, SlavŽ948 D6.2 Koponene slané i brakične siromašne grupacije helofita obično bez slobodno staiače vode Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 3 m visoke, neplavljene travné formacije - trščaci, u kojima dominiraju visoke helofite. Zajednice razvijene na mestima koja su bila pod slanom vodom ili na drugim slanim zemljištima. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki neistražen tip staništa u Srbiji. Zajednice ovog tipa sigurno su prisutne u Vojvodini i na slatinama južne Srbije u dolinama Veliké i Južne Morave. Karakteristične vrste: Agrostis stolonifera, Alopecurus geniculatus, Beckmannia eruciformis, Oenanthe silaifolia, Phragmites australis, Rorippa kerneri Osnovna literatura: JovaR958, KnežA980, RandV988, SlavŽ948 D6.21 Suve halofilne grupacije trske Opšte karakteristike: Gusto zbijene, do 3 m visoke, neplavljene travné formacije - trščaci, u kojima dominacijom obična trska nastale na mestima koja su bila pod slanom vodom ili na drugim slanim zemljištima. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki neistražen tip staništa u Srbiji. Zajednice ovog tipa sigurno su prisutne u Vojvodini i na slatinama južne Srbije u dolinama Veliké i Južne Morave. Karakteristične vrste: Phragmites australis 149 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. E TRÁVNA STANIŠTA I STANIŠTA VISOKIH ZELENI Neobalna staništa (misii se na morské obale !) koja su suva ili sezonski vlažná (plavljenje u toku koga se formira vodena površina iznad zemljišta traje manje od šest meseci) sa više od 30 % vegetacijskog pokrivača. Dominantná vegetacija je zeljasta ili nešumska vegetacija (uključujuči zajednice u kojima dominiraju mahovine, lišajevi, paprati ili busenovi vaskularnih biljaka). Takodje uključuju raštrakano šumovite travnaté površine sa pokrovnošču drveča od 5-10 %. Uključuju sukcesivne korovske zajednice i održavane travnaté površine kao polja za rekreaciju ili travnjake. Ne uključuju redovno krčena staništa u kojima dominira zeljasta vegetacija (npr. obradive površine). El Suve trávne formacije Staništa sa više od 30 % biljnog pokrivača, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastih biljaka, pre svega tráva (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea i Juncaceae), ali takodje i od briofita i lišajeva. Staništa se nalaze na izrazito suvim terenima ispod gornje šumske granice, u okviru planinske, brdské i nizijske zone. Ell Otvorená termofilna pionirska vegetacija na peskovitom ili kamenitom tlu Opšte karakteristike: Niske, otvorene, termofilne zeljaste, floristički siromašne zajednice sa dominacijom sukulenata (, i spp.), terofita (, ) ili redje višegodišnjih tráva (), koje po pravdu prate broj ne efemere i efemeroide. Ekologija: Zajednice se razvijaju na veoma oskudnom peskovitom ili kamenitom tlu, na malim humkama izgradenim od krhotina stena, u brdskom, planinskom i visokoplaninskom regionu; ili zajednice naseljavaju otvorená, topia i sušna staništa na eolskom pesku. Inicijalna zemljišta na oba tipa podloge su bogata kalcijum karbonátom od same površine pa su izraženo ili slabo alkalne reakcije. Staništa se javljaju na visinama izmedju 30 i 1800 m, u području različitih varijanti kontinentálne, umereno-kontinentalne i planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Subokeanska, umerena, borealna ili submediteranska klimatska područja zapadne, centrálne i jugoistočne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina, Radan, klisura reke Pčinje, Ramska (ili Ramsko-Zatonjska) peščara, Golubačka peščara, Požežanska peščara, Kladovska peščara, Radujevačka peščara: Vojvodina: Subotičko-horgoška peščara, Deliblatska peščara. Ekvivalentne zajednice: • Jovibarbo heuffelii-Sempervivetum zeleborii V. Randj. & G. Tomovič • Sedo-Sempervivetum erythraei V. Randj. • Scillo autumnalae-Sedetum stefco V. Randj. & B. Zlatkovič • Alysseto-Festucetum vaginatae Stjepanovič-Veseličič 1953 • Alysseto-Festucetum vaginatae Stjepanovič-Veseličič 1953 • Alysso-Festucetum vaginatae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Festucetum vaginatae danubiale Soó 1929 • Festucetum vaginatae danubiale Soó 1929 festucetosum vaginatae (Mag. 1933) Soó 1955 • Festucetum vaginatae danubiale Soó 1929 fumanetosum (Mag. 1933) Soó 1959 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 150 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMemaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Festucetum vaginatae danubiale Soó 1929 salicetosum rosmarinifoliae (Mag. 1933) Soó 1955 • Festucetum vaginatae danubiale Soó 1929 stipetosumjoannis Soó (1929) 1959 • Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovič-Veseličič 1956 fumanetosum L. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovič-Veseličič 1956 muscetosumL. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovič-Veseličič 1956 stipetosumjoanis L. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae deliblaticum Stjepanovič-Veseličič 1953 typicum Stjep.-Vesel. 53 • Festucetum vaginatae kladovense L. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae kladovense Stjepanovič-Veseličič 1956 typicum Stjep.-Vesel. 56 • Festucetum vaginatae mixtum Gajič 1986 salicetosum rosmarinifoliae (Mag. 1933) Soó 1955 • Festucetum vaginatae mixtum Gajič 1986 calamagrostetosum Gaj. 86 • Festucetum vaginatae mixtum Gajič 1986 cladonietosum foliaceae Gaj. 86 • Festucetum vaginatae mixtum Gajič 1986 salicetum rosmarinifoliae (Magyar) Soó • Festucetum vaginatae mixtum Gajič 1986 stypetosum sabulosae Gaj. 86 • Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovič-Veseličič 1956 fumanetosum L. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovič-Veseličič 1956 stipetosumjoanis L. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae ramo-požežense Stjep.-Vesel. 1956 typicum Stjep.-Vesel. 56 • Corispermeto-Polygonetum arenariae L. Stjepanovič-Veseličič 1952 • Corynephoro-Festucetum vaginatae croaticum Soklič 1943 Karakteristične vršte: Agrostis rupestris, Alyssum alyssoides, Alyssum montanum subsp. gmelinii, Andropogon ischaemum, Arenaria serpyllifolia, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Barbula ruralis, Centaurea arenaria, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Colchicum arenarium, Corispermum nitidum, Corynephorus canescens, Crocus variegatus, Cynodon dactylon, Dianthus moesiacus, Eryngium campestre, Euphorbia seguierana, Festuca airoides, Festuca vaginata, Fumana procumbens, Jovibarba heuffelii, Koeleria glauca, Lichenes sp., Poa bulbosa, Polygonum arenarium, Scilla autumnalis, Sedum annuum, Sedum stefco, Sempervivum erythraeum, Sempervivum zeleborii, Silene conica, Silene otites, Stipa capillata, Thymus glabrescens, Thymus serpyllum subsp. serpyllum, Thymus vandasii, Tragopogon floccosus Osnovna literatura: ButoB993d, ButoB002, ButoB999, GajiM986, HorvI974, ParaS986, ParaS986c, RandV003, SoklI943, SooR973, StjeL953, StjeL956, ZupaM986 El. 11 Euro-sibirske zeliaste zaiednice na krhotinama stenja Opšte karakteristike: Otvorene, termofilne niske zeljaste zajednice sa dominacijom sukulentnih , i vrsta, koje po pravilu prate brojne efemere i efemeroide. Ekologija: Zajednice se razvijaju na veoma oskudnom peskovitom ili kamenitom tlu, na malim humkama izgradenim od krhotina stena, u brdskom, planinskom i visokoplaninskom regionu, na nadmorskim visinama od 300 do 1800 m.. Na ovim staništima su jako izraženi pročeši erozije i usitnjavanja stena. Opšte rasprostranjenje: Západná i Srednja Evropa, fragmentarno i u istočnoj i jugoistočnoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Veravatno šire rasprostranjen tip staništa koji je u Srbiji veoma slabo istražen. Oskudni podaci poztoje za lokalitete: Stará planina, Radan, klisura reke Pčinje. Ekvivalentne zajednice: • Jovibarbo heuffelii- Sempervivetum zeleborii V. Randj. & G. Tomovič • Sedo-Sempervivetum erythraei V. Randj. • Scillo autumnalae-Sedetum stefco V. Randj. & B. Zlatkovič 151 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. Karakteristične vrste: Agrostis rupestris, Dianthus moesiacus, Festuca airoides, Jovibarba heuffelii, Scilla autumnalis, Sedum annuum, Sedum stefco, Sempervivum erythraeum, Sempervivum zeleborii, Thymus vandasii Osnovna literatura: RanďV003 El.Ill Zajednice i na krhotinama stenia Opšte karakteristike: Jako eksponirane krhotine stena, koje grade karakteristične humke unutar planinskih i visokoplaninskih pašnjaka, na kojima se razvija niska otvorená zeljasta vegetacija kojoj fiziognomiju odreduju čuvarkuče , i . Ekologija: Staništa sa veoma oskudnim zemljišnim pokrivačem, na crvenim permskim peščarima ili andezitima, na nadmorskim visinama od 1000 do 1800 m. Opšte rasprostranjenje: Západná i Srednja Evropa, Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Stará planina, Radan Ekvivalentne zajednice: » Jovibarbo heuffelii-Sempervivetum zeleborii V. Randj. & G. Tomovič » Sedo-Sempervivetum erythraei V. Randj. Karakteristične vrste: Agrostis rupestris, Dianthus moesiacus, Festuca airoides, Jovibarba heuffelii, Sedum annuum, Sempervivum erythraeum, Sempervivum zeleborii, Thymus vandasii Osnovna literatura: RandV003 El. 112 Zajednice na krhotinama stenia Opšte karakteristike: Krhotine stena u podnožju večih kamenih bloková na andezitima, na kojima se razvija niska otvorená zeljasta vegetacija kojoj fiziognomiju odreduje vrsta . Ekologija: Staništa sa veoma oskudnim zemljišnim pokrivačem, na andezitima, na nadmorskim visinama od 300 do 1000 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Radan, klisura reke Pčinje Ekvivalentne zajednice: » Scillo autumnalae-Sedetum stefco V. Randj. & B. Zlatkovič Karakteristične vrste: Scilla autumnalis, Sedum stefco Osnovna literatura: RandV003 El. 12 Euro-sibirske zeliaste zajednice na krečnjačkompesku Opšte karakteristike: Pionirske zajednice se razvijaju kako na peskovitim staništima koja nemajú izražen dinski reljef (Kladovska peščara na primer i peščarske čistine u Selevenjskoj šumi kod Horgoša), tako isto i u područjima koja su okarakterisana dinama (Deliblatska peščara i Požežanska peščara). Sastojine ovog tipa vegetacije su floristički siromašne, i otvorenog sklopa i pokrovnosti najviše do 50 %. Izgraduju ih jednogodišnje biljke i višegodišnje tráve, a njihovu fiziognomiju odreduju najčešči edifikatori: , i . Ekologija: Staništa su otvorená, topia i sušna; podloga eolski pesak (sivi, beli, žuti, smedi, crni), bogat kalcijum karbonátom od same površine, slabo alkalne reakcije. Klima je kontinentálna (panónska). Zbog karaktera podloge veliká je temperaturna amplituda izmedu dana i noči. Podzemne vode su u Subotičkoj peščari na 2 do 4 m od površine tla, pa se u depresijama razvija močvarna i tresavska vegetacija, a postoje i jezera. U Deliblatskoj peščari podzemne vode su na velikim dubinama. Na Selevenjskimpustaramaje mala razlika izmedu minimálne i maksimalne visine (85-93 m.n.v.). Slično je i na Subotičkoj peščari (126 do 130, odnosno na Čikeriji i do 137 m). Razlike su najizraženije na Deliblatskoj peščari, gde raspon izmedu vrhova dina i medudinskih udolina može biti i 30 m. Najjniži deo ove peščare je Dragičev hat - 78 m., dok su maksimalne visinske kote oko 200 metara (Pluc -192 m i Crni vrh-189 m). Od peščara na desnoj obali Dunava dinski reljef imaju Golubačka peščara (dine preko 100 m.) i Požežanska peščara, gde postoje i peščani bregovi: Veliko brdo (113 m) i Tronjica (137 m). Opšte rasprostranjenje: Západná Evropa, centrálna Evropa, samo lokalno u severoistočnoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Obodni deo Panonskog basena. Subotičko-horgoška peščara, Deliblatska peščara, Ramska (ili Ramsko-Zatonjska) peščara, Golubačka peščara, Požežanska peščara, Kladovska peščara i Radujevačka peščara. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 152 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Ekvivalentne zajednice: • Alysseto-Festucetum vaginatae Stjepanovič-Veseličič 1953 • Alysseto-Festucetum vaginatae Stjepanovič-Veseličič 1953 • Alysso-Festucetum vaginatae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Festucetum vaginatae danubiale Soó 1929 • Festucetum vaginatae danubiale Soó 1929 festucetosum vaginatae (Mag. 1933) Soó 1955 • Festucetum vaginatae danubiale Soó 1929 fumanetosum (Mag. 1933) Soó 1959 • Festucetum vaginatae danubiale Soó 1929 salicetosum rosmarinifoliae (Mag. 1933) Soó 1955 • Festucetum vaginatae danubiale Soó 1929 stipetosumjoannis Soó (1929) 1959 • Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovič-Veseličič 1956 fumanetosumL. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovič-Veseličič 1956 muscetosumL. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovič-Veseličič 1956 stipetosumjoanis L. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae deliblaticum Stjepanovič-Veseličič 1953 typicum Stjep.-Vesel. 53 • Festucetum vaginatae kladovense L. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae kladovense Stjepanovič-Veseličič 1956 typicum Stjep.-Vesel. 56 • Festucetum vaginatae mixtum Gajič 1986 salicetosum rosmarinifoliae (Mag. 1933) Soó 1955 • Festucetum vaginatae mixtum Gajič 1986 calamagrostetosum Gaj. 86 • Festucetum vaginatae mixtum Gajič 1986 cladonietosum foliaceae Gaj. 86 • Festucetum vaginatae mixtum Gajič 1986 salicetum rosmarinifoliae (Magyar) Soó • Festucetum vaginatae mixtum Gajič 1986 stypetosum sabulosae Gaj. 86 • Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovič-Veseličič 1956 fumanetosumL. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovič-Veseličič 1956 stipetosumjoanis L. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae ramo-požežense Stjep.-Vesel. 1956 typicum Stjep.-Vesel. 56 • Corispermeto-Polygonetum arenariae L. Stjepanovič-Veseličič 1952 • Corynephoro-Festucetum vaginatae croaticum Soklič 1943 Karakteristične vrste: Alyssum alyssoides, Alyssum montanum subsp. gmelinii, Andropogon ischaemum, Arenaria serpyllifolia, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Barbula ruralis, Centaurea arenaria, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Colchicum arenarium, Corispermum nitidum, Corynephorus canescens, Crocus variegatus, Cynodon dactylon, Eryngium campestre, Euphorbia seguierana, Festuca vaginata, Fumana procumbens, Koeleria glauca, Lichenes sp., Poa bulbosa, Polygonům arenarium, Silene conica, Silene otites, Stipa capillata, Thymus glabrescens, Thymus serpyllum subsp. serpyllum, Tragopogon floccosus Osnovna literatura: ButoB002, ButoB993d, ButoB999, GajiM986, HorvI974,ParaS986, ParaS986c, SoklI943, SooR973, StjeL953, StjeL956, ZupaM986 El. 121 Otvorená termofilna pionirska vegetacija na pešku sa dominacijom Festuca vaginata Opšte karakteristike: Otvorene niske busenaste zeljaste zajednice na pesku, u kojima dominira višegodišnja tráva . Peščana podloga utiče da u sastavu ovog tipa vegetacije najznačajnija uloga pripadá psamofitama. Sukcesijom ka terminálnom stadijumu povečava se pokrovnost sastojina koja dostiže mestimično i do 80 %. Sastojine su floristički bogatije od inicijalne pionirske zajednice na pesku, izdiferencirane su na tri sprata i okarakterisane hemikriptofitama. Fiziognomija se razlikuje od subasocijacije do subasocijacije. Ekologija: Staništa su otvorená, topia i sušna a geološka podloga sivi, beli, zuti, smedi ili crni pesak eolskog porekla. On sadrži veliku količinu kalcijum karbonata od same površine. Ponekad, usled naglog isparavanja vode na površini peská se obrazuje čvrsta korica od zrnaca peská slepljenih krečom. Mestimično te tvorevine od peská i kalcijum-karbonata liče na male "stalagmite" na vrhu kojih rastu mahovine, češte u nekim sastojinama ove zajednice. Klima je kontinentálna (panónska). Zavisno od toga o koj oj je peščari reč podzemne vode su ili bliske površini (Subotička peščara) ili na velikim dubinama 153 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y miaciKpiiKauiijii cmamiwma... " (Deliblatska peščara). Nadmorské visine su na peskovima severne Bačke u intervalu od 85 -137 m., na Požežanskoj peščari od 113-137m, a na Deliblatskoj od 78 do 192 m. Opšte rasprostranjenje: Západná Evropa, centrálna Evropa, samo lokalno u severoistočnoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Obodni deo Panonskog basena. Subotičko-horgoška peščara: Subotička peščara (čistine u šumama Daščan, Kelebijska, Krivoblatska, Cavolj, Hrastovača, Bukvač, Radanovačka, u Hajdukovoj pustari, Goličevom kraju, i na podiučju Cikerije) i Selevenjske pustare (na čistinama Selevenjske šume i na dinama rezervata Lofej.); Deliblatska peščara (Pluc- Devojački bunar, Flamundo, Rošijana-Flamundo, Flamundo-Dolina, Flamundo-Tilva, Tilva, Kravan-Tilva, Tilva-Coka, Tilva-Pašnjak Vakarec, Cesta Šuma-Mali Dos, Dubovac- Markušev bunar, Dubovac-Kajtasovo, lugarska kuča Dubovac-Emanuelovački vinogradi, okolina Grebenca, Grebenac-Duga Poljana, Ramska (ili Ramsko-Zatonjska) peščara (vejač izmedu Vel. Orljaka i Gorice, Gorica, vejač kod sela Ram, Trešnjev potok, blizu Dubokog potoka, pored puta Zatonje-Ram), Golubačka peščara, Požežanska peščara (izmedu Braničeva i Požežene, Požežna- Kusič, Braničevo- Vince, Braničevo-reka Pek, blizu reke PekaTrsteno brdo, okolina sela Vince i Usje), Kladovska peščara (površine belog peska i zaravnjen deo manje dine ispod brda Osojne, udolice izmedu nižih dina) i Radujevačka peščara (nema podataka). Ekvivalentne zajednice: Alysseto-Festucetum vaginatae Stjepanovič-Veseličič 1953 Alysseto-Festucetum vaginatae Stjepanovič-Veseličič 1953 Alysso-Festucetum vaginatae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 Festucetum vaginatae danubiale Soó 1929 Festucetum vaginatae danubiale Soó 1929 festucetosum vaginatae (Mag. 1933) Soó 1955 Festucetum vaginatae danubiale Soó 1929 fumanetosum (Mag. 1933) Soó 1959 Festucetum vaginatae danubiale Soó 1929 salicetosum rosmarinifoliae (Mag. 1933) Soó 1955 Festucetum vaginatae danubiale Soó 1929 stipetosumjoannis Soó (1929) 1959 Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovič-Veseličič 1956 Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovič-Veseličič 1956 fumanetosum L. Stjepanovič-Veseličič 1956 Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovič-Veseličič 1956 muscetosumL. Stjepanovič-Veseličič 1956 Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovič-Veseličič 1956 stipetosum joanis L. Stjepanovič-Veseličič 1956 Festucetum vaginatae deliblaticum Stjepanovič-Veseličič 1953 typicum Stjep.-Vesel. 53 Festucetum vaginatae kladovense L. Stjepanovič-Veseličič 1956 Festucetum vaginatae kladovense Stjepanovič-Veseličič 1956 typicum Stjep.-Vesel. 56 Festucetum vaginatae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 s.l. calamagrostetosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Festucetum vaginatae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 s.l. cladonietosum foliaceae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Festucetum vaginatae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 s.l. festucetosum vaginatae danubiale Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Mloševič 2003 Festucetum vaginatae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 s.l. festucetosum vaginatae deliblaticum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Festucetum vaginatae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 s.l. fumanetosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Mloševič 2003 Festucetum vaginatae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 s.l. muscetosum Stjep./Vesel. 1953 Festucetum vaginatae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 s.l. salicetosum rosmarinifoliaae (Mag.) 1953 Soo (1929) 1939 Festucetum vaginatae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 s.l. stipetosumjoannis Soo (1939) 1959 Festucetum vaginatae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 s.l. stipetosum subulosae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Festucetum vaginatae mixtum Gajič 1986 salicetosum rosmarinifoliae (Mag. 1933) Soó 1955 Festucetum vaginatae mixtum Gajič 1986 calamagrostetosum Gaj. 86 Festucetum vaginatae mixtum Gajič 1986 cladonietosum foliaceae Gaj. 86 Festucetum vaginatae mixtum Gajič 1986 salicetum rosmarinifoliae (Magyar) Soó Festucetum vaginatae mixtum Gajič 1986 stypetosum sabulosae Gaj. 86 Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovič-Veseličič 1956 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 154 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovič-Veseličič 1956 fumanetosumL. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovič-Veseličič 1956 stipetosumjoanis L. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Festucetum vaginatae ramo-požežense Stjep.-Vesel. 1956 typicum Stjep.-Vesel. 56 Karakteristične vrste: Alyssum alyssoides, Alyssum montanum subsp. gmelinii, Andropogon ischaemum, Arenaria serpyllifolia, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Barbula ruralis, Centaurea arenaria, Centaurea arenaria, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Colchicum arenarium, Crocus variegatus, Cynodon dactylon, Eryngium campestre, Euphorbia seguierana, Festuca vaginata, Fumana procumbens, Koeleria glauca, Lichenes sp., Poa bulbosa, Polygonum arenarium, Silene conica, Silene otites, Stipa capillata, Thymus glabrescens, Tragopogon floccosus Osnovna literatura: ButoB002, ButoB993d, ButoB997, ButoB999, GajiM986, HorvI974, ParaS986, ParaS986c, SooR973, StjeL953, StjeL956, ZupaM986, ZupaM986 El. 122 Otvorená termofilna pionirska vegetacija na pesku sa dominaciiom Coryspermum nitidum Opšte karakteristike: Otvorene, zeljaste pionirske zajednice sa dominacijomjednogodišnjihbiljaka i , koje osvajaju gole peščane površine. U nepovoljnim uslovima gole pokretne peščane podloge, zajednicu gradi mali broj vrsta sa večim stepenom stalnosti. Pokrovnost sastojina je mala i iznosi od 15 do 30 %, a izuzetno i do 60 %. Zajednica pokriva i niske ravne peskove ali može da predstavljaju i inicijalni stadijum u obrastanju dina. U uslovima surovim za život opstaje zahvaljujuči korenju dugom i preko jedan metař, koje se nalazi ispod površine zemljišta. Pored toga, bočni korenovi služe da u periodu bez padavina biljka koristi kondenzacionu vlagu koja se u toku noči stvára u pesku usled velikih razlika izmedu dnevne i nočné temperature. Ekologija: Staništa su otvorená, topia i sušna. Najznačajniji faktor koji utiče na formiranje ovog tiopa vegetacije je nevezan pesak, koji vetar prevejava, nagomilava i raznosi. Pored svih onih ekstrema koji su posledica peščane podloge (veliké oscilacije temperature u površinskim slojevima u periodu dan-noč, veliká propustljivost za vodu, jaka osunčenost, oskudica u organskim materijama), biljke imaju da se bore i sa mehaničkim dejstvom peska. Nadmorské visine su različite. Na severno-bačkim peskovima se kreču od 85 do 137 m, a na Deliblatskoj peščari od 85 do 192 m. Peščare koje se javljaju istočnije od Deliblatske, nizvodno uz Dunav, na njegovoj desnoj obali, imaju takode različit reljef. Tako Golubačku peščaru odlikuju dine koje mogu imati visinu i preko 100 m. Dinski reljef ima i Požežanska peščara, gde postoje i peščani bregovi: Veliko brdo (113 m) i Tronjica (137 m). Opšte rasprostranjenje: Západná Evropa, centrálna Evropa, samo lokalno u severoistočnoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Obodni deo Panonskog basena. Subotičko-horgoška peščara: Subotička peščara (čistine u šumi Hrastovača) i Selevenjske pustare (na čistinama Selevenjske šume ); Deliblatska peščara (Devojački bunar, Šušara-Rošijana, Tilva, Kravan-Tilva, pored puta Dubovac-Emanuelovački vinogradi, Ramska (ili Ramsko-Zatonjska) peščara (vejač izmedu brda Orljak i Gorica, vejač blizu Širokog potoka), Golubačka peščara, Požežanska peščara (jugozapadni deo peščare), Kladovska peščara (največi vejač u severoistočnom delu peščare) i Radujevačka peščara. Ekvivalentne zajednice: • Corispermeto-Polygonetum arenariae L. Stjepanovič-Veseličič 1952 Karakteristične vrste: Corispermum nitidum, Cynodon dactylon, Euphorbia seguierana, Festuca vaginata, Polygonum arenarium Osnovna literatura: ButoB993d, GajiM986, HorvI974, ParaS986, StjeL953, StjeL956 El.123 Otvorená termofilna pionirska vegetacija na pesku sa dominaciiom Thymus serpyllum i Corynephorus canescens Opšte karakteristike: Pionirske zajednice se razvijaju kako na peskovitim staništima koja nemajú izražen dinski reljef, tako isto i u podiučjima koja su okarakterisana dinama. Sastojine ovog tipa vegetacije su íloristički siromašne i male pokrovnosti. Izgraduju ihjednogodišnje biljke i višegodišnje tráve, a njihovu fiziognomiju odreduju najčešči ediŕikatori: Thymus serpyllum, Corynephorus canescens, Cynodon dactylon i Festuca vaginata. Ekologija: Staništa su otvorená, topia i sušna; podloga eolski pesak. Zbog karaktera podloge veliká je temperaturna amplituda izmedu dana i noči. Klima je kontinentálna (panónska) ili po nekim autorima stepsko-kontinentalna. Opšte rasprostranjenje: Západná Evropa, Centrálna Evropa, samo lokalno u Severoistočnoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Mada nema konkretnih podataka o lokalitetima na kojima se ova zajednica nalazi u Srbiji, prema Zupančič & al. (1986:32) zajednica je prisutna u Vojvodini. 155 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Ekvivalentne zajednice: • Corynephoro-Festucetum vaginatae croaticum Soklič 1943 Karakteristične vrste: Corynephorus canescens, Cynodon dactylon, Festuca vaginata, Thymus serpyllum subsp. serpyllum Osnovna literatura: HorvI974, SoklI943, ZupaM986 E1.2 Višegodišnje krečnjačke trávne formacije i osnovne stepe Opšte karakteristike:Niske do srednje visoke, otvorene ili zatvorene, floristički bogate zeljaste stepolike formacije razvijene na karstnim ili lesnim terenima ili kserotermne, niske, otvorene, mešovite travnjačko-žbunaste zajednice na plitkim kamenjarskim terenima. Najznačajniji edifikatori ovih zajednica su tráve: , , , , , , , , , , (= ), (= ), , , , , , , , (= ), , (= ili (= ), kao i niski odrveneli ili poluodrveneli žbuniči , , , (= ), , , (= ), , , , , , , , , i dr. Pored njih se sa značajnijim učeščem javljaju još i vrste:,, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , (= ), , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija:Suva i topia staništa na ravnim, blago nagnutim ili veoma strmim terenima. Geološka podloga je les, karbonatni pesak eolskog porekla, krečnjak ili serpentnit. Zemljište uglavnom pripadá raznim tipovima černozema, pararendzina, rendzina, karbonatnih crnica i pseudo-crvenica, a rede i različitim varijantama gajnjača i smonica. Podloga je slabo do izraženo alkalne reakcije. Staništa se javljaju u području panonske-kontinentalna, umereno-kontinentalne ili prezlane kontinentálne klime, na visinama izmedju 80 i 1200 m, Zajednice ovog tipa redje dolaze i do visina od oko 1800 m, tada su isključivo vezana za strmé jugu eksponirane padine. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 156 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Opšte rasprostranjenje:Umereno-kontinetnalni i kontinentálni delovi Evroazije Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: područje Tutina, Labjane, Nacionálni park Tara (Čemerički do. Studenac, Durdevo brdo, Čemerište), Kopaonik, Goč, Tara, Miratovce kod Preševa, Divčibare, Zlatibor, Ozren kod Sjenice, Studena planina, Brdjanska klisura, Ibarska klisura, Crni Rzav - Uvac, Rogozna - Gornja Kamenica, Kosmaj, Avala, Zlatibor, Suvobor, Stolovi, Maljen, okolina Sjenice, Crni Vrh kod Príboja, Divčibare, Panjak, Ravni Sto, Raška, Studena planina kod Kraljeva, okolina Kragujevca (G. Sabanta, V. Pčelice, Trešnjevak, Erdeč, Dráča, Rogojevac, Petrovac, Drenovac, Dráča, Kragujevac, Desimirovac, Teferič), Avala, Veliki Jastrebac, okolina Ribarske Banje (Babin Grob, Breza, Gavranon kam), Mali Kosmaj (Košutica), Suvobor (Igrišta, Rajac), Stará planina (Stašna Čuka, Vis, Kovačevo, Nanin kladenac, Krstac, Manastir, Temačko brdo, Tepoša, Vrelo, Rasnica, brdski predeli izmedu Dojkinačke, Jelovačke i Toplodolske reke, Čuštica, Ujevac, Mirkovci, Cer, Nanin kladenac), Suva planina (Kosmovac, Točila, Lasni Rid, Kosmovačka Točila), Rtanj (Greben i Golemi Dea), Južni Kučaj (Straža, Krivi Vir), Malinik, Svrljiške planine (Goli vrh), Derdapska klisure (Golo brdo, Donji Milanovac, Tekija, Golubac, Boljetin), kanjon Lazareve reke, okolina Bele Palanke, Jelašničke klisure (Prozorac, Kulinski Kamen), klisura Grze, Gornjačka klisura, Sičevačka klisura, Ramsko-Zatonjska (plato i strmé padine brdovitog terena Malog i Velikog Orljaka i Gorice), Golubačka, Požežanska (Široka dolina), Kladovska (mozaik sa peščarskim zajednicama na ravnom i na brdu Osojna) i Radujevačka peščara, Višnjička kosa, Košutnjak, podmčje izmedu Kumodraža i Ripnja; Vojvodina: Subotičko-horgoška peščara: Subotička peščara (čistine u šumama Daščan,Krivoblatska, Krstačka, Hrastovača, Bukvač, Radanovačka, u Hajdukovoj šumi i pustari, pustari Čavolj, Goličevom kraju, i na području Čikerije); Selevenjske pustare (na čistinama i obodu Selevenjske šume, u rezervatima Volujska paša, Degelica, Lofej -na ravnom i na tri dine, delovima rezervata "Stočni pašnjak", "Kilapoš" i na Žabinoj humki kod "Tračika"); Deliblatska peščara: Flamundo, Flamundo-Dolina-Hubertov bunar, Crni vrh, Rošijana, Rošijana-Čardak, okolina Kravana, Kravan-Čarlika, Brandibul, Brandibul-Kujbul, Tilva, Tilva- Kujbul, Tilva-Flamundo, Tilva-Pluc, Pluc,Palošče (Tilva -Vakarec), Devojački bunar, Korn bunar -Flamundo, Dubovac, Grebenac-Duga Poljana, ipašnjaci: Veliká Tilva, Mala Tilva, Vakarec, Ruževačke Torine (Dubovac), Rošijana, Rošijana-Flamundo, Pluc, oko Kravana, Kujbul, Mala Čoka, Kravan, Devojački bunar; Titelski breg, Rimski šanac u jugoistočnoj Bačkoj, okolina Doroslova, Bačka lesná zaravan (Telečka), Selevenjske pustare i podmčje izmedu Martonoša, Kanjiže, Malog Peska i Velebita, Fruška gora, Fruškogorski lesni plato, Rezervát veliké droplje (Mokrin-Sajan-Jazovo), lesná "ostrvca u istočnom Potamišju, ostepnjene saltine na ispranom solonjecu širom Banata, Zagajička brda, pobrde Vršačkih planina i peripanonski prostor južno od Dunava; Kosovo: Istok, Ibarska dolina (Lis Čuka, Belaška, Banjska), okolina Orahovca, Goleš, Koznica, Koznička boka - Koznik, okolina Dakovice, Šarplanina (Brezovica, Malo Borče, Veliko Borče, Ostrovica). Ekvivalentne zajednice: • Agropyro-Kochietum prostratae Zólomy 1958 (rad o vrsti Trifolium diffusum) • Agropyro-Kochietum prostratae Zólyómi 1958 • Agropyro-Kochietum prostratae Zólyómi 1958 artemisietosum Stojanovič (1981) 1983 • Agropyro-Kochietum prostratae Zólyómi 1958 thymetosum Stojanovič (1981) 1983 • Agrostideto-Andropogonetum ishaemi Veljovič 1967 • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato asperuletosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato festucetosum valesiacae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato trifolietosum campestre Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Agrostio-Andropogonetum ishaemi Veljovič 1967 • Alectorolopho-Agrostidetum vulgaris Danon et Radmič 1962 • Andropogoneto-Euphorbietum pannonicae Bogojevič (1965) 1968 • Andropogono-Danthonietum calycinae Danon et Blaženčič 1975 • Andropogono-Festucetum valesiacae A. Markovič 1986 • Artemisio-Salvietum officinalis (Grebenščikov) Nikolič et Diklič 1966 157 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Artemisio-Silenetum armeriae D. Lakušič 1989 • Artemisio-Teucrietum montani Blaženčič. Vučkovič, R. 1983 • Asperulo-Agrostidetum vulgaris prov. R. Jovanovič 1955 • ass. Bromus arvensis- Bromus mollis R. Jov. 1955 IN Borisavljevič et al.,1955 • Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 • Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 astragaletosum asperiprov. Butorac (1991) 1993 corr. 2004 • Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 chrysopogonetosum grylli prov. Butorac (1991) 2004 • Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 stipetosum capillatae prov. Butorac (1991) 2004 • Bothriochloo ischaemumi-Stipetum bromoides B. Jovanovič 1968 • Bothriochloo-Euphorbietum glareosae (Bogojevič 1968) Stevanovič 1984 • Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevič 1968 • Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevič 1968 brachypodietosum pinnati Bogojevič 1968 • Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevič 1968 chrysopogonetosum Blaženčič 1973 • Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevič 1968 festucetosum pseudovinae (valeisacae) Stevanovič 1984 • Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevič 1968 stipetosum capillatae Bogojevič 1968 • Botriochloetum calcicolum Niketič 1986 • Brometo-Chrysopogonetum grylli Kojič 1958 • Brometo-Chrysopogonetum grylli Kojič 1958 andropogonetosum ischaemi Kojič 1959 • Brometo-Chrysopogonetum grylli Kojič 1958 potentilletosum arenariae Kojič 1959 • Brometo-Festucetum pseudovinae Danon et Blaženčič 1957 • Brometum erecti Z. Pavlovic 1955 • Brometum erecti Z. Pavlovic 1955 sensu lato caricetosum montanae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Brometum erecti Z. Pavlovic 1955 sensu lato lamietosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Brometum erecti Z. Pavlovic 1955 sensu lato plantaginetosum mediae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Bromo squarosi-Chrysopogonetum grylli Kojič 1959 • Bromo-Festucetum valesiacae Danon et Blaženčič 1978 • Bromo-Festucetum vallesiacae Danon et Blaženčič 1978 • Bromo-Plantaginetum mediae Ht. 1931 • Bromus fibrosus-Chrysopogon gryllus Tatič 1969 • Calamagrostio-Festucetum rupicolae R. Jovanovič 1985 • Cariceto montanae-Brometum erecti Kojič 1992 • Carici humilis-Festucetum pancicianae R. Jovanovič et S. Jovanovič 1987 • Carici humilis-Festucetum pancicianae R. Jovanovič et S. Jovanovič 1987 cytisetosum petroviciiD. Lakušič 1988 • Carici humilis-Stipetum pulcherrimae R. Jovanovič 1955 • Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabučski et Stojanovič 1984 • Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabučski et Stojanovič 1984 brachypodietosum pinnati S. Parabučski et Stojanovič 1984 • Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabučski et Stojanovič 1984 stipetosum capillatae S. Parabučski et Stojanovič 1984 • Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 19 92 thymetosum marschalliani Butorac (1989) 1992 • Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 brachypodietosum pinnati Butorac (1989) 1992 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 158 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 • Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 brachypodietosum pinnati Butorac 1989 • Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 thymetosum marschalliani Butorac 1989 • Chrysopogonetum grylli Gajič 1952 • Chrysopogonetum grylli Gajič 1954 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. brachypodietosum pinnati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. centauretosum sadlerianae Kojič. Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. chamaecytisetosum austriacae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. euphorbietosum glareousae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. euphorbietosum sequieranae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. inuletosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. seselietosum hipomarathrae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli prov. Vučkovič, M. 1983 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 trifolietosum montanae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 brometosum squarosi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum pannonicum L. Stjepanovič-Veseličič (1952) 1985 • Chrysopogonetum pannonicum L. Stjepanovič-Veseličič (1952) 1985 ishaemetosum L. Stjepanovič-Veseličič 1952 • Chrysopogonetum pannonicum L. Stjepanovič-Veseličič (1952) 1985 pauperatosumL. Stjepanovič-Veseličič 1952 • Chrysopogonetum pannonicum Stjepanovič-Veseličičl953 typicum Stjepanovič-Veseličič 1953 • Chrysopogono-Festucetum valesiacae Veljovič 1971 • Convolvulo-Festucetum vallesiacae Blaženčič, Vučkovič, R. 1983 • Coronillo-Festucetum rupicolae S. Parabučski 1982 • Coronillo-Festucetum rupicolae S. Parabučski 1982 andropogonetosum S. Parabučski 1982 • Coronillo-Festucetum sulcatae Parabučski 1982 typicum Parabučski 1982 • Crambo-Artemisietum campestris Stevanovič 1984 • Cynancho-Saponarietum intermediae Blečič et al. 1969 . 1979 s.l. stachyetosum officinalis Kojič, . 1979 s.l. stipetosum capillatae Kojič, . 1979 s.l. stipetsoum pulcherrimae Kojič, . 1979 s.l. thymetosum Kojič, Mrfat-. 1979 s.l. thymetosum marshalianae Kojič, . 1979 s.l. trifolietosum campestre Kojič, 159 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y miaciupiiKauiijii cmanuiuma.. • Cynodonto - Poetům angustifoliae (Rapes. 1926) Soó 1957 astragaletosum austriaci (Bodrogk. 1962) Soó 1971 / syn. Astragalo-Poetum angustifoliae Bodrogk. (1962) 1965 / • Cynodonto-Poetum angustifoliae (Rapes. 1926) Soó 1957 • Cynodonto-Poetum angustifoliae (Rapes. 1926) Soó 1957 trfolietosum (Rapes. 1926) Soó 1957 (Trifolio-Poetum angustifoliae Bodrogk. 1962, 1965 • Cynosuro cristati-Agrostietum capillaris M. Vučkovič 1988 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1956 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato andropogonetosum sichaemi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato armerietosum serpentini Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato danthonietosum calycinae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato koelerietsoum eriostachyae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato linetosum serbici Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Dorycnio-Festucetum valesiacae A. Markovič 1986 • Eryngio-Brometům fibrosi Z. Pavlovic, 1962 ex V. Randjelovič 2004 • Euphorbio myrsiniti-Bothriochloetum R. Jovanovič 1955 • Euphorbio myrsiniti-Dichanthietum ischaemi R. Jovanovič 1955 • Euphorbio-Festucetum valesiacae A. Markovič 1986 • Festuceto-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaženčič 1975 • Festuceto-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaženčič 1975 trifolietosum Danon et Blaženčič 1975 • Festucetum pseudovinae Danon et Blaženčič 1969 • Festucetum pseudovinae-valesiacae Ht. 1954 • Festucetum valesiacae R. Jov. 1955 in Borisavljevič, Lj. • Festucetum vallesiacae Borisavljevič 1956 • Festucetum vallesiacae Gajič 1954 • Festucetum vallesiacae prov. Butorac 1992 Neobjavljeno. Citira se u elaborátu "Pašnjaci veliké droplje • Festuco duriusculae-Euphorbietum glabriflorae S. Jov. et R. Jov. • Festuco pseudovinae-Bothriochloetum B. Jovanovič 1970 • Festuco sulcatae-Potentilletum zlatiborensis Z. Pavlovic 1951 • Festuco sulcatae-Potentilletum zlatiborensis Z. Pavlovic 1951 brometosum Z. Pavlovic 1951 • Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaženčič 1978 • Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaženčič 1978 trifolietosum Danon et Blaženčič 1978 • Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaženčič 1978 typicum Danon et Blaženčič 1978 • Festuco-Andropogonetum ischaemi Vučkovič, R., 1985 • Festuco-Andropogonetum ischaemi Vučkovič, R., 1985 chrysopogonetosum grylli R. Vučkovič 1985 • Festuco-Andropogonetum ischaemi Vučkovič, R., 1985 typicum R. Vučkovič 1985 • Festuco-Plantaginetum serpentini Randjelovič et Ružič 1982 • Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 cynodontetosum L. Stjepanovič-Veseličič 1952 • Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 festucetosum valesiacae L. Stjepanovič-Veseličič 1952 • Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 festucetosum wagneri L. Stjepanovič-Veseličič 1952 • Galio-Botriochloetum Niketič 1986 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 160 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Galio-Festucetum valesiacae R. Jovanovič 1955 • Galio-Festucetum valesiacae R. Jovanovič 1955 bromosumR. Jovanovič 1956 • Geranio sanguinei-Caricetum hallerianae R. Jov. et all. 1986 • grupacija (tip) sa Agrostis vulgaris Dordevič, Mijatovič 1956 • grupacija (tip) sa Chrysopogon gryllus Dordevič, Mijatovič 1956 • grupacija (tip) sa Danthonia calycina Dordevič, Mijatovič 1956 • grupacija (tip) sa Festuca valesiaca Dordevič, Mijatovič 1956 • Halascya sentneri-Potentilla mollis Z. Pavlovic 1962 • Herniarieto-Tragetum racemosi L. Stjepanovič-Veseličič 1956 • Hieracio pilosellae-Festucetum valesiacae M. Vučkovič chrysopogonetosum grylli M. Vučkovič 1988 • Hieracio pilosellae-Festucetum valesiacae M. Vučkovič sanguisorbietosum minori M. Vučkovič 1988 • Humileto-Stipetum grafianae R. Jov. 1955. • Hyperico-Euphorbietum glabriflorae Rexhepi 1978 • Inulo-Chrysopogonetum grylli Stevanovič 1984 • Inulo-Chrysopogonemm grylli Stevanovič 1984 stipetosum pulcherrimae Stevanovič 1984 • Inulo-Chrysopogonemm grylli Stevanovič 1984 typicum Stevanovič 1984 • Ishaemeto-Stipetum capillatae prov. B. Jovanovič 1968 • Koelerieto-Festucetum wagneri L. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Koelerieto-Festucetum wagneri L. Stjepanovič-Veseličič 1953 stipetosum capillatae L. Stjepanovič-Veseličič 1952 • Koelerietum montanae Pavl. 1951 i Cincovič, Kojič, 1955 : 116 • Koelerietum montanae Pavl. 1951 pro parte • Koelerio eriostachyae-Danthonietum calycinae Z. Pavl. (1955) 1974 • Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 • Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 andropogonetum ischaemi Parab., But (88) 93 • Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 poetum angustifoiliae Parab., But. (88) 93 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 pro parte • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 armerietosum serpentini Z. Pavlovic 1974 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 colchicetosum Cincovič et Kojič 1962 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 lathyretosum Cincovič et Kojič 1962 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 linetosum Z. Pavlovic 1974 • Koelerio-Festucetum wagneri Stjepanovič-Veseličič 1953 typicum Stjepanovič-Veseličič 1953 • Lamio-Brometum erecti R. Jov. • Lamio-Brometum erecti R. Jovanovič 1955 • Melico-Brometeum fibrosii (Petkovič 1981) Petkovič et Tatič 1985 • Myrsiniteti-Ischaemetum R. Jovanovič 1955 • Myrsiniteto-Ischaemetum R. Jov. 1955 • Nepeto-Festucetum valesiacae Diklič et Milojevič 1976 • Onosmato-Scabiosetum fumarioides Rexhepi 1978 • Poa alpina-Plantago carinata T. Cincovič et Kojič 1956 • Poa angustifolia- Achillea collina R. Jov, 1955 IN Borisavljevič et al. 1955 • Poeto-Festucetum valesiacae Danon et Blaženčič 1962 • Poetum alpinae prov. R. Jovanovič 1963 • Polygalo-Genistetum hassertianae Blečič et al. 1969 161 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. • Poo molinieri-Plantaginetum holostei Z. Pavlovic 1951 • Potentilleto- Caricetum humilis R. Jov. 1955 • Potentilleto- Caricetum humilis R. Jov. 1955 typicum R. Jov. 1955 • Potentillo arenariae - Andropogonetum ischaemi Butorac (89) 92 trifolietosum campestre Butorac (1989) 1992 • Potentillo arenariae - Andropogonetum ischaemi Butorac (89) 92 xeranthemetosum annui Butorac (1989) 1992 • Potentillo arenariae-Caricetum humilis R. Jov. 1955 • Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 • Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 trifolietosum campestre Butorac 1989 • Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 xeranthemetosum annui Butorac 1989 • Potentillo tommasinianae-Caricetum humilis R. Jov. 1955 • Potentillo tommasinianae-Festucetum pancicianae D. Lakušič 1989 • Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovič 1955 • Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovič 1955 achilleetosum R. Jov. 1956 • Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovič 1955 arthemisietosum camphoratae Diklič 1962 • Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovič 1955 plantaginetosum argenteae R. Jovanovič 1955 • Potentillo-Festucetum valesiacae Niketič 1986 • Potentillo-Fumanetum bonaparti Rexhepi 1979 • Poterio-Festucetum valesiacae Danon 1960 • Poterio-Festucetum valesiacae Danon 1960 koelerietosum Diklič 1962 • Rhinantho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 • Rhinantho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 chrysopogonetosum grylli Purger 1993 • Rhinantho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 festucetosum pseudovinae Purger 1993 • Salvio-Scorzoneretum villosae Hundozi 1980 • Sedo-BornMüllerietum dieckii Blečič et al. 1969 • Sedo-Dianthetum serbici Z. Pavlovic 1967 • Seseli hippomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 • Seseli hippomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 festucetisum sulcatae Parab.,But. (88) 93 • Seseli hippomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 stachyetosum officinale Parab.,But.(88)93 • Seslerietum filifoliae Zólyómi 1939 saxifragetosum brevifoliae Niketič et Lakušič 1988 • Seslerietum filifoliae Zólyómi 1939 scabiosetsoum fumarioides Niketič et Lakušič 1988 • Stipetum novakii D. lakušič prov. 2004 • Stipetum tirsae R. Jovanovič 1956 • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič (1981) 1983 • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič (1981) 1983 andropogonetosum Stojanovič (1981) 1983 • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič (1981) 1983 cynodontetosum Stojanovič (1981) 1983 • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič 1981 • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič 1981 andropogonetosum Stojanovič (1981) 1983 • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič 1981 cynodontetosum Stojanovič (1981) 1983 • Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovič (1981)1983 typicum Stojanovič (1981)1983 • Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovič 1981 • Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovič 1981 stipetosum capillatae Stojanovič (1981) 1983 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 162 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname noMemaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Thymo-Festucetum pseudovinae Stevanovič 1984 • Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 euphorbietosum glareosae Butorac (1989) 1992 • Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 euphorbietosum seguieranae Butorac (1989) 1992 • Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 • Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 euphorbietosum glareosae Butorac 1989 • Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 euphorbietosum seguieranaeButorac 1989 • Trifolio -Chrysopogonetum grylli Veljovič 1967 • Trifolio-Agrostidetum vulgaris prov. R. Jovanovič 1955 • Trifolio-Chrysopogonetum grylli Veljovič 1967 • Trifolio-Festucetum valesiacae Diklič et Niko lič 1972 • Verbasco-Festucetum rupicolae Gajič 1986 • Verbasco-Festucetum rupicolae Gajič 1986 achilleetosum asplenifoliae Parab., But. (88) 93 • Verbasco-Festucetum rupicolae Gajič 1986 koelerietosum gracilis (Gaj.86) Parab., But. (88) 93 • Xeranťhemo-Ishametum R. Jovanovič 1955 Karakteristične vrste: Achillea aizoon, Achillea asplenifolia, Achillea clypeolata, Achillea coarctata, Achillea collina, Achillea millefolium, Achillea millefolium subsp. collina, Achillea millefolium subsp. pannonica, Achilleapannonica, Achillea setacea, Adonis vernalis, Aethionema graeca, Aethionema saxatile, Agrimonia eupatoria, Agropyron cristatum, Agropyron intermedium, Agropyron pectinatum, Agropyron repens, Agrostis capillaris, Agrostis spica-venti, Agrostis vulgaris, Aira capillaris, Ajuga genevensis, Alchemillapubescens, Alectorolophus major, Alectorolophus minor, Alectorolophus rumelicus, Allium flavum, Allium moschatum, Allium rotundum subsp. waldsteinii, Allium vineale, Alyssum alyssoides, Alyssum janchenii, Alyssum markgrafii, Alyssum markgrafii var. lucidum, Alyssum microcarpum, Alyssum montanum, Alyssum murale, Alyssum serbicum, Amelanchier vulgaris, Andropogon ischaemum, Anemone Pulsatilla subsp. grandis, Anthemis arvensis, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis jacquinii, Anthyllis vulneraria, Arabis auriculata, Arabis hirsuta, Arabis nova, Arenaria serpyllifolia, Armeria canescens subsp. serpentini, Artemisia absinthium, Artemisia alba, Artemisia campestris, Artemisia canescens, Artemisia lobelii, Asparagus officinalis, Asperula ciliata, Asperula cynanchica, Asperula glauca, Asperula longiflora, Asplenium ceterach, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Aster linosyris, Astragalus asper, Astragalus austriacus, Astragalus chlorocarpus, Astragalus cicer, Astragalus dasyanthus, Astragalus kraljevensis, Astragalus onobrychis, Asyneuma canescens, Asyneuma limonifolium, Barbula ruralis, Barbula tortuosa, Bellis perennis, Bornmuellera dieckii, Brachypodium pinnatum, Brachypodium sylvaticum, Briza media, Bromus arvensis, Bromus erectus, Bromus fibrosus, Bromus mollis, Bromus pannonicus, Bromus pannonicus subsp. glabratus, Bromus racemosus, Bromus squarrosus, Bupleurum veronense, Calamintha acinos, Calamintha alpina, Calamintha alpina subsp. hungarica, Calamintha hungarica, Calamintha vulgaris, Campanula cervicaria, Campanula glomerata, Campanula glomerata subsp. aggregata, Campanula patula, Campanula rapunculoides, Campanula rapunculus, Campanula sibirica, Camptothecium lutescens, Carduus acanthoides, Carduus candicans, Carduus nutans, Carduus per sonata, Carex caryophyllea, Carex digitata, Carex divulsa, Carex hallerana, Carex humilis, Carex laevis, Carex montana, Carex pilulifera, Carex praecox, Carex verna, Carlina acaulis, Carlina vulgaris, Carpinus orientalis, Carthamus lanatus, Centaurea arenaria, Centaurea atropurpurea, Centaurea australis, Centaurea deusta, Centaurea jacea, Centaurea kosaninii, Centaurea kotschyana, Centaurea micranthos, Centaurea phrygia subsp. stenolepis, Centaurea rhenana, Centaurea scabiosa subsp. sadlerana, Centaurea scabiosa subsp. scabiosa, Centaurea stoebe, Centaurea triumfetti, Cephalaria laevigata, Cephalaria leucantha, Cephalaria transsylvanica, Cerastium banaticum, Cerastium brachypetalum, Cerastium caespitosum, Cerastium lanigerum, Cerastium moesiacum, Cerastium semidecandrum, Chaerophyllum aureum, Chamaecytisus austriacus, Chamaecytisus ciliatus, Chamaecytisus heuffelii, Chamaespartium sagittale, Chondrilla juncea, Chrysanthemum corymbosum, Chrysanthemum leucanthemum, 163 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Chrysopogon gryllus, Cichorium intybus, Cirsium acaule, Cirsium afrum, Cirsium lanceolatum, Cirsium pannonicum, Clinopodium vulgare, Colchicum autumnale, Convolvulus arvensis, Convolvulus cantabrica, Coronilla emeroides, Coronilla varia, Cotoneaster integerrimus, Cotoneaster tomentosus, Crambe tataria, Crataegus monogyna, Crepis biennis, Crepis foetida, Crepis foetida subsp. rhoeadifolia, Crepis setosa, Crocus biflorus, Cynanchum athoum, Cynanchum vincetoxicum, Cynodon dactylon, Cynosurus cristatus, Cynosurus echinatus, Cystopteris fragilis, Cytisus austriacus, Cytisus ciliatus, Cytisus jankae, Cytisus petrovicii, Cytisus supinus, Dactylis glomerata, Danthonia calycina, Daucus carota, Dianthus armeria, Dianthus banaticus, Dianthus carthusianorum, Dianthus croaticus, Dianthus cruentus, Dianthus giganteus, Dianthus noaeanus, Dianthus papillosus, Dianthus pelviformis, Dianthus petraeus, Dianthus pontederae, Dianthus pontederae subsp. giganteiformis, Dianthus sanguineus, Dianthus serbicus, Dianthus subgiganteus, Digitalis ambigua, Digitalis lanata, Dorycnium germanicum, Dorycnium herbaceum, Draba elongata, Echium italicum, Echium rubrum, Echium vulgare, Eryngium campestre, Eryngium serbicum, Erysimum carniolicum, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Euphorbia gerardiana, Euphorbia glabriflora, Euphorbia glareosa subsp. lasiocarpa, Euphorbia graeca, Euphorbia helioscopia, Euphorbia myrsinites, Euphorbia platyphyllos, Euphorbia seguierana, Euphorbia seguierana, Euphorbia serpentini, Euphorbia stricta, Euphorbia virgata, Euphrasia pectinata, Euphrasia salisburgensis, Euphrasia stricta, Euphrasia tatarica, Falcaria vulgaris, Ferula galbanifera, Ferula heuffelii, Festuca dalmatica, Festuca duriuscula, Festuca fallax, Festuca ovina, Festuca panciciana, Festuca pratensis, Festuca pseudovina, Festuca rubra, Festuca rupicola, Festuca vaginata, Festuca valesiaca, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Festuca varia, Festuca wagneri, Festuca xanthina, Filago arvensis, Filipendula hexapetala, Fragaria collina, Fragaria moschata, Fragaria vesca, Fragaria viridis, Fraxinus ornus, Fumana bonapartei, Fumana procumbens, Galium boreale, Galium cruciata, Galium erectum, Galium gerardi, Galium lucidum, Galium mollugo subsp. pubescens, Galium pedemontanum, Galium pumilum, Galium purpureum, Galium verum, Genista depressa, Genista hassertiana, Genista sagittalis, Genista tinctoria, Gentiana austriaca, Gentiana cruciata, Gentiana utriculosa, Geranium columbinum, Geranium macrorrhizum, Geranium sanguineum, Goniolimon serbicum, Gymnadenia conopsea, Halacsya sendtneri, Helianthemum canum, Helianthemum nummularium, Helleborus odorus, Heracleum sibiricum, Herniaria hirsuta, Herniaria incana, Hieracium bauhinii, Hieracium cymosum, Hieracium fussianum subsp. serpentinicum, Hieracium gnaphalophorum, Hieracium hoppeanum, Hieracium murorum, Hieracium pilosella, Hippocrepis comosa, Hypericum barbatum, Hypericum perforatum, Hypericum repens, Hypericum rumeliacum, Hypochoeris maculata, Hypochoeris pelivanovicii, Inula britannica, Inula ensifolia, Inula hirta, Inula oculus-christi, Iris pumila, Iris reichenbachii, Juniperus communis, Juniperus intermedia, Juniperus nana, Juniperus oxycedrus, Jurinea mollis, Knautia arvensis, Knautia csikii, Knautia dinarica, Knautia macedonica subsp. lyrophylla, Kochia arenaria, Kochia prostrata, Koeleria cristata, Koeleria eriostachya, Koeleria eriostachya subsp. carniolica, Koeleria gracilis, Koeleria montana, Koeleria pyramidata, Koeleria pyramidata subsp. montana, Koeleria splendens, Kohlrauschia prolifera, Lactuca scariola, Lamium garganicum, Lasiagrostis calamagrostis, Lathyrus pratensis, Leontodon asper, Leontodon hispidus, Leontodon hispidus subsp. vulgaris, Leopoldia comosa, Lepidium campestre, Leucanthemum montanum, Leucanthemum vulgare, Libanotis montana, Linaria concolor, Linaria dalmatica, Linaria genistifolia, Einum austriacum, Einum catharticum, Einum flavum, Einum hirsutum subsp. glabrescens, Einum perenne, Einum tauricum subsp. serbicum, Einum tenuifolium, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Luzula multiflora, Luzula vulgaris, Marrubium peregrinum, Medicago falcata, Medicago lupulina, Medicago minima, Medicago orbicularis, Medicago prostrata, Melica ciliata, Melilotus officinalis, Mentha sylvestris, Mercurialis ovata, Micromeria cristata, Micropus erectus, Minuartia montana, Minuartia montana f. glandulosa, Minuartia verna, Minuartia verna subsp. montana, Moenchia mantica, Mycelis muralis, Myosotis collina, Nasturtium pyrenaicum, Nepeta nuda, Nepeta rtanjensis, Nigella arvensis, Nonea pulla, Notholaena marantae, Onobrychis alba, Onobrychis arenaria, Onobrychis viciifolia, Ononis arvensis, Onosma javorkae, Orchis coriophora, Orchis tridentata, Origanum vulgare, Orlaya grandiflora, Ornithogalum pyramidale, Ornithogalum pyrenaicum, Orobanche alba, Orobanche gracilis, Orobanche teucrii, Paeonia tenuifolia, Paronychia kapela, Pastinaca sativa, Pedicularis heterodonta, Petrorhagia saxifraga, Peucedanum alsaticum, Peucedanum arenarium, Peucedanum oreoselinum, Phegopteris dryopteris, Phleum boehmeri, Phleum phleoides, Phleum pratense, Picris hieracioides, Pimpinella saxifraga, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 164 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacufiiKauiiju cmauuuuna... " Plantago argentea, Plantago carinata, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa alpina, Poa alpina subsp. badensis, Poa angustifolia, Poa badensis, Poa badensis var. glaucescens, Poa bulbosa, Poa molinerii, Poa nemoralis, Poa pratensis, Poa pratensis subsp. angustifolia, Podospermum canum, Polygala comosa, Polygala doerfleri, Polygala major, Polygala vulgaris, Polygala vulgaris subsp. oxyptera, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla australis subsp. malyana, Potentilla cinerea, Potentilla erecta subsp. strictissima, Potentilla heptaphylla, Potentilla hirta subsp. zlatiborensis, Potentilla malyana, Potentilla mollis, Potentilla opaca, Potentilla recta, Potentilla tommasiniana, Potentilla visianii, Potentilla zlatiborensis, Primula columnae, Primula elatior, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Prunus spinosa, Pulsatilla grandis, Ramonda serbica, Ranunculus montanus, Ranunculus polyanthemos, Ranunculus sardous, Rapistrum perenne, Reseda lutea, Rhamnus saxatilis, Rhinanthus angustifolius, Rhinanthus borbasii, Rhinanthus rumelicus, Rosa canina, Rosa dumetorum, Rosa pimpinellifolia, Rosa spinosissima, Rubus fruticosus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Sagina procumbens, Salvia amplexicaulis, Salvia nemorosa, Salvia officinalis, Salvia pratensis, Salvia verticillata, Sanguisorba minor, Sanguisorba muricata, Sanguisorba officinalis, Saponaria intermedia, Satureja commutata, Satureja cristata, Satureja kitaibelii, Saxifraga aizoon, Saxifraga brevifolia, Scabiosa banatica, Scabiosa columbaria, Scabiosa dubia, Scabiosa fumarioides, Scabiosa ochroleuca, Scabiosa portae, Scabiosa ucranica, Scleranthus annuus, Scleranthus dichotomus, Scleranthus perennis, Scleranthus serpentini, Scorzonera rosea, Sedum acre, Sedum album, Sedum atratum, Sedum glaucum, Sedum ochroleucum, Sedum rupestre, Sedum sartorianum, Sedum serpentini, Senecio erucifolius subsp. tenuifolius, Senecio jacobaea, Senecio rupestris, Seseli peucedanoides, Seseli rigidum, Seseli varium, Sesieria rigida, Sesieria rigida subsp. filifolia, Sideritis montana, Sieglingia decumbens, Silene armeria, Silene bupleuroides, Silene flavescens, Silene inflata, Silene longiflora, Silene malyi, Silene otites, Silene paradoxa, Silene sendtneri, Silene vulgaris subsp. zlatiborensis, Sorbus mougeotii, Stachys chrysophaea, Stachys germanica, Stachys officinalis, Stachys recta, Stachys recta subsp. baldaccii, Stachys scardica, Statice gmelinii, Stellaria graminea, Sternbergia colchiciflora, Stipa bromoides, Stipa capillata, Stipa grafiana, Stipa joannis, Stipa novakii, Stipa pennata, Stipa pennata subsp. joannis, Stipa pulcherrima, Stipa tirsa, Syringa vulgaris, Taraxacum laevigatum, Taraxacum officinale, Taraxacum serotinum, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Teucrium pannonicum, Teucrium polium, Thalictrum aquilegiifolium, Thalictrum flavum, Thalictrum minus, Thesium bavarum, Thesium intermedium, Thesium linophyllon, Thesium ramosum, Thlaspi praecox, Thymus glabrescens, Thymus glabrescens subsp. degenianus, Thymus humifusus, Thymus jankae, Thymus jankae subsp. serbicus, Thymus longicaulis, Thymus lykae, Thymus marschallianus, Thymus montanus, Thymus pannonicus, Thymus pulegioides, Thymus serbicus, Thymus serpyllum, Thymus striatus, Torilis arvensis, Tragopogon pratensis, Tragopogon pterodes, Tragus racemosus, Trifolium alpestre, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium incarnatum, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pannonicum, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium strepens, Trifolium striatum, Trinia glauca, Triticum villosum, Tulipa scardica, Tunica saxifraga, Turritis glabra, Veratrum nigrum, Verbascum lychnitis, Verbascum nigrum, Verbascum phlomoides, Verbascum phoeniceum, Verbascum pulverulentum, Veronica austriaca, Veronica chamaedrys, Veronica crinita, Veronica jacquinii, Veronica prostrata, Veronica spicata, Vicia angustifolia, Vicia cracca, Vicia hirsuta, Vicia tetrasperma, Vincetoxicum officinale, Viola macedonica, Viscaria vulgaris subsp. atropurpurea, Xeranthemum annuum, Xeranthemum cylindraceum. Osnovna literatura: AmidL003, BlazZ982, BlazZ983, BlazZ983a, BlecV969, BodrG970, BogoR968, BoriL955, ButoB002, ButoB002a, ButoB004, ButoB989, ButoB992, ButoB992a, ButoB992e ButoB993a, ButoB993b, ButoB996, ButoB997, ButoB998a, ButoB999, CincT955, CincT956a, CincT959, CincT962, DanoJ960, DanoJ962, DiklN964, DiklN972, DiklN976, DordV956, GajiM952, GajiM954a, GajiM986, GajiM992, HorvI954, HorvI974, IgicR997, JovaB976, JovaR955, JovaR956, JovaR986a, JovaR987, JovaS992, KnezA990, KojiM004, KojiM959, KojiM991, KojiM998, LakuD986, LakuD989, LakuD993a, LakuD996, MarkA986, MisiV978, NikeM988, NikoV966, ParaS982a, ParaS985, ParaS985b, ParaS986, ParaS988, ParaS993, PavlZ951, PavlZ955, PavlZ955a, PavlZ962, PavlZ967, PavlZ974, PetkB985cb, PurgD993, RandN983a RexhF978 RexhF979a, RexhF985, RexhF994, RittH970, StevV984, StjeL953, StjeL956a, StjeL979, StojS983, TatiB969, VeljV967b, VuckM983, VuckR985, ZupaM986 165 STANISTA SRBIJE - Prirucnik sa opsiima i osnovnim podacima Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMentoiamypey toiaciicpiiKauiijii cmanuiuma.. El.21 Grčko-balkanske stepe sa Opšte karakteristike: Kserotermne, niske, otvorene, mešovite travnjačko žbunaste zajednice na plitkim kamenjarskim terenima. Fiziognomiju staništima odreduju brojni niski odrveneli ili poluodrveneli žbuniči , , , , , , , , koje sa večimbrojnostima prate kserofilne višegodišnje busenaste travé , , , , i ostrica . Ekologija: Suvo i toplo stanište. Plitko skeletno zemljište crvenkasto-mrke boje (crvenica na krečnjaku), izmešano sa sitnim komadičima krečnjaka, gotovo sasvim isprano, veoma suvo i toplo, iz koga se mestimično uzdižu blokovi krečnjačkih stena. Nadmorská visina 300-1000 m. Klima se odlikuje žarkim i suvim letima, relativno hladnim zimama i naglim prelazima izmedu zime i leta. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Istočna Srbija: Rtanj (Greben i Golemi Dea), Suva planina, Svrljiške planine, Sičevačka klisura; Kosovo - bez podataka o preciznim lokalitetima. Ekvivalentne zajednice: • Euphorbio myrsiniti-Bothriochloetum R. Jovanovič 1955 • Euphorbio myrsiniti-Dichanthietum ischaemi R. Jovanovič 1955 • Myrsiniteti-Ischaemetum R. Jovanovič 1955 • Myrsiniteto-Ischaemetum R. Jov. 1955 • Artemisio-Salvietum officinalis (Grebenščikov) Nikolič et Diklič 1966 • Salvio-Scorzoneretum villosae Hundozi 1980 • Nepeto-Festucetum valesiacae Diklič et Milojevič 1976 • Galio-Festucetum valesiacae R. Jovanovič 1955 • Galio-Festucetum valesiacae R. Jovanovič 1955 bromosumR. Jovanovič 1956 • Galio-Botriochloetum Niketič 1986 Karakteristične vrste: Achillea clypeolata, Achillea millefolium subsp. collina, Achilleapannonica, Adonis vernalis, Aethionema saxatile, Allium flavum, Allium moschatum, Alyssum microcarpum, Andropogon ischaemum, Arabis hirsuta, Artemisia alba, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bromus squarrosus, Calamintha acinos, Carex humilis, Carpinus orientalis, Carthamus lanatus, Centaurea australis, Cerastium brachypetalum, Cirsium afrum, Convolvulus arvensis, Crataegus monogyna, Crepis foetida, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus jankae, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia graeca, Euphorbia myrsinites, Euphorbia platyphyllos, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Fragaria collina, Fumana procumbens, Galium pedemontanum, Galium purpureum, Geranium columbinum, Helianthemum nummularium, Herniaria incana, Hieracium bauhinii, Hieracium pilosella, Hypericum perforatum, lnula oculus-christi, Linaria concolor, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Melica ciliata, Minuartia věrna subsp. montana, Nepeta rtanjensis, Origanum vulgare, Orlaya grandiflora, Paronychia kapela, Petrorhagia saxifraga, Plantago lanceolata, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Salvia amplexicaulis, Salvia officinalis, Satureja kitaibelii, Scabiosa ochroleuca, Sedum acre, Sedum album, Sedum sartorianum, Senecio rupestris, Silene flavescens, Stipa grafiana, Stipa pulcherrima, Taraxacum laevigatum, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Teucrium polium, Thalictrum minus, Thymus humifusus, Thymus pannonicus, Torilis arvensis, Trifolium repens, Tunica saxifraga, Verbascum phlomoides, Veronica crinita, Viola macedonica Osnovna literatura: ButoB989, ButoB992, DiklN976, HorvI974, JovaR955, JovaR956, KojiM998, LakuD986, LakuD993a, NikoV966, RexhF994, ZupaM986 E1.211 Meziiske žbunaste stepolike zajednice sa Opšte karakteristike: Kserotermne, niske, otvorene, mešovite travnjačko-žbunaste zajednice na plitkim kamenjarskim terenima. Fiziognomiju staništima odreduju brojni niski odrveneli ili poluodrveneli žbuniči , , , koje sa večimbrojnostima prate kserofilne višegodišnje busenaste tráve kao što je . Ekologija: Suvo i toplo stanište. Plitko skeletno zemljište crvenkasto-mrke boje (crvenica na krečnjaku). Nadmorská visina 300-500 m. Klima se odlikuje žarkim i suvim letima, relativno hladnim zimama i naglim prelazima izmedu zime i leta. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima 166 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Istočna Srbija: Suva planina. Ekvivalentne zajednice: Euphorbio myrsiniti-Bothriochloetum R. Jovanovič 1955 Euphorbio myrsiniti-Dichanthietum ischaemi R. Jovanovič 1955 Myrsiniteti-Ischaemetum R. Jovanovič 1955 Myrsiniteto-Ischaemetum R. Jov. 1955 Karakteristične vrste: Adonis vernalis, Aethionema saxatile, Allium flavum, Allium moschatum, Andropogon ischaemum, Arabis hirsuta, Artemisia alba, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Centaurea australis, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus jankae, Euphorbia myrsinites, Fumana procumbens, Galium purpureum, Geranium columbinum, Helianthemum nummularium, Medicago falcata, Melica ciliata, Petrorhagia saxifraga, Potentilla arenaria, Satureja kitaibelii, Scabiosa ochroleuca, Sedům acre, Silene flavescens, Teucrium polium, Thalictrum minus, Thymus humifusus Osnovna literatura: ButoB989, ButoB992, HorvI974, JovaR955, KojiM998, ZupaM986 El.212 Mezijske žbunaste stepolike zajednice sa Opšte karakteristike: Kserotermne, niske, otvorene, mešovite travnjačkožbunaste zajednice na pliťkim kamenjarskim terenima. Fiziognomiju staništima odreduju brojn niski odrveneli ili poluodrveneli žbuniči i , koje sa večim brojnostima prate kserofilne višegodišnje busenaste travé poput i ostrica . Ekologija: Suvo i toplo stanište. Plitko skeletno zemljište crvenkasto-mrke boje (crvenica na krečnjaku). Nadmorská visina 300-750 m. Klima se odlikuje žarkim i suvim letima, relativno hladnim zimama i naglim prelazima izmedu zime i leta. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Istočna Srbija: Svrljiške planine - Sičevačka klisura. Kosovo - bez podataka o precizním lokalitetima. Ekvivalentne zajednice: Artemisio-Salvietum officinalis (Grebenščikov) Nikolič et Diklič 1966 Salvio-Scorzoneretum villosae Hundozi 1980 Karakteristične vrste: Achillea clypeolata, Aethionema saxatile, Alyssum microcarpum, Artemisia lobelii subsp. canescens, Carex humilis, Carpinus orientalis, Euphorbia cyparissias, Euphorbia graeca, Galium purpureum, Helianthemum nummularium subsp. discolor, Linaria concolor, Salvia officinalis, Satureja montana, Stipa grafiana, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum Osnovna literatura: KojiM998, NikoV966, RexhF994, ZupaM986 El.213 Mezijske žbunaste stepolike zajednice sa Opšte karakteristike: Kserotermne, niske, otvorene, mešovite travnjačko-žbunaste zajednice na pliťkim kamenjarskim terenima. Fiziognomiju staništima odreduju endemična rtanj ska metvica i višegodišnja busenasta tráva . Ekologija: Suvo i toplo stanište. Plitko skeletno zemljište crvenkasto-mrke boje (crvenica na krečnjaku). Nadmorská visina 600-900 m. Klima se odlikuje žarkim i suvim letima, relativno hladnim zimama i naglim prelazima izmedu zime i leta. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Istočna Srbija: Rtanj (Greben i Golemi Dea) Ekvivalentne zajednice: Nepeto-Festucetum valesiacae Diklič et Milojevič 1976 Karakteristične vrste: Andropogon ischaemum, Asperula cynanchica, Bromus squarrosus, Carthamus lanatus, Cirsium afrum, Convolvulus arvensis, Crataegus monogyna, Crepis foetida, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Festuca valesiaca, Hieracium pilosella, Lotus corniculatus, Melica ciliata, Minuartia věrna subsp. montana, Nepeta rtanjensis, Paronychia kapela, Plantago lanceolata, Sedům sartorianum, Senecio rupestris, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Torilis arvensis, Trifolium repens, Verbascum phlomoides Osnovna literatura: DiklN976 El.214 Mezijske žbunaste stepolike zajednice sa Opšte karakteristike: Kserotermne, niske, otvorene, mešovite travnjačko-žbunaste zajednice na pliťkim kamenjarskim terenima. Fiziognomiju staništima odreduju , koju sa večim 167 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacufMKauuju cmauuuima... " brojnositma prate kserofilne višegodišnje busenaste travé i . Ekologija: Suvo i toplo stanište. Plitko skeletno zemljište crvenkasto-mrke boje (crvenica na krečnjaku). Nadmorská visina 800-1000 m. Klima se odlikuje žarkim i suvim letima, relativno hladnim zimama i naglim prelazima izmedu zime i leta. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Istočna Srbija: Rtanj. Ekvivalentne zajednice: • Galio-Festucetum valesiacae R. Jovanovič 1955 • Galio-Festucetum valesiacae R. Jovanovič 1955 bromosumR. Jovanovič 1956 • Galio-BotriochloetumNiketič 1986 Karakteristične vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Achilleapannonica, Andropogon ischaemum, Bromus squarrosus, Calamintha acinos, Cerastium brachypetalum, Euphorbia platyphyllos, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Fragaria collina, Galium pedemontanum, Galium purpureum, Geranium columbinum, Herniaria incana, Hieracium bauhinii, Hypericum perforatum, Inula oculus-christi, Melica ciliata, Origanum vulgare, Orlaya grandiflora, Petrorhagia saxifřaga, Potentilla argentea, Salvia amplexicaulis, Sedum album, Stipa pulcherrima, Taraxacum laevigatum, Teucrium chamaedrys, Thymus pannonicus, Tunica saxifřaga, Veronica crinita, Viola macedonica Osnovna literatura: JovaR956, LakuD986, LakuD993a El.22 Suve subkontinentalne stepske travné formacije () Opšte karakteristike: Niske do srednje visoke, otvorene ili zatvorene, floristički bogate zeljaste stepolike formacije razvijene na karstnim ili lesnim peripanonskim terenima na kojima dominiraju vrste subkontinentalnih krečnjačkih stepá i pravih panonskih stepá na lesu. Najznačajniji edifikatori ovih zajednica su travé: , , , , , , , , , , , ili . Pored njih se sa značajnijim učeščem javljaju još i vrste: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjaku ili na lesu, na plitkim karbonatnim crnicama i pseudo-crvenicama, relativno dubokim karbonatnim rendzinama, na različitim stadijumima razvoja černozema ili redje na različitim varijantama smonica, na visinama izmedju 100 i 1200, reťko i do 1800 mnv. Staništa ovog tipa su topla, jer su uglavnom južno eksponirana, pa se podloga brzo zagreva. Otuda specifična mikroklima na staništu koje je pogodovalo razvoju stepske vegetacije i na velikim nadmorskim visinama. To su topla i suva staništa iskrčenih termofilnih klimatogenih šuma. Staništa se javljaju u području u uslovima umereno-kontinentalne ili prezlane kontinentálne klime. Opšte rasprostranjenje: Gotovo čitava Evropa izuzev severnih predela. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija:okolina Kragujevca (G. Sabanta, V. Pčelice, Trešnjevak, Erdeč, Drača, Rogojevac, Petrovac, Drenovac, Drača, Kragujevac, Desimirovac, Teferič), Avala, Veliki Jastrebac, okolina Ribarske Banje (Babin Grob, Breza, Gavranon kam), Mali Kosmaj (Košutica), Suvobor (Igrišta, Rajac), Stará planina (Stašna Čuka, Vis, Kovačevo, Nanin kladenac, Krstac, Manastir, Temačko brdo, Tepoša, Vrelo, Rasnica, brdski predeli izmedu Dojkinačke, Jelovačke i Toplodolske reke, Čuštica, Ujevac, Mirkovci, Cer, Nanin kladenac), Suva planina (Kosmovac), Južni Kučaj (Straža, Krivi Vir), Malinik, Svrljiške planine (Goli vrh), Derdapska klisure (Golo brdo, Donji Milanovac, Tekija, Golubac, Boljetin), kanjonLazareve reke, okolina Bele Palanke, Jelašničke klisure (Prozorac, Kulinski Kamen), klisura Grze, Gornjačka klisura. Ekvivalentne zajednice: • Potentilleto- Caricetum humilis R. Jov. 1955 • Potentilleto- Caricetum humilis R. Jov. 1955 typicum R. Jov. 1955 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 168 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Potentillo arenariae-Caricetum humilis R. Jov. 1955 • Potentillo tonunasinianae-Caricetum humilis R. Jov. 1955 • Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovič 1955 • Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovič 1955 achilleetosum R. Jov. 1956 • Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovič 1955 arthemisietosum camphoratae Diklič 1962 • Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovič 1955 plantaginetosum argenteae R. Jovanovič 1955 • Agrostideto-Andropogonetum ishaemi Veljovič 1967 • Agrostio-Andropogonetum ishaemi Veljovič 1967 • Botriochloetum calcicolum Niketič 1986 • Festuco pseudovinae-BothriochloetumB. Jovanovič 1970 • Chrysopogonetum grylli Gajič 1954 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 trifolietosum montanae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • grupacija (tip) sa Chrysopogon gryllus Bordevič, Mijatovič 1956 • Trifolio -Chrysopogonetum grylli Veljovič 1967 • Trifolio-Chrysopogonetum grylli Veljovič 1967 • Brometo-Festucetum pseudovinae Danon et Blaženčič 1957 • Bromo-Festucetumvalesiacae Danon et Blaženčič 1978 • Bromo-Festucetum vallesiacae Danon et Blaženčič 1978 • Calamagrostio-Festucetum rupicolae R. Jovanovič 1985 • Festucetum pseudovinae Danon et Blaženčič 1969 • Festucetum pseudovinae-valesiacae Ht. 1954 • grupacija (tip) sa Festuca valesiaca Bordevič, Mijatovič 1956 • Hieracio pilosellae-Festucetum valesiacae M. Vučkovič chrysopogonetosum grylli M. Vučkovič 1988 • Hieracio pilosellae-Festucetum valesiacae M. Vučkovič sanguisorbietosum minori M. Vučkovič 1988 • Poeto-Festucetum valesiacae Danon et Blaženčič 1962 • Potentillo-Festucetum valesiacae Niketič 1986 • Poterio-Festucetum valesiacae Danon 1960 • Poterio-Festucetum valesiacae Danon 1960 koelerietosum Diklič 1962 • Trifolio-Festucetum valesiacae Diklič et Niko lič 1972 • Andropogono-Danthonietum calycinae Danon et Blaženčič 1975 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato andropogonetosum sichaemi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Stipetum tirsae R. Jovanovič 1956 • Carici humilis-Stipetum pulcherrimae R. Jovanovič 1955 • Humileto-Stipetum grafianae R. Jov. 1955. • Bothriochloo ischaemumi-Stipetumbromoides B. Jovanovič 1968 • Ishaemeto-Stipetum capillatae prov. B. Jovanovič 1968 • Poetům alpinae prov. R. Jovanovič 1963 • Koelerietum montanae Pavl. 1951 pro parte • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 pro parte • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato asperuletosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato festucetosum valesiacae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato trifolietosum campestre Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Alectorolopho-Agrostidetum vulgaris Danon et Radmič 1962 • Asperulo-Agrostidetum vulgaris prov. R. Jovanovič 1955 • Cynosuro cristati-Agrostietum capillaris M. Vučkovič 1988 • Festuceto-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaženčič 1975 • Festuceto-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaženčič 1975 trifolietosum Danon et Blaženčič 1975 169 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y miaciKpiiKauujii cmanuiuma... " • Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaženčič 1978 • Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaženčič 1978 trifolietosum Danon et Blaženčič 1978 • Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaženčič 1978 typicum Danon et Blaženčič 1978 • Trifolio-Agrostidetum vulgaris prov. R. Jovanovič 1955 • Geranio sanguinei-Caricetum hallerianae R. Jov. et all. 1986 • ass. Bromus arvensis- Bromus mollis R. Jov. 1955 IN Borisavljevič et al.,1955 • Festucetum valesiacae R. Jov. 1955 in Borisavljevič, Lj. • Poa angustifolia- Achillea collina R. Jov, 1955 IN Borisavljevič et al. 1955 • Xeranthemo-Ishametum R. Jovanovič 1955 • Seslerietum filifoliae Zólyómi 1939 saxifragetosumbrevifoliae Niketič et Lakušič 1988 • Seslerietum filifoliae Zólyómi 1939 scabiosetsoum fumarioides Niketič et Lakušič 1988 Karakteristične vrste: Achillea aizoon, Achillea clypeolata, Achillea millefolium, Achillea millefolium subsp. collina, Aethionema saxatile, Agropyron intermedium, Agropyron pectinatum, Aira capillaris, Ajuga genevensis, Alectorolophus major, Alectorolophus minor, Alectorolophus rumelicus, Allium flavum, Allium vineale, Alyssum alyssoides, Amelanchier vulgaris, Andropogon ischaemum, Anemone Pulsatilla subsp. grandis, Anthemis arvensis, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis jacquinii, Anthyllis vulneraria, Arabis auriculata, Arabis hirsuta, Arabis nova, Arenaria serpyllifolia, Artemisia absinthium, Artemisia alba, Asperula ciliata, Asperula cynanchica, Asperula longiflora, Asplenium ceterach, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Asyneuma canescens, Bellis perennis, Briza media, Bromus arvensis, Bromus erectus, Bromus mollis, Bromus squarrosus, Calamintha acinos, Calamintha alpina subsp. hungarica, Campanula cervicaria, Campanula glomerata subsp. aggregata, Campanula rapunculoides, Campanula rapunculus, Carex caryophyllea, Carex divulsa, Carex hallerana, Carex humilis, Carex verna, Carlina acaulis, Centaurea australis, Centaurea jacea, Centaurea phrygia subsp. stenolepis, Centaurea triumfetti, Cephalaria laevigata, Cerastium banaticum, Cerastium caespitosum, Chamaecytisus ciliatus, Chamaespartium sagittate, Chrysanthemum corymbosum, Chrysanthemum leucanthemum, Chrysopogon gryllus, Cirsium afrum, Clinopodium vulgare, Coronilla emeroides, Coronilla varia, Cotoneaster integerrimus, Cotoneaster tomentosus, Crataegus monogyna, Crepis biennis, Crocus biflorus, Cynanchum vincetoxicum, Cynosurus cristatus, Cytisus ciliatus, Cytisus petrovicii, Cytisus supinus, Dactylis glomerata, Danthonia calycina, Daucus carota, Dianthus armeria, Dianthus carthusianorum, Dianthus noaeanus, Dianthus pelviformis, Digitalis ambigua, Digitalis lanata, Dorycnium germanicum, Draba elongata, Echium vulgare, Euphorbia cyparissias, Euphorbia helioscopia, Euphorbia stricta, Euphorbia virgata, Euphrasia salisburgensis, Euphrasia tatarica, Ferula galbanifera, Ferula heuffelii, Festuca panciciana, Festuca pratensis, Festuca valesiaca, Filago arvensis, Filipendula hexapetala, Fragaria collina, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galium cruciata, Galium erectum, Galium purpureum, Galium verum, Gentiana cruciata, Geranium columbinum, Geranium sanguineum, Helianthemum canum, Helianthemum nummularium, Herniaria hirsuta, Hieracium bauhinii, Hieracium cymosum, Hieracium hoppeanum, Hieracium murorum, Hieracium pilosella, Hypericum perforatum, Hypericum repens, Hypericum rumeliacum, Hypochoeris maculata, Hypochoeris pelivanovicii, Inula britannica, Inula hirta, Inula oculus-christi, Iris pumila, Iris reichenbachii, Jurinea mollis, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Koeleria pyramidata subsp. montana, Koeleria splendens, Kohlrauschia prolifera, Lactuca scariola, Lasiagrostis calamagrostis, Leontodon asper, Leontodon hispidus, Lepidium campestre, Leucanthemum vulgare, Linaria dalmatica, Linum catharticum, Linum flavum, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Medicago falcata, Medicago lupulina, Medicago minima, Medicago orbicularis, Melica ciliata, Melilotus officinalis, Mentha sylvestris, Mercurialis ovata, Micromeria cristata, Micropus erectus, Minuartia verna subsp. montana, Moenchia mantica, Mycelis muralis, Myosotis collina, Nasturtium pyrenaicum, Nepeta nuda, Onobrychis alba, Orchis coriophora, Orchis tridentata, Origanum vulgare, Orlaya grandiflora, Ornithogalum pyrenaicum, Peucedanum oreoselinum, Plantago argentea, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa alpina, Poa alpina subsp. badensis, Poa angustifolia, Poa bulbosa, Poa pratensis, Polygala comosa, Polygala major, Polygala vulgaris, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla recta, Potentilla tommasiniana, Primula columnae, Primula elatior, Prunella vulgaris, Ramonda serbica, Ranunculus montanus, Ranunculus sardous, Rhamnus saxatilis, Rhinanthus angustifolius, Rosa dumetorum, Rosa pimpinellifolia, Rosa spinosissima, Rubus fruticosus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Sagina procumbens, Salvia nemorosa, Salvia pratensis, Salvia verticillata, Sanguisorba minor, Sanguisorba officinalis, Satureja cristata, Satureja kitaibelii, Saxifraga brevifolia, Scabiosa banatica, Scabiosa columbaria, Scabiosa dubia, Scabiosa fumarioides, Scabiosa ochroleuca, Scleranthus annuus, Scleranthus dichotomus, Scleranthus perennis, Sedum album, Sedum atratum, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 170 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Sedům ochroleucum, Senecio rupestris, Seseli peucedanoides, Seseli rigidum, Seseli varium, Sesleria rigida, Sesleria rigida sabsp.filifolia, Sideritis montana, Silene flavescens, Silene inflata, Silene sendtneri, Stachys germanica, Stachys officinalis, Stachys recta, Stipa bromoides, Stipa grafiana, Stipa joannis, Stipa pulcherrima, Stipa tirsa, Syringa vulgaris, Taraxacum officinale, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Thalictrum aquilegiifolium, Thalictrum flavum, Thalictrum minus, Thesium bavarum, Thymus glabrescens, Thymus humifusus, Thymus jankae, Thymus marschallianus, Thymus montanus, Thymus pannonicus, Thymus pulegioides, Thymus serpyllum, Tragopogon pratensis, Trifolium alpestre, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium incarnatum, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pannonicum, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trinia glauca, Triticum villosum, Turritis glabra, Veratrum nigrum, Verbascum lychnitis, Verbascum pulverulentum, Veronica austriaca, Veronica chamaedrys, Veronica jacquinii, Veronica spicata, Vicia cracca, Vicia hirsuta, Vicia tetrasperma, Vincetoxicum officinale, Viola macedonica, Viscaria vulgaris subsp. atropurpurea, Xeranthemum annuum, Xeranthemum cylindraceum Osnovna literatura: BoriL955, ButoB989, ButoB992, DanoJ960, DanoJ962, DiklN964, DiklN972, DordV956, DordV956, GajiM954a, HorvI954, HorvI974, JovaB976, JovaR955, JovaR956, JovaR986a, KojiM004, KojiM991, KojiM998, LakuD986, LakuD993a, MišiV978, NikeM988, VeljV967b, ZupaM986 El.221 Suve subkontinentalne karbonatne stepske travné formacije sa dominacijom Carex humilis Opšte karakteristike: Niske, otvorene do skoro zatvorene, floristički veoma bogate zeljaste stepolike formacije karakterstične za karstne teréne, u kojima dominira niska busenasta ostrica , koju značajno prati busenasta . Ovaj tip travnih formacija sa dominantnim kserofitnim vrstama ima vážnu ulogu u obraščivanju i vezivanju krečnjačkih kamenjara. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjaku, na plitkoj planinskoj crnici u prelaznom stadijumu obrazovanja, na visinama izmedju 950 i 1800 mnv. Uprkos velikoj nadmorskoj visini, staništa ovog tipa su topia, jer su uglavnom južno eksponirana, a podloga je krečnjak koji se brzo zagreva. Otuda specifična mikroklima na staništu koje je pogodovalo razvoju stepske vegetacije. Na visini od 1600 m godišnja suma padavina iznosi 1160 mm, a srednja godišnja temperatura samo 5 °C. Citavo planinsko područje odlikuje godišnja suma atmosferskih taloga izmedju 800 i 1200 mm. Opšte rasprostranjenje: Gotovo čitava Evropa izuzev severnih predela. Rasprostranjenje u Srbiji: Istočna Srbija: Suva planina, Svrljiške planine i Rtanj. Ekvivalentne zajednice: • Potentilleto- Caricetum humilis R. Jov. 1955 • Potentilleto- Caricetum humilis R. Jov. 1955 typicum R. Jov. 1955 • Potentillo arenariae-Caricetum humilis R. Jov. 1955 • Potentillo tommasinianae-Caricetum humilis R. Jov. 1955 • Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovič 1955 • Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovič 1955 achilleetosum R. Jov. 1956 • Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovič 1955 arthemisietosum camphoratae Diklič 1962 • Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovič 1955 plantaginetosum argenteae R. Jovanovič 1955 Karakteristične vršte: Achillea clypeolata, Alectorolophus rumelicus, Anemone grandis, Anthyllis jacquinii, Anthyllis vulneraria, Arabis nova, Arenaria serpyllifólia, Artemisia camphorata, Asperula cynanchica, Asyneuma canescens, Bromus erectus, Calamintha alpina, Carex humilis, Centaurea triumfetti, Cephalaria laevigata, Cerastium banaticum, Cotoneaster integerrimus, Crocus biflorus, Cytisus ciliatus, Cytisus petrovicii, Dianthus pelvifórmis, Dianthus petraeus, Digitalis ambigua, Dorycnium germanicum, Euphorbia cyparissias, Ferula galbanifera, Festuca panciciana, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Galium erectum, Geranium sanguineum, Helianthemum nummularium, Hieracium bauhinii, Hieracium cymosum, Hypericum repens, lnula hirta, Iris reichenbachii, Koeleria gracilis, Linum flavum, Lotus corniculatus, Mercurialis ovata, Minuartia věrna subsp. montana, Plantago argentea, Poa alpina subsp. badensis, Polygala major, Potentillo recta, Potentillo tommasiniana, Rosa spinosissima, Sanguisorba minor, Scabiosa columbaria, Scabiosa dubia, Sedům ochroleucum, Seseli peucedanoides, Sesleria rigida, Stachys officinalis, Stachys recta, Stipa grafiana, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Thymus glabrescens, Thymus jankae, Thymus pannonicus, Trifolium alpestre, Trinia glauca, Veronica jacquinii, Vincetoxicum officinale, Viola macedonica Osnovna literatura: DiklN964, HorvI974, JovaR955, JovaR956, KojiM998, ZupaM986 171 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y miaciKpiiKauujii cmanuiuma.. El.222 Suve subkontinentalne karbonatne stepske travné formacije sa dominacijom Andropogon ischaemum Opšte karakteristike: Srednje visoke, otvorene do skoro zatvorene, floristički veoma bogate zeljaste stepolike formacije karakteristične za karstne teréne, u kojima dominira . Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjaku, na plitkoj crnici u prelaznom stadijumu obrazovanja, na visinama do 700 m, u uslovima uměřeno-kontinentálne klime prelaznog karaktera. Opšte rasprostranjenje: Srednja, istočna i jugositočna Evropa. Inače, tip stepskih travnih formacija sa dominacijom široko je rasprostranjen u toplijim predelima umerene zone obe hemisfére. Rasprostranjenje u Srbiji: Okolina Kragujevca (G. Sabanta, V. Pčelice, Trešnjevak, Erdeč, Drača, Rogojevac), Kanjon Lazareve reke, okolina Bele Palanke, naročito na kamenjarima iznad izvora "Veliko Kurilovo". Ekvivalentne zajednice: • Agrostideto-Andropogonetum ishaemi Veljovič 1967 • Agrostio-Andropogonetum ishaemi Veljovič 1967 • Festuco pseudovinae-BothriochloetumB. Jovanovič 1970 • Botriochloetum calcicolum Niketič 1986 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Agrostis vulgaris, Andropogon ischaemum, Cynosurus cristatus, Digitalis lanata, Euphorbia cyparissias, Festuca valesiaca, Fragaria collina, Galium verum, Geranium columbinum, Hieracium pilosella, Hypericum perforatum, Lotus corniculatus, Origanum vulgare, Plantago lanceolata, Rubus fruticosus, Sanguisorba minor, Stachys germanica, Thymus serpyllum, Trifolium arvense, Veronica chamaedrys, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: ButoB989, ButoB992g, JovaB976, KojiM998, LakuD986, LakuD993a, VeljV967b, ZupaM986 El.223 Suve subkontinentalne karbonatne stepske travné formacije sa dominacijom Chrvsopogon grvllus Opšte karakteristike: Srednje visoke zatvorene, floristički veoma bogate zeljaste stepolike formacije karakteristične za karstne teréne, u kojima dominira djipovina , koja u različitim delovima Srbije sa vrstama , , i dr. formira različite fitocenoze. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim karstnim terenima, na visinama izmedju 200 i 800 m, i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na zemljištima tipa pseudo-crvenice, plitke planinske crnice ili redje u različitim varijantama smonica. Klima je umereno- kontinentálna. To su topia i suva staništa iskrčenih šuma klimatogene zajednice . Opšte rasprostranjenje: Srednja, istočna i jugositočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno čest tip staništa na karstnim terenim čitave Srbije. Najtipičnije razvijene zajednice zabeležene su u centralnoj i zapadnoj Srbiji: južne padine Malog Kosmaja (Košutica), Suvobor (Igrišta), okolina Kragujevca (Petrovac, Drenovac, Drača, Kragujevac, Desimirovac, Teferič) Ekvivalentne zajednice: • Chrysopogonetum grylli Gajič 1954 • grupacija (tip) sa Chrysopogon gryllus Dordevič, Mijatovič 1956 • Trifolio -Chrysopogonetum grylli Veljovič 1967 • Trifolio-Chrysopogonetum grylli Veljovič 1967 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 trifolietosum montanae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Alectorolophus minor, Bromus mollis, Campanula rapunculus, Chrysanthemum leucanthemum, Chrysopogon gryllus, Dianthus carthusianorum, Euphorbia cyparissias, Euphorbia virgata, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Galium verum, Hieracium pilosella, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Ornithogalum pyrenaicum, Plantago media, Polygala vulgaris, Ranunculus sardous, Salvia pratensis, Sanguisorba minor, Trifolium montanum, Trifolium patens Osnovna literatura: ButoB989, ButoB992g, DordV956, GajiM954a, KojiM004, KojiM998, VeljV967b El.224 Suve subkontinentalne karbonatne stepske travné formacije sa dominacijom Festuca valesiaca slat. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima 172 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacufjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte karakteristike: Niske, otvorene do skoro zatvorene, íloristički veoma bogate zeljaste stepolike formacije karakteristične za karstne teréne, u kojima dominira niski kserofilni vijuk , kojí u različitim delovima Srbije sa vrstama , , , , i dr. formira različite fitocenoze tero-hemikriptofitskog karaktera. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim karstnim terenima, na visinama izmedju 60 i 1000 m, i to kako na zaravnima tako i na manje ili više nagnutim padinama, na zemljištima tipa pseudo-crvenice i plitke planinske crnice. Klímaje umereno- kontinentálna, sa količinama vodenihtaloga izmedju 600-1200 mm godišnje. Opšte rasprostranjenje: Srednja, istočna i jugoistočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Veoma čest tip staništa na karstnim terenima čitave Srbije. Najtipičnije razvijene zajednice zabeležene su u istočnoj Srbiji: Stará planina (Cuštica, Kovačevo, Ujevac, Mirkovci, Cer, Vis, Kovačevo, Nanin kladenac, Krstac, Manastir), južni Kučaj (Straža, Krivi Vir), Malinik, Svrljiške planine (Goli vrh), Berdapska klisure (Golo brdo, Donji Milanovac, Tekija, Golubac, Boljetin). U zapadnoj Srbiji staništa ovog tipa zabeležena su na Suvoboru. Ekvivalentne zajednice: • Brometo-Festucetum pseudovinae Danon et Blaženčič 1957 • Bromo-Festucetum valesiacae Danon et Blaženčič 1978 • Bromo-Festucetum vallesiacae Danon et Blaženčič 1978 • Calamagrostio-Festucetum rupicolae R. Jovanovič 1985 • Festucetum pseudovinae Danon et Blaženčič 1969 • Festucetum pseudovinae-valesiacae Ht. 1954 • grupacija (tip) sa Festuca valesiaca Dordevič, Mijatovič 1956 • Hieracio pilosellae-Festucetum valesiacae M. Vučkovič chrysopogonetosum grylli M. Vučkovič 1988 • Hieracio pilosellae-Festucetum valesiacae M. Vučkovič sanguisorbietosum minori M. Vučkovič 1988 • Poeto-Festucetum valesiacae Danon et Blaženčič 1962 • Poterio-Festucetum valesiacae Danon 1960 • Poterio-Festucetum valesiacae Danon 1960 koelerietosum Diklič 1962 • Trifolio-Festucetum valesiacae Diklič et Nikolič 1972 • Potentillo-Festucetum valesiacae Niketič 1986 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Agrostis vulgaris, Aira capillaris, Alectorolophus major, Alectorolophus rumelicus, Andropogon ischaemum, Anemone Pulsatilla subsp. grandis, Anthemis arvensis, Anthoxanthum odoratum, Arenaria serpyllifolia, Asperula cynanchica, Briza media, Bromus mollis, Bromus squarrosus, Calamintha alpina subsp. hungarica, Calamintha vulgaris, Campanula cervicaria, Campanula rapunculoides, Chrysanthemum leucanthemum, Coronilla varia, Cotoneaster tomentosus, Cytisus supinus, Dactylis glomerata, Danthonia calycina, Dianthus carthusianorum, Euphorbia cyparissias, Euphorbia helioscopia, Euphorbia stricta, Euphrasia salisburgensis, Euphrasia tatarica, Festuca pratensis, Festuca valesiaca, Filago arvensis, Filipendula hexapetala, Fragaria vesca, Galium cruciata, Galium verum, Gentiana cruciata, Helianthemum nummularium, Hieracium bauhinii, Hieracium cymosum, Hieracium pilosella, Hypochoeris maculata, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Leucanthemum vulgare, Linaria dalmatica, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Medicago lupulina, Medicago orbicularis, Melilotus officinalis, Moenchia mantica, Myosotis collina, Nasturtium pyrenaicum, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa alpina, Poa pratensis, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Prunella vulgaris, Rhinanthus angustifolius, Rumex acetosella, Sagina procumbens, Salvia nemorosa, Salvia pratensis, Sanguisorba minor, Scleranthus dichotomus, Silene inflata, Stachys officinalis, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum subsp. hirsutum, Thalictrum minus, Thymus marschallianus, Thymus montanus, Thymus pulegioides, Thymus serpyllum, Tragopogon pratensis, Trifolium alpestre, Trifolium campestre, Trifolium incarnatum, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pannonicum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trinia glauca, Triticum villosum, Turritis glabra, Verbascum pulverulentum, Veronica austriaca subsp. jacquinii, Veronica chamaedrys, Vicia cracca, Vicia hirsuta, Viola saxatilis subsp. macedonica Osnovna literatura: DanoJ960, DanoJ962, DiklN964, DiklN972, DordV956, HorvI954, HorvI974, KojiM998, LakuD986, LakuD993a, MišiV978, ZupaM986 El.225 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije sa dominacijom Danthonia calvcina Opšte karakteristike: Srednje visoke zatvorene, íloristički bogate, zeljaste stepolike formacije razvijene na karstnim terenima, u kojima dominira . U zajednicama su brojne i druge kserofilne tráve stepskog karaktera poput , , i dr. 173 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim karstnim terenima, na visinama izmedju 400 i 900 m, i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na zemljištima tipa pseudo-crvenice ili plitke planinske crnice. Klima je umereno- kontinentálna. Opšte rasprostranjenje: Srednja, istočna i jugositočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno redak tip staništa na karstnim terenima čitave Srbije. Fitocenološki su obradjena staništa na Staroj planini: Temačko brdo, Tepoša, Vrelo, Rasnica. Ekvivalentne zajednice: • Andropogono-Danthonietum calycinae Danon et Blaženčič 1975 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato andropogonetosum sichaemi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Agrostis vulgaris, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Bromus squarrosus, Chrysopogon gryllus, Coronilla varia, Danthonia calycina, Festuca valesiaca, Lotus corniculatus, Medicago lupulina, Plantago media, Sanguisorba officinalis, Sideritis montana, Teucrium montanum, Thymus serpyllum Osnovna literatura: KojiM004, MišiV978 El.226 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije sa koviljem spp. Opšte karakteristike: Srednje visoke zatvorene, floristički veoma bogate, zeljaste stepolike formacije karakteristične za karstne teréne, u kojima dominiraju različite vrste kovilja poput i . Pored kovilja u zajednicama su veoma brojne i druge kserofilne biljke submediteransko-pontskog karaktera kao što su , , , < Veronica j acquinii>, , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim karstnim terenima, na zemljištima tipa pseudo-crvenice ili plitke planinske crnice, na visinama izmedju 800 i 1550 m. Opšte rasprostranjenje: Srednja, Južná i ugoistočna Evropa, istočni Mediteran sve do Kurdistana. Rasprostranjenje u Srbiji: Istočna Srbija: Suva planina, Svrljiške planine i Rtanj. Ekvivalentne zajednice: • Stipetum tirsae R. Jovanovič 1956 • Carici humilis-Stipetum pulcherrimae R. Jovanovič 1955 • Humileto-Stipetum grafianae R. Jov. 1955. • Bothriochloo ischaemumi-Stipetumbromoides B. Jovanovič 1968 • Ishaemeto-Stipetum capillatae prov. B. Jovanovič 1968 Karakteristične vrste: Achillea aizoon, Achillea clypeolata, Achillea millefolium subsp. collina, Aethionema saxatile, Agropyron pectinatum, Allium flavum, Allium vineale, Alyssum alyssoides, Amelanchier vulgaris, Andropogon ischaemum, Arabis auriculata, Arabis hirsuta, Arabis nova, Arenaria serpyllifolia, Artemisia alba, Asperula cynanchica, Asyneuma canescens, Bromus erectus, Bromus mollis, Calamintha acinos, Calamintha alpina, Carex caryophyllea, Carex humilis, Centaurea triumfetti, Cerastium banaticum, Chamaecytisus ciliatus, Cotoneaster tomentosus, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus ciliatus, Dorycnium pentaphyllum subsp. germanicum, Euphorbia cyparissias, Festuca panciciana, Festuca valesiaca, Galium erectum, Galium purpureum, Gentiana cruciata, Geranium sanguineum, Helianthemum canum, Helianthemum nummularium, Herniaria hirsuta, Inula oculus-christi, Iris pumila, Jurinea mollis, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Lasiagrostis calamagrostis, Leontodon asper, Lotus corniculatus, Melica ciliata, Micromeria cristata, Minuartia verná subsp. montana, Onobrychis alba, Plantago argentea, Plantago lanceolata, Poa badensis, Poa bulbosa, Potentilla argentea, Potentilla cinerea, Potentilla tommasiniana, Ranunculus montanus, Rhamnus saxatilis, Rosa pimpinellifolia, Rosa spinosissima, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Satureja kitaibelii, Scabiosa columbaria, Scabiosa ochroleuca, Scleranthus annuus, Sedum ochroleucum, Senecio rupestris, Silene sendtneri, Stachys recta, Stipa bromoides, Stipa joannis, Stipa pulcherrima, Stipa tirsa, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Thymus glabrescens, Thymus humifusus, Thymus jankae, Thymus pannonicus, Trinia glauca, Veratrum nigrum, Veronica jacquinii Osnovna literatura: DiklN964, HorvI974, JovaB976, JovaR955, JovaR956, JovaR956, KojiM998, ZupaM986 E1.2261 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije sa Opšte karakteristike: Srednje visoke zatvorene, floristički veoma bogate zeljaste stepolike formacije karakteristične za karstne teréne, u kojima dominira Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim karstnim terenima, na zemljištima tipa pseudo-crvenice ili plitke planinske crnice, na visinama izmedju 900 i 1100 m. Opšte rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa, istočni Mediteran do Kurdistana. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima 174 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma... " Rasprostranjenje u Srbiji: Redak tip staništa zabeležen samo u Istočnoj Srbiji na Rtnju: Ledenička strana. Ekvivalentne zajednice: • Stipetum tirsae R. Jovanovič 1956 Karakteristične vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Alyssum alyssoides, Arabis auriculata, Arenaria serpyllifolia, Bromus mollis, Calamintha acinos, Carex humilis, Euphorbia cyparissias, Festuca valesiaca, Galium purpureum, Herniaria hirsuta, Minuartia verná subsp. montana, Plantago lanceolata, Potentilla argentea, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scleranthus annuus, Senecio rupestris, Stipa tirsa, Teucrium chamaedrys, Thymus pannonicus, Veratrum nigrum, Veronica jacquinii Osnovna literatura: JovaR956 E1.2262 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formaciie sa Opšte karakteristike: Srednje visoke zatvorene, floristički veomabogate zeljaste stepolike formacije karakteristične za karstne teréne, u kojima dominira . Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim karstnim terenima, na zemljištima tipa pseudo-crvenice ili plitke planinske crnice, na visinama izmedju 800 i 1550 m. Opšte rasprostranjenje: Srednja i južná Evropa, istočni Mediteran do Kavkaza. Rasprostranjenje u Srbiji: Istočna Srbija: Suva planina, Svrljiške planine i Rtanj. Ekvivalentne zajednice: • Carici humilis-Stipetum pulcherrimae R. Jovanovič 1955 • Humileto-Stipetum grafianae R. Jov. 1955. Karakteristične vrste: Achillea aizoon, Achillea clypeolata, Achillea collina, Aethionema saxatile, Agropyron pectinatum, Allium flavum, Allium vineale, Alyssum alyssoides, Amelanchier vulgaris, Arabis hirsuta, Arabis nova, Arenaria serpyllifolia, Artemisia alba, Asperula cynanchica, Asyneuma canescens, Bromus erectus, Calamintha acinos, Calamintha alpina, Carex caryophyllea, Carex humilis, Centaurea triumfetti, Cerastium banaticum, Chamaecytisus ciliatus, Cotoneaster tomentosus, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus ciliatus, Dorycnium pentaphyllum subsp. germanicum, Euphorbia cyparissias, Festucapanciciana, Festuca valesiaca, Galium erectum, Galium purpureum, Gentiana cruciata, Geranium sanguineum, Helianthemum canum, Helianthemum nummularium, Inula oculus-christi, Iris pumila, Jurinea mollis, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Lasiagrostis calamagrostis, Leontodon asper, Lotus corniculatus, Melica ciliata, Micromeria cristata, Onobrychis alba, Plantago argentea, Plantago lanceolata, Poa badensis, Poa bulbosa, Potentilla cinerea, Potentilla tommasiniana, Ranunculus montanus, Rhamnus saxatilis, Rosa pimpinellifolia, Rosa spinosissima, Sanguisorba minor, Satureja kitaibelii, Scabiosa columbaria, Scabiosa ochroleuca, Sedum ochroleucum, Silene sendtneri, Stachys recta, Stipa joannis, Stipa pulcherrima, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Thymus glabrescens, Thymus humifusus, Thymus jankae, Trinia glauca, Veronica jacquinii Osnovna literatura: DiklN964, HorvI974, JovaR955, JovaR956, KojiM998, ZupaM986 E1.2263 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formaciie sa koviliem Opšte karakteristike: Srednje visoke zatvorene, floristički bogate zeljaste stepolike formacije karakteristične za karstne teréne, u kojima dominira . Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim karstnim terenima, na zemljištima tipa pseudo-crvenice ili plitke planinske crnice. Opšte rasprostranjenje: Južná Evropa, Mediteranski region. Rasprostranjenje u Srbiji: Redak tip, fitocenološki slabo proučenih staništa u Srbiji. Nepouzdani podaci o zajednicama na staništima ovog tipa se návode za okolinu Beograda. Asocijacija B. Jovanovič 1968 je provizorno imenovana, bez fitocenološkog opisa. Postoji mogučnost da se neki oblik opisa nalazi u rukopisima odnosno u Izveštajima za vegetacijsku kartu Jugoslavije - Karta biljnih zajednica okoline Beograda. Ovu asocijaciju ne pominju Zupančič et al., 1986, medjutim oni na str. 32, za Srbiju návode prisustvo zajednice B. Jovanovič 1968, što je verovatno sinonim za asocijaciju B. Jovanovič 1968. Ekvivalentne zajednice: • BothriocWoo ischaemumi-Stipetumbromoides B. Jovanovič 1968 • Ishaemeto-Stipetum capillatae prov. B. Jovanovič 1968 Karakteristične vrste: Stipa bromoides, Andropogon ischaemum Osnovna literatura: JovaB976, ZupaM986 El.227 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formaciie sa dominacijom Poa alpina Opšte karakteristike: Niske, otvorene, redje skoro zatvorene, floristički veoma bogate, zeljaste stepolike formacije karakteristične za karstne teréne, u kojima dominira niska busenasta livadarka , koju značajno prate i vrste , , , , , i dr. Ekologija: Trávne formacije sa predstavljaju prelazni tip izmedu brdskih i planinskih stepskih pašnjaka, koji se razvija na staništima južno eksponiranih padina brdskog pojasa, u visinskom dijapazonu od 450 do 1000 m.Geološka podloga je krečnjak. Zemljište je crvene boje, plitko i 175 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacucJMKauuju cmauuuíma... " skeletoidno, mada može mestimično biti dublje i bogatije humusom. Klima je umereno-kontinentálna (planinska). Godišnja količina padavina se kreče od 600 do 800 mm. Opšte rasprostranjenje: Srednja, Istočna i Jugoistočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki nedovoljno istražena staništa prisutna u centralnoj i istočnoj Srbiji. Oskudni podaci postoje za Stará planinu (Gornje Kovačevo i Stašna Cuka). Ekvivalentne zajednice: Poetum alpinae prov. R. Jovanovič 1963 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Cirsium afrum, Medicago minima, Micropus erectus, Plantago media, Poa alpina, Sedum atratum, Thymus pulegioides Osnovna literatura: MišiV978 El.228 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije sa dominaciiom Opšte karakteristike: Niske, otvorene, redje skoro zatvorene, zeljaste stepolike formacije, karakteristične za karstne teréne, u kojima dominira niska busenasta tráva (= , koju značajno prate i vrste , , , , , i dr. Vrsta , inače karakteristična za slična staništa na različitim substratima, u ovim staništima potpuno odsustvuje ili se javlja samo u tragovima. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim karstnim terenima, na zemljištima tipa pseudo-crvenice ili plitke planinske crnice, na visinama izmedju 700 i 1500 m. Opšte rasprostranjenje: Srednja, Istočna i Jugoistočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki nedovoljno istražena staništa prisutna u centralnoj i istočnoj Srbiji. Oskudni podaci postoje za Stará planinu, Djerdapsku klisuru i Rajac na Suvobom. Ekvivalentne zajednice: Koelerietum montanae Pavl. 1951 pro parte Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 pro parte Karakteristične vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Alectorolophus major, Alectorolophus minor, Anthoxanthum odoratum, Briza media, Carex verna, Centaurea phrygia subsp. stenolepis, Cerastium banaticum, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Galium verum, Geranium sanguineum, Helianthemum nummularium, Hieracium hoppeanum, Koeleria pyramidata subsp. montana, Leontodon hispidus, Leucanthemum vulgare, Lotus corniculatus, Nepeta nuda, Plantago lanceolata, Primula elatior, Rumex acetosella, Scleranthus perennis, Silene roemeri subsp. sendtneri, Stachys officinalis, Thesium bavarum, Thymus glabrescens, Trifolium alpestre, Trifolium ochroleucon, Trifolium pratense, Trifolium repens, Veronica austriaca, Viola tricolor subsp. macedonica, Viscaria vulgaris subsp. atropurpurea Osnovna literatura: DiklN972, KojiM991, MišiV978 El.229 Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formacije sa dominaciiom Agrostis gr. vulgaris Opšte karakteristike: Niske, po pravilu zatvorene, floristički veoma bogate zeljaste stepolike formacije prisutne na karstnim terenima, u kojima dominira tráva , koju značajno prate i vrste , , , , , spp. i dr. Ekologija: Trávne formacije sa predstavljaju prelazni tip izmedu brdskih kserofilnih stepskihpašnjaka i mezofilnih livada, koje se razvijaju na staništima j užno eksponiranih padina brdskog pojasa, u visinskom dijapazonu od 600 do 1100 m.Geološka podloga je krečnjak. Opšte rasprostranjenje: Srednja, Istočna i Jugoistočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno čest tip staništa u istočnoj Srbiji: Rtanj, Stará planina (Vis, Kovačevo, Nanin kladenac, Krstac, Manastir, Kovačevo, Krstac, brdski predeli izmedu Dojkinačke, Jelovačke i Toplodolske reke.), Suva planina (Kosmovac), Krivi Vir, Južni Kučaj; Redje se zajednice ovog tipa javljaju i u zapdnoj Srbiji (Rajac na Suvobom). Ekvivalentne zajednice: Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato asperuletosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato festucetosum valesiacae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato trifolietosum campestre Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 Asperulo-Agrostidetum vulgaris prov. R. Jovanovič 1955 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 176 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Cynosuro cristati-Agrostietum capillaris M. Vučkovič 1988 • Festuceto-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaženčič 1975 • Festuceto-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaženčič 1975 trifolietosum Danon et Blaženčič 1975 • Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaženčič 1978 • Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaženčič 1978 trifolietosum Danon et Blaženčič 1978 • Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaženčič 1978 typicum Danon et Blaženčič 1978 • Trifolio-Agrostidetum vulgaris prov. R. Jovanovič 1955 • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato • Alectorolopho-Agrostidetum vulgaris Danon et Radmič 1962 Karakteristične vrste: Achillea collina, Achillea millefolium, Agropyron intermedium, Agrostis vulgaris, Aira capillaris, Alectorolophus rumelicus, Anthoxanthum odoratum, Asperula ciliata, Asyneuma canescens, Briza media, Campanula glomerata subsp. aggregata, Centaurea jacea, Chrysanthemum corymbosum, Coronilla varia, Crepis biennis, Dactylis glomerata, Danthonia calycina, Dianthus pelviformis, Festuca pratensis, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Galium verum, Helianthemum nummularium, Hieracium bauhinii, Hypochoeris pelivanovicii, lnula hirta, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Leucanthemum vulgare, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Moenchia mantica, Orlaya grandiflora, Plantago lanceolata, Plantago media, Polygala comosa, Potentilla argentea, Rhinanthus angustifolius, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Salvia nemorosa, Salvia verticillata, Sanguisorba minor, Sanguisorba officinalis, Stachys officinalis, Teucrium chamaedrys, Thalictrum aquilegiifolium, Thalictrum flavum, Thymus pannonicus, Thymus pulegioides, Trifolium alpestre, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium montanum, Trifolium pratense, Veratrum nigrum, Viola macedonica Osnovna literatura: DanoJ960, DanoJ962, JovaR955, JovaR956, KojiM991, MišiV978, MišiV978 E1.22A Suve subkontinentalne karbonatne stepske travné formacije formacije sa dominaciiom Carex halleriana Opšte karakteristike: Niske, otvorene do skoro zatvorene, floristički bogate, zeljaste stepolike formacije karakteristične za karstne teréne, u kojima dominira niska busenasta ostrica koju značajno prati busenasta vrsta , kao i druge kserofilne biljke. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjaku, na relativno dubokoj karbonatnoj rendzini, na visinama izmedju 650 i 1200 mnv. Rasprostranjenje u Srbiji: Redak tip staništa u Srbiji. Fitocenološki su obradjene zajednice sa Velikog Jastrebca u okolini Ribarske Banje (Babin Grob, Breza, Gavranon kam) Ekvivalentne zajednice: • Geranio sanguinei-Caricetum hallerianae R. Jov. et all. 1986 Karakteristične vrste: Agrostis capillaris, Anthoxanthum odoratum, Briza media, Carex hallerana, Carlina acaulis, Chamaespartium sagittate, Ferula heuffelii, Geranium sanguineum, Helianthemum nummularium, Hieracium pilosella, Hypochoeris maculata, Inula hirta, Leucanthemum vulgare, Linum catharticum, Luzula campestris, Orchis coriophora, Orchis tridentata, Peucedanum oreoselinum, Primula columnae, Trifolium alpestre Osnovna literatura: JovaR986a E1.22B Suve subkontinentalne stepske travné formacije na lesu Opšte karakteristike: Niske, obično zatvorene, floristički bogate, zeljaste stepolike formacije karaktersitične za peripanonske lesné teréne, na kojima dominiraju vrste subkontinentalnih krečnjačkih stepá i pravih panonskih stepá na lesu. Najznačajniji edifikatori ovih zajednica su: , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na lesu, na različitim stadijumima razvoja černozema, na visinama izmedju 100 i 500 m, na južnom obodu Panónske nizije, u uslovima prelazne kontinentálne klime. Rasprostranjenje u Srbiji: Peripanonska Srbija. Fitocenološki su obradjena staništa na Avail Ekvivalentne zajednice: • ass. Bromus arvensis- Bromus mollis R. Jov. 1955 IN Borisavljevič et al.,1955 • Festucetum valesiacae R. Jov. 1955 in Borisavljevič, Lj. • Poa angustifolia- Achillea collina R. Jov, 1955 IN Borisavljevič et al. 1955 • Xeranthemo-Ishametum R. Jovanovič 1955 Karakteristične vrste: Achillea collina, Ajuga genevensis, Andropogon ischaemum, Artemisia absinthium, Bellis perennis, Bromus arvensis, Bromus mollis, Carex divulsa, Cerastium caespitosum, Clinopodium vulgare, Daucus carota, Dianthus armeria, Echium vulgare, Euphorbia cyparissias, 177 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Festuca valesiaca, Filago arvensis, Fragaria vesca, Galium verum, Hieracium bauhinii, Hypericum perforatum, Inula britannica, Kohlrauschia prolifera, Lactuca scariola, Lepidium campestre, Lotus corniculatus, Mentha sylvestris, Myosotis collina, Origanum vulgare, Plantago lanceolata, Poa angustifolia, Potentilla argentea, Potentilla recta, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Taraxacum officinale, Teucrium chamaedrys, Thymus montanus, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium pratense, Veronica spicata, Vicia tetrasperma, Xeranthemum cylindraceum Osnovna literatura: BoriL955, ButoB989, ButoB992 E1.22C Suve subkontinentalne karbonatne stepske trávne formaciie na veoma strmím kanjonskim stranama Opšte karakteristike: Niske, otvorene do skoro zatvorene, floristički izuzetno bogate zeljaste stepolike formacije razvijene na strmim stranama krečnjačkih klisura i kanjona, u kojima apolutno dominira niska busenasta tráva , koju sa značajnijim brojnostima prati manji broj zeljastihbiljaka , , , , , niskih žbunova , , , kao i mladih individua kserofilnih drvenastih vrsta , i dr. Zajednice ovog tipa predstavljaju prelaz izmedju vegetacije u pukotinama stena i vegetacije šibljaka. Ekologija: Zajednice se razvijaju na izuzetno strmim krečnjakim padinama, ili na policama kanjonskih klifova, na plitkoj karbonatnoj crnici, na visinama izmedju 300 i 800 mnv Opšte rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno čest tip staništa u krečnjačkim klisurama i kanjonima istočne Srbije. Fitocenološki su obradjene zajednice iz kanjona Lazareve reke i Jelašničke klisure (Prozorac, Kulinski Kamen). Ekvivalentne zajednice: • Seslerietum filifoliae Zólyómi 1939 saxifragetosum brevifoliae Niketič et Lakušič 1988 • Seslerietum filifoliae Zólyómi 1939 scabiosetsoum fumarioides Niketič et Lakušič 1988 Karakteristične vrste: Allium flavum, Asperula longiflora, Asplenium ceterach, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Centaurea atropurpurea, Centaurea australis, Cephalaria laevigata, Chamaecytisus ciliatus, Coronilla emeroides, Cotoneaster tomentosus, Crataegus monogyna, Cynanchum vincetoxicum, Dianthus noaeanus, Drába elongata, Euphorbia cyparissias, Fraxinus ornus, Galium purpureum, Helianthemum canum, Helianthemum nummularium, Hieracium murorum, Hypericum rumeliacum, Koeleria splendens, Leontodon crispus, Melica ciliata, Mycelis muralis, Ramonda serbica, Rosa dumetorum, Satureja cristata, Satureja kitaibelii, Saxifraga brevifolia, Scabiosa banatica, Scabiosa fumarioides, Sedum album, Seseli rigidum, Seseli varium, Sesleria rigida subsp. filifolia, Silene flavescens, Stachys recta, Syringa vulgaris, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Thymus serpyllum, Verbascum lychnitis Osnovna literatura: NikeM988, TatiB973 El.26 Polusuve subatlantske krečnjačke trávne formaciie Opšte karakteristike: Zatvorene, 30-60 cm visoke, ksero-mezotermne travnjačke zajednice, na plitkim kamenjarskim terenima. Fiziognomiju staništima odreduje vrsta i njene pratilice , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na plitkoj krečnjačkoj podlozi, na staništima nekadašnjih hrastovih i bukovih šuma. Zemljište je plitko i skeletoidno, tipa rendzina, neutrálne do alkalne reakcije, u dubljim slojevima slabo kiselo. Zemljište uglavnom erodirano, što zavisi i od nagiba terena koji iznosi 10 do 50o. Nadmorská visina 800 do 1600 m. Opšte rasprostranjenje: Subatlantske i Mediteranske planine Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno čest tip staništa u brdsko-planinskim predelima Srbije. Fitocenološki su obradjene zajednice sa lokaliteta: centrálni Kopaonik, područje Tutina, Labjane, Istok na Kosovu, Nacionálni park Tara (Čemerički do, Studenac, Durdevo brdo, Čemerište), Suva planina (Točila, Lasni Rid, Kosmovačka Točila). Ekvivalentne zajednice: • Brometum erecti Z. Pavlovic 1955 • Brometum erecti Z. Pavlovic 1955 sensu lato caricetosum montanae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima 178 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMemaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Brometum erecti Z. Pavlovic 1955 sensu lato lamietosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Brometum erecti Z. Pavlovic 1955 sensu lato plantaginetosum mediae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Bromo-Plantaginetum mediae Ht. 1931 • Cariceto montanae-Brometum erecti Kojič 1992 • Lamio-Brometum erecti R. Jov. • Lamio-Brometum erecti R. Jovanovič 1955 Karakteristične vršte: Achillea collina, Achillea setacea, Agrostis capillaris, Alchemillapubescens, Alectorolophus minor, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Asperula cynanchica, Brachypodium pinnatum, Briza media, Bromus erectus, Campanula glomerata, Campanula patula, Carduus personata, Carex digitata, Carex montana, Carex věrna, Centaurea kotschyana, Cephalaria laevigata, Cerastium caespitosum, Cerastium moesiacum, Chaerophyllum aureum, Cirsium acaule, Cynosurus cristatus, Cystopteris fragilis, Dianthus cruentus, Dianthus petraeus, Euphorbia cyparissias, Festuca rubra, Festuca varia, Festuca xanthina, Fragaria moschata, Galium erectum, Galium verum, Genista depressa, Genista sagittalis, Gentiana utriculosa, Geranium macrorrhizum, Helianthemum nummularium, Helleborus odorus, Heracleum sibiricum, Hieracium bauhinii, Hieracium pilosella, Hypochoeris maculata, Juniperus communis, Juniperus intermedia, Juniperus nana, Koeleria pyramidata subsp. montana, Lamium garganicum, Leontodon hispidus subsp. vulgaris, Leucanthemum vulgare, Libanotis montana, Linum catharticum, Lotus corniculatus, Luzula multiflora, Medicago lupulina, Minuartia montana, Pedicularis heterodonta, Phegopteris dryopteris, Phleum phleoides, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa nemoralis, Polygala comosa, Polygala major, Primula columnae, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Ranunculus montanus, Sanguisorba minor, Saxifraga aizoon, Scabiosa columbaria, Scorzonera rosea, Sedum ochroleucum, Senecio rupestris, Seseli peucedanoides, Sieglingia decumbens, Silene inflata, Silene sendtneri, Sorbus mougeotii, Stachys officinalis, Thymus glabrescens subsp. degenianus, Thymus marschallianus, Thymus montanus, Trifolium alpestre, Trifolium montanum, Trifolium pannonicum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Viola macedonica Osnovna literatura: AmidL003, GajiM992, JovaR955, MišiV978, PavlZ955, PetkB985cb, RexhF978 E1.26A Balkánské polusuve krečnjačke travné formacije Opšte karakteristike: Polusuve travné formacije kojima fiziognomiju odreduju vršte Knautia macedonica, biljka srednje visokog stabla (stablova hemikriptofita) i Thymus tosevii, poluodrveneli patuljasti žbunič (hamefita). Ekologija: Stanište na plitkom, skeletoidnom zemljištu povrh krečnjaka, na severnoj i severozapadnoj ekspoziciji. Zemljište je crvenica, posmedena na jedrom krečnjaku. Nadmořská visina 900 do 1000 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Prilepnice (Hodžin kamen) na Kosovu Karakteristične vršte: Achillea nobilis, Anthoxanthum odoratum, Coronilla varia, Danthonia calycina, Euphorbia cyparissias, Euphrasia stricta, Festuca sulcata, Filipendula vulgaris, Galium verum, Haynaldia villosa, Helianthemum nummularium, Hieracium bauhinii, Hypochoeris radicata, Knautia macedonica, Koeleria gracilis, Leucanthemum vulgare, Lotus corniculatus, Moenchia mantica, Onobrychis arenaria, Orchis morio, Plantago lanceolata, Plantago media, Polygala comosa, Potentilla hirta, Primula columnae, Ranunculus bulbosus, Rhinanthus minor, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosa, Sanguisorba minor, Scorzonera laciniata, Stachys officinalis, Thymus tosevii, Trifolium alpestre, Trifolium angustifolium, Trifolium molinerii, Trifolium ochroleucon, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trisetum flavescens Osnovna literatura: RexhF978 E1.2B Serpentinske stepe Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim površinama, redje je zemljišni pokrivač dobro razvijen sa gotovo potpuno obraslom vegetacijom (vegetacijski sklop 90 do 100%), u kojoj dominiraju biljke sa jakim busenovima i jakim i puzečim korenovima. Fiziognomiju staništima odreduju različite biljne vršte od kojih se posebno brojnošču ističu , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Suva i topia staništa na manje ili više nagnutim padinama na serpentinu. Zemljište rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, kamenito ili sa dominacijom krupnih bloková, obično gotovo potpuno isprano sa površine stena, samo redje sa nešto višim sadržajem humusa. Nadmorská visina: 200-1400 m. Zajednice razvijene u pordučju umereno-kontinentalne klime. Opšte rasprostranjenje: Srednja Evropa, Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Goč, Tara, Miratovce kod Preševa, Divčibare, Zlatibor, Ozren kod Sjenice, Studena planina, Brdjanska klisura, Ibarska klisura, Crni Rzav - Uvac, Rogozna -Gornja Kamenica, Kosmaj, Avala, Zlatibor, Suvobor, Stolovi, Maljen, okolina Sjenice, Crni Vrh kod Príboja, Divčibare, Panjak, Ravni Sto, Raška, Studena planina kod Kraljeva, okolina Kragujevca; Kosovo: Ibarska dolina (Lis Čuka, Belaška, Banjska), okolina Orahovca, Goleš, Koznica, Koznička boka - Koznik, okolina Dakovice, Šarplanina (Brezovica, Malo Borče, Veliko Borče, Ostrovica). Ekvivalentne zajednice: • Melico-Brometeum fibrosii (Peťkovič 1981) Peťkovič et Tatič 1985 • Eryngio-Brometum fibrosi Z. Pavlovic, 1962 ex V. Randjelovič 2004 • Brometo-Chrysopogonetum grylli Kojič 1958 • Brometo-Chrysopogonetum grylli Kojič 1958 andropogonetosum ischaemi Kojič 1959 • Brometo-Chrysopogonetum grylli Kojič 1958 potentilletosum arenariae Kojič 1959 • Bromo squarosi-Chrysopogonetum grylli Kojič 1959 • Bromus fibrosus-Chrysopogon gryllus Tatič 1969 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 brometosum squarosi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1956 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato armerietosum serpentini Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato danthonietosum calycinae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato koelerietsoum eriostachyae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato linetosum serbici Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • grupacija (tip) sa Danthonia calycina Dordevič, Mijatovič 1956 • Koelerio eriostachyae-Danthonietum calycinae Z. Pavl. (1955) 1974 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 armerietosum serpentini Z. Pavlovic 1974 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 colchicetosum Cincovič et Kojič 1962 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 lathyretosum Cincovič et Kojič 1962 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 linetosum Z. Pavlovic 1974 • Koelerietum montanae Pavl. 1951 i Cincovič, Kojič, 1955 : 116 • grupacija (tip) sa Agrostis vulgaris Dordevič, Mijatovič 1956 • Andropogono-Festucetum valesiacae A. Markovič 1986 • Chrysopogono-Festucetum valesiacae Veljovič 1971 • Festucetum vallesiacae Borisavljevič 1956 • Festucetum vallesiacae Gajič 1954 • Festuco sulcatae-Potentilletum zlatiborensis Z. Pavlovic 1951 • Festuco sulcatae-Potentilletum zlatiborensis Z. Pavlovic 1951 brometosum Z. Pavlovic 1951 • Carici humilis-Festucetum pancicianae R. Jovanovič et S. Jovanovič 1987 • Carici humilis-Festucetum pancicianae R. Jovanovič et S. Jovanovič 1987 cytisetosum petrovicii D. Lakušič 1988 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 180 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Potentillo tommasinianae-Festucetum pancicianae D. Lakušič 1989 • Dorycnio-Festucetum valesiacae A. Markovič 1986 • Euphorbio-Festucetum valesiacae A. Markovič 1986 • Festuco duriusculae-Euphorbietum glabriflorae S. Jov. et R. Jov. • Hyperico-Euphorbietum glabriflorae Rexhepi 1978 • Polygalo-Genistetum hassertianae Blečič et al. 1969 • Potentillo-Fumanetum bonaparti Rexhepi 1979 • Festuco-Plantaginetum serpentini Randjelovič et Ružič 1982 • Onosmato-Scabiosetum fumarioides Rexhepi 1978 • Poa alpina-Plantago carinata T. Cincovič et Kojič 1956 • Poo molinieri-Plantaginetum holostei Z. Pavlovic 1951 • Artemisio-Silenetumarmeriae D. Lakušič 1989 • Artemisio-Teucrietum montani Blaženčič. Vučkovič, R. 1983 • Stipetum novakii D. lakušič prov. 2004 • Cynancho-Saponarietum intermediae Blečič et al. 1969 • Halascya sentneri-Potentilla mollis Z. Pavlovic 1962 • Sedo-BornMüllerietum dieckii Blečič et al. 1969 • Sedo-Dianthetum serbici Z. Pavlovic 1967 Karakteristične vrste: Achillea coarctata, Achillea millefolium, Aethionema graeca, Aethionema saxatile, Agropyron intermedium, Agrostis spica-venti, Agrostis vulgaris, Aira capillaris, Alectorolophus major, Allium flavum, Alyssum janchenii, Alyssum markgrafii, Alyssum markgrafii var. lucidum, Alyssum montanum, Alyssum murale, Alyssum serbicum, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Armeria canescens subsp. serpentini, Artemisia canescens, Artemisia lobelii, Asperula cynanchica, Asperula longiflora, Astragalus chlorocarpus, Astragalus kraljevensis, Astragalus onobrychis, Asyneuma limonifolium, Bornmuellera dieckii, Brachypodium sylvaticum, Briza media, Bromus fibrosus, Bromus mollis, Bromus pannonicus, Bromus pannonicus subsp. glabratus, Bromus racemosus, Bromus squarrosus, Bupleurum veronense, Calamintha acinos, Calamintha alpina, Calamintha hungarica, Campanula glomerata, Campanula patula, Carduus candicans, Carex caryophyllea, Carex humilis, Carex laevis, Carex montana, Carex pilulifera, Carex praecox, Carex verná, Centaurea atropurpurea, Centaurea australis, Centaurea deusta, Centaurea kosaninii, Centaurea micranthos, Centaurea rhenana, Cephalaria leucantha, Cerastium lanigerum, Cerastium moesiacum, Chrysanthemum leucanthemum, Chrysopogon gryllus, Cirsium pannonicum, Colchicum autumnale, Convolvulus cantabrica, Cynanchum athoum, Cynanchum vincetoxicum, Cynosurus cristatus, Cynosurus echinatus, Danthonia calycina, Dianthus croaticus, Dianthus giganteus, Dianthus papillosus, Dianthus sanguineus, Dianthus serbicus, Dianthus subgiganteus, Dorycnium germanicum, Dorycnium herbaceum, Echium rubrum, Eryngium campestre, Eryngium serbicum, Erysimum carniolicum, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Euphorbia glabriflora, Euphorbia serpentini, Euphrasia pectinata, Euphrasia stricta, Euphrasia tatarica, Festuca dalmatica, Festuca duriuscula, Festuca fallax, Festuca panciciana, Festuca rubra, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Fumana bonapartei, Galium boreale, Galium erectum, Galium gerardi, Galium lucidum, Galium pumilum, Galium purpureum, Galium verum, Genista hassertiana, Genista sagittalis, Gentiana austriaca, Goniolimon serbicum, Gymnadenia conopsea, Halacsya sendtneri, Hieracium bauhinii, Hieracium cymosum, Hieracium fussianum subsp. serpentinicum, Hieracium gnaphalophorum, Hieracium pilosella, Hippocrepis comosa, Hypericum barbatum, Hypochoeris maculata, Hypochoeris pelivanovicii, Juniperus oxycedrus, Knautia csikii, Knautia dinarica, Knautia macedonica subsp. lyrophylla, Koeleria cristata, Koeleria eriostachya, Koeleria eriostachya subsp. carniolica, Koeleria gracilis, Koeleria montana, Koeleria pyramidata, Koeleria splendens, Lathyrus pratensis, Leontodon asper, Leontodon hispidus, Leucanthemum montanum, Leucanthemum vulgare, Linaria genistifolia, Linum catharticum, Linum perenne, Linum tauricum subsp. serbicum, Lotus corniculatus, Luzula vulgaris, Medicago falcata, Medicago prostrata, Melica ciliata, Minuartia montana, Minuartia montana f. glandulosa, Minuartia verna, Minuartia verna subsp. montana, Moenchia mantica, Notholaena marantae, Onosma javorkae, Orlaya grandiflora, Orobanche alba, Orobanche gracilis, Orobanche teucrii, Paronychia kapela, Pedicularis heterodonta, Petrorhagia saxifraga, Peucedanum oreoselinum, Phleum boehmeri, Phleum pratense, Plantago carinata, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa badensis, Poa badensis var. glaucescens, Poa molinerii, Polygala comosa, Polygala doerfleri, Polygala major, Polygala vulgaris subsp. oxyptera, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla australis subsp. malyana, Potentilla erecta subsp. strictissima, Potentilla 181 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " heptaphylla, Potentilla hirta subsp. zlatiborensis, Potentilla malyana, Potentilla mollis, Potentilla opaca, Potentilla tommasiniana, Potentilla visianii, Potentilla zlatiborensis, Primula columnae, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Ranunculus montanus, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Sanguisorba muricata, Saponaria intermedia, Satureja commutata, Scabiosa columbaria, Scabiosa dubia, Scabiosa fumarioides, Scabiosa portae, Scabiosa portae, Scabiosa ucranica, Scleranthus annuus, Scleranthus dichotomus, Scleranthus perennis, Scleranthus serpentini, Scorzonera rosea, Sedum acre, Sedum album, Sedum glaucum, Sedum rupestre, Sedum sartorianum, Sedum serpentini, Sieglingia decumbens, Silene armeria, Silene bupleuroides, Silene longiflora, Silene malyi, Silene paradoxa, Silene sendtneri, Silene vulgaris subsp. zlatiborensis, Stachys chrysophaea, Stachys officinalis, Stachys recta, Stachys recta subsp. baldaccii, Stachys scardica, Stellaria graminea, Stipa novakii, Stipa pennata, Taraxacum officinale, Teucrium montanum, Teucrium pannonicum, Teucrium polium, Thalictrum aquilegiifolium, Thesium ramosum, Thlaspi praecox, Thymus glabrescens, Thymus jankae, Thymus jankae subsp. serbicus, Thymus longicaulis, Thymus lykae, Thymus montanus, Thymus pulegioides, Thymus serbicus, Thymus striatus, Tragopogon pterodes, Trifolium alpestre, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium montanum, Trifolium pannonicum, Trifolium strepens, Trinia glauca, Tulipa scardica, Tunica saxifraga, Verbascum lychnitis, Verbascum nigrum, Veronica jacquinii, Vicia cracca, Viola macedonica Osnovna literatura: BlažŽ983, BlažŽ983a, BlečV969, BoriL955, CincT956a, CincT955, CincT962, DordV956, GajiM954a, JovaS992, JovaR987, KojiM998, KojiM959, KojiM991, LakuD989, LakuD996, MarkA986, MišiV978, PavlZ955a, PavlZ974, PavlZ951, PavlZ955a, PavlZ962, PavlZ967, RexhF978, RexhF979a, RexhF985, RittH970, TatiB969, ZupaM986, RandN983a E1.2B1 Serpentinske stepe na dubliem žemli ištu Opšte karakteristike: Platoi ili zaobljeni vrhovi brda na serpentinu, sa dobro razvijenim zemljišnim pokrivačem, obrasli vegetacijom serpentinskih biljaka. Staništa uglavnom potpuno obrasla vegetacijom (vegetacijski sklop 90 do 100%), a fiziognomiju im odreduju vršte , , , , , i njihove pratilice. Po životnoj formi najčešče su biljke sa jakim busenovima i biljke sa jakim i puzečim korenovima. Ekologija: Geološka podloga: serpentin. Zemljište sa nešto višim sadržajem humusa, manje skeletoidno, retko kamenito. Nadmorská visina: 200-1400 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija (zapadna Srbija (Kosmaj, Avala, Zlatibor, Suvobor, Stolovi, Rogozna, Maljen, okolina Sjenice, Ozrenkod Sjenice, Crni Vrh kod Priboja, Divčibare, Panjak, Ravni Sto, Raška, Studena planina kod Kraljeva, okolina Kragujevca) i Kosovo. Ekvivalentne zajednice: • Melico-Brometeum fibrosii (Petkovič 1981) Petkovič et Tatič 1985 • Eryngio-Brometum fibrosi Z. Pavlovic, 1962 ex V. Randjelovič 2004 • Brometo-Chrysopogonetum grylli Kojič 1958 • Brometo-Chrysopogonetum grylli Kojič 1958 andropogonetosum ischaemi Kojič 1959 • Brometo-Chrysopogonetum grylli Kojič 1958 potentilleto sum arenariae Kojič 1959 • Bromo squarosi-Chrysopogonetum grylli Kojič 1959 • Bromus fibrosus-Chrysopogon gryllus Tatič 1969 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 brometosum squarosi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1956 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato armerietosum serpentini Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato danthonietosum calycinae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato koelerietsoum eriostachyae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato linetosum serbici Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • grupacija (tip) sa Danthonia calycina Bordevič, Mijatovič 1956 • Koelerio eriostachyae-Danthonietum calycinae Z. Pavl. (1955) 1974 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 armerietosum serpentini Z. Pavlovic 1974 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 182 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y KJiacuJMKauuju cmamimma... " • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 colchicetosum Cincovič et Kojič 1962 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 lathyretosum Cincovič et Kojič 1962 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 linetosum Z. Pavlovic 1974 • Koelerietum montanae Pavl. 1951 i Cincovič, Kojič, 1955 : 116 • grupacija (tip) sa Agrostis vulgaris Dordevič, Mijatovič 1956 • Andropogono-Festucetum valesiacae A. Markovič 1986 • Chrysopogono-Festucetum valesiacae Veljovič 1971 • Festucetum vallesiacae Borisavljevič 1956 • Festucetum vallesiacae Gajič 1954 • Festuco sulcatae-Potentilletum zlatiborensis Z. Pavlovic 1951 • Festuco sulcatae-Potentilletum zlatiborensis Z. Pavlovic 1951 brometosum Z. Pavlovic 1951 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Agropyron intermedium, Agrostis spica-venti, Agrostis vulgaris, Aira capillaris, Alectorolophus major, Allium flavum, Alyssum janchenii, Alyssum markgrafii, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Armeria canescens subsp. serpentini, Asperula cynanchica, Asperula longiflora, Astragalus chlorocarpus, Brachypodium sylvaticum, Briza media, Bromus fibrosus, Bromus mollis, Bromus pannonicus subsp. glabratus, Bromus racemosus, Bromus squarrosus, Calamintha acinos, Calamintha alpina, Campanula glomerata, Campanula patula, Carexpilulifera, Centaurea atropurpurea, Cerastium moesiacum, Chrysanthemum leucanthemum, Chrysopogon gryllus, Cirsium pannonicum, Colchicum autumnale, Convolvulus cantabrica, Cynanchum vincetoxicum, Cynosurus cristatus, Cynosurus echinatus, Danthonia calycina, Dianthus croaticus, Dianthus giganteus, Dianthus sanguineus, Dianthus subgiganteus, Echium rubrum, Eryngium campestre, Eryngium serbicum, Erysimum carniolicum, Euphorbia cyparissias, Euphorbia glabriflora, Euphorbia serpentini, Euphrasia pectinata, Euphrasia stricta, Euphrasia tatarica, Festuca fállax, Festuca panciciana, Festuca rubra, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Galium boreale, Galium lucidum, Galium erectum, Galium pumilum, Galium verum, Genista sagittalis, Gentiana austriaca, Gymnadenia conopsea, Hieracium bauhinii, Hieracium fussianum subsp. serpentinicum, Hieracium gnaphalophorum, Hypericum barbatum, Hypochoeris maculata, Hypochoerispelivanovicii, Knautia csikii, Knautia dinarica, Knautia macedonica subsp. lyrophylla, Koeleria eriostachya subsp. carniolica, Koeleria gracilis, Koeleria montana, Lathyrus pratensis, Leontodon asper, Leucanthemum montanum, Leucanthemum vulgare, Linaria genistifolia, Linum catharticum, Linum tauricum subsp. serbicum, Lotus corniculatus, Luzula vulgaris, Medicago fálcata, Medicago prostrata, Melica ciliata, Minuartia montana, Minuartia věrna, Moenchia mantica, Notholaena marantae, Orlaya grandiflora, Orobanche alba, Pedicularis heterodonta, Peucedanum oreoselinum, Phleum boehmeri, Phleum pratense, Plantago carinata, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa molinerii, Polygala comosa, Polygala major, Polygala vulgaris subsp. oxyptera, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla erecta subsp. strictissima, Potentilla malyana, Potentilla opaca, Potentilla visianii, Potentilla zlatiborensis, Primula columnae, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Ranunculus montanus, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Sanguisorba muricata, Scabiosa columbaria, Scabiosa dubia, Scleranthus annuus, Scleranthus serpentini, Scorzonera rosea, Sieglingia decumbens, Silene longiflora, Silene sendtneri, Silene vulgaris subsp. zlatiborensis, Stachys officinalis, Stachys recta, Stachys scardica, Stellaria graminea, Teucrium montanum, Thlaspi praecox, Thymus glabrescens, Thymus jankae subsp. serbicus, Thymus montanus, Thymus pulegioides, Thymus serbicus, Trifolium alpestre, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium montanum, Trifolium pannonicum, Trifolium strepens, Trinia glauca, Tulipa scardica, Tunica saxifřaga, Verbascum lychnitis, Vicia cracca, Viola macedonica Osnovna literatura: BlažŽ983a, BoriL955, CincT955, CincT962, DordV956, GajiM954a, KojiM959, KojiM991, KojiM998, PavlZ951, PavlZ955a, PavlZ962, PavlZ974, TatiB969, ZupaM986 E1.2B11 Serpentinske stepe na dubliem zemliištu sa Opšte karakteristike: Platoi ili zaobljeni vrhovi brda na serpentinu, sa dobro razvijenim zemljišnim pokrivačem. Staništa uglavnom potpuno obrasla vegetacijom u kojoj dominiraju vrste , , , , i dr. Ekologija: Geološka podloga: serpentín. Zemljište sa nešto veéim sadržajem humusa, manje skeletoidno, retko kamenito. Nadmorská visina: 600-700 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Západná Srbija (Stoloví iznad Dobrih Strana, Rogozna - Gornja Kamenica) i Kosovo Ekvivalentne zajednice: • Melico-Brometeum fibrosii (Petkovié 1981) Petkovié et Tatié 1985 • Eryngio-Brometum fibrosi Z. Pavlovic, 1962 ex V. Randjelovié 2004 183 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Karakteristične vrste: Alyssum janchenii, Bromus fibrosus, Bromuspannonicus subsp. glabratus, Echium rubrum, Eryngium serbicum, Euphorbia glabriflora, Melica ciliata, Poa concinna, Potentilla visianii, Potentilla zlatiborensis, Stachys scardica, Tulipa scardica Osnovna literatura: KojiM998, PavlZ962, ZupaM986 E1.2B12 Serpentinske stepe na dubliem zemliištu sa Opšte karakteristike: Platoi ili zaobljeni vrhovi brda na serpentínu, sa dobro razvijenim zemljišnim pokrivačem. Staništa uglavnom potpuno obrasla vegetacijom u kojoj dominiraju vrste , , , , i dr. Ekologija: Geološka podloga: serpentín. Zemljište sa nešto veéim sadržajem humusa, manje skeletoidno, retko kamenito. Nadmorská visina: 300-800 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Západná Srbija: Vidová, Semedraž, Milkovci, Pranjani, Suvobor, Venčec, Klenje, Ripanj, Studena planina kod Kraljeva Ekvivalentne zajednice: • Brometo-Chrysopogonetum grylli Kojič 1958 • Brometo-Chrysopogonetum grylli Kojič 1958 andropogonetosum ischaemi Kojič 1959 • Brometo-Chrysopogonetum grylli Kojič 1958 potentilletosum arenariae Kojič 1959 • Bromo squarosi-Chrysopogonetum grylli Kojič 1959 • Bromus fibrosus-Chrysopogon gryllus Tatič 1969 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 brometosum squarosi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Allium flavum, Alyssum markgrafii, Andropogon ischaemum, Asperula cynanchica, Astragalus chlorocarpus, Bromus fibrosus, Bromus squarrosus, Calamintha acinos, Campanula glomerata, Chrysopogon gryllus, Cynanchum vincetoxicum, Euphorbia cyparissias, Festuca valesiaca, Hieracium bauhinii, Koeleriapyramidata, Leontodon asper, Medicago prostrata, Notholaena marantae, Orlaya grandiflora, Potentilla arenaria, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scleranthus serpentini, Silene longiflora, Stachys recta, Teucrium montanum, Thymus glabrescens, Thymus serbicus, Trifolium arvense, Tunica saxifraga Osnovna literatura: KojiM959, TatiB969 E1.2B13 Serpentinske stepe na dubliem zemliištu sa Opšte karakteristike: Platoi ili zaobljeni vrhovi brda na serpentínu, sa dobro razvijenim zemljišnim pokrivačem. Staništa uglavnom potpuno obrasla vegetacijom u kojoj dominiraju vrste , , , , i dr. Ekologija: Geološka podloga: serpentín. Zemljište sa nešto večim sadržajem humusa, manje skeletoidno, retko kamenito. Nadmorská visina: 600-1400 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Západná Srbija (Suvobor, Maljen, okolina Sjenice, Ozrenkod Sjenice, Zlatibor, Crni Vrh kod Príboja, Divčibare, Panjak, Stoloví, Ravni Sto, Raška). Ekvivalentne zajednice: • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1956 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato armerietosum serpentini Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato danthonietosum calycinae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato koelerietsoum eriostachyae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato linetosum serbici Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • grupacija (tip) sa Danthonia calycina Dordevič, Mijatovič 1956 • Koelerio eriostachyae-Danthonietum calycinae Z. Pavl. (1955) 1974 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 armerietosum serpentini Z. Pavlovic 1974 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 colchicetosum Cincovič et Kojič 1962 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 lathyretosum Cincovič et Kojič 1962 • Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovic (1955) 1974 linetosum Z. Pavlovic 1974 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Agrostis capillaris, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Armeria canescens subsp. serpentini, Asperula longiflora, Briza media, Bromus pannonicus subsp. glabratus, Campanula glomerata, Campanula patula, Carex pilulifera, Centaurea atropurpurea, Cerastium moesiacum, Cirsium pannonicum, Colchicum autumnale, Danthonia calycina, Dianthus croaticus, Dianthus giganteus, Dianthus sanguineus, Dianthus subgiganteus, Erysimum carniolicum, Euphrasia pectinata, Euphrasia stricta, Euphrasia tatarica, Festuca fallax, Festuca panciciana, Festuca rubra, Filipendula hexapetala, Galium boreale, Galium lucidum, Galium erectum, Galium pumilum, Galium verum, Genista sagittalis, Gentiana austriaca, Gymnadenia conopsea, Hieracium bauhinii subsp. magyaricum, Hieracium fussianum subsp. serpentinicum, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 184 Peayjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemoiamypey toiacucpuKauuju cmauuuima... " Hieracium gnaphalophorum, Hypericum barbatum, Hypochoeris illyrica, Hypochoeris maculata, Hypochoeris pelivanovicii, Knautia csikii, Knautia dinarica, Knautia macedonica subsp. lyrophylla, Koeleria eriostachya subsp. carniolica, Koeleria montana, Koeleria pyramidata, Lathyrus pratensis, Leontodon asper, Leucanthemum montanum, Leucanthemum vulgare, Linum catharticum, Linum tauricum subsp. serbicum, Lotus corniculatus, Luzula vulgaris, Minuartia montana, Moenchia mantica, Orobanche alba, Pedicularis heterodonta, Peucedanum oreoselinum, Phleum boehmeri, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa molinerii, Polygala comosa, Polygala major, Polygala vulgaris subsp. oxyptera, Potentilla erecta subsp. strictissima, Potentilla malyana, Potentilla opaca, Primula columnae, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Ranunculus montanus, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosella, Sanguisorba muricata, Scabiosa dubia, Scorzonera rosea, Sieglingia decumbens, Silene sendtneri, Silene vulgaris subsp. zlatiborensis, Stachys officinalis, Stellaria graminea, Thlaspi praecox, Thymus jankae subsp. serbicus, Thymus montanus, Thymus pulegioides, Trifolium alpestre, Trifolium montanum, Trifolium pannonicum, Trifolium strepens, Trinia glauca, Vicia cracca, Viola macedonica, Viola saxatilis subsp. orbelica Osnovna literatura: CincT962, DordV956, KojiM991, PavlZ955a, PavlZ974 E1.2B14 Serpentinske stepe na dubliem zemljištu sa Opšte karakteristike: Platoi ili zaobljeni vrhovi brda na serpentinu, sa dobro razvijenim zemljišnim pokrivačem. Staništa uglavnom potpuno obrasla vegetacijom u kojoj dominiraju vrste , , , , i dr. Ekologija: Geološka podloga: serpentín. Zemljište sa nešto veéim sadržajem humusa, manje skeletoidno, retko kamenito. Nadmorská visina: 900-1000 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Západná Srbija (Zlatibor, Maljen, Divčibare) i Kosovo Ekvivalentne zajednice: • Koelerietum montanae Pavl. 1951 i Cincovič, Kojič, 1955 : 116 Karakteristične vrste: Agrostis capillaris, Alectorolophus major, Briza media, Chrysanthemum leucanthemum, Danthonia calycina, Dianthus sanguineus, Echium rubrum, Festuca rubra, Koeleria pyramidata subsp. montana, Minuartia verna, Plantago carinata, Poa alpina, Scabiosa columbaria Osnovna literatura: CincT955, PavlZ951 E1.2B15 Serpentinske stepe na dubliem zemliištu sa Opšte karakteristike: Platoi ili zaobljeni vrhovi brda na serpentínu, sa dobro razvijenim zemljišnim pokriv ačem. Staništa uglavnom potpuno obrasla vegetacijom u kojoj dominiraju vrste , , , , i dr. Ekologija: Geološka podloga: serpentín. Zemljište sa nešto večim sadržajem humusa, manje skeletoidno, retko kamenito. Nadmorská visina: 600-800 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Západná Srbija (planina Suvobor) Ekvivalentne zajednice: • grupacija (tip) sa Agrostis vulgaris Dordevič, Mijatovič 1956 Karakteristične vrste: Agropyron intermedium, Agrostis spica-venti, Agrostis vulgaris, Aira capillaris, Anthoxanthum odoratum, Brachypodium sylvaticum, Briza media, Bromus racemosus, Cynosurus cristatus, Cynosurus echinatus, Danthonia calycina, Festuca valesiaca, Genista sagittalis, Lotus corniculatus, Phleum pratense, Trifolium alpestre, Trifolium campestre, Trifolium montanum, Trifolium pannonicum, Vicia cracca Osnovna literatura: DordV956 E1.2B16 Serpentinske stepe na dubliem zemliištu sa Opšte karakteristike: Platoi ili zaobljeni vrhovi brda na serpentínu, sa dobro razvijenim zemljišnim pokriv ačem. Staništa uglavnom potpuno obrasla vegetacijom u kojoj dominiraju vrste , , , , , , , , , , , , , , , , , , kao i balkanski serpentinofitski endemiti: , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Suva i topla staništa na manje ili više nagnutim padinama na serpentinu. Zemljište rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, cesto kamenito. Nadmořská visina: 500-1400 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Goč, Tara, Miratovce kod Preševa, Divčibare, Zlatibor, Ozren kod Sjenice, Studena planina, Brdjanska klisura, Ibarska klisura; Kosovo: okolina Orahovca, Goleš, Koznica, Kozničkaboka - Koznik, okolina Bakovice, dolina Ibra (Lis Cuka, Belaška, Banjska). Ekvivalentně zajednice: • Carici humilis-Festucetum pancicianae R. Jovanovič et S. Jovanovič 1987 • Carici humilis-Festucetum pancicianae R. Jovanovič et S. Jovanovič 1987 cytisetosum petrovicii D. Lakušič 1988 • Potentillo tommasinianae-Festucetum pancicianae D. Lakušič 1989 • Dorycnio-Festucetum valesiacae A. Markovič 1986 • Euphorbio-Festucetum valesiacae A. Markovič 1986 • Festuco duriusculae-Euphorbietum glabriílorae S. Jov. et R. Jov. • Hyperico-Euphorbietum glabriflorae Rexhepi 1978 • Polygalo-Genistetum hassertianae Blečič et al. 1969 • Potentillo-Fumanetum bonaparti Rexhepi 1979 • Festuco-Plantaginetum serpentini Randjelovič et Ružič 1982 • Onosmato-Scabiosetumfumarioides Rexhepi 1978 • Poa alpina-Plantago carinata T. Cincovič et Kojič 1956 • Poo molinieri-Plantaginetum holostei Z. Pavlovic 1951 • Artemisio-SilenetumarmeriaeD. Lakušič 1989 • Artemisio-Teucrietum montani Blaženčič. Vučkovič, R. 1983 • Stipetum novakii D. lakušič prov. 2004 Karakteristične vršte: Achillea coarctata, Aethionema saxatile, Allium flavum, Alyssum markgrafii, Alyssum montanum, Alyssum murale, Anthyllis vulneraria, Artemisia lobelii, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bromus fibrosus, Bromus pannonicus, Bupleurum veronense, Calamintha hungarica, Carduus candicans, Carex caryophyllea, Carex humilis, Carex laevis, Carex montana, Carex praecox, Carex věrna, Centaurea deusta, Centaurea kosaninii, Centaurea micranthos, Centaurea rhenana, Cephalaria leucantha, Convolvulus cantabrica, Dianthus sanguineus, Dorycnium germanicum, Dorycnium herbaceum, Echium rubrum, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Euphorbia glabriflora, Festuca dalmatica, Festuca duriuscula, Festuca panciciana, Festuca valesiaca, Fumana bonapartei, Galium gerardi, Galium lucidum, Galium purpureum, Genista hassertiana, Halacsya sendtneri, Hieracium cymosum, Hieracium pilosella, Hippocrepis comosa, Hypericum barbatum, Juniperus oxycedrus, Koeleria cristata, Koeleria eriostachya, Koeleria pyramidata, Koeleria splendens, Leontodon asper, Linum perenne, Linum tauricum subsp. serbicum, Lotus corniculatus, Medicago prostrata, Melica ciliata, Minuartia věrna subsp. montana, Onosma javorkae, Orobanche gracilis, Orobanche teucrii, Paronychia kapela, Petrorhagia saxifraga, Plantago carinata, Poa badensis, Polygala doerfleri, Potentilla australis subsp. malyana, Potentilla heptaphylla, Potentilla hirta subsp. zlatiborensis, Potentilla opaca, Potentilla tommasiniana, Potentilla visianii, Rumex acetosella, Sanguisorba muricata, Scabiosa dubia, Scabiosa fumarioides, Scabiosa portae, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 186 Pesyjimamu npojeKtna: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamype y wiacufuKauuju cmauuuima... " Scabiosa ucranica, Scleranthus dichotomus, Scleranthus perennis, Scleranthus serpentini, Scorzonera rosea, Sedum acre, Sedum album, Silene armeria, Silene bupleuroides, Stachys recta subsp. baldaccii, Stachys scardica, Stipa novakii, Taraxacum officinale, Teucrium montanum, Teucrium pannonicum, Teucrium polium, Thalictrum aquilegiifolium, Thesium ramosum, Thymus jankae, Thymus longicaulis, Thymus lykae, Thymus pulegioides, Thymus striatus, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trinia glauca, Verbascum nigrum, Veronica jacquinii Osnovna literatura: BlažŽ983, BlečV969, CincT956a, JovaR987, JovaS992, LakuD989, LakuD996, MarkA986, MišiV978, PavlZ951, PavlZ955a, RandN983a, RexhF978, RexhF979a, RexhF985, TatiB969 E1.2B21 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim površinama na kojima dominiraju vrste , , , , , , , i dr. Ekologija: Suva i topia staništa na manje ili više nagnutim padinama na serpentínu. Zemljište rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, cesto kamenito. Nadmorská visina: 1000-1200 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kopaonik Ekvivalentne zajednice: • Carici humilis-Festucetum pancicianae R. Jovanovié et S. Jovanovié 1987 • Carici humilis-Festucetum pancicianae R. Jovanovié et S. Jovanovié 1987 cytisetosum petrovicii D. Lakušié 1988 • Potentillo tommasinianae-Festucetum pancicianae D. Lakušié 1989 Karakteristične vrste: Alyssum murale, Artemisia lobelii, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bromus fibrosus, Bromus pannonicus, Calamintha hungarica, Calamintha hungarica, Carex humilis, Carex montana, Dorycnium germanicum, Festucapanciciana, Galium purpureum, Hypericum barbatum, Juniperus oxycedrus, Koeleria pyramidata, Leontodon asper, Lotus corniculatus, Medicago prostrata, Minuartia verna subsp. montana, Orobanche teucrii, Paronychia kapela, Plantago holosteum, Potentilla heptaphylla, Potentilla tommasiniana, Potentilla visianii, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scabiosa dubia, Sedum album, Teucrium montanum, Thymus jankae, Veronica jacquinii Osnovna literatura: JovaR987, LakuD989, LakuD996 E1.2B22 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim površinama na kojima dominiraju vrste i . Ekologija: Suva i topia staništa na manje ili više nagnutim padinama na serpentínu. Zemljište rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, cesto kamenito. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kopaonik Ekvivalentne zajednice: • Dorycnio-Festucetum valesiacae A. Markovié 1986 Karakteristične vrste: Dorycnium germanicum, Festuca valesiaca Osnovna literatura: MarkA986 E1.2B23 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim površinama na kojima dominiraju vrste , , , , , , i dr. Ekologija: Suva i topia staništa na manje ili više nagnutim padinama na serpentínu. Zemljište rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, cesto kamenito. Nadmorská visina: 500-1100 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Západná Srbija: Tara, Zlatibor; Kosovo: Goleš, Koznica. Ekvivalentne zajednice: • Euphorbio-Festucetum valesiacae A. Markovié 1986 • Festuco duriusculae-Euphorbietum glabriflorae S. Jov. et R. Jov. • Hyperico-Euphorbietum glabriflorae Rexhepi 1978 Karakteristične vrste: Alyssum markgrafii, Alyssum montanum, Artemisia lobelii, Bromus fibrosus, Carex humilis, Carex praecox, Centaurea deusta, Centaurea kosaninii, Dianthus sanguineus, Dorycnium germanicum, Echium rubrum, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia glabriflora, Festuca duriuscula, Festuca panciciana, Galium gerardi, Galium purpureum, Halacsya sendtneri, Hieracium cymosum, Hypericum barbatum, Koeleria splendens, Leontodon asper, Leontodon asper, Linum tauricum subsp. serbicum, Plantago carinata, Plantago holosteum, Poa badensis, Potentilla hirta subsp. zlatiborensis, Potentilla visianii, Sanguisorba minor, 187 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y KJiacufuKauuju cmauuuíma... " Scleranthus perennis, Stachys baldaccii, Stachys recta subsp. baldaccii, Stachys scardica, Teucrium montanum, Thymus jankae, Thymus lykae, Veronica jacquinii Osnovna literatura: BlečV969, JovaS992, RexhF978 E1.2B24 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim površinama na kojima dominiraju vrste , , , , i dr. Ekologija: Suva i topla staništa na manje ili vise nagnutim padinama na serpentínu. Zemljište rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, cesto kamenito. Nadmorská visina: 500-800 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Koznička boka - Koznik, okolina Dakovice. Ekvivalentne zajednice: • Polygalo-Genistetum hassertianae Blečié et al. 1969 Karakteristične vrste: Allium flavum, Alyssum markgrafii, Asperula cynanchica, Asyneuma limonifolium, Bromus fibrosus, Bupleurum veronense, Cephalaria leucantha, Dorycnium germanicum, Euphorbia glabriflora, Genista hassertiana, Hieracium pilosella, Melica ciliata, Plantago carinata, Poa badensis subsp. glaucescens, Polygala doerfleri, Scabiosa portae, Stachys scardica, Teucrium pannonicum, Thalictrum aquilegiifolium, Thesium ramosum, Thymus lykae Osnovna literatura: BlečV969, RexhF978 E1.2B25 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim površinama na kojima dominiraju vrste , , , , , i dr. Ekologija: Suva i topla staništa na manje ili više nagnutim padinama na serpentinu. Zemljište rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, cesto kamenito. Nadmorská visina: 600-900 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: dolina Ibra (Lis Cuka, Belaška, Banjska) Ekvivalentne zajednice: • Potentillo-Fumanetum bonaparti Rexhepi 1979 Karakteristične vrste: Alyssum markgrafii, Astragalus onobrychis, Bromus fibrosus, Carduus candicans, Centaurea micranthos, Convolvulus cantabrica, Fumana bonapartei, Halacsya sendtneri, Juniperus oxycedrus, Leontodon asper, Medicago prostrata, Plantago holosteum, Potentilla tommasiniana, Sedum album, Stachys recta subsp. baldaccii, Thymus longicaulis Osnovna literatura: RexhF979a E1.2B26 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim površinama na kojima dominiraju vrste , , , , , , , i dr. Ekologija: Suva i topla staništa na manje ili više nagnutim padinama na serpentinu. Zemljište rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, cesto kamenito. Nadmorská visina 600-1400 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Miratovce kod Preševa, Divčibare, Zlatibor, Ozrenkod Sjenice, Studena planina; Kosovo: Koznička boka (okolina Orahovca) Ekvivalentne zajednice: • Festuco-Plantaginetum serpentini Randjelovič et Ružič 1982 • Onosnrato-Scabiosetum fumarioides Rexhepi 1978 • Poa alpina-Plantago carinata T. Cincovič et Kojič 1956 • Poo molinieri-Plantaginetum holostei Z. Pavlovic 1951 Karakteristične vrste: Achillea coarctata, Alyssum markgrafii, Alyssum montanum, Anthyllis vulneraria, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bromus fibrosus, Bupleurum veronense, Carex laevis, Carex praecox, Carex věrna, Dorycnium germanicum, Dorycnium herbaceum, Echium rubrum, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Festuca dalmatica, Festuca panciciana, Hieracium cymosum, Hippocrepis comosa, Hypericum barbatum, Koeleria cristata, Koeleria splendens, Linum perenne, Lotus corniculatus, Medicago prostrata, Melica ciliata, Minuartia montana, Onosma javorkae, Orobanche gracilis, Paronychia kapela, Plantago carinata, Plantago serpentina, Poa badensis, Poa molinerii, Potentilla australis subsp. malyana, Potentilla hirta subsp. zlatiborensis, Potentilla opaca, Rumex acetosella, Sanguisorba muricata, Scabiosa dubia, Scabiosa fumarioides, Scabiosa ucranica, Scleranthus dichotomus, Scleranthus perennis, Scleranthus serpentini, Silene bupleuroides, Stachys recta subsp. baldaccii, Stachys scardica, Taraxacum officinale, Teucrium montanum, Teucrium polium, Thymus jankae subsp. serbicus, Thymus jankae subsp. subacicularis, Thymus lykae, Thymus striatus, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trinia glauca STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 188 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuima... " Osnovna literatura: CincT956a, MišiV978, PavlZ951, PavlZ955a, RandN983a, RexhF978, RexhF985, TatiB969 E1.2B27 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim površinama na kojima dominiraju vrste , , , , , i dr. Ekologija: Suva i topia staništa na manje ili više nagnutim padinama na serpentínu. Zemljište rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, cesto kamenito. Nadmorská visina: 700-800 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Vlajkovci), Goč (Mitrovo Polje) Ekvivalentne zajednice: • Artemisio-Silenetum armeriae D. Lakušič 1989 • Artemisio-Teucrietum montani Blaženčič. Vučkovič, R. 1983 Karakteristične vrste: Aethionema saxatile, Allium flavum, Alyssum markgrafii, Alyssum murale, Artemisia lobelii, Astragalus onobrychis, Calamintha hungarica, Carex caryophyllea, Centaurea rhenana, Festuca panciciana, Galium lucidum, Koeleria eriostachya, Melica ciliata, Petrorhagia saxifraga, Poa concinna, Scorzonera rosea, Sedum acre, Sedum album, Silene armeria, Stachys recta, Teucrium montanum, Thymus pulegioides, Verbascum nigrum Osnovna literatura: BlažŽ983, LakuD989, LakuD996 E1.2B28 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim površinama na kojima dominiraju vrste , , , i dr. Ekologija: Suva i topia staništa na manje ili više nagnutim padinama na serpentínu. Zemljište rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, cesto kamenito. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenološki neobradjena staništa. Zajednice ovog tipa zabeležene su na području Brdjanske i Ibarske klisure (Lakušič, D. ter.op. !). Ekvivalentne zajednice: • Stipetum novakii D. lakušič prov. 2004 Karakteristične vrste: Bromus fibrosus, Bromus pannonicus, Halacsya sendtneri, Stipa novakii Osnovna literatura: Nepostoje publikováni podaci o vegetaciji ovog tipa u Srbiji. E1.2B3 Formaciie na krupnim blokovima serpentinskih stena Opšte karakteristike: Staništa sa veoma proredenom vegetacijom, na blokovima serpentinskih stena, rede u i pukotinama stena. Fiziognomiju staništima odreduju različite biljne vrste od kojih se posebno brojnošču ističu , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Suva i topia staništa na krupnim serpentinskim blokovima. Zemljište rendzina, gotovo potpuno isprano sa površine stena. Nadmorská visina: 500-1400 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Jugozapadna Srbija: Ozren kod Sjenice, Crni Rzav - Uvac, Rogozna - Gorma Kamenica; Kosovo i Metohija: Ibarska dolina, Brezovica, Malo Borče, Veliko Borče, Ostrovica (Metohija) Ekvivalentne zajednice: Cynancho-Saponarietum intermediae Blečič et al. 1969 Halascya sentneri-Potentilla mollis Z. Pavlovic 1962 Sedo-BornMüllerietum dieckii Blečič et al. 1969 Sedo-Dianthetum serbici Z. Pavlovic 1967 Karakteristične vrste: Bornmuellera dieckii, Dianthus serbicus, Notholaena marantae, Saponaria intermedia, Scleranthus serpentinu, Sedum serpentini, Centaurea kosaninii, Cynanchum athoum, Potentilla mollis, Halascya sendtneri, Alyssum serbicum, Astragalus kraljevensis, Asyneuma limonifolium, Bromus fibrosus, Calamintha alpina, Cerastium lanigemm, Dianthus papillosus, Dorycnium germanicum, Euphorbia glabriflora, Fumana bonapartei, Galium gerardi, Goniolimon serbicum, Leontodon asper, Leontodon hispidus, Lotus corniculatus, Medicago prostrata, Melica ciliata, Minuartia montana f. glandulosa, Plantago carinata, Poa badensis var. glaucescens, Satureja commutata, Sedum glaucum, Sedum 189 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacucJMKauuju cmauuuíma... " sartorianum, Silene longiflora, Silene malyi, Stachys chrysophaea, Thymus lykae, Tunica saxifraga. Aethionema graeca, Allium flavum, Alyssum markgrafii var. lucidum, Alyssum montanum, Artemisia canescens, Centaurea australis, Festuca panciciana, Scabiosaportae, Sedům rupestre, Silene paradoxa. Stipa pennata, Teucrium pannonicum, Tragopogon pterodes Osnovna literatura: BlečV969, PavlZ955a, PavlZ962, PavlZ967, RittH970 E1.2C Panónske lesné stepske travné formacije Opšte karakteristike: Padine i obodni delovi, rede i plakorni položaji na lesnim platoima u Vojvodini, blagi brežuljkasti tereni pobrda Fruška gore, Vršačkih planina i peripanonskih delova Srbije južno od Save i Dunava (Košutnjak, Avala, Kumodraž-Ripanj, Višnjička kosa), kao i lesná "ostrvca" koja se izdižu iz lesnih terasa Vojvodine, staništa su panonskih stepá. Čine mozaik kompleks sa žbunastim i šumskim formacijama panonskog obeležja, a na lesnoj terasi i sa slatinama. Edifikatori panonskih lesnih stepá su pre svega višegodišnje travé , , , , i druge kserofilne ili mezo-kserofilne vršte , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . Ekologija: Geološka podloga je uglavnom tipski les, izuzetno bogat sa CaC03. Zemljište uglavnom pripadá raznim tipovima klimazonalnog černozema: černozem karbonatni micelarni, černozem erodirani, černozem zarudeni karbonatni, černozem beskarbonatni, černozem slabo ogajnjačeni a vrlo retko i černozem ogajnjačeni. Osim toga pedološki pokrivač mogu biti i pararendzine, a rede gajnjača i smonica na tercijernim glinama. Podneblje je tipično panonsko jer ga odlikuje polusušna, panonsko-kontinentalna klima. Godišnja suma padavina varira izmedju 525 i 700 mm. Nadmorské visine su izmedju 80 i 350 m. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija: Srbija (pretežno u Vojvodini), Madarska i Rumunija (rumunski deo Banata). Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Titelski breg, Rimski šanac ujugoistočnoj Bačkoj, okolina Doroslova, Bačka lesná zaravan (Telečka), Selevenjske pustare i područje izmedu Martonoša, Kanjiže, Malog Peská i Velebita, Fruška gora, Fruškogorski lesni plato, Rezervát veliké droplje (Mokřin-Sajan-Jazovo), lesná "ostrvca" u istočnom Potamišju, ostepnjene slatine na ispranom solonjecu širom Banata, Zagajička brda, pobrde Vršačkih planina i peripanonski prostor južno od Dunava; Srbija: Višnjička kosa, Košutnjak, Avala i područje izmedu Kumodraža i Ripnja. Okolina Beograda (10 km južno od grada): Kumodraž-Rakovica, Osoje-Leštane i Žuče-Rt (kod Ripnja). Ekvivalentne zajednice: Coronillo-Festucetum rupicolae S. Parabučski 1982 Coronillo-Festucetum rupicolae S. Parabučski 1982 andropogonetosum S. Parabučski 1982 Coronillo-Festucetum sulcatae Parabučski 1982 typicum Parabučski 1982 Andropogoneto-Euphorbietum pannonicae Bogojevič (1965) 1968 Bothriochloo-Euphorbietumglareosae (Bogojevič 1968) Stevanovič 1984 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevič 1968 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevič 1968 brachypodietosum pinnati Bogojevič 1968 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevič 1968 chrysopogonetosum Blaženčič 1973 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevič 1968 festucetosumpseudovinae (valeisacae) Stevanovič 1984 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevič 1968 stipetosum capillatae Bogojevič 1968 Festuco-Andropogonetum ischaemi Vučkovič, R., 1985 Festuco-Andropogonetum ischaemi Vučkovič, R., 1985 chrysopogonetosum grylli R. Vučkovič 1985 Festuco-Andropogonetum ischaemi Vučkovič, R., 1985 typicumR. Vučkovič 1985 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 190 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmauuuuna... " • Potentillo arenariae - Andropogonetum ischaemi Butorac (89) 92 trifolietosum campestre Butorac (1989) 1992 • Potentillo arenariae - Andropogonetum ischaemi Butorac (89) 92 xeranthemetosum annui Butorac (1989) 1992 • Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 • Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 trifolietosum campestre Butorac 1989 • Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 xeranthemetosum annui Butorac 1989 • Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabučski et Stojanovič 1984 • Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabučski et Stojanovič 1984 brachypodietosum pinnati S. Parabučski et Stojanovič 1984 • Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabučski et Stojanovič 1984 stipetosum capillatae S. Parabučski et Stojanovič 1984 • Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 19 92 thymetosum marschalliani Butorac (1989) 1992 • Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 brachypodietosum pinnati Butorac (1989) 1992 • Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 • Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 brachypodietosum pinnati Butorac 1989 • Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 thymetosum marschalliani Butorac 1989 • Chrysopogonetum grylli Gajič 1952 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli prov. Vučkovič, M. 1983 • Inulo-Chrysopogonetum grylli Stevanovič 1984 • Inulo-Chrysopogonetum grylli Stevanovič 1984 stipetosum pulcherrimae Stevanovič 1984 • Inulo-Chrysopogonetum grylli Stevanovič 1984 typicum Stevanovič 1984 • Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovič 1981 • Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovič 1981 stipetosum capillatae Stojanovič (1981) 1983 • Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovič (1981)1983 typicum Stojanovič (1981)1983 191 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " . 1979 s.l. brachypodietosum pinnati Kojič, . 1979 s.l. centauretosum sadlerianae Kojič, . 1979 s.l. chamaecytisetosum austriacae Kojič, . 1979 s.l. euphorbietosum glareousae Kojič, . 1979 s.l. euphorbietosum sequieranae Kojič, . 1979 s.l. inuletosum Kojič, Mrfat-Vukelič, . 1979 s.l. seselietosum hipomarathrae Kojič, . 1979 s.l. stachyetosum officinalis Kojič, Mrfat-. 1979 s.l. stipetosum capillatae Kojič, Mrfat-. 1979 s.l. stipetsoum pulcherrimae Kojič, Mrfat-. 1979 s.l. thymetosum Kojič, Mrfat-Vukelič, . 1979 s.l. thymetosum marshalianae Kojič, . 1979 s.l. trifolietosum campestre Kojič, Mrfat- • Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 euphorbietosum glareosae Butorac (1989) 1992 • Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 euphorbietosum seguieranae Butorac (1989) 1992 • Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 • Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 euphorbietosum glareosae Butorac 1989 • Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 euphorbietosum seguieranaeButorac 1989 • Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 • Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 astragaletosum asperiprov. Butorac (1991) 1993 corr. 2004 • Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 chrysopogonetosum grylli prov. Butorac (1991) 2004 • Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 stipetosum capiUatae prov. Butorac (1991)2004 • Convolvulo-Festucetumvallesiacae Blaženčič, Vučkovič, R. 1983 • Festucetum vallesiacae prov. Butorac 1992 Neobjavljeno. Citira se u elaborátu "Pašnjaci veliké droplje • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič 1981 • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič 1981 andropogonetosum Stojanovič (1981) 1983 • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič 1981 cynodontetosum Stojanovič (1981) 1983 • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič (1981) 1983 • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič (1981) 1983 andropogonetosum Stojanovič (1981) 1983 • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič (1981) 1983 cynodontetosum Stojanovič (1981) 1983 • Crambo-Artemisietum campestris Stevanovič 1984 • Cynodonto - Poetum angustifoliae (Rapes. 1926) Soó 1957 astragaletosum austriaci (Bodrogk. 1962) Soó 1971 / syn. Astragalo-Poetum angustifoliae Bodrogk. (1962) 1965 / • Cynodonto-Poetum angustifoliae (Rapes. 1926) Soó 1957 • Cynodonto-Poetum angustifoliae (Rapes. 1926) Soó 1957 trfolietosum (Rapes. 1926) Soó 1957 (Trifolio-Poetum angustifoliae Bodrogk. 1962, 1965 • Rhinantho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 • Rhinantho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 chrysopogonetosum grylli Purger 1993 • Rhinantho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 festucetosum pseudovinae Purger 1993 • Thymo-Festucetum pseudovinae Stevanovič 1984 • Agropyro-Kochietum prostratae Zólomy 1958 (rad o vrsti Trifolium diffusum) • Agropyro-Kochietum prostratae Zólyómi 1958 • Agropyro-Kochietum prostratae Zólyómi 1958 artemisietosum Stojanovič (1981) 1983 • Agropyro-Kochietum prostratae Zólyómi 1958 thymetosum Stojanovič (1981) 1983 Karakteristične vršte: Achillea millefolium, Achillea millefolium subsp. collina, Achillea millefolium subsp. pannonica, Adonis vernalis, Agrimonia eupatoria, Agropyron intermedium, Agropyron cristatum, Agropyron intermedium, Agropyron repens, Allium rotundum subsp. waldsteinii, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Artemisia campestris, Asparagus officinalis, Asperula cynanchica, Asperula glauca, Aster linosyris, Astragalus austriacus, Astragalus cicer, Astragalus onobrychis, Brachypodium pinnatum, Bromus mollis, Bromus squarrosus, Calamintha vulgaris, Campanula sibirica, Carduus acanthoides, Carduus nutans, Carex caryophyllea, Carex praecox, Carex verna, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Centaurea scabiosa subsp. scabiosa, Centaurea scabiosa subsp. sadlerana, Centaurea stoebe, Cephalaria transsylvanica, Cerastium caespitosum, Chamaecytisus austriacus, Chamaecytisus heuffelii, Chondrilla juncea, Chrysopogon gryllus, Cichorium intybus, Cirsium lanceolatum, Convolvulus arvensis, Coronilla varia, Crambe tataria, Crataegus monogyna, Crepis foetida subsp. rhoeadifolia, Crepis setosa, Cynodon dactylon, Cytisus austriacus, Dactylis glomerata, Daucus carota, Dianthus banaticus, Dianthus pontederae subsp. giganteiformis, Dorycnium herbaceum, Echium italicum, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia gerardiana, Euphorbia glareosa subsp. lasiocarpa, Euphorbia seguierana, Falcaria vulgaris, Festuca ovina, Festuca pseudovina, Festuca rupicola, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Fragaria viridis, Galium erectum, Galium mollugo subsp. pubescens, Galium STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 192 Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y miacucfjUKaijuju cmauuuuna... " verum, Genista tinctoria, Hypericum perforatum, Inula ensifolia, Iris pumila, Jurinea mollis, Knautia arvensis, Kochia prostrata, Koeleria gracilis, Leontodon hispidus, Leopoldia comosa, Leucanthemum vulgare, Linaria genistifolia, Linum austriacum, Linum hirsutum subsp. glabrescens, Linum tenuifolium, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Marrubium peregrinum, Medicago falcata, Medicago lupulina, Medicago minima, Moenchia mantica, Nigella arvensis, Nonea pulla, Onobrychis arenaria, Onobrychis viciifolia, Ononis arvensis, Orlaya grandiflora, Ornithogalum pyramidale, Pastinaca sativa, Peucedanum alsaticum, Phleum phleoides, Picris hieracioides, Pimpinella saxifraga, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa angustifolia, Polygala comosa, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla cinerea, Potentilla recta, Prunella laciniata, Prunus spinosa, Pulsatilla grandis, Ranunculus polyanthemos, Rapistrum perenne, Reseda lutea, Rhinanthus rumelicus, Rosa canina, Rumex acetosa, Salvia nemorosa, Salvia pratensis, Sanguisorba minor, Scabiosa ochroleuca, Senecio erucifolius subsp. tenuifolius, Senecio jacobaea, Silene bupleuroides, Silene otites, Stachys officinalis, Stachys recta, Sternbergia colchiciflora, Stipa capillata, Taraxacum laevigatum, Taraxacum serotinum, Teucrium chamaedrys, Thalictrum minus, Thesium intermedium, Thesium linophyllon, Thesium ramosum, Thymus glabrescens, Thymus marschallianus, Trifolium alpestre, Trifolium campestre, Trifolium montanum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Verbascum lychnitis, Veronica chamaedrys, Veronica jacquinii, Veronica prostrata, Veronica spicata, Vicia angustifolia, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: BlažŽ982, BodrG970, BogoR968, ButoB002a, ButoB004, ButoB989, ButoB992, ButoB996, CincT959, GajiM952, IgicR997, KnežA990, KojiM998, ParaS982a, ParaS985, ParaS985b, ParaS986, PurgD993, StevV984, StojS983, VučkM983, VučkR985, ZupaM986, ButoB993b, ButoB992e E1.2C1 Panónske lesné stepske travné formacije sa dominaciiom Festuca rupicola Opšte karakteristike: Trávne, relativno bogate sastojine zatvorenog sklopa (opšta pokrovnost 80-100 %, retko i manje - 70%) u kojima dominiraju (= ), , ^-Hypericum elegans>, i , i dr.). Ekologija: Zajednica se razvija na ustalasanoj lesnoj zaravani, na geološkoj podlozi koja je tipski les. Zemljište je erodirani černozem sa različitom debljinom humusnog horizonta. Klima ima kontinentalno (panonsko). Godišnja suma padavina u severnom delu zaravni iznosi 563 mm, a u južnom 641 mm. U ovom delu Bačke je znatno smanjen uticaj jugoistočnog vetra košave, što ima za posledicu nešto povoljniji vodni režim staništa. Nadmorské visine iznose od 108 do 111m. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija: Srbija (pretežno u Vojvodini), Madarska i Rumunija (rumunski deo Banata). Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Bačka lesná zaravan (Telečka) Ekvivalentne zajednice: > Coronillo-Festucetum rupicolae S. Parabučski 1982 > Coronillo-Festucetum rupicolae S. Parabučski 1982 andropogonetosum S. Parabučski 1982 > Coronillo-Festucetum sulcatae Parabučski 1982 typicum Parabučski 1982 Karakteristične vrste: Astragalus onobrychis, Chondrilla juncea, Coronilla varia, Dactylis glomerata subsp. ciliata, Festuca sulcata, Galium verum, Poa pratensis subsp. angustifolia, Ranunculus polyanthemos, Salvia nemorosa, Thymus marschallianus Osnovna literatura: ButoB989, ButoB992, KojiM998, ParaS982a, ParaS986, ZupaM986 E1.2C2 Panónske lesne stepske travné formacije sa dominaciiom Andropogon ischaemum Opšte karakteristike: Trávne, relativno bogate sastojine zatvorenog sklopa (opšta pokrovnost 80-100 %) u kojima dominira (= ). Ostale značajne vrste su: , , , , , , i dr. Travné formacije ovog tipa predstavljaju degradacioni stadijum iskonskih panonskih stepá i najkserofilniji tip vegetacije na lesnoj geološkoj podlozi. Zato je cesto značajno zastupljena i . Stanište je podjakim antropogenim uticajima, o čemu svedoči zastupljenost vrsta: , subsp. kao i nekih korovskih elemenata. Vegetacija je tero-hemikriptofitska ili hemikriptofitska. Ekologija: Zajednice se razvijaju na lesnoj podlozi na različitim varijantama černozemu (tipični, karbonatni, ogajnjačeni, erodirani, žabařeni, zarudjeni ili solonjecasti černozem), redje i na pararendzini. 193 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacufjUKaijuju cmauuuuna... " Klímaje kontientalna (panónska). Godišnja suma padavina varira izmedju 560 i 782 mm. Nadmorské visine su izmedju 80 i 500 m. Rasprostranjenje u Srbiji: Panónska nizija: Srbija (pretežno u Vojvodini i peripanonski prostor južno od Dunava), Madarska i Rumunija (rumunski deo Banata). Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Fruška gora (Stražilovački breg-Lipe, šira okolina Bukovca, na više mesta duž severnog oboda masiva, naročito od Sremske Kamenice do Beočina i Cereviča, na samom masivu oko Grgurevaca i Ležimira), Fruškogorski lesni plato (Molovin, Bačinci, Erdevik, izmedu Bingule i Divoša, izmedu Divoša i Calme, južno od Ležimira, padine duž potoka Sanča izmedu Grugurevaca i Mandelosa, padine duž potoka Vranjaš, padine duž potoka Mutalj kod Šuljma, okolina Bešenova, padine potoka Rovača južno od Jaška, padine Maksimovca, padine Ševinjaka, padine duž potoka Šelovrenac kod Maradika, i male oáze na Vrdničkom hrubu i oko Rivice), istočno Potamišje (Sečanj- Jarkovac); Srbija: Višnjička kosa (Nikino brdo, Belo brdo, Despotovac, Miličevo brdo, i dr.), Avala. Ekvivalentne zajednice: • Andropogoneto-Euphorbietum pannonicae Bogojevič (1965) 1968 • Bothriochloo-Euphorbietum glareosae (Bogojevič 1968) Stevanovič 1984 • Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevič 1968 • Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevič 1968 brachypodietosum pinnati Bogojevič 1968 • Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevič 1968 chrysopogonetosum Blaženčič 1973 • Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevič 1968 festucetosum pseudovinae (valeisacae) Stevanovič 1984 • Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevič 1968 stipetosum capillatae Bogojevič 1968 • Festuco-Andropogonetum ischaemi Vučkovič, R., 1985 • Festuco-Andropogonetum ischaemi Vučkovič, R., 1985 chrysopogonetosum grylli R. Vučkovič 1985 • Festuco-Andropogonetum ischaemi Vučkovič, R., 1985 typicum R. Vučkovič 1985 • Potentillo arenariae - Andropogonetum ischaemi Butorac (89) 92 trifolietosum campestre Butorac (1989) 1992 • Potentillo arenariae - Andropogonetum ischaemi Butorac (89) 92 xeranthemetosum annui Butorac (1989) 1992 • Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 • Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 trifolietosum campestre Butorac 1989 • Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 xeranthemetosum annui Butorac 1989 Karakteristične vršte: Achillea millefolium, Achillea millefolium subsp. collina, Agropyron intermedium, Andropogon ischaemum, Asperula cynanchica, Astragalus austriacus, Astragalus onobrychis, Bromus squarrosus, Calamintha vulgaris, Campanula sibirica, Carduus acanthoides, Carex praecox, Carex věrna, Centaurea micranthos, Centaurea scabiosa, Centaurea stoebe, Chrysopogon gryllus, Coronilla varia, Cytisus austriacus, Dorycnium herbaceum, Echium italicum, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia gerardiana, Euphorbia pannonica, Euphorbia seguierana, Festuca pseudovina, Festuca sulcata, Festuca valesiaca, Galium verum, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Linum austriacum, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Medicago minima, Nigella arvensis, Nonea pulla, Ononis arvensis subsp. spinosiformis, Phleum phleoides, Picris hieracioides, Pimpinella saxifraga, Plantago lanceolata, Plantago media subsp. urvilleana, Poa angustifolia, Polygala comosa, Potentilla arenaria, Potentilla cinerea, Reseda lutea, Salvia pratensis, Sanguisorba minor, Scabiosa ochroleuca, Stipa capillata, Taraxacum serotinum, Teucrium chamaedrys, Thesium intermedium, Thymus glabrescens, Thymus marschallianus, Veronica prostrata, Veronica spicata, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: BlažŽ982, BogoR968, ButoB004, ButoB989, ButoB992, KojiM998, ParaS986, StevV984, VučkR985, ZupaM986 E1.2C3 Panónske lesné stepske travné formacije sa dominacijom Chrysopogon gryllus Opšte karakteristike: Ove panónske formacije predstavljaju najbujniju i floristički najraznovrsniju vegetaciju lesnih staništa, koja fiziognomski i strukturno predstavlja najrazvijeniji oblik stepske vegetacije južnog oboda Panónske nizije. Zatvorenog su sklopa, najguščeg od svih ostalih stepskih travnih formacija u Vojvodini. Njihov najupečatljiviji edifikator i vrsta koja daje osnovnu fiziognomsku karakteristiku je djipovina . Ostale značajne vrste su: , , , , , , , , , i dr. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 194 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmamimma... " Ekologija: Geološka podloga je uglavnom tipski les, na kome su razvijene različite varijante černozema. Podneblje je tipično panonsko jer ga odlikuje polusušna panonsko -kontinentálna klima. Godišnja suma padavina varira izmedju 600 i 770 mm. Nadmorské visine su izmedju 80 i 200 m. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija: Srbija (pretežno u Vojvodini), Madarska i Rumunija (rumunski deo Banata). Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Nasip Rimski šanac (izmedu Bačkog Gradišta i ogledne stanice 'Rimski šanac" kod Novog Sada), Titelski breg; Fruška gora (Stražilovački breg-Remeta, šira okolina Bukovca,Sremska Kamenica, Beočin, Cerevič, Ležimir, Grgurevci), Fruškogorski lesni plato (plakor i padine Ševinjaka južno od Kmšedola, padine Maksimovca, dolina Kukavica kod Iriga, izmedu Vrdnika i Pavlovaca, Bešenovo-padine oko potoka Cikaš, okolina Šuljma-padine oko potoka Mutalj, padine oko potoka Sanča, kod Calme, izmedu Bačinaca i Erdevika), pobrde Vršačkih planina (Markovac, Gudurica, Puževo brdo, Žamerbreg, Jablanka, Mesič, Kuštilj, Sočica); Srbija: Košutnjak. Ekvivalentne zajednice: • Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabučski et Stojanovič 1984 • Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabučski et Stojanovič 1984 brachypodietosum pinnati S. Parabučski et Stojanovič 1984 • Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabučski et Stojanovič 1984 stipetosum capillatae S. Parabučski et Stojanovič 1984 • Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 19 92 thymetosum marschalliani Butorac (1989) 1992 • Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 brachypodietosum pinnati But.orac (1989) 1992 • Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 • Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 brachypodietosum pinnati Butorac 1989 • Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 thymetosum marschalliani Butorac 1989 • Chrysopogonetum grylli Gajič 1952 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Mloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli prov. Vučkovič, M. 1983 • Inulo-Chrysopogonetum grylli Stevanovič 1984 • Inulo-Chrysopogonetum grylli Stevanovič 1984 stipetosum pulcherrimae Stevanovič 1984 • Inulo-Chrysopogonetum grylli Stevanovič 1984 typicum Stevanovič 1984 • Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovič 1981 . 1979 s.l. brachypodietosum pinnati Kojič, Mrfat-. 1979 s.l. centauretosum sadlerianae Kojič, Mrfat-. 1979 s.l. chamaecytisetosum austriacae Kojič, . 1979 s.l. euphorbietosum glareousae Kojič, Mrfat-. 1979 s.l. euphorbietosum sequieranae Kojič, Mrfat-. 1979 s.l. inuletosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, . 1979 s.l. seselietosum hipomarathrae Kojič, Mrfat-. 1979 s.l. stachyetosum officinalis Kojič, Mrfat-. 1979 s.l. stipetosum capillatae Kojič, Mrfat-Vukelič, . 1979 s.l. stipetsoum pulcherrimae Kojič, Mrfat-. 1979 s.l. thymetosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, . 1979 s.l. thymetosum marshalianae Kojič, Mrfat-. 1979 s.l. trifolietosum campestre Kojič, Mrfat- 195 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuuna.. Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovič 1981 stipetosum capillatae Stojanovič (1981) 1983 Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovič (1981)1983 typicum Stojanovič (1981)1983 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 euphorbietosum glareosae Butorac (1989) 1992 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 euphorbietosum seguieranae Butorac (1989) 1992 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 euphorbietosum glareosae Butorac 1989 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 euphorbietosum seguieranaeButorac 1989 Karakteristične vršte: Achillea millefolium subsp. collina, Achillea millefolium subsp. pannonica, Adonis vernalis, Agrimonia eupatoria, Agropyron intermedium subsp. barbulatus, Agropyron repens, Allium rotundum subsp. waldsteinii, Andropogon ischaemum, Anthyllis vulneraria, Asparagus officinalis, Asperula cynanchica, Aster linosyris, Astragalus austriacus, Astragalus cicer, Astragalus onobrychis, Brachypodium pinnatum, Bromus squarrosus, Calamintha vulgaris, Campanula sibirica, Carduus acanthoides, Carex caryophyllea, Carex praecox, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Centaurea scabiosa subsp. sadlerana, Centaurea scabiosa subsp. scabiosa, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Cerastium caespitosum, Chamaecytisus austriacus, Chondrilla juncea, Chrysopogon gryllus, Cichorium intybus, Cirsium lanceolatum, Coronilla varia, Crataegus monogyna, Crepis foetida subsp. rhoeadifolia, Crepis setosa, Dactylis glomerata subsp. ciliata, Daucus carota, Dianthus banaticus, Dianthus pontederae subsp. giganteiformis, Dorycnium herbaceum, Echium italicum, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia glareosa subsp. lasiocarpa, Euphorbia seguierana, Falcaria vulgaris, Festuca ovina, Festuca rupicola, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Fragaria viridis, Galium erectum, Galium mollugo subsp. pubescens, Galium verum, Genista tinctoria, Hypericum perforatum, lnula ensifolia, Jurinea mollis, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Leontodon hispidus, Leopoldia comosa, Leucanthemum vulgare, Linaria genistifolia, Linum austriacum, Linum hirsutum subsp. glabrescens, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Medicago lupulina, Nonea pulla, Odontites rubra, Onobrychis arenaria, Onobrychis viciifolia, Ononis arvensis, Orlaya grandiflora, Ornithogalum pyramidale, Peucedanum alsaticum, Picris hieracioides, Pimpinella saxifraga, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa angustifolia, Poa pratensis subsp. angustifalia, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Prunella laciniata, Prunus spinosa, Pulsatilla grandis, Ranunculus polyanthemos, Reseda lutea, Rhinanthus rumelicus, Rosa canina, Rumex acetosa, Salvia nemorosa, Salvia pratensis, Sanguisorba minor, Scabiosa ochroleuca, Senecio erucifolius subsp. tenuifolius, Senecio jacobaea, Silene bupleuroides, Silene otites, Stachys officinalis, Stachys recta, Sternbergia colchiciflora, Stipa capillata, Taraxacum laevigatum, Taraxacum serotinum, Teucrium chamaedrys, Thalictrum minus, Thesium linophyllon, Thesium ramosum, Thymus marschallianus, Trifolium alpestre, Trifolium campestre, Trifolium montanum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Verbascum lychnitis, Veronica chamaedrys, Veronica jacquinii, Veronica prostrata, Veronica spicata, Vicia angustifolia, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: ButoB004, ButoB989, ButoB992, GajiM952, KojiM998, ParaS985b, ParaS986, StevV984, StojS983, VučkM983, ZupaM986 E1.2C4 Panónske lesne stepske formacije sa dominacijom Festuca valesiaca Opšte karakteristike: Travné, relativno bogate sastojine livadsko-stepskog karaktera, zatvorenog sklopa (opšta pokrovnost 80-100 %) samo na Titelskom bregu otvorenog sklopa (60 do 90 %). U njima dominiraju , , , , , , , , , , , i . Ekologija: Geološka podloga je uglavnom tipski les, na kome su razvijene različite varijante černozema. Samo izmedu Kumodraža i Ripnja u pitanju su serpentinske stene. Podneblje je tipično panonsko jer ga odlikuje polusušna panonsko -kontinentálna klima. Godišnja suma padavina varira izmedju 600 i 640 mm. Nadmorské visine su izmedju 100 i 130 m, ajužno od Beograda (Kumodraž-Ripanj ) od 150 do 220 m. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija: Srbija (pretežno u Vojvodini), Madarska i Rumunija (rumunski deo Banata). Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Titelski breg, Telečka, visoka lesná obala Ludaškog jezera: severni Banat: rezervát veliké droplje (Mokrin-Sajan-Jazovo). Srbija:okolina Beograda (izmedu Kumodraža i Ripnja). Ekvivalentne zajednice: Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 196 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y KJiacuJMKauuju cmamimma... " • Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 astragaletosum asperi prov. Butorac (1991) 1993 corr. 2004 • Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 chrysopogonetosum grylli prov. Butorac (1991) 2004 • Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 stipetosum capillatae prov. Butorac (1991) 2004 • Festucetum vallesiacae prov. Butorac 1992 Neobjavljeno. Citira se u elaborátu "Pašnjaci veliké droplje • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič 1981 • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič 1981 andropogonetosum Stojanovič (1981) 1983 • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič 1981 cynodontetosum Stojanovič (1981) 1983 • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič (1981) 1983 • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič (1981) 1983 andropogonetosum Stojanovič (1981) 1983 • Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovič (1981) 1983 cynodontetosum Stojanovič (1981) 1983 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Agropyron cristatum, Andropogon ischaemum, Asperula cynanchica, Asperula glauca, Astragalus onobrychis, Bromus mollis, Carduus acanthoides, Carduus nutans, Centaurea scabiosa subsp. sadlerana, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Chondrilla juncea, Chrysopogon gryllus, Convolvulus arvensis, Coronilla varia, Cynodon dactylon, Dactylis glomerata, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia glareosa subsp. lasiocarpa, Euphorbia seguierana, Falcaria vulgaris, Festuca valesiaca, Galium verum, Hypericum perforatum, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Lotus corniculatus, Marrubium peregrinum, Medicago falcata, Medicago lupulina, Nonea pulla, Pastinaca sativa, Poa pratensis subsp. angustifalia, Potentilla argentea, Ranunculus polyanthemos, Rapistrum perenne, Reseda lutea, Salvia nemorosa, Scabiosa ochroleuca, Taraxacum serotinum, Teucrium chamaedrys, Thymus marschallianus, Trifolium repens, Veronica spicata, Vicia angustifolia Osnovna literatura: ButoB002a, ButoB989, ButoB992, ButoB996, KojiM998, ParaS986, StojS983, ZupaM986, ButoB993b, ButoB996, ButoB992e E1.2C5 Panónske lesne stepske formaciie sa dominaciiom Festuca pseudovina Opšte karakteristike: Trávne, relativno bogate sastojine i najčešče "refugijumi" stepske flóre, negde skoro otvorenog a negde zatvorenog sklopa (opšta pokrovnost 60-100 %). U njima dominiraju , , , , , , , , , , , , i dr.. Ekologija: Geološka podloga je uglavnom tipski les, na kome su razvijene različite varijante černozema. Podneblje je tipično panonsko jer ga odlikuje polusušna panonsko -kontinentálna klima. Godišnja suma padavina varira izmedju 560 i 640 mm. Nadmorské visine su izmedju 80 i 260 m. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija: Srbija (pretežno u Vojvodini), Madarska i Rumunija (rumunski deo Banata). Rasprostranjenje u Srbiji: Fruška gora:Kalakač, od Koševca do Slankamena, Susek. Západná Bačka: okolina Doroslova; Banat: ostepnjene slatine tipa solonjeca (uglavnom ispranog) na terasnom lesu i u srednjem Banatu - Aradac. Ekvivalentne zajednice: • Crambo-Artemisietum campestris Stevanovič 1984 • Cynodonto - Poetum angustifoliae (Rapes. 1926) Soó 1957 astragaletosum austriaci (Bodrogk. 1962) Soó 1971 / syn. Astragalo-Poetum angustifoliae Bodrogk. (1962) 1965 / • Cynodonto-Poetum angustifoliae (Rapes. 1926) Soó 1957 • Cynodonto-Poetum angustifoliae (Rapes. 1926) Soó 1957 trfolietosum (Rapes. 1926) Soó 1957 (Trifolio-Poetum angustifoliae Bodrogk. 1962, 1965 • Rhinanťho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 • Rhinanťho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 chrysopogonetosum grylli Purger 1993 • Rhinanťho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 festucetosum pseudovinae Purger 1993 • Thymo-Festucetum pseudovinae Stevanovič 1984 Karakteristične vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Adonis vernalis, Agropyron intermedium, Anthoxanthum odoratum, Artemisia campestris, Asperula cynanchica, Aster linosyris, Astragalus onobrychis, Bothriochloa ischaemum, Centaurea micranthos, Centaurea scabiosa, Cephalaria transsylvanica, Chamaecytisus heuffelii, Chrysopogon gryllus, Convolvulus arvensis, Crambe tataria, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia nicaeensis subsp. glareosa, Falcaria vulgaris, Festuca pseudovina, Galium verum, Iris pumila, Koeleria gracilis, Linum austriacum, Linum tenuifolium, 197 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmaumuma.. Lolium perenne, Marrubium peregrinum, Medicago falcata, Medicago minima, Moenchia mantica, Nonea pulla, Onobrychis arenaria, Plantago media, Poa angustifalia, Potentilla cinerea, Potentilla recta, Rhinanthus rumelicus, Salvia nemorosa, Scabiosa ochroleuca, Teucrium chamaedrys, Thalictrum minus, Thymus marschallianus, Trifolium campestre Osnovna literatura: BodrG970, ButoB989, ButoB992, CincT959, KnežA990, KojiM998, ParaS985, ParaS986, PurgD993, StevV984, VučkR985, ZupaM986 E1.2C6 Panónske lesné stepske formacije sa dominaciiom Kochia prostrata Opšte karakteristike: Staništa sa izrazito kserotermnim, travnim sastojinama. One su relativno siromašne i uglavnom otvorenog sklopa. Fiziognomski su okarakterisane dominacijom vrste , koju sa značajnijim brojnostima prate , , , , i . Ekologija: Geološka podloga je tipski les sa kojim se u skoro direktnom kontaktu razvija ovaj tip vegetacije. Pedološki pokrivač mestimično uopšte nije razvijen, pa su staništa izložena prekomernoj insolaciji, ali i jakim vetrovima. Podneblje je tipično panonsko, jer ga odlikuje polusušna panonsko - kontinentálna klima. Nadmorské visine su izmedju 110 i 125 m. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Titelski breg Ekvivalentne zajednice: » Agropyro-Kochietum prostratae Zólomy 1958 (rad o vrsti Trifolium diffusum) » Agropyro-Kochietum prostratae Zólyómi 1958 » Agropyro-Kochietum prostratae Zólyómi 1958 artemisietosum Stojanovič (1981) 1983 » Agropyro-Kochietum prostratae Zólyómi 1958 thymetosum Stojanovič (1981) 1983 Karakteristične vrste: Agropyron cristatum, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Kochia prostrata, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: IgičR997, KojiM998, ParaS986, StojS979, StojS983, ZupaM986 E1.2F Panónske peščane stepe Opšte karakteristike: Stepska vegetacija na peščarama južnog oboda Panónske nizije okarakterisana je, u prvoj razvojnoj fazi kserofilnim zajednicama sa višegodišnjim travama: , i , i , čija pokrovnost iznosi 70-95 %. U kasnijim fazama razvijaju se floristički bogate mezofilnije livadsko-stepske fitocenoze na pesku čiju fiziognomiju odreduju , , , , čija pokrovnosti iznosi 80 do 100 %. U Subotičko-horgoškoj peščari su konstatované i specifične fitocenoze sa dominacijom , , i . Pečat im daje poslednja panónska endemična vrsta, ovde na južnoj granici areala. Po njoj je imenovana podsveza kao ekološko-geografska varijanta peščanih stepa Bačke. U ovim zajednicama preovladuju hemikriptofite. Ekologija: Staništa panonskih peščanih stepa su topia i suva. Geološka podloga je beli, žuti, smedi, sivi ili crni karbonatni pesak eolskog porekla, slabo alkalne reakcije. Sa progradacijom vegetacije ka stepi povečava se i količina humusa u podlozi, koja direktno utiče na poboljšanje fizičko-hemijskih osobina peščanog tla. Klima je kontinentálna (panónska) sa velikim dnevnim kolebanjem temperature. Hidrološke karakteristike su specifične. Nasuprot Deliblatskoj peščari koja je skoro bezvodno područje, peškovi na severu Bačke se nalaze i pod neposrednim uticajem površini bliskih slabo zaslanjenih podzemnih voda. Stoga na ovim peskovima stepska zajednica čiji je edifikator raste u direktnom kontaktu sa higrofilnim livadama sveze , dok sastojine sa dominacijom Festuca valesiaca uključuju i neke slatinské biljke, čije je prisustvo odraz zaslanjenosti podzemnih voda. Nadmorské visine su od 85 do 192 m. Opšte rasprostranjenje: Západná Evropa, Centrálna Evropa, samo lokalno u Severoistočnoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Subotičko-horgoška peščara: Subotička peščara (čistine u šumama Daščan,Krivoblatska, Krstačka, Hrastovača, Bukvač, Radanovačka, u Hajdukovoj šumi i pustari, pustari Čavolj, Goličevom kraju, i na području Čikerije); Selevenjske pustare (na čistinama i obodu Selevenjske šume, u rezervatima Volujska paša, Degelica, Lofej -na ravnom i na tri dine, delovima rezervata "Stočni pašnjak", "Kilapoš" i na Žabinoj humki kod "Tračika"); Deliblatska peščara: Flamundo, Flamundo-Dolina-Hubertov bunar, Crni vrh, Rošijana, Rošijana-Čardak, okolina Kravana, Kravan-Čarlika, Brandibul, Brandibul-Kujbul, Tilva, Tilva- Kujbul, Tilva-Flamundo, Tilva-Pluc, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 198 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMemaiamype y wiacufiiKauiiju cmaumuma... " Pluc,Palošče (Tilva -Vakarec), Devojačkibunar, Kornbunar -Flamundo, Dubovac, Grebenac-Duga Poljana, i pašnjaci: Veliká Tilva, Mala Tilva, Vakarec, Ruževačke Torine (Dubovac), Rošijana, Rošijana-Flamundo, Pluc, oko Kravana, Kujbul, Mala Čoka, Kravan, Devojačkibunar.; Srbija: Ramsko-Zatonjska peščara (plato i strmé padine brdovitog terena Malog i Velikog Orljaka i Gorice), Golubačka, Požežanska peščara (Široka dolina), Kladovska peščara (mozaik sa peščarskim zajednicama na ravnom i na brdu Osojna) i Radujevačka peščara. Ekvivalentne zajednice: • Chrysopogonetum pannonicum L. Stjepanovič-Veseličič (1952) 1985 • Chrysopogonetum pannonicum L. Stjepanovič-Veseličič (1952) 1985 ishaemetosum L. Stjepanovič-Veseličič 1952 • Chrysopogonetum pannonicum L. Stjepanovič-Veseličič (1952) 1985 pauperatosum L. Stjepanovič-Veseličič 1952 • Chrysopogonetum pannonicum Stjepanovič-Veseličičl953 typicum Stjepanovič-Veseličič 1953 • Seseli hippomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 • Seseli hippomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 festucetisum sulcatae Parab.,But. (88) 93 • Seseli hippomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 stachyetosum officinale Parab.,But.(88)93 • Festuco-PotentiUetum arenariae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Festuco-PotentiUetum arenariae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 cynodontetosum L. Stjepanovič-Veseličič 1952 • Festuco-PotentiUetum arenariae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 festucetosum valesiacae L. Stjepanovič-Veseličič 1952 • Festuco-PotentiUetum arenariae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 festucetosum wagneri L. Stjepanovič-Veseličič 1952 • Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 • Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 andropogonetum ischaemi Parab., But (88) 93 • Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 poetům angustifoiliae Parab., But. (88) 93 • Koelerieto-Festucetum wagneri L. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Koelerieto-Festucetum wagneri L. Stjepanovič-Veseličič 1953 stipetosum capillatae L. Stjepanovič-Veseličič 1952 • Koelerio-Festucetum wagneri Stjepanovič-Veseličič 1953 typicum Stjepanovič-Veseličič 1953 • Verbasco-Festucetum rupicolae Gajič 1986 • Verbasco-Festucetum rupicolae Gajič 1986 achilleetosum asplenifohae Parab., But. (88) 93 • Verbasco-Festucetum rupicolae Gajič 1986 koelerietosum gracilis (Gaj.86) Parab., But. (88) 93 • Herniarieto-TragetumracemosiL. Stjepanovič-Veseličič 1956 Karakteristične vrste: Achillea asplenifolia, Achillea millefolium subsp. collina, Adonis vernalis, Andropogon ischaemum, Anemone Pulsatilla subsp. grandis, Arenaria serpyllifolia, Asperula cynanchica, Asperula glauca, Astragalus asper, Astragalus dasyanthus, Barbula ruralis, Barbula tortuosa, Bromus squarrosus, Camptothecium lutescens, Carex humilis, Centaurea arenaria, Cerastium caespitosum, Cerastium semidecandrum, Chrysopogon gryllus, Cynodon dactylon, Dactylis glomerata, Dianthus pontederae, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia seguierana, Festuca rupicola, Festuca vaginata, Festuca valesiaca, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Festuca wagneri, Filago arvensis, Filipendula hexapetala, Galium verum, Herniaria hirsuta, Hieracium pilosella, Kochia arenaria, Koeleria gracilis, Leopoldia comosa, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Medicago minima, Paeonia tenuifolia, Peucedanum arenarium, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa bulbosa, Poa pratensis subsp. angustifolia, Podospermum canum, Potentilla arenaria, Rhinanthus borbasii, Rumex acetosa, Salvia pratensis, Stachys officinalis, Statice gmelinii, Stipa capillata, Stipa pennata subsp. joannis, Teucrium chamaedrys, Thymus glabrescens, Thymus marschallianus, Tragus racemosus, Tunica saxifraga, Verbascum phoeniceum Osnovna literatura: ButoB002, ButoB992a, ButoB993a, ButoB997, ButoB998a, ButoB999, GajiM986, GajiM986, GajiM986, KojiM998, ParaS986, ParaS988, ParaS993, StjeL953, StjeL953, StjeL956a, StjeL979, ZupaM986 E1.2F1 Panónske peščane stepe sa dominaciiom Chrysopogon gryllus 199 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuima.. Opšte karakteristike: Stepska vegetacija na peščarama južnog oboda Panónske nizije čije bujne i guste sastojine pokrivaju najplodnija zemljišta na peščanoj geološkoj podlozi. Složena je i okarakterisana djipovinom , koju sa značajnim brojnostima prate i druge višegodišnje tráve: , , , , i . U zajednicama se javljaju i druge stepske i livadske biljke, tako da vegetacija u celini ima livado-stepski karakter. Cesto se kao značajni elementi javljaju i mahovine , , i dr. Na peskovima severne Bačke. pored fiziognomiju sastojinama daju i , , i . Staništa odlikuju floristički bogate sastojine veliké pokrovnosti (80-100 %). Ekologija: Staništa panonskih peščanih stepa su topia i suva. Geološka podloga je bazifilni smedi ili crni karbonatni pesak eolskog porekla. Sa progradacijom vegetacije ka stepi povečava se i količina humusa u podlozi. Klima je panonsko-kontinentalna sa velikim dnevnim kolebanjem temperature. Hidrološke karakteristike su specifične. Nasuprot Deliblatskoj peščari koja je skoro bezvodno područje, peškovi na severu Bačke se nalaze i pod neposrednim uticajem površini bliskih slabo zaslanjenih podzemnih voda. Stoga na ovim peskovima stepska zajednica čiji je edifikator raste u direktnom kontaktu sa higrofilnim livadama sveze . Nadmorské visine su od 85 do 192 m. Ekologija: Staništa panonskih peščanih stepa su topia i suva. Geološka podloga je bazifilni, smedi ili crni karbonatni pesak eolskog porekla, slabo alkalne reakcije. Sa progradacijom vegetacije ka stepi povečava se i količina humusa u podlozi. Klima je panonsko-kontinentalna sa velikim dnevnim kolebanjem temperature. Gustbiljni pokrivač stvára specifičnu mikroklimu. Podloga zaštičena biljkama se slabije zagreva, pa isparava manja količina vlage. Hidrološke karakteristike su specifične. Nasuprot Kada su podzemne vode u pitanju, poznato je da Deliblatska peščara koja je predstavlja skoro bezvodno područje. Medutim, peškovi na severu Bačke se nalaze i pod neposrednim uticajem površini bliskih slabo zaslanjenih podzemnih voda, pa na njima, Stoga na ovim peskovima stepska zajednica čiji je edifikator , raste u direktnom kontaktu sa higrofilnim livadama sveze . Nadmorské visine su od 85 do 192 m. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Subotičko-horgoška peščara = Subotička peščara (čistine u okruženju Jasenovačke šume, Krstačka šuma, pustara Cavolj, Hajdukova šuma i na području Cikerije); Selevenjske pustare , izmedu Bačkih Vinograda i Horgoša (na čistinama i obodu Selevenjske šume, u rezervatima Volujska paša, Degelica, Lofej -na ravnom, delovima rezervata "Stočni pašnjak", "Kilapoš" i izmedu rezervata "Selevenjska Šuma" i "Tračik"); Deliblatska peščara: Crni vrh, Rošijana, okolina Kravana, Brandibul, Brandibul-Kujbul, Flamundo, Flamundo- Tilva, Tilva-Coka, Tilva-Pluc, Pluc, Palošče (Tilva -Vakarec), Devojački bunar, Korn bunar -Flamundo, Dubovac; Srbija: Ramska brda (plato i strmé padine brdovitog terena Malog i Velikog Orljaka i Gorice), Požežanska i Kladovska peščara, Kladovo (brdo Osojna). Ekvivalentne zajednice: ChrysopogonetumpannonicumL. Stjepanovič-Veseličič (1952) 1985 ChrysopogonetumpannonicumL. Stjepanovič-Veseličič (1952) 1985 ishaemetosumL. Stjepanovič-Veseličič 1952 ChrysopogonetumpannonicumL. Stjepanovič-Veseličič (1952) 1985 pauperatosumL. Stjepanovič-Veseličič 1952 Chrysopogonetum pannonicum Stjepanovič-Veseličičl953 typicum Stjepanovič-Veseličič 1953 Seseli hippomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 Seseli Mppomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 festucetisum sulcatae Parab.,But. (88) 93 Seseli Mppomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 stachyetosum officinale Parab.,But.(88)93 Karakteristične vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Adonis vernalis, Andropogon ischaemum, Anemone Pulsatilla subsp. grandis, Asperula cynanchica, Asperula glauca, Astragalus dasyanthus, Barbula ruralis, Barbula tortuosa, Bromus squarrosus, Camptothecium lutescens, Carex humilis, Centaurea arenaria, Cerastium semidecandrum, Chrysopogon gryllus, Dianthus pontederae, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia seguierana, Festuca sulcata, Festuca vaginata, Festuca valesiaca, Festuca wagneri, Filipendula hexapetala, Hieracium pilosella, Koeleria gracilis, Leopoldia comosa, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Medicago minima, Paeonia tenuifólia, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa pratensis subsp. angustifolia, Potentilla arenaria, Rhinanthus borbasii, Salvia pratensis, Stachys officinalis, Stipa capillata, Stipa pennata subsp. joannis, Teucrium chamaedrys, Thymus glabrescens, Thymus marschallianus, Tunica saxifřaga STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 200 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacufjUKaijuju cmanuiuma... " Osnovna literatura: ButoB002, ButoB992a, ButoB993a, ButoB997, ButoB998a, ButoB999, GajiM986, ParaS986, ParaS993, StjeL953, StjeL956a, StjeL979 E1.2F2 Panónske peščane stepe sa dominaciiom Festuca valesiaca Opšte karakteristike: Stepska vegetacija na peščarama južnog oboda Panónske nizije koja predstavlja prvu razvojnu fazu kserofilnih zajednica sa višegodišnjim travama. Pokrovnost iznosi 70-95 %, a fiziognomiju ovim zajednicama odredjuju pevenstveno i . Pored njih veliki značaj u izgradnji ovih zajednica imaju i druge kserofilne busenste tráve , , , , kao i , , . Floristički su bogate i raznovrsne, a poseban pečati im daje panónski endemit , po kojoj je imenovana posebna podsveza kao ekološko-geografska varijanta peščanih stepa na severu Bačke. Ekologija: Staništa panonskih peščanih stepa su topia i suva. Geološka podloga je beli, žuti, smedi, sivi ili crni karbonatni pesak eolskog porekla, slabo alkalne reakcije, i sa količinom humusa koja je utoliko veča ukoliko se povečava stepen Sa progradacije vegetacije ka stepi povečava se i količina humusa u podlozi. Klima je kontinentálna (panónska) sa velikim dnevnim kolebanjem temperature. Hidrološke karakteristike su specifične. Nasuprot Deliblatskoj peščari koja je skoro bezvodno područje, peškovi na severu Bačke se nalaze i pod neposrednim uticajem površini bliskih slabo zaslanjenih podzemnih voda. Posledica toga je da stepske zajednice sa dominacijom Festuca valesiaca na peskovima severne Bačke uključuju i neke slatinské biljke: , i dr. Medutim, sve ove vrste slabije dolaze do izražaja zbog osnovne mase snažnih busenova pomenutih tráva. Konstantno je i značajno prisutan faktor ispaše. On je posebno naglašen u obodnim, kontaktním jugoistočnim delovima Selevenjskih pustara, gde se i van peščane podloge razvijaju sastojine asocijacije Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae i to subasocijacija poetosum angustifoliae. Njene sastojine se na prostom izmedu Kanjiže i Velebita mozaično smenjuju sa vegetacijom krečno-sodnih solončaka, što je ostavilo traga i na florističku strukturu ove zajednice. Stoga na ovim peskovima stepska zajednica čiji je edifikator Chrysopogon gryllus raste u direktnom kontaktu sa higrofilnim livadama sveze Molinion caeruleae. Nadmorské visine su od 85 do 192 m. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Subotičko-horgoška peščara: Subotička peščara ( čistine u šumama Daščan); Selevenjske pustare: izmedu Bačkih Vinograda i Horgoša (na čistinama i obodu Selevenjske šume, Lofej -na ravnom, u rezervatima Kilapoš, Degelica, Volujska paša i naročito na delovima rezervata "Stočni pašnjak") i dalje najugoistok i jug sve do Marto noša, Kanjiže, Malog Peska i Velebita, Deliblatska peščara: pašnjaci: Veliká Tilva, Mala Tilva, Vakarec, Ruževačke Torine (Dubovac), Rošijana, Rošijana-Flamundo, Pluc, oko Kravana,Kujbul, Mala Coka, Kravan, Devojački bunar. Ekvivalentne zajednice: Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 cynodontetosumL. Stjepanovič-Veseličič 1952 Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 festucetosum valesiacae L. Stjepanovič-Veseličič 1952 Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 festucetosum wagneri L. Stjepanovič-Veseličič 1952 Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 andropogonetum ischaemi Parab., But (88) 93 Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 poetům angustifoiliae Parab., But. (88) 93 Karakteristične vrste: Andropogon ischaemum, Asperula cynanchica, Astragalus asper, Carex humilis, Cerastium caespitosum, Chrysopogon gryllus, Cynodon dactylon, Dianthus pontederae, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia seguierana, Festuca valesiaca, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Festuca wagneri, Galium verum, Koeleria gracilis, Poa bulbosa, Poa pratensis subsp. angustifolia, Potentilla arenaria, Rhinanthus borbasii, Statice gmelinii, Thymus glabrescens, Tunica saxifraga Osnovna literatura: ButoB002, ButoB992a, ButoB993a, ButoB997, ButoB998a, ButoB999, GajiM986, KojiM998, ParaS986, ParaS993, StjeL953, ZupaM986 E1.2F3 Panónske peščane stepe sa dominaciiom Festuca wagneri 201 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacufjUKaijuju cmaumuma.. Opšte karakteristike: Zajednica Koelerieto-Festucetum wagneri predstavlja prelaz od peščarsko-stepske ka livadsko-stepskoj vegetaciji na peskovima. Okarakterisana je kserofilnim višegodišnjim travama: Festuca wagneri, Koeleria gracilis i Stipa capillata, koje su i njeni edifikatori, a i vrste koje odreduju fiziognomiju sastojina. Pokrovnost u sastojinama ove fitocenoze iznosi 70-95 %. Floristički sastav je različit. Na Deliblatskoj peščari obuhvata 66 vrsta, a na Subotičkoj svega 15 vrsta koje su zabeležene u několiko fragmenata zajednice na podiučju Krivoblatske šume. U ovim zajednicama preovladuju hemikriptofite. Ekologija: Staništa ove fitocenoze predstavlja več vezani smedi, karbonatni pesak eolskog porekla, slabo alkalne reakcije. Staništa su obično izmedu pošumljenih mesta i slabo izložena vetru. Količina organskih materija je još uvek mala, na šta ukazuje i žučkasto-smeda boja peska. Klima je kontinentálna (panónska) sa velikom dnevnom amplitudom izmedu dana i noci. Nasuprot Deliblatskoj peščari koju odlikuje dobra zastupljenost ove zajednice izdiferencirane na dve subasocijacije-ekološke varijante, i njena pojava na večem broju lokaliteta, na peščari severne Bačke ova fitocenoza ima ograničeno rasprostranjenje i nije čak dovoljno izražena. Nadmorské visine na kojima se javlja su takode različite i kreču se u rasponu od 85 do 192 m. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Subotička peščara (čistine Krivoblatske šume); Deliblatska peščara: Crni vrh, Rošijana, Rošijana-Cardak, Flamundo, Flamundo-Dolina, Dolina-Hubertov bunar, Okolina Kravana, Kravan-Carlika, Brandibul-Kujbul, Kujbul-Tilva, Tilva, Grebenac-Duga Poljana. Ekvivalentne zajednice: Koelerieto-Festucetum wagneri L. Stjepanovič-Veseličič 1953 Koelerieto-Festucetum wagneri L. Stjepanovič-Veseličič 1953 stipetosum capillatae L. Stjepanovič-Veseličič 1952 Koelerio-Festucetum wagneri Stjepanovič-Veseličič 1953 typicum Stjepanovič-Veseličič 1953 Karakteristične vrste: Barbula tortuosa, Festuca sulcata subsp. wagneri, Galium verum, Koeleria gracilis, Peucedanum arenarium, Poa bulbosa, Stipa capillata Osnovna literatura: ButoB002, ButoB999, GajiM986, ParaS986, StjeL953, StjeL979 E1.2F4 Panónske peščane stepe sa dominacijom Festuca rupicola Opšte karakteristike: Mezofilnija livadsko-stepska vegetacija na peščarama severne Bačke je okarakterisana slabije izraženom spratovnošču u odnosu na vegetaciju istog tipa sa dominacijom Chrysopogon gryllus. Fiziognomiju ovih sastojina odreduju , , i mezofilna tráva . Floristički je siromašna (47 vrsta) i veliké pokrovnosti ( 90-100 %). Fitocenoza je panonskog endemičnog karaktera o čemu svedoče panónski elementi , , , i dr.. Ekologija: Staništa panonskih peščamh stepa su topia i suva. Geološka podloga je crni pesak eolskog porekla, bazne reakcije. Odlikuje ga prisustvo kalcijum karbonata od same površine i znatna prožetost humusom (do 11 %) o čemu svedoči i njegova crnkasta boja. Zemljište je mestimično i černozem-ilovasto peskoviti na pesku. Klima je kontinentalna(panonska) sa nešto naglašenijim kontinentalnim obeležjima u odnosu na ostale delové Vojvodine. Godišnja količina padavina je 605 mm. Osnovna odlika hidrološke slike područja je visok nivo podzemnih voda (izmedu Palica, Hajdukove šume i Kereša na dubini od 2,5 do 3 m, a na podiučju Selevenjskih pustara na 2,5 m dubine), što ima uticaja na gradu zajednice. Uprkos tome što je u pitanju stepski tip vegetacije u florističkoj strukturi se kao ravnopravni elementi pojavljuju i neke halofite poput , , i dr. Nadmorské visine su od 92 do 115 m. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije Rasprostranjenje u Srbiji: Južni deo Panonskog basena u medurečju Dunava i Tise (severná i severoistočna Bačka). Subotičko-horgoška peščara: Subotička peščara (u okruženju Jasenovačke šume i području izmedu rečice Kereš i Palica); Selevenjske pustare (na čistinama i obodu Selevenjske šume, u rezervatima Volujska paša, Degelica, Lofej -na ravnom i na tri dine, delovima rezervata "Stočni pašnjak", "Kilapoš" i na Žabinoj humki izmedu rezervata "Selevenjska šuma" i "Tračik"). Ekvivalentne zajednice: Verbasco-Festucetum rupicolae Gajič 1986 Verbasco-Festucetum rupicolae Gajič 1986 achilleetosum asplenifoliae Parab., But. (88) 93 Verbasco-Festucetum rupicolae Gajič 1986 koelerietosum gracilis (Gaj.86) Parab., But. (88) 93 Karakteristične vrste: STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima 202 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Achillea asplenifolia, Andropogon ischaemum, Dactylis glomerata, Dianthus pontederae, Festuca rupicola, Medicago falcata, Podospermum canum, Rhinanthus borbasii, Rumex acetosa, Salvia pratensis, Statice gmelinii, Thymus marschallianus, Verbascum phoeniceum Osnovna literatura: ButoB002, ButoB992a, ButoB993a, ButoB997, ButoB998a, ButoB999, ParaS988, ParaS993, ParaS993 E1.2F5 Panónske peščane stepe sa dominaciiom Tragus racemosus Opšte karakteristike: Terofitska zajednica koju odlikuje nizak biljni pokrivač u kome dominiraju , , i . Ukupna pokrovnost sastojina je od 50-80 %, pa ova fitocenoza predstavlja prelaz izmedu otvorenih i zatvorenih fitocenoza. Tanki koreni biljaka sa rizoidima mahovina obrazuju gust splet i doprinose da pesak postaje skoro nepokretan. Navedené osobine, kao i izrazita zastupljenost terofita (65 %), ukazujú na veliki dinamički značaj ove zajednice u osvajanju i vezivanju peska, kao i u pokrivanju sekundarno ogoličenih površina. Pored toga, ova zajednica se razvija i sekundarno, na površinama koje su bile pod sastojinama ass. , a kasnije su narušené ili potpuno uništene. Tako ova zajednica ima obeležje i regresivně i progresivně sukcesije. Ekologija: Geološka podloga je crni ili uměřeno vezan zuti pesak eolskog porekla. Crni pesak je ispran od kreča, odnosno ima ga samo u dubljim slojevima u kojimaje zastupljenbeli pesak. Reakcijaje slabo alkalna, dok u žutom pešku CaC03 potpuno odsustvuje sve do dubine od 1 m, a reakcija podloge je neutrálna. Klima je kontinentálna (panónska) sa velikim dnevnim kolebanjem temperature. Nadmorská visinaje od 85-137 m. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije Rasprostranjenje u Srbiji: Krajnji jugoistočni obod Panonskog basena na granici sa Karpatskim basenom, samo na peščarama desne obale Dunava. Požežanska i Kladovska peščara (zauzima znatne površine), Ramsko-Zatonjska (samo na vrlo malom prostoru). Ekvivalentne zajednice: • Herniarieto-Tragetum racemosi L. Stjepanovič-Veseličič 1956 Karakteristične vršte: Arenaria serpyllifolia, Barbula ruralis, Cynodon dactylon, Euphorbia seguierana, Filago arvensis, Herniaria hirsuta, Kochia arenaria, Poa bulbosa, Tragus racemosus, Tunica saxifraga Osnovna literatura: StjeL956a E1.2F6 Panónske peščane stepe sa dominaciiom Andropogon ischaemum Opšte karakteristike: Stepska vegetacija na peščarama južnog oboda Panónske u kojima dominira . Prestavlja degradacione oblike peščanih stepá sa djipovinom (v. E1.2F1) Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Deliblatska peščara. El.5 Mediteransko-montane travné formacije Opšte karakteristike: Otvorená, pretežno južno eksponirana travná staništa u okviru belograbičeve šumske zajednice, kao njen krajnji degradacioni stadijum. Fiziognomiju staništima odreduju višegodišnje, uglavnom busenaste mediteransko-pontske travé , , , , , , , koje prate druge biljke mediteransko-pontskog karaktera poput: , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Geološka podloga: krečnjak, dolomiti i dolomitski mermeri. Nagib terena 5 do 40o. Zemljište plitko, skeletoidno ili skeletno, pripadá tipu rendzine, koja na jače erodiranim površinama zadobija crvenkasto-rudu boju i transformiše se u pseudocrvenicu. Staništa izložena toplim temperaturnim uticajima mediteranske klime. Nadmorská visina 280 do 1250 m. Opšte rasprostranjenje: Iberijsko poluostrvo, južna Francuska, južna Italija, Balkánsko polusotrvo 203 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmauuuuna... " Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Preševa - Trnava, Oraovica, Preševo, Strezovce, Vidojevica kod Prokuplja; Kosovo: Žur, Novo Brdo kod Gnjilana. Ekvivalentne zajednice: • Diantho-Centauretum diffusae Randjelovič et Ružič 1982 • Sedo-Potentilletum arenariae Ružič 1978 • Sedo-Potentilletum arenariae Ružič 1978 stipetosum capillatae Ružič 1981 • Echinario-Convolvuletum althaeoides Rexhepi 1973 • Onobrychido-Haynaldietum dasypyrum-villosae (Feri 1976) Rexhepi 1976 • Teucrio-Artemisietum camphoratae (Feri 1976) Rexhepi 1976 Karakteristične vrste: Achillea nobilis, Aegilops triaristata, Aethionema saxatile, Agropyron intermedium, Ajuga chamaepitys, Allium flavum, Allium moschatum, Alyssum montanum, Alyssum repens, Andropogon ischaemum, Anthyllis vulneraria, Artemisia camphorata, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bromus squarrosus, Bupleurum apiculatum, Bupleurum veronense, Calamintha alpina, Calamintha alpina subsp. baumgartenii, Carex caryophyllea, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Chrysopogon gryllus, Convolvulus althaeoides, Convolvulus cantabrica, Coronilla varia, Crupina vulgaris, Dianthus gracilis subsp. armerioides, Dorycnium herbaceum, Echinaria capitata, Eryngium campestre, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Euphorbia cyparissias, Festuca dalmatica, Festuca pseudovina, Filago arvensis, Fumana procumbens, Galium lucidum, Haynaldia villosa, Helianthemum canum, Helianthemum canum, Helianthemum lasiocarpum, Helianthemum nummularium, Helianthemum salicifolium, Hieracium pilosella, Hypericum barbatum, Hypericum rumeliacum, Hypochoeris radicata, Inula oculus-christi, Koeleria gracilis, Koeleria splendens, Lagoseris sancta, Leontodon asper, Linaria genistifolia, Marrubium peregrinum, Medicago falcata, Medicago minima, Melica ciliata, Micropus erectus, Minuartia glomerata, Onobrychis alba, Onobrychis arenaria, Orlaya grandiflora, Ornithogalum comosum, Paronychia kapela, Petrorhagia saxifraga, Plantago lanceolata, Poa bulbosa, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla hirta, Potentilla hirta, Queria hispanica, Salvia verticillata, Sanguisorba muricata, Scabiosa ucranica, Scilla autumnalis, Scleranthusperennis, Scorzonera laciniata, Sedum acre, Senecio vernalis, Sideritis montana, Silene conica, Stachys recta, Stipa capillata, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Teucrium polium, Thesium ramosum, Thymus glabrescens, Thymus glaucus, Thymus striatus, Tragopogon orientalis, Tremastelma palaestinum, Trifolium angustifolium, Trifolium arvense subsp. gracile, Trifolium dalmaticum, Trifolium trichopterum, Tunica illyrica, Valerianella coronata, Verbascum banaticum, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: RandN986, RexhF974, RexhF975, RexhF976, RexhF978, RexhF979, RužiM981 El.55 Istočne sub-mediteranske trávne formacije Opšte karakteristike: Otvorená, pretežno južno eksponirana trávna staništa u okviru belograbičeve šumske zajednice, kao njen krajnji degradacioni stadijum. Fiziognomiju staništima odreduju višegodišnje, uglavnom busenaste mediteransko-pontske tráve , , , , , , , koje prate druge biljke mediteransko-pontskog karaktera poput: , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr.. Ekologija: Geološka podloga: krečnjak, dolomiti i dolomitski mermeri. Nagib terena 5 do 40o. Zemljište plitko, skeletoidno ili skeletno, pripadá tipu rendzine, koja na jače erodiranim površinama zadobija crvenkasto-rudu boju i transformiše se u pseudocrvenicu. Staništa izložena toplim temperaturnim uticajima mediteranske klime. Nadmorská visina 280 do 1250 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Preševa - Trnava, Oraovica, Preševo, Strezovce, Vidojevica kod Prokuplja; Kosovo: Žur, Novo Brdo kod Gnjilana. Ekvivalentne zajednice: • Diantho-Centauretum diffusae Randjelovič et Ružič 1982 • Sedo-Potentilletum arenariae Ružič 1978 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 204 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y miacufiiKauiiju cmaumuma... " • Sedo-Potentilletum arenariae Ružič 1978 stipetosum capillatae Ružič 1981 • Echinario-Convolvuletum althaeoides Rexhepi 1973 • Onobrychido-Haynaldietum dasypyrum-villosae (Feri 1976) Rexhepi 1976 • Teucrio-Artemisietum camphoratae (Feri 1976) Rexhepi 1976 Karakteristične vrste: Achillea nobilis, Aegilops triaristata, Aethionema saxatile, Agropyron intermedium, Ajuga chamaepitys, Allium flavum, Allium moschatum, Alyssum montanum, Alyssum repens, Andropogon ischaemum, Anthyllis vulneraria, Artemisia camphorata, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bromus squarrosus, Bupleurum apiculatum, Bupleurum veronense, Calamintha alpina, Calamintha alpina subsp. baumgartenii, Carex caryophyllea, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Chrysopogon gryllus, Convolvulus althaeoides, Convolvulus cantabrica, Coronilla varia, Crupina vulgaris, Dianthus gracilis subsp. armerioides, Dorycnium herbaceum, Echinaria capitata, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Festuca dalmatica, Festuca pseudovina, Filago arvensis, Fumana procumbens, Galium lucidum, Haynaldia villosa, Helianthemum canum, Helianthemum lasiocarpum, Helianthemum nummularium, Helianthemum salicifolium, Hieracium pilosella, Hypericum barbatum, Hypericum rumeliacum, Hypochoeris radicata, Inula oculus-christi, Koeleria gracilis, Koeleria splendens, Lagoseris sancta, Leontodon asper, Linaria genistifolia, Marrubium peregrinum, Medicago falcata, Medicago minima, Melica ciliata, Micropus erectus, Minuartia glomerata, Onobrychis alba, Onobrychis arenaria, Orlaya grandiflora, Ornithogalum comosum, Paronychia kapela, Petrorhagia saxifraga, Plantago lanceolata, Poa bulbosa, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla hirta, Queria hispanica, Salvia verticillata, Sanguisorba muricata, Scabiosa ucranica, Scilla autumnalis, Scleranthus perennis, Scorzonera laciniata, Sedum acre, Senecio vernalis, Sideritis montana, Silene conica, Stachys recta, Stipa capillata, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Teucrium polium, Thesium ramosum, Thymus glabrescens, Thymus glaucus, Thymus striatus, Tragopogon orientalis, Tremastelma palaestinum, Trifolium angustifolium, Trifolium arvense subsp. gracile, Trifolium dalmaticum, Trifolium trichopterum, Tunica illyrica, Valerianella coronata, Verbascum banaticum, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: RandN986, RexhF974, RexhF975, RexhF976, RexhF978, RexhF979, RužiM981 El.551 Balkánské submediteranske dolomitske travné formaciie Opšte karakteristike: Otvorena, pretežno južno eksponirana staništa u okviru belograbičeve šumske zajednice, kao njen krajnji degradacioni stadijum. Fiziognomiju staništima odreduju niske višegodišnje. uglavnom busenaste biljke , , , , i . Ekologija: Geološka podloga: dolomiti i dolomitski mermeri. Nagib terena 5 do 40o. Zemljište plitko. skeletoidno ili skeletno, připadá tipu rendzine, koja na jače erodiranim površinama zadobija crvenkasto-rudu bojů i transformiše se u pseudocrvenicu. Staništa izložena toplim temperaturnim uticajima. Nadmořská visina 280 do 800 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Preševa - Trnava, Oraovica, Preševo, Strezovce, Vidojevica kod Prokuplja Ekvivalentně zajednice: • Diantho-Centauretum diffusae Randjelovič et Ružič 1982 • Sedo-Potentilletum arenariae Ružič 1978 • Sedo-Potentilletum arenariae Ružič 1978 stipetosum capillatae Ružič 1981 Karakteristične vrste: Aegilops triaristata, Aethionema saxatile, Ajuga chamaepitys, Allium flavum, Allium moschatum, Alyssum repens, Andropogon ischaemum, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bromus squarrosus, Bupleurum apiculatum, Calamintha alpina, Carex caryophyllea, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Chrysopogon gryllus, Convolvulus cantabrica, Dianthus gracilis subsp. armerioides, Echinaria capitata, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Festuca dalmatica, Fumana procumbens, Helianthemum canum, Helianthemum salicifolium, Hypericum rumeliacum, lnula oculus-christi, Koeleria splendens, Lagoseris sancta, Leontodon asper, Linaria genistifolia, Marrubium peregrinum, Marrubium peregrinum, Medicago minima, Melica ciliata, Micropus erectus, Minuartia glomerata, Paronychia kapela, Petrorhagia saxifraga, Plantago lanceolata, Poa bulbosa, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla hirta, Queria hispanica, Sanguisorba minor, Scabiosa ucranica, Scilla autumnalis, Sedum acre, Sideritis montana, Stachys recta, Stipa capillata, Teucrium chamaedrys, Teucrium polium, Thesium ramosum, Thymus glabrescens, Thymus striatus, Trifolium dalmaticum, Tunica illyrica, Verbascum banaticum, Xeranthemum annuum 205 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacuJMKauuju cmauuuuna... " Osnovna literatura: RandN986, RužiM981 El.552 Balkánske submediteranske krečnjačke trávne formaciie Opšte karakteristike: Ksereotermna, otvorená, pretežno južno eksponirana staništa na krečnjacima. Fiziognomiju staništu odreduju , , , , , , , , , , , , , , , , i dr.. Ekologija: Geološka podloga: krečnjak. Zemljište crvenkasto-rudo, plitko, skeletoidno ili skeletno. Nadmorská visina 520 do 1250 m. Stanište izloženo toplim uticajima mediteranske klime. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Žur, Novo Brdo kod Gnjilana Ekvivalentne zajednice: • Echinario-Convolvuletum alťhaeoides Rexhepi 1973 • Onobrychido-Haynaldietum dasypyrum-villosae (Feri 1976) Rexhepi 1976 • Teucrio-Artemisietum camphoratae (Feri 1976) Rexhepi 1976 Karakteristične vrste: Achillea nobilis, Agropyron intermedium, Alyssum montanum, Andropogon ischaemum, Anthyllis vulneraria, Artemisia camphorata, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bromus squarrosus, Bupleurum veronense, Calamintha alpina subsp. baumgartenii, Centaurea micranthos, Convolvulus althaeoides, Convolvulus cantabrica, Coronilla varia, Crupina vulgaris, Dianthus gracilis, Dorycnium herbaceum, Echinaria capitata, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Festuca pseudovina, Filago arvensis, Galium lucidum, Haynaldia villosa, Helianthemum canum, Helianthemum lasiocarpum, Helianthemum nummularium, Hieracium pilosella, Hypericum barbatum, Hypericum rumeliacum, Hypochoeris radicata, Inula oculus-christi, Koeleria gracilis, Koeleria splendens, Leontodon asper, Medicago falcata, Medicago minima, Onobrychis alba, Onobrychis arenaria, Orlaya grandiflora, Ornithogalum comosum, Poa bulbosa, Potentilla argentea, Potentilla hirta, Queria hispanica, Salvia verticillata, Sanguisorba muricata, Scleranthus perennis, Scorzonera laciniata, Sedum acre, Senecio vernalis, Sideritis montana, Silene conica, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Teucrium polium, Thymus glaucus, Tragopogon orientalis, Tremastelma palaestinum, Trifolium angustifolium, Trifolium arvense subsp. gracile, Trifolium dalmaticum, Trifolium trichopterum, Valerianella coronata Osnovna literatura: RexhF974, RexhF975, RexhF976, RexhF978, RexhF979 El.6 Subnitrofilne trávne formaciie Opšte karakteristike: Staništa nastala na napuštenim površinama na kojima su primenjivane agrotehničke mere ili, rede, na mestima gde je iskrčen šumski pokrivač. Odlikuju se značajnim učeščem jednogodišnjihbiljaka u izgradnji biljnog pokrivača. Formacije izgradjene uglavnom od jednogodišnjihtrava , , , , krstašica i mahunarki . Ove zajednice se kao pionirske formacije javljaju na slabo nitrifikovanim zemljištima, pored puteva, na brdima ili napuštenim obradivim površinama. Ekologija: Mediteran Rasprostranjenje u Srbiji: Sigurno prisutan tip staništa u Srbiji. Ne postoje precizni podaci. E1.7 Ne-mediteranske suve kisele i neutrálne zatvorene trávne formaciie Opšte karakteristike: Srednje visoke ili visoke zatvorene ili otvorene, floristički veoma bogate zeljaste stepolike formacije karkatersitične za silikatne teréne, u kojima dominiraju tráve , (= ), , , , , ili različite vrste detelina (, , , , , , ), ili uměřeno vlažni i suvi travnjaci pašnjačkog karaktera kojima fiziognomiju odreduje busenasta vrsta . Ostale značajne biljke su: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim üi uměřeno vlažním silikatnim terenima, na visinama izmedju 150 i 1400 m (redje se javljaju i na večim visinama), i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na kiselim zemljištima razvijenim na peščarima, jezerskim glinama, kristalastim škriljcima, mikašistima, laporcima, dacitima, dacito-andezitima, na crvenim permskim peščarima, amfibolit, kornit, u uslovima uměřeno - kontinentálne klime. To su topia i suva staništa iskrčenih termofilnih klimatogenih šuma, koja se po pravdu izložena jakom antropogenom uticaju. Opšte rasprostranjenje: Atlantiski i sub-Atlantski nizijski, brdski i planinski regioni severne, srednje i zapadne Evropě, kao i manje enkláve u jugoistočnoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Zlatibor, Maljen (Divčibare), Rajac na Suvoboru, okolina Tutina, Tara (Kaluderske bare, Jagorštica, Šljivovica, kod Semegljeva, Ljuto polje, Mitrovac Dobro Polje i Osluša), Stará planina, Suva planina (Trem, Golemo Stražište, Rakoš, Devojački Grob, Smrdan, Ledenica); Vojvodina: Vršački breg, Deliblatska peščara Ekvivalentne zajednice: • Arnico-Nardetum strictae Ht. 1962 • Mesonardetum strictae Puscau-Soroc. (1956) 1963 • Nardetum strictae Z. Pavl. 1951 • Ranunculo montani-Nardetum strictae Kojič 1992 • Xeronardetum strictae Puscau-Soroc. (1956) 1963 • Agrostietum capillaris Z. Pavlovic 1955 • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato agrostietosum vulgaris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Diantho deltoidei-Festucetum nigrescentis Z. Pavlovic 1951 • Festuca fallax-Dianthus deltoides Z. Pavlovic 1951 • Festucetum fallacis tip Jankovič et Tatič 1985 • Festuco-Agrostietum Ht. (1951) 1962 em. Trinajstič 1972 nardetosum Trinajstič 1972 • Festuco-Agrostietum Ht. (1951) 1962 em. Trinajstič 1972 typicum Trinajstič 1972 • Sileneto-Festucetum fallacis R. Jovanovič 1955 • Sileneto-Festucetum fallacis R. Jovanovič 1955 poetosum pratense R. Jovanovič 1955 • Sileneto-Festucetum fallacis R. Jovanovič 1955 typicum R. Jovanovič 1955 • Festuco-Agrostietum Ht. (1951) 1962 emend. Trinajstič 1972 • lnulo salicinae-Calamagrostidetum epigeos Vučkovič 1985 • lnulo salicinae-Calamagrostidetum epigeos Vučkovič 1988 stipetosum tirsae M. Vučkovič 1988 • Agrostio-Chrysopogonetum Kojič 1958 • Agrostio-Chrysopogonetum Kojič 1958 brizetosum mediae Kojič 1959 • Agrostio-Chrysopogonetum Kojič 1958 trifolietosum incarnati Kojič 1959 • Agrostio-Chrysopogonetum Kojič 1958 andropogonetosum ischaemi Kojič 1955 • Agrostio-Chrysopogonetum Kojič 1958 gladioletosum Rexh. 1978 • Chrysopogoneto-Festucetum valesiacae prov. Veljovič 1967 • Chrysopogonetum grylli prov. sensu M. Vučkovič 1986 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 agrostietsoum vulgaris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 andropogonetosum sichaemi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 brizetosum mediae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 207 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuuna... " • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 festucetosum valesiacae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 fritillarietosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 gladioletosum feri Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 koelerietosum gracillis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 medicagetosum falcatae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 teucrietosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 trifolietosum cherleri Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 vulpietsoum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Festuco-Chrysopogonetum grylli Rand. ,N., 1979 • Festuco-Chry sopogonetum grylli Rand. ,N., 1979 brizetosum Ružič 1981 • Festuco-Chrysopogonetum grylli Rand.,N.,1979 fritillarietosum Randj. Et Stam. 1982 • Festuco-Chrysopogonetum grylli Rand.,N., 1979 trifolietosum cherleri Randj. Et Stam. 1982 • Festuco-Chrysopogonetum grylli Rand.,N.,1979 vulpietosum Ružič 1981 • Koelerio gracilis-Chrysopogonetum grylli Vučkovič 1985 • Koelerio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovič 1967 • Medicago falcatae-Chrysopogonetum grylli M. Vučkovič 1988 agrostietosum capillaris M. Vučkovič 1988 • Medicago falcatae-Chrysopogonetum grylli M. Vučkovič 1988 andropogonetosum ischaemi M. Vučkovič 1988 • Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovič 1954 • Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovič 1954 agropyretosum intermediae R. Jovanovič 1954 • Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovič 1954 vulpietosum ciliatae R. Jovanovič 1954 • Trifolio-Trisetetum flavescentis (R. Jovanovič 1967) Randjelovič 1974 • Agrostideto-Festucetum valesiacae Gajič 1961 • Chrysopogono-Festucetum valesiacae Veljovič 1971 • Agrostio-Danthonietum calycinae Ružič 1978 • Agrostio-Danthonietum calycinae Ružič 1978 achilleetosum crithmifoliae Ružič 1981 • Agrostio-Danthonietum calycinae Ružič 1978 trifolietosum striati Ružič 1981 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato achilleetosum crithmifoliae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato agrostietosum capillaris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato brachypodio-lathyretosum latifoliae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato centaureo-gladioletosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato inuletosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato trifolietosum velenovskyi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato trifolietosum velenovskyi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonio-Trifoliemm velenovskyi N. Randjelovič 1978 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 208 Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Danthonio-Trifolietum velenovskyi N. Randjelovič 1978 brachypodio-lathyretosum latifoliae V. Jov. 1979 • Danthonio-Trifolietum velenovskyi N. Randjelovič 1978 centaureo-gladioletosum imbricati V. Jov. 1979 • Inulo-Danthonietum alpinae K. Tomič 1972 • Trifolieto- Danthonietum calycinae prov. Danon et Blaženčič 1978 bez fitocenološke tab. • Trifolieto-Danťhonietum calycinae Danon et Blaženčič 1969 • Agrostio capilaris-Cynosuretum cristati Vučkovič 1985 • Agrostio-Asphodeletum albae R. Jovanovič 1978 • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato asphodeletosum albae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Agrostidetum montanum Gajič 1961 • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato agrostietosum montanae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 • Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 antennarietosum dioicae Rexh 1978 • Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 radiifloretosum Rexh. 1978 • Onobrychido-Trifolietum pannonici Randelovič, Rexhepi et V. Jovanovič 1979 Karakteristične vrste: Achillea lingulata, Achillea millefolium, Achilleapannonica, Achillea setacea, Agrimonia eupatoria, Agrostis capillaris, Agrostis tenuis, Aira elegans, Ajuga genevensis, Ajuga pyramidalis, Alchemilla pubescens, Alectorolophus major, Alectorolophus rumelicus, Alopecurus pratensis, Andropogon ischaemum, Antennaria dioica, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Anthyllis vulneraria subsp. polyphylla, Asperula cynanchica, Asphodelus albus, Avena pratensis, Betonica officinalis, Botrychium lunaria, Briza media, Bromus mollis, Bruckenthalia spiculifolia, Calamagrostis epigejos, Calamintha alpina, Campanula abietina, Campanula cervicaria, Campanula patula, Campanula rapunculus, Campanula scheuchzeri, Carduus hamulosus, Carex caryophyllea, Carex verná, Carlina acaulis, Carlina vulgaris, Carum carvi, Centaurea jacea, Centaurea phrygia subsp. stenolepis, Centaurea scabiosa, Centaurea solstitialis, Centaurea splendens subsp. deusta, Centaurea stenolepis, Centaurium umbellatum, Cerastium banaticum, Cerastium caespitosum, Cerastium moesiacum, Cerinthe minor, Cetraria islandica, Chamaespartium sagittate, Chrysanthemum leucanthemum, Chrysopogon gryllus, Cichorium intybus, Cladonia rangiferina, Colchicum autumnale, Convolvulus arvensis, Coronilla varia, Crepis biennis, Crepis conyzifolia, Crocus veluchensis, Cynosurus cristatus, Cytisus leucanthus, Cytisus supinus, Danthonia calycina, Daucus carota, Dianthus banaticus, Dianthus capitatus, Dianthus cruentus, Dianthus deltoides, Dicranium scoparium, Dorycnium herbaceum, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphrasia pectinata, Euphrasia rostkoviana subsp. montana, Euphrasia stricta, Euphrasia tatarica, Ferulago sylvatica, Festuca fallax, Festuca heterophylla, Festuca pratensis, Festuca rubra, Festuca rupicola, Festuca sulcata, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Fragaria vesca, Galium tenuissimum, Galium Vernum, Galium verum, Genista depressa, Gentiana lutea subsp. symphyandra, Gentiana punctata, Gentianella bulgarica, Geranium sanguineum, Gladiolus palustris, Gymnadenia conopsea, Helianthemum nummularium, Hieracium bauhinii, Hieracium cymosum, Hieracium florentinům, Hieracium hoppeanum, Hieracium pavichii, Hieracium pilosella, Hieracium villosum, Hypericum immaculatum, Hypericum maculatum subsp. quadrangulum, Hypericum perforatum, Hypochoeris maculata, Hypochoeris maculata subsp. pelivanovicii, Hypochoeris pelivanovicii, Hypochoeris radicata, Inula hirta, Inula salicina, Jasione orbiculata, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Koeleria pyramidata, Lathyrus latifolius, Lathyrus pannonicus, Lathyrus pratensis, Leontodon asper, Leontodon autumnalis, Leontodon danubialis, Leontodon hastilis, Leontodon hispidus, Leopoldia comosa, Leucanthemum vulgare, Ligusticum mutellina, Linaria pelisseriana, Linaria vulgaris, Linum catharticum, Linum gallicum, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Luzula campestris, Luzula multiflora, Luzula spicata, Luzula vulgaris, Medicago falcata, Medicago lupulina, Melampyrum arvense, Moenchia mantica, Nardus stricta, Nigritella nigra, Oenanthe silaifolia, Onobrychis arenaria, Orchis coriophora, Ornithogalum tenuifolium, Pedicularis comosa, Phleum alpinum, Picris hieracioides, Plantago indica, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Poa pratensis subsp. angustifolia, Polygala comosa, Polygala vulgaris, Polygonum bistorta, Polytrichum juniperinum, Potentilla 209 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsüma i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " arenaria, Potentilla argentea, Potentilla canescens, Potentilla erecta, Potentilla ternata, Primula columnae, Primula veris subsp. officinalis, Prunella grandiflora, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Ranunculus bulbosus, Ranunculus montanus, Ranunculus oreophilus, Ranunculus polyanthemos, Rhinanthus major, Rhinanthus minor, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Salvia pratensis, Salvia verticillata, Sanguisorba minor, Scabiosa columbaria, Scleranthus annuus, Scorzonera rosea, Seseli peucedanoides, Silene otites, Silene sendtneri, Silene vulgaris subsp. bosniaca, Stachys officinalis, Stachys recta, Stachys scardica, Stellaria graminea, Stipa tirsa, Tanacetum corymbosum, Teucrium chamaedrys, Thamnolia vermicularis, Thlaspi ochroleucum, Thymus balcanus, Thymus glabrescens, Thymus jankae, Thymus moesiacus, Thymus montanus, Thymus pannonicus, Thymus pulegioides, Thymus serpyllum, Toriiis arvensis, Tragopogon pratensis, Trifolium alpestre, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium incarnatum, Trifolium medium, Trifolium molinerii, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pannonicum, Trifolium pratense, Trifolium reclinatum, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trifolium strictum, Trifolium velenovskyi, Trisetum flavescens, Trollius europaeus, Vaccinium myrtillus, Vaccinium vitis-idaea, Valeriana officinalis, Valerianella dentata, Veratrum album subsp. lobelianum, Veratrum lobelianum, Verbascum nigrum, Veronica jacquinii, Veronica spicata, Vicia cracca, Vicia incana, Vicia tetrasperma, Viola canina, Viola macedonica, Viola rupestris, Xeranthemum foetidum Osnovna literatura: AmidL003, BudaV985, CincT955, DanoJ969, GaiiM961a, GajiM981, GajiM992, GrebO950a, JankM985, JovaR955, JovaV979, JovaR976, JovaR954, JovaR969, JovaR991, KojiM004, KojiM998, KojiM959, KojiM991, KojiM995, MišiV978, PavlZ951, PavlZ955, PetkB985ca, RandN974a, RandN978, RandN979, RandN979a, RexhF978, RužiM981, StanK975, StjeL979, VeljV971, VučkM986a, VučkM988, ZupaM986 El.71 zeliaste zaiednice Opšte karakteristike: Uměřeno vlažni i suvi travnjaci pašnjačkog karaktera kojima fiziognomiju odreduje busenasta vrsta . Ostale značajne vrste su , , , , , , , , , , i dr.. Ekologija: Staništa uměřeno vlažná ili suva, uglavnom razvijena na silikatima, ali i na crvenim permskim peščarima, dok su na krečnjacima veoma retka. Na visinama izmedju 900 i 2000 m. Opšte rasprostranjenje: rasprostranjena u Evropi Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Stará planina, Suva planina, Zlatibor, Maljen (Divčibare), Tara Ekvivalentně zajednice: • Arnico-Nardetum strictae Ht. 1962 • Mesonardetum strictae Puscau-Soroc. (1956) 1963 • Nardetum strictae Z. Pavl. 1951 • Ranunculo montani-Nardetum strictae Kojič 1992 • Xeronardetum strictae Puscau-Soroc. (1956) 1963 Karakteristične vrste: Achillea lingulata, Achillea millefolium, Agrostis capillaris, Ajugapyramidalis, Alchemilla pubescens, Antennaria dioica, Anthoxanthum odoratum, Bruckenthalia spiculifolia, Campanula abietina, Campanula scheuchzeri, Carex věrna, Cetraria islandica, Cladonia rangiferina, Crocus veluchensis, Cytisus leucanthus, Dicranium scoparium, Euphrasia stricta, Festuca fallax, Festuca rubra, Galium verum, Genista depressa, Gentiana punctata, Hieracium cymosum, Hieracium hoppeanum, Hypochoeris radicata, Jasione orbiculata, Ligusticum mutellina, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Luzula multiflora, Luzula spicata, Nardus stricta, Ornithogalum tenuifolium, Polygala vulgaris, Polytrichum juniperinum, Potentilla erecta, Potentilla ternata, Ranunculus montanus, Ranunculus oreophilus, Thamnolia vermicularis, Thlaspi ochroleucum, Thymus balcanus, Thymus jankae, Trifolium pratense, Vaccinium myrtillus, Vaccinium vitis-idaea, Veratrum lobelianum Osnovna literatura: AmidL003, CincT955, GajiM992, GrebO950a, JovaR955, JovaR969, KojiM004, KojiM995, KojiM998, PavlZ951, ZupaM986 E1.71A Uměřeno vlažné zeliaste zaiednice STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 210 Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte karakteristike: Uměřeno vlažni travnjaci pašnjačkog karaktera kojima fiziognomiju odreduje busenasta vrsta , a koju u manjoj meri prate , . , , i dr.. Ekologija: Staništa na dubokom, svežem i bogatom zemljištu, čiji je vodni režim uslovljen debljinom i dužinom stajanja snežnog pokrivača i relatívnom vlažnošču vazduha. Razvija se na silikatima i crvenim permskim peščarima, rede nakrečnjaku. Nadmorská visina: 900-2000 m. Opšte rasprostranjenje: rasprostranjena u Evropi Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Stará planina, Suva planina, Zlatibor, Maljen (Divčibare), Tara Ekvivalentne zajednice: Arnico-Nardetum strictae Ht. 1962 Mesonardetum strictae Puscau-Soroc. (1956) 1963 Nardetum strictae Z. Pavl. 1951 Ranunculo montani-Nardetum strictae Kojič 1992 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Alchemillapubescens, Antennaria dioica, Anthoxanthum odoratum, Campanula abietina, Crocus veluchensis, Euphrasia stricta, Festuca fallax, Festuca rubra, Galium verum, Genista depressa, Hieracium hoppeanum, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Luzula multiflora, Nardus stricta, Polygala vulgaris, Potentilla erecta, Ranunculus montanus, Ranunculus oreophilus, Thlaspi ochroleucum, Thymus balcanus, Thymus jankae, Trifolium pratense Osnovna literatura: AmidL003, CincT955, GajiM992, GrebO950a, JovaR955, JovaR969, KojiM004, KojiM995, KojiM998, PavlZ951, ZupaM986 E1.71B Suve zeljaste zajednice Opšte karakteristike: Suvi travnjaci pašnjačkog karaktera kojima fiziognomiju odreduje busenasta vrsta , uglavnom razvijeni u regionu vegetacije subalpskih patuljastih žbunova ili smrčevih šuma, na strmim padinama i hrbtovima izloženih grebena. Ostale značajne vrste su , , , , , , i dr.. Ekologija: Stanište na plitkom izrazito suvom zemljištu, izloženo vetru, insolirano, sa velikim godišnjim kolebanjem temperature. Snežni pokrivač se brzo otapa, tako da se malo vlage zadržava u zemljištu. Rasprostranjenje u Srbiji: rasprostranjena u Evropi Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina, Kopaonik Ekvivalentne zajednice: Xeronardetum strictae Puscau-Soroc. (1956) 1963 Karakteristične vrste: Achillea lingulata, Agrostis capillaris, Ajugapyramidalis, Antennaria dioica, Bruckenthalia spiculifólia, Campanula scheuchzeri, Carex verna, Cetraria islandica, Cladonia rangiferina, Crocus veluchensis, Cytisus leucanthus, Dicranium scoparium, Gentiana punctata, Hieracium cymosum, Hieracium hoppeanum, Hypochoeris radicata, Jasione orbiculata, Ligusticum mutellina, Luzula multiflora, Luzula spicata, Nardus stricta, Ornithogalum tenuifolium, Polytrichum juniperinum, Potentilla témata, Thamnolia vermicularis, Thymus jankae, Vaccinium myrtillus, Vaccinium vitis-idaea, Veratrum lobelianum Osnovna literatura: JovaR969, KojiM004, KojiM995, KojiM998 El.72 - travné formacije Opšte karakteristike: Otvoreni travnjaci u pojasu bukové šume, kojima fiziognomiju odreduju busenovi vrsta i (= ). Pored njih značajnu ulogu u zajednicam imaju i , , , , , i dr.. Ekologija: Staništa na vlažnom i uměřeno kiselom zemljištu tipa nekarbonatne crnice. Geološka podloga: serpentin, krečnjak, amfibolit, kornit. Nadmorská visina: 900-1700 m. Opšte rasprostranjenje: Srednja i Zapadna Evropa, u planinskim predelima Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Zlatibor, Rajac na Suvoboru, okolina Tutina, Tara (Kaluderske bare, Jagorštica, Šljivovica, kod Semegljeva, Ljuto polje, Mitrovac Dobro Polje i Osluša), Suva planina (Trem, Golemo Stražište, Rakoš, Devojački Grob, Smrdan, Ledenica) i na drugim planinama, ali nedovoljno istražena Ekvivalentne zajednice: • Agrostietum capillaris Z. Pavlovic 1955 • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato 211 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato agrostietosum vulgaris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 • Diantho deltoidei-Festucetum nigrescentis Z. Pavlovic 1951 • Festuca fallax-Dianthus deltoides Z. Pavlovic 1951 • Festucetum fallacis tip Jankovič et Tatič 1985 • Festuco-Agrostietum Ht. (1951) 1962 em. Trinajstič 1972 nardetosumTrinajstič 1972 • Festuco-Agrostietum Ht. (1951) 1962 em. Trinajstič 1972 typicum Trinajstič 1972 • Sileneto-Festucetum fallacis R. Jovanovič 1955 • Sileneto-Festucetum fallacis R. Jovanovič 1955 poetosum pratense R. Jovanovič 1955 • Sileneto-Festucetum fallacis R. Jovanovič 1955 typicumR. Jovanovič 1955 • Festuco-Agrostietum Ht. (1951) 1962 emend. Trinajstič 1972 Karakteristične vrste: Achilleapannonica, Agrostis capillaris, Alchemillapubescens, Alectorolophus major, Alectorolophus rumelicus, Anthoxanthum odoratum, Botrychium lunaria, Briza media, Calamintha alpina, Campanula abietina, Campanula cervicaria, Campanula patula, Campanula scheuchzeri, Carduus hamulosus, Centaurea jacea, Centaurea stenolepis, Cerastium moesiacum, Chamaespartium sagittale, Colchicum autumnale, Convolvulus arvensis, Crepis conyzifolia, Cynosurus cristatus, Dianthus capitatus, Dianthus deltoides, Euphrasia rostkoviana subsp. montana, Euphrasia stricta, Euphrasia tatarica, Festuca fallax, Filipendula hexapetala, Galium verum, Gentiana lutea subsp. symphyandra, Gymnadenia conopsea, Hieracium florentinům, Hieracium hoppeanum, Hypericum immaculatum, Hypericum maculatum subsp. quadrangulum, Hypochoeris pelivanovicii, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Lathyrus pratensis, Leontodon autumnalis, Leontodon hastilis, Leucanthemum vulgare, Linum catharticum, Lotus corniculatus, Luzula vulgaris, Moenchia mantica, Nigritella nigra, Oenanthe silaifolia, Orchis coriophora, Pedicularis comosa, Phleum alpinum, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Polygala comosa, Polygala vulgaris, Polygonum bistorta, Primula columnae, Prunella vulgaris, Ranunculus montanus, Rhinanthus minor, Scorzonera rosea, Seseli peucedanoides, Silene sendtneri, Silene vulgaris subsp. bosniaca, Stachys officinalis, Stellaria graminea, Thymus glabrescens, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium velenovskyi, Trollius europaeus, Valeriana officinalis, Veratrum album subsp. lobelianum, Veratrum lobelianum, Viola macedonica, Viola rupestris Osnovna literatura: JankM985, JovaR955, JovaR991, KojiM991, KojiM998, MišiV978, PavlZ951, PavlZ955, PetkB985cb, ZupaM986 El.73 travné formaciie Opšte karakteristike: Srednje visoki travnjaci kojima fiziognomiju odreduje vrsta (= ). Ostale značajne vrste su: , , , , i dr.. Ekologija: Stanište se razvija na silikatima, na nadmorskoj visini od 1300 do 1500 m. Opšte rasprostranjenje: Severna i Srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Kovačica na Kopaoniku. Ekvivalentně zajednice: • Polygalo-Pedicularietum heterodontae Randelovič, Rexhepi et V. Jovanovič 1979 Karakteristične vrste: Polygala major, Hypochoeris maculata, Avenella flexuosa, Thymus jankae, Gentianella bulgarica, Pedicularis heterodonta, Euphrasia rostkoviana, Trifolium pratense, Plantago lanceolata, Helianthemum nummularium, Campanula patula, Festuca nigrescens, Chamaespartium .sagittale, Anthyllis vulneraria, Scabiosa columbaria, Ranunculus montanus, Lychnis viscaria, Briza media, Plantago media, Gymnadenia conopsea, Silene roemeri, Dianthus cruenthus, Alchemilla cinerea. Osnovna literatura: RandN979 El.74 Staništa sa Opšte karakteristike: Visoki travnjaci kojima fiziognomiju odreduje vrsta . Ostale značajne vrste su: , , , i dr.. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 212 Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoname noMemaiamype y miacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Ekologija: Stanište se razvija na silikatima, na nadmorskoj visini od 160-400 m. Ovi visoki travnjaci obrastaju površine koje su bile izložene jakom antropogenom uticaju (napuštěné obradive površine i mesta šumskih požarišta). Opšte rasprostranjenje: Severná i Srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Vršački breg, Deliblatska peščara. Staništa slabo istražena, sigurno šire rasprostranjena.Srbiji. Ekvivalentne zajednice: • lnulo salicinae-Calamagrostidetum epigeos Vučkovič 1985 • lnulo salicinae-Calamagrostidetum epigeos Vučkovič 1988 stipetosum tirsae M. Vučkovič 1988 Karakteristične vršte: Bríza media, Calamagrostis epigejos, Carex caryophyllea, Dianthus banaticus, Dorycnium herbaceum, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Fragaria vesca, Galium verum, Inula salicina, Ranunculus polyanthemos, Rumex acetosa, Stipa tirsa Osnovna literatura: StjeL979, VučkM988 El.75 travné formacije Opšte karakteristike: Zatvorene acidofilne travné formacije sa dominacijom vršte Opšte rasprostranjenje: Atlanske i subatlanske nizije, brežuljkasti i montani pojaš severne Evropě, centrálna Evropa i zapadni deo Iberijskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa ovog tipa nisu zabeležena u Srbiji. Na osnovu podataka o prisustvu vršte na Deliblatskoj peščari (Jovanovič-Dunjič, R. 1976, Gajič, M. 1983) moguče je očekivati prisustvo ovin zajednica u Srbiji. Osnovna literatura: GajiM983, JovaR976 El.76 Suve subkontinentalne silikatne stepske travné formacije Opšte karakteristike: Srednje visoke, zatvorene, floristički veoma bogate zeljaste stepolike formacije karakteristične za silikatne teréne, u kojima dominiraju travé , , , i ili različite vršte detelina (, , , , , , ). Ostale značajne biljke su: , , , , , , , , , , , , , i dr.. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim silikatnim terenima, na visinama izmedju 150 i 1400 m, i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na kiselim zemljištima razvijenim na peščarima, jezerskim glinama, kristalastim škriljcima, mikašistima, laporcima, dacitima, dacito-andezitima, u uslovima uměřeno- kontinentálne klime. To su topia i suva staništa iskrčenih šuma klimatogenih zajednica . Opšte rasprostranjenje: Srednja, istočna i jugoistočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno čest tip staništa na silikatnim terenima čitave Srbije. Ekvivalentne zajednice: • Agrostio-Chrysopogonetum Kojič 1958 • Agrostio-Chrysopogonetum Kojič 1958 brizetosum mediae Kojič 1959 • Agrostio-Chrysopogonetum Kojič 1958 trifolietosum incarnati Kojič 1959 • Agrostio-Chrysopogonetum Kojič 1958 andropogonetosum ischaemi Kojič 1955 • Agrostio-Chrysopogonetum Kojič 1958 gladioletosum Rexh. 1978 • Chrysopogoneto-Festucetum valesiacae prov. Veljovič 1967 • Chrysopogonetum grylli prov. sensu M. Vučkovič 1986 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 agrostietsoum vulgaris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 andropogonetosum sichaemi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 brizetosum mediae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 213 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuima.. • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 festucetosum valesiacae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 fritillarieto sum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 gladioletosum feri Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 koelerietosum gracillis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 medicagetosum falcatae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 teucrietosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 trifolietosum cherleri Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 vulpietsoum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Festuco-Chrysopogonetum grylli Rand.,N.,1979 • Festuco-Chrysopogonetum grylli Rand.,N., 1979 brizetosum Ružič 1981 • Festuco-Chrysopogonetum grylli Rand.,N., 1979 fritillarieto sum Randj. Et Stam. 1982 • Festuco-Chrysopogonetum grylli Rand.,N.,1979 trifolietosum cherleri Randj. Et Stam. 1982 • Festuco-Chrysopogonetum grylli Rand.,N.,1979 vulpietosum Ružič 1981 • Koelerio gracilis-Chrysopogonetum grylli Vučkovič 1985 • Koelerio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovič 1967 • Medicago falcatae-Chrysopogonetum grylli M. Vučkovič 1988 agrostietosum capillaris M. Vučkovič 1988 • Medicago falcatae-Chrysopogonetum grylli M. Vučkovič 1988 andropogonetosum ischaemi M. Vučkovič 1988 • Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovič 1954 • Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovič 1954 agropyretosum intermediae R. Jovanovič 1954 • Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovič 1954 vulpietosum ciliatae R. Jovanovič 1954 • Trifolio-Trisetetum flavescentis (R. Jovanovič 1967) Randjelovič 1974 • Agrostideto-Festucetum valesiacae Gajič 1961 • Chrysopogono-Festucetum valesiacae Veljovič 1971 • Agrostio-Danthonietum calycinae Ružič 1978 • Agrostio-Danthonietum calycinae Ružič 1978 achilleetosum crithrnifoliae Ružič 1981 • Agrostio-Danthonietum calycinae Ružič 1978 trifolietosum striati Ružič 1981 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato achilleetosum crithrnifoliae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato agrostietosum capillaris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato brachypodio-lathyretosum latifoliae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato centaureo-gladioletosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato inuletosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato trifolietosum velenovskyi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato trifolietosum velenovskyi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthomo-Trifolietum velenovskyi N. Randjelovič 1978 • Danthomo-Trifolietum velenovskyi N. Randjelovič 1978 brachypodio-lathyretosum latifoliae V. Jov. 1979 • Danthomo-Trifolietum velenovskyi N. Randjelovič 1978 centaureo-gladioletosum imbricati V. Jov. 1979 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 214 Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoname HOMemaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Inulo-Danthonietum alpinae K. Tomič 1972 • Trifolieto- Danthonietum calycinae prov. Danon et Blaženčič 1978 bez fitocenološke tab. • Trifolieto-Danthonietum calycinae Danon et Blaženčič 1969 • Agrostio capilaris-Cynosuretum cristati Vučkovič 1985 • Agrostio-Asphodeletum albae R. Jovanovič 1978 • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato asphodeletosum albae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 • Agrostidetum montanum Gajič 1961 • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato agrostietosum montanae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Milosevic 2003 • Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 • Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 antennarietosum dioicae Rexh. 1978 • Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 radiifloretosum Rexh. 1978 • Onobrychido-Trifolietum pannonici Randelovič, Rexhepi et V. Jovanovič 1979 Karakteristične vršte: Achillea millefolium, Achillea setacea, Agrimonia eupatoria, Agrostis capillaris, Agrostis tenuis, Aira elegans, Ajuga genevensis, Alopecuruspratensis, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Anthyllis vulneraria subsp. polyphylla, Asperula cynanchica, Asphodelus albus, Avena pratensis, Betonica officinalis, Briza media, Bromus mollis, Campanula patula, Campanula rapunculus, Carex věrna, Carlina acaulis, Carlina vulgaris, Carum carvi, Centaurea jacea, Centaurea phrygia subsp. stenolepis, Centaurea scabiosa, Centaurea solstitialis, Centaurea splendens subsp. deusta, Centaurium umbellatum, Cerastium banaticum, Cerastium caespitosum, Cerinthe minor, Chamaespartium sagittale, Chrysanthemum leucanthemum, Chrysopogon gryllus, Cichorium intybus, Coronilla varia, Crepis biennis, Cynosurus cristatus, Cytisus supinus, Danthonia calycina, Daucus carota, Dianthus cruentus, Dianthus deltoides, Dorycnium herbaceum, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphrasia pectinata, Euphrasia stricta, Ferulago sylvatica, Festuca heterophylla, Festuca pratensis, Festuca rupicola, Festuca sulcata, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Fragaria vesca, Galium tenuissimum, Galium Vernum, Galium verum, Gentianella bulgarica, Geranium sanguineum, Gladiolus palustris, Gymnadenia conopsea, Helianthemum nummularium, Hieracium bauhinii, Hieracium pavichii, Hieracium pilosella, Hieracium villosum, Hypericum perforatum, Hypochoeris maculata, Hypochoeris maculata subsp. pelivanovicii, Hypochoeris radicata, Inula hirta, Koeleria gracilis, Koeleria pyramidata, Lathyrus latifolius, Lathyrus pannonicus, Leontodon asper, Leontodon autumnalis, Leontodon danubialis, Leontodon hispidus, Leopoldia comosa, Leucanthemum vulgare, Linaria pelisseriana, Linaria vulgaris, Linum catharticum, Linum gallicum, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Medicago falcata, Plantago indica, Medicago lupulina, Melampyrum arvense, Moenchia mantica, Onobrychis arenaria, Orchis coriophora, Picris hieracioides, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa pratensis, Poa pratensis subsp. angustifolia, Polygala comosa, Polygala vulgaris, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla canescens, Primula veris subsp. officinalis, Prunella grandiflora, Prunella laciniata, Ranunculus bulbosus, Ranunculus oreophilus, Ranunculus polyanthemos, Rhinanthus major, Rhinanthus minor, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Salvia pratensis, Salvia verticillata, Sanguisorba minor, Scabiosa columbaria, Scleranthus annuus, Silene otites, Stachys officinalis, Stachys recta, Stachys scardica, Stellaria graminea, Tanacetum corymbosum, Teucrium chamaedrys, Thymus jankae, Thymus moesiacus, Thymus montanus, Thymus pannonicus, Thymus pulegioides, Thymus serpyllum, Toriiis arvensis, Tragopogon pratensis, Trifolium alpestre, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium incarnatum, Trifolium medium, Trifolium molinerii, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pannonicum, Trifolium pratense, Trifolium reclinatum, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trifolium strictum, Trifolium velenovskyi, Trisetum flavescens, Valerianella dentata, Verbascum nigrum, Veronica jacquinii, Veronica spicata, Vicia cracca, Vicia incana, Vicia tetrasperma, Viola canina, Viola macedonica, Xeranthemum foetidum Osnovna literatura: DanoJ969, GajiM961a, GajiM981, JovaR954, JovaR955, JovaV979, KojiM004, KojiM959, MišiV978, RandN974, RandN978, RandN979, RandN979a, RexhF978, RužiM981, StanK975, VeljV971, VučkM983, VučkM988 El.761 Suve subkontinentalne silikatne stepske travné formaciie sa dominaciiom Chrysopogon gryllus Opšte karakteristike: Srednje visoke, zatvorene, floristički veoma bogate zeljaste stepolike formacije karakteristične za silikatne teréne, u kojima dominira djipovina , koja u različitim 215 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuonajine HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmauuuuna... " delovima Srbije, sa vrstama , , . , , , , , , , , , , i dr., formira različite fitocenoze. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim silikatnim terenima, na visinama izmedju 150 i 900 m, i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na kiselim zemljištima razvijenim na peščarima, jezerskim glinama, kristalastim škriljcima, mikašistima, laporcima, dacito-andezitima, u uslovima umereno- kontinentálne klime. To su topia i suva staništa iskrčenih šuma klimatogenih zajednica . Opšte rasprostranjenje: Srednja, istočna i jugoistočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno čest tip staništa na silikatnim terenima čitave Srbije. Západná Srbija (Golubac, Slavkovica, Garaši, Lunjevica, Pranjani, Igrište, Tometino polje, Velereč, Jelenac, Vrbica, Kozelj, Ljubič, Trbušani, Grdice, Adrani), Golo brdo (na putu Kragujevac-Cačak, pored Gruže), Kukavica, Goljak, Radan, Grdelička klisura (Palojce, Suševljane, Predejane, Ličin dol, Grdelica), Vardenik (Vrebovo, Sebevranje), brdski region Besne Kobile, Rtanj, Suva planina (Donji Dušnik); Kosovo: Caf Dulje, Prekovce, Pograde, Labjan; Vojvodina: Vršačkibreg. Ekvivalentne zajednice: • Agrostio-ChrysopogonetumKojič 1958 • Agrostio-Chrysopogonetum Kojič 1958 brizetosum mediae Kojič 1959 • Agrostio-Chrysopogonetum Kojič 1958 trifolietosum incarnati Kojič 1959 • Agrostio-Chrysopogonetum Kojič 1958 andropogonetosum ischaemi Kojič 1955 • Agrostio-ChrysopogonetumKojič 1958 gladioletosumRexh 1978 • Chrysopogoneto-Festucetum valesiacae prov. Veljovič 1967 • Chrysopogonetum grylli prov. sensu M. Vučkovič 1986 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 agrostietsoum vulgaris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 andropogonetosum sichaemi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 brizetosum mediae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 festucetosum valesiacae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 fritillarietosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 gladioletosum feri Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 koelerietosum gracillis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 medicagetosum falcatae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 teucrietosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 trifolietosum cherleri Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Chrysopogonetum grylli serbicum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 vulpietsoum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Festuco-Chrysopogonetum grylli Rand.,N.,1979 • Festuco-Chrysopogonetum grylli Rand.,N.,1979 brizetosum Ružič 1981 • Festuco-Chrysopogonetum grylli Rand.,N.,1979 fritillarietosum Randj. Et Stam. 1982 • Festuco-Chrysopogonetum grylli Rand.,N.,1979 trifolietosum cherleri Randj. Et Stam. 1982 • Festuco-Chrysopogonetum grylli Rand.,N.,1979 vulpietosum Ružič 1981 • Koelerio gracilis-Chrysopogonetum grylli Vučkovič 1985 • Koelerio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovič 1967 • Medicago falcatae-Chrysopogonetum grylli M. Vučkovič 1988 agrostietosum capillaris M. Vučkovič 1988 • Medicago falcatae-Chrysopogonetum grylli M. Vučkovič 1988 andropogonetosum ischaemi M. Vučkovič 1988 • Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovič 1954 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 216 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovič 1954 agropyretosum intermediae R. Jovanovič 1954 • Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovič 1954 vulpietosum ciliatae R. Jovanovič 1954 • Trifolio-Trisetetum flavescentis (R. Jovanovič 1967) Randjelovič 1974 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Agrimonia eupatoria, Agrostis capillaris, Agrostis tenuis, Aira elegans, Alectorolophus minor, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Asperula cynanchica, Bromus mollis, Campanula rapunculus, Centaurium umbellatum, Chrysopogon gryllus, Cichorium intybus, Coronilla varia, Crepis biennis, Cytisus supinus, Danthonia calycina, Daucus carota, Dianthus cruentus, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphrasia stricta, Festuca heterophylla, Festuca sulcata, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Filipendula vulgaris, Galium tenuissimum, Galium verum, Genista sagittalis, Gladiolus palustris, Gymnadenia conopsea, Hieracium bauhinii, Hieracium pavichii, Hieracium pilosella, Hieracium villosum, Hypochoeris maculata, Hypochoeris radicata, Koeleria gracilis, Koeleria pyramidata, Leontodon hispidus, Leucanthemum vulgare, Linum gallicum, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Plantago indica, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa pratensis, Polygala comosa, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla canescens, Rhinanthus rumelicus, Salvia pratensis, Sanguisorba minor, Scleranthus annuus, Teucrium chamaedrys, Thymus serpyllum, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium incarnatum, Trifolium medium, Trifolium molinerii, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pratense, Trifolium reclinatum, Trifolium strictum, Trisetum flavescens, Vicia cracca, Vicia tetrasperma Osnovna literatura: GajiM961a, JovaR954, JovaR955, JovaV979, KojiM959, RandN974, RandN978, RandN979a, RexhF978, RužiM981, VeljV971, VučkM983, VučkM988 El.762 Suve subkontinentalne silikatne stepske trávne formacije sa dominaciiom Festuca valesiaca Opšte karakteristike: Srednje visoke, zatvorene, floristički bogate zeljaste stepolike formacije karaktersitične za silikatne teréne na kojima dominira . Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim silikatnim terenima, na visinama izmedju 200 i 800 m, i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na kiselim zemljištima razvijenim na peščarima, glincima, dacitima i dacito-andezitima, u uslovima umereno- kontinentálne klime. To su topia i suva staništa iskrčenih šuma klimatogenih zajednica . Opšte rasprostranjenje: Srednja, istočna i jugoistočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno čest tip staništa na silikatnim terenima čitave Srbije. Centrálna Srbija: Rudnik, Golo brdo (na putu Kragujevac-Cačak, pored Gruže). Ekvivalentne zajednice: • Agrostideto-Festucetum valesiacae Gajič 1961 • Chrysopogono-Festucetum valesiacae Veljovič 1971 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Agrostis vulgaris, Alectorolophus minor, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Asperula cynanchica, Bromus mollis, Campanula rapunculus, Centaurea scabiosa, Centaurium umbellatum, Chrysopogon gryllus, Cichorium intybus, Coronilla varia, Crepis biennis, Daucus carota, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Festuca heterophylla, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Galium verum, Hieracium villosum, Hypericum perforatum, Koeleria gracilis, Koeleria pyramidata, Lathyrus pannonicus, Leontodon asper, Leontodon hispidus, Linaria vulgaris, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Plantago indica, Medicago lupulina, Melampyrum arvense, Picris hieracioides, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Rumex acetosella, Salvia pratensis, Sanguisorba minor, Scleranthus annuus, Stachys recta, Teucrium chamaedrys, Thymus serpyllum, Torilis arvensis, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium incarnatum, Trifolium medium, Trifolium pratense, Trifolium reclinatum, Verbascum nigrum, Veronica spicata, Vicia cracca, Vicia tetrasperma Osnovna literatura: GajiM961a, VeljV971 El.763 Suve subkontinentalne silikatne stepske travné formacije sa dominaciiom Danthonia calycina Opšte karakteristike: Srednje visoke, zatvorene, floristički bogate zeljaste stepolike formacije karakteristične za silikatne teréne na kojima dominira . Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim silikatnim terenima, na visinama izmedju 800 i 1200 m, i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na kiselim zemljištima razvijenim na različitim tipovima silikatnih stena, u uslovima umereno - kontinentálne klime. To su topia i suva staništa iskrčenih šuma klimatogenih zajednica . Opšte rasprostranjenje: Srednja, istočna i jugoistočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno čest tip staništa na silikatnim terenima čitave Srbije. Srbija: Grdelička klisura, Sokolovik, Ostrozub, Goljak, Radan, Stará planina (Sv. Bogorodica); Kosovo: Ibarski Kolašin 217 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacufiiKauiiju cmauuuima... " Ekvivalentne zajednice: • Agrostio-Danthonietum calycinae Ružič 1978 • Agrostio-Danthonietum calycinae Ružič 1978 achilleetosum crithmifoliae Ružič 1981 • Agrostio-Danthonietum calycinae Ružič 1978 trifolietosum striati Ružič 1981 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato achilleetosum crithmifoliae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato agrostietosum capillaris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato brachypodio-lathyretosum latifoliae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato centaureo-gladioletosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato inuletosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato trifolietosum velenovskyi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthonietum calycinae Cincovič et Kojič 1958 sensu lato trifolietosum velenovskyi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 • Danthomo-Trifolietum velenovskyi N. Randjelovič 1978 • Danthomo-Trifolietum velenovskyi N. Randjelovič 1978 brachypodio-lathyretosum latifoliae V. Jov. 1979 • Danthomo-Trifolietum velenovskyi N. Randjelovič 1978 centaureo-gladioletosum imbricati V. Jov. 1979 • Inulo-Danthonietum alpinae K. Tomič 1972 • Trifolieto- Danthonietum calycinae prov. Danon et Blaženčič 1978 bez fitocenološke tab. • Trifolieto-Danthonietum calycinae Danon et Blaženčič 1969 Karakteristične vrste: Achillea setacea, Agrostis tenuis, Aira elegans, Ajuga genevensis, Alectorolophus rumelicus, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria subsp. polyphylla, Briza media, Campanula patula, Carlina vulgaris, Carum carvi, Cerastium caespitosum, Cerinthe minor, Chamaespartium sagittate, Chrysopogon gryllus, Cynosurus cristatus, Danthonia calycina, Danthonia decumbens, Dianthus cruentus, Dianthus deltoides, Eryngium campestre, Euphrasia pectinata, Euphrasia striata, Festuca sulcata, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Galium verum, Helianthemum nummularium, Hieracium bauhinii, Hieracium pilosella, Hypochoeris maculata, Hypochoeris radicata, Inula hirta, Lathyrus latifolius, Leontodon danubialis, Leucanthemum vulgare, Linaria pelisseriana, Linum catharticum, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Moenchia mantica, Orchis coriophora, Plantago lanceolata, Plantago media, Polygala comosa, Polygala vulgaris, Ranunculus bulbosus, Rhinanthus minor, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scabiosa columbaria, Stachys scardica, Stellaria graminea, Tanacetum corymbosum, Thymus jankae, Thymus moesiacus, Thymus montanus, Trifolium alpestre, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium molinerii, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trifolium velenovskyi, Trisetum flavescens, Vicia cracca, Viola canina, Viola macedonica Osnovna literatura: DanoJ969, JovaV979, MišiV978, RandN978, StanK975 El.764 Suve subkontinentalne silikatne stepske trávne formacije sa dominaciiom Agrostis spp. Opšte karakteristike: Srednje visoke, zatvorene, íloristički bogate zeljaste stepolike formacije prisutne na silikatnim terenima na kojima dominira . Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim silikatnim terenima, na visinama izmedju 160 i 1400 m, i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na kiselim zemljištima razvijenim na različitim tipovima silikatnih stena, u uslovima umereno- kontinentálne klime. To su topla i suva staništa iskrčenih šuma klimatogenih zajednica . Opšte rasprostranjenje: Srednja, istočna i jugositočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno čest tip staništa na silikatnim terenima čitave Srbije. Srbija: Stará planina (Ivankovica, Izvori, Korita), Rudnik; Vojvodina: Vršački breg Ekvivalentne zajednice: • Agrostio capilaris-Cynosuretum cristati Vučkovič 1985 • Agrostio-Asphodeletum albae R. Jovanovič 1978 • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato asphodeletosum albae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 218 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufjUKaijuju cmauuuuna... " • Agrostidetum montanum Gajič 1961 • Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato agrostietosum montanae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Achillea millefolium subsp. collina, Agrimonia eupatoria, Agrostis capillaris, Agrostis vulgaris, Alectorolophus major, Alopecurus pratensis, Anthoxanthum odoratum, Asphodelus albus, Campanula patula, Carex věrna, Carlina acaulis, Centaurea jacea, Centaurea phrygia subsp. stenolepis, Centaurea solstitialis, Cerastium banaticum, Chrysanthemum leucanthemum, Cynosurus cristatus, Dorycnium herbaceum, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Ferulago sylvatica, Festuca pratensis, Festuca valesiaca, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Filipendula hexapetala, Fragaria vesca, Galium vernum, Galium verum, Geranium sanguineum, Helianthemum nummularium, Hieracium pavichii, Hypericum perforatum, Hypochoeris maculata subsp. pelivanovicii, Hypochoeris radicata, Leontodon autumnalis, Leontodon hispidus, Leopoldia comosa, Leucanthemum vulgare, Linaria vulgaris, Lotus corniculatus, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa pratensis subsp. angustifólia, Potentilla argentea, Primula veris subsp. officinalis, Prunella laciniata, Ranunculus polyanthemos, Rumex acetosa, Salvia verticillata, Scabiosa columbaria, Silene otites, Stachys officinalis, Thymus pannonicus, Tragopogon pratensis, Trifolium alpestre, Trifolium campestre, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pratense, Valerianella dentata, Vicia cracca, Viola tricolor subsp. macedonica, Xeranthemum foetidum Osnovna literatura: GajiM961a, GajiM981, MišiV978, VučkM988 El.765 Suve subkontinentalne silikatne stepske travné formácii e sa dominaciiom detelina Opšte karakteristike: Srednje visoke, zatvorene, íloristički bogate zeljaste stepolike formacije karaktersitične za silikatne teréne na kojima dominiraju različite vrste detelina , , , ,, . Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim silikatnim terenima, na visinama izmedju 900 i 1450 m, i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na kiselim zemljištima razvijenim na različitim tipovima silikatnih stena, u uslovima umereno - kontinentálne klime. Opšte rasprostranjenje: Srednja, istočna i jugositočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Brezovica), Jezerske planine (Šarenik), južni Kopaonik (Kačandol). Ekvivalentne zajednice: • Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 • Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 antennarietosum dioicae Rexh. 1978 • Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 radiifloretosum Rexh. 1978 • Onobrychido-Trifolietum pannonici Randelovič, Rexhepi et V. Jovanovič 1979 Karakteristične vrste: Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Asperula cynanchica, Avena pratensis, Betonica officinalis, Briza media, Campanula patula, Carlina acaulis, Centaurea scabiosa, Centaurea splendens subsp. deusta, Danthonia calycina, Dianthus cruentus, Euphrasia pectinata, Euphrasia stricta, Festuca rupicola, Filipendula vulgaris, Galium verum, Gentianella bulgarica, Gymnadenia conopsea, Helianthemum nummularium, Hypochoeris maculata, Leucanthemum vulgare, Linum catharticum, Lotus corniculatus, Onobrychis arenaria, Plantago lanceolata, Plantago media, Polygala comosa, Polygala vulgaris, Prunella grandiflora, Ranunculus oreophilus, Rhinanthus minor, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosa, Sanguisorba minor, Scabiosa columbaria, Thymus pulegioides, Trifolium alpestre, Trifolium montanum, Trifolium pannonicum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium velenovskyi, Veronica jacquinii, Vicia incana, Viola tricolor Osnovna literatura: RandN979, RexhF978 El.9 Ne-mediteranske suve kisele i neutrálne otvorene trávne formacije, ukliuču iuci unutarkopnene dinske trávne formacije Opšte karakteristike: Otvorene pionirske ili poluotvorene trajne trávne formacije kojima fiziognomiju odreduju terofite , , , , , , vrste roda , različite vrste višegodišnjih tráva (, , , , ), niske zeljaste ili poluodrvenele busenaste vrste (, , , , , , ) ili različite vrste detelina (, , , , , , , , , ). Ekologija: Zemljište plitko, kisele reakcije, povrh silikata. Ovaj tip biljnog pokrivača se javlja na različitim tipovima zemljišta razvijenim na kristalastim škriljcima, filitima, mikašistima i kvarcitima, veoma retko i na gnajsu i amfibolitima. Staništa prisutna u području umereno-kontinentalne klime, na nadmorskim visinama od 200 do 1500 m. Opšte rasprostranjenje: Atlantská, subatlantska, južna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (Ujevac, Temačko brdo, Mirkovci), Momin kamen, Babička gora, Goljak, Radan, Seličevica, Kruševica, Vlasinska visoravan, Seličevica, Rujan planina, Kukavica; Kosovo: Golak, Orlan, Domorovce (Golemi Golak). Ekvivalentne zajednice: • Hordeo-Xeranthemetum annui Randelovič 1973 • Hordeo-Xeranthemetum annui Randjelovič 1973 • Ornithopodi-Tuberarietum guttatae Rexhepi 1978 • Vulpietum myuri Danon et Blaženčič 1969 • Vulpietum myuri prov. bez fitocenološke tab. • Astragalo-Stipetum capillatae Randj. 1974 • Koelerio-Silenetum friwaldskyanae Rand, et Stam. (1983) 1986 • Rorripo pyrenaicae-Poetum bulbosae R. Jovanovič 1967 • Trifolio-Festucetum valesiacae Randjelovič et al. 1979 • Asperulo-Dianthetum pinifoliae Randelovič 1973 • Astragalo- Calaminthetum hungaricae H-ič et Rand. 1976 ornithopo-helianthemetosum salicifoliae V. Jov. 1979 • Astragalo- Calaminthetum hungaricae H-ič et Rand. 1976 tragopogono crucioneletosum oxylobae V. Jov. 1979 • Astragalo-Calaminthetum hungaricae H-ič et Randelovič 1973 • Astragalo-Calaminthetum hungaricae H-ič et Randelovič 1973 euphorbietosum barrelieri Ranjdelovič 1974 • Diantho-Armerietum rumeilcae N. Randjelovič 1978 • Sedo-Dianthetum pinifoliae Randelovič 1974 asperuletosum N. Randj. 1978 • Sedo-Dianthetum pinifoliae Randelovič 1974 galietosumN. Randj. 1978 • Hyperico-Trifolietum trichopteri Rand, et Stam. (1983) 1986 • Trifolio-Lothetum angustifoliae H-ič et Randelovič 1973 Karakteristične vrste: Achillea compacta, Achillea crithmifolia, Achillea nobilis, Achillea setacea, Acinos hungaricus, Agropyron intermedium, Agrostis capillaris, Agrostis vulgaris, Aira elegans, Allium sphaerocephalon, Alyssum alyssoides, Alyssum repens, Anthemis montana, Anthemis ruthenica, Anthyllis vulneraria, Arenaria leptoclados, Armeria rumelica, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bothriochloa ischaemum, Briza media, Bromus japonicus, Bromus squarrosus, Calamintha alpina, Calamintha alpina subsp. hungarica, Campanula lingulata, Campanula patula, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Cerastium caespitosum, Cerastium glomeratum, Chondrilla juncea, Chrysopogon gryllus, Convolvulus arvensis, Convolvulus cantabrica, Crepis biennis, Crepis conyzifolia, Crepis rhoeadifolia, Crepis setosa, Cynosurus cristatus, Danthonia decumbens, Dianthus cruentus, Dianthus pinifolius, Dianthus pontederae, Erodium cicutarium, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia barrelieri, Euphorbia cyparissias, Euphrasia pectinata, Euphrasia stricta, Festuca pseudovina, Festuca valesiaca, Filago arvensis, Filago germanica, Filipendula vulgaris, Galium divaricatum, Genista sagittalis, Gentianella bulgarica, Helianthemum salicifolium, Herniaria glabra, Hieracium bauhinii, Hieracium pilosella, Hordeum asperum, Hypericum olympicum, Hypericum perforatum, Hypericum rumeliacum, Hypochoeris radicata, Inula oculus-christi, Jasione dentata, Knautia arvensis, Koeleria splendens, Leontodon hispidus subsp. danubialis, Leucanthemum montanum, Linaria concolor, Linaria genistifolia, Linum catharticum, Lotus angustissimus, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Marrubium peregrinum, Melica ciliata, Moenchia mantica, Myosotis stricta, Ornithopus compressus, Orobanche gracilis, Parentucellia latifolia, Petrorhagia prolifera, Petrorhagia saxifraga, Plantago STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima 220 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " holosteum, Plantago indica, Plantago lanceolata, Poa angustifolia, Poa bulbosa, Polygala major, Polygala vulgaris, Potentilla argentea, Potentilla canescens, Potentilla pilosa, Psilurus aristatus, Psilurus incurvus, Rhinanthus minor, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scabiosa columbaria, Scabiosa ucranica, Scleranthus perennis, Scleranthus polycarpos, Sedum sartorianum, Sherardia arvensis, Silene armeria, Silene conica, Silene frivaldszkyana, Stellaria graminea, Stipa capillata, Teesdalia coronopifolia, Teucrium chamaedrys, Thymus glabrescens, Thymus marschallianus, Thymus moesiacus, Thymus pulegioides subsp. montanus, Trifolium angustifolium, Trifolium arvense, Trifolium arvense subsp. gracile, Trifolium campestre, Trifolium dalmaticum, Trifolium gracile, Trifolium hirtum, Trifolium molinerii, Trifolium ochroleucon, Trifolium parviflorum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trifolium strictum, Trifolium subterraneum, Trifolium tenuifolium, Trifolium trichopterum, Trifolium velenovskyi, Tuber aria guttata, Valerianella pumila, Valerianella rimosa, Verbascum longifolium subsp. pannosum, Veronica verna, Vicia lathyroides, Vicia tenuifolia, Viola tricolor subsp. macedonica, Vulpia ciliata, Vulpia myuros, Xeranthemum annuum Osnovna literature: DanoJ969, JovaB976, JovaV979, KojiM998, MisiV978, RandN974, RandN977, RandN978, RandN979, RandN985, RandN991, RandV002, RexhF978, ZupaM986. El.91 Patuliaste iednogodišnje travné formacije na silikátu Opšte karakteristike: Pionirski, cesto efemérni travnjaci na silikatima, otvorenog vegetacijskog sklopa. Biljni pokrivač čine mahom jednogodišnje biljke niskog rasta, od kojih se brojnošču ističu , , , vrste roda i druge. Ekologija: Travnjaci razvijeni na plitkom zemljištu kisele reakcije povrh silikata, na izloženim terenima u pojasu hrastovih šuma, na nadmorskim visinama od 200 do 700 m. Opšte rasprostranjenje: západná i srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Seličevica, Radan, Rujan planina, Stará planina (Ujevac, Temačko brdo, Mirkovci); Kosovo: Domorovce (Golemi Go lak) Ekvivalentne zajednice: • Hordeo-Xeranthemetum annui Randelovič 1973 • Hordeo-Xeranthemetum annui Randjelovič 1973 • Ornithopodi-Tuberarietum guttatae Rexhepi 1978 • Vulpietum myuri Danon et Blaženčič 1969 • Vulpietum myuri prov. bez fitocenološke tab. Karakteristične vrste: Achillea compacta, Achillea crithmifolia, Anthemis ruthenica, Astragalus onobrychis, Bromus japonicus, Calamintha alpina, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Cerastium glomeratum, Chondrilla juncea, Chrysopogon gryllus, Convolvulus arvensis, Crepis rhoeadifolia, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Filago germanica, Hordeum asperum, Hypericum perforatum, Hypericum rumeliacum, Hypochoeris radicata, Lotus corniculatus, Ornithopus compressus, Petrorhagia prolifera, Petrorhagia saxifraga, Plantago indica, Plantago lanceolata, Poa bulbosa, Potentilla argentea, Potentilla canescens, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Silene conica, Thymus glabrescens, Trifolium angustifolium, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium dalmaticum, Trifolium gracile, Trifolium hirtum, Trifolium repens, Tuberaria guttata, Vicia lathyroides, Vulpia ciliata, Vulpia myuros, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: DanoJ969, JovaV979, MišiV978, RandN974, RandN978, RexhF978 El.92 Višegodišnje otvorene travné formacije na silikátu Opšte karakteristike: Otvorene ili poluotvorene travné formacije na silikatima kojima fiziognomiju odreduju različite vrste tráva (, , , , ), niske zeljaste ili poluodrvenele busenaste vrste (, , , , , , ) ili različite vrste detelina (, , , , , , , , , , ). Ekologija: Zemljište plitko, kisele reakcije, povrh silikata. Ovaj tip biljnog pokrivača se javlja na različitim tipovima zemljišta razvijenim na kristalastim škriljcima, filitima, rnikašistirna i kvarcitima, veoma retko i na gnajsu i amfibolitima . Nadmořská visina: 250-1450 m Opšte rasprostranjenje: Atlanska, subatlanska, južna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Momin kamen, Babička gora, Goljak, Radan, Seličevica, Kruševica, Vlasinska visoravan, Seličevica, Rujan planina, Kukavica; Kosovo: Golak Orlan Ekvivalentně zajednice: • Astragalo-Stipetum capillatae Randj. 1974 • Koelerio-Silenetum friwaldskyanae Rand, et Stam. (1983) 1986 • Rorripo pyrenaicae-Poetum bulbosae R. Jovanovič 1967 • Trifolio-Festucetum valesiacae Randjelovič et al. 1979 • Asperulo-Dianthetum pinifoliae Randelovič 1973 • Astragalo- Calaminthetum hungaricae H-ič et Rand. 1976 ornithopo-helianthemetosum salicifoliae V. Jov. 1979 • Astragalo- Calaminthetum hungaricae H-ič et Rand. 1976 tragopogono crucioneletosum oxylobae V. Jov. 1979 • Astragalo-Calaminthetum hungaricae H-ič et Randelovič 1973 • Astragalo-Calaminthetum hungaricae H-ič et Randelovič 1973 euphorbietosumbarrelieri Ranjdelovič 1974 • Diantho-Armerietum rumeilcae N. Randjelovič 1978 • Sedo-Dianthetum pinifoliae Randelovič 1974 asperuletosum N. Randj. 1978 • Sedo-Dianthetum pinifoliae Randelovič 1974 galietosumN. Randj. 1978 • Hyperico-Trifolietum trichopteri Rand, et Stam. (1983) 1986 • Trifolio-Lothetum angustifoliae H-ič et Randelovič 1973 Karakteristične vršte: Achillea compacta, Achillea crithmifolia, Achillea nobilis, Achillea setacea, Acinos hungaricus, Agropyron intermedium, Agrostis capillaris, Agrostis vulgaris, Aira elegans, Allium sphaerocephalon, Alyssum alyssoides, Alyssum repens, Anthemis montana, Anthemis ruthenica, Anthyllis vulneraria, Arenaria leptoclados, Armeria rumelica, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bothriochloa ischaemum, Briza media, Bromus japonicus, Bromus squarrosus, Calamintha alpina, Calamintha alpina subsp. hungarica, Campanula lingulata, Campanula patula, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Cerastium caespitosum, Cerastium glomeratum, Chondrilla juncea, Chrysopogon gryllus, Convolvulus cantabrica, Crepis biennis, Crepis conyzifolia, Crepis setosa, Cynosurus cristatus, Danthonia decumbens, Dianthus cruentus, Dianthus pinifolius, Dianthus pontederae, Erodium cicutarium, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia barrelieri, Euphorbia cyparissias, Euphrasia pectinata, Euphrasia stricta, Festuca pseudovina, Festuca valesiaca, Filago arvensis, Filipendula vulgaris, Galium divaricatum, Genista sagittalis, Gentianella bulgarica, Helianthemum salicifolium, Herniaria glabra, Hieracium bauhinii, Hieracium pilosella, Hypericum olympicum, Hypericum perforatum, Hypericum rumeliacum, Inula oculus-christi, Jasione dentata, Knautia arvensis, Koeleria splendens, Leontodon hispidus subsp. danubialis, Leucanthemum montanum, Linaria concolor, Linaria genistifolia, Linum catharticum, Lotus angustissimus, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Marrubium peregrinum, Melica ciliata, Moenchia mantica, Myosotis stricta, Orobanche gracilis, Parentucellia latifolia, Petrorhagia saxifraga, Plantago holosteum, Plantago lanceolata, Poa angustifolia, Poa bulbosa, Polygala major, Polygala vulgaris, Potentilla argentea, Potentilla pilosa, Psilurus aristatus, Psilurus incurvus, Rhinanthus minor, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scabiosa columbaria, Scabiosa ucranica, Scleranthus perennis, Scleranthus polycarpos, Sedum sartorianum, Sherardia arvensis, Silene armeria, Silene frivaldszkyana, Stellaria graminea, Stipa capillata, Teesdalia coronopifolia, Teucrium chamaedrys, Thymus glabrescens, Thymus marschallianus, Thymus moesiacus, Thymus pulegioides subsp. montanus, Trifolium angustifolium, Trifolium arvense, Trifolium arvense subsp. gracile, Trifolium campestre, Trifolium dalmaticum, Trifolium molinerii, Trifolium ochroleucon, Trifolium parviflorum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trifolium strictum, Trifolium subterraneum, Trifolium tenuifolium, Trifolium trichopterum, Trifolium velenovskyi, Valerianella pumila, Valerianella rimosa, Verbascum longifolium subsp. pannosum, Veronica verna, Vicia lathyroides, Vicia tenuifolia, Viola tricolor subsp. macedonica, Vulpia ciliata, Xeranthemum annuum STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 222 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemaiamype y KJiacuJMKauuju cmauuuuna... " Osnovna literatura: JovaB976, JovaV979, KojiM998, RandN974, RandN977, RandN978, RandN979, RandN985, RandN991, RandV002, ZupaM986 El.921 Suve subkontinentalne otvorene silikatne stepske trávne formaciie Opšte karakteristike: Otvorene ili poluotvorene trávne formacije kojima fiziognomiju odreduju vrste , , , , , , , , , , i dr.. Ekologija: Zemljište plitko, kisele reakcije, povrh silikata. Ovaj tip biljnog pokrivača se javlja na različitim tipovima zemljišta, na visinama izmedju 250 i 1100 m. Opšte rasprostranjenje: Atlanska, subatlanska, južná Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Seličevica, Rujan planina, Kukavica; Kosovo: Golak Orlan Ekvivalentne zajednice: Astragalo-Stipetum capillatae Randj. 1974 Koelerio-Silenetum friwaldskyanae Rand, et Stam. (1983) 1986 Rorripo pyrenaicae-Poetumbulbosae R. Jovanovič 1967 Trifolio-Festucetum valesiacae Randjelovič et al. 1979 Karakteristične vrste: Achillea crithmifolia, Alyssum alyssoides, Anthemis ruthenica, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bothriochloa ischaemum, Bromus japonicus, Bromus squarrosus, Calamintha alpina, Centaurea micranthos, Chondrilla juncea, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Festuca pseudovina, Festuca valesiaca, Filago arvensis, Galium divaricatum, Helianthemum salicifolium, Hieracium pilosella, Hypericum perforatum, Hypericum rumeliacum, Inula oculus-christi, Jasione dentata, Linaria concolor, Marrubium peregrinum, Petrorhagia saxifraga, Plantago lanceolata, Poa bulbosa, Potentilla argentea, Sanguisorba minor, Scabiosa ucranica, Scleranthus perennis, Sedum sartorianum, Silene frivaldszkyana, Stipa capillata, Teucrium chamaedrys, Thymus glabrescens, Trifolium angustifolium, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium parviflorum, Veronica věrna, Vicia lathyroides, Vulpia ciliata, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: JovaB976, RandN978, RandN979, RandN991 El.922 Suve submediteranske otvorene silikatne formaciie sa dominaciiom jastučastih netravnih busenova Opšte karakteristike: Otvorene ili poluotvorene zeljaste formacije kojima fiziognomiju odreduju busenaste zeljaste vrste , , , , , , , , , , , , , , sa značajnimučeščemtráva, , . Ekologija: Zemljište plitko, kisele reakcije, povrh silikata. Ovaj tip biljnog pokrivača se javlja na različitim tipovima zemljišta razvijenim na kristalastim škriljcima, filitima, mikašistima i kvarcitima, veoma retko i na gnajsu i amfibolitima. Nadmorská visina: 250-1450 m Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Seličevica kod Nisa, Momin kamen, Babička gora, Goljak, Radan, Seličevica (Celopek, Kurvin grad), Kruševica, Vlasinska visoravan, Radan. Ekvivalentne zajednice: • Asperulo-DianthetumpinifoliaeRandelovič 1973 • Astragalo- Calaminthetum hungaricae H-ič et Rand. 1976 ornithopo-helianthemetosum salicifoliae V. Jov. 1979 • Astragalo- Calaminthetum hungaricae H-ič et Rand. 1976 tragopogono crucioneletosum oxylobae V. Jov. 1979 • Astragalo-Calaminthetum hungaricae H-ič et Randelovič 1973 • Astragalo-Calaminthetum hungaricae H-ič et Randelovič 1973 euphorbietosum barrelieri Ranjdelovič 1974 • Diantho-Armerietum rumeilcae N. Randjelovič 1978 • Sedo-Dianthetumpinifoliae Randelovič 1974 asperuletosumN. Randj. 1978 • Sedo-Dianthetum pinifoliae Randelovič 1974 galietosum N. Randj. 1978 Karakteristične vrste: Achillea setacea, Agrostis capillaris, Allium sphaerocephalon, Alyssum repens, Anthemis ruthenica, Anthyllis vulneraria, Arenaria leptoclados, Armeria rumelica, Astragalus onobrychis subsp. chlorocarpus, Bothriochloa ischaemum, Briza media, Bromus squarrosus, Calamintha alpina 223 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacufjUKaijuju cmauuuuna.. subsp. hungarica, Campanula patula, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Cerastium caespitosum, Cerastium glomeratum, Chondrilla juncea, Chrysopogon gryllus, Convolvulus cantabrica, Crepis biennis, Crepis conyzifolia, Crepis setosa, Cynosurus cristatus, Danthonia decumbens, Dianthus cruentus, Dianthus pinifolius, Erodium cicutarium, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia barrelieri, Euphorbia cyparissias, Euphrasia pectinata, Filago arvensis, Galium divaricatum, Genista sagittalis, Gentianella bulgarica, Herniaria glabra, Hieracium bauhinii, Hypericum rumeliacum, Knautia arvensis, Leontodon hispidus subsp. danubialis, Leucanthemum montanum, Linaria genistifolia, Linum catharticum, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Melica ciliata, Myosotis stricta, Orobanche gracilis, Petrorhagia saxifraga, Plantago lanceolata, Poa bulbosa, Polygala major, Polygala vulgaris, Potentilla pilosa, Psilurus incurvus, Rhinanthus minor, Rumex acetosella, Scabiosa columbaria, Scabiosa ucranica, Scleranthus perennis, Scleranthus polycarpos, Sedum sartorianum, Sherardia arvensis, Stellaria graminea, Teucrium chamaedrys, Thymus glabrescens, Thymus moesiacus, Thymuspulegioides subsp. montanus, Trifolium arvense, Trifolium arvense subsp. gracile, Trifolium campestre, Trifolium dalmaticum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium velenovskyi, Valerianella pumila, Verbascum longifolium subsp. pannosum, Veronica verna, Vicia lathyroides, Viola tricolor subsp. macedonica, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: JovaV979, KojiM998, RandN974, RandN977, RandN978, RandN985, RandV002, ZupaM986 El.923 Suve submediteranske otvorene silikatne formacije sa dominaciiom detelina Opšte karakteristike: Otvorene ili poluotvorene trávne formacije kojima fiziognomiju odreduju različite vrste detelina (, , , , , , , ) koje sa značajnijim učeščem prate vrste , , . , , , , . Ekologija: Zemljište plitko, kisele reakcije, povrh silikata. Ovaj tip biljnog pokrivača se javlja na različitim tipovima zemljišta, na visinama izmedju 400 i 700 m. Opšte rasprostranjenje: Atlanska, subatlanska, južna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Rujan planina, Seličevica, Kukavica Ekvivalentne zajednice: • Hyperico-Trifolietum trichopteri Rand, et Stam. (1983) 1986 • Trifolio-Lothetum angustifoliae H-ic et Randelovič 1973 Karakteristične vrste: Achillea compacta, Achillea crithmifolia, Achillea nobilis, Achillea setacea, Acinos hungaricus, Agropyron intermedium, Agrostis vulgaris, Aira elegans, Aira elegans, Anthemis montana, Armeria rumelica, Bothriochloa ischaemum, Campanula lingulata, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Cerastium glomeratum, Chondrilla juncea, Chrysopogon gryllus, Dianthus pontederae, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Euphrasia stricta, Filipendula vulgaris, Galium divaricatum, Herniaria glabra, Hieracium bauhinii, Hieracium pilosella, Hypericum olympicum, Hypericum perforatum, Jasione dentata, Koeleria splendens, Linaria concolor, Lotus angustissimus, Lotus corniculatus, Moenchia mantica, Parentucellia latifolia, Petrorhagia saxifraga, Plantago holosteum, Plantago lanceolata, Poa angustifalia, Poa bulbosa, Potentilla argentea, Psilurus aristatus, Psilurus incurvus, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scleranthus perennis, Sherardia arvensis, Silene armeria, Teesdalia coronopifolia, Thymus marschallianus, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium dalmaticum, Trifolium molinerii, Trifolium ochroleucon, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trifolium strictum, Trifolium subterraneum, Trifolium tenuifolium, Trifolium trichopterum, Valerianella rimosa, Veronica verna, Vicia lathyroides, Vicia tenuifolia Osnovna literatura: JovaV979, RandN978, RandN991 E1.9B Panónske unutarkopnene dine Opšte karakteristike: Pionirske peščarske zajednice na unutarkopnenim dinama karakteristična su za područja Deliblatske i Požežanske peščare. Skoro istovetnog su karaktera na zaravnjenim peskovitim staništima Kladovske peščare i peskova na severu Bačke, pogotovo u Selevenjskimpustarama. Odlikuje ih floristicko siromaštvo i otvoren sklop jer pokrovnost dostiže jedva 50 %. Izgraduju ihjednogodišnje biljke i višegodišnje travé, a njihovu fiziognomiju odreduju najčešči edifikatori: , i . Osnovne biocenološke, geografske i ekološke osobine ovog staništa su opisane u odeljku El.12 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 224 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y wiacufiiKauiiju cmauuuima... " E2 Uměřeno vlažné travné formacije Staništa sa vise od 30 % biljnog pokrivača, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastih biljaka, pre svega tráva (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea i Juncaceae), ali takodje i od briofita i lišajeva. Staništa se nalaze na uměřeno vlažnim terenima ispod gornje šumske granice, u okviru planinske, brdské i nizijske zone. E2.1 Stalni mezotrofni pašnjaci i livade za nanášanie nakon kosenia Opšte karakteristike:Pašnjaci koji služe za napasanje stoke ili se redje redovno kose, kojima fiziognomiju odreduju vršte i , a sa velikim brojnostima se javljaju i druge mezofilne travé i druge biljke poput: , , , , , , , , , , , , , , , Ophioglossum vulgamm>, , , , ; Ponekad su pašnjaci ispresecani kanalima, potočičima ili drugim sistemima za navodnjavanje koji se redovno djubre i koji se kose ili služe za napasanje stoke, ili su pašnjaci napuštěni, tako da su na njima prestala antropozoogena dejstva (navodnjavanje, djubrenje, košenje, ispaša) pa se pored dominantnih pašnjačkih vrsta javlja i veliki broj korovskih i ruderalnih biljaka. Ekologija: Stanište uměřeno vlažno (mezofilno), na višim rečnim terasama gde je uticaj plavnih ili podzemnih voda manji. Razvijaju se najčešče u ravničarskim i brdskim regionima, na visinama izmedju 150 i 1200 m, na različitim tipovima geološke podloga, a po pravdu na aluvijalnom zemljištu. Obično se zemljište obogačuje djubrenjem. Opšte rasprostranjenje:Euro-sibirska zona, na západ ide do Atiantika, a na jug do Apaenina I supramediteranskih delovova Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: doline Zapadne Morave, Veliké Morave, Save, Detinje, Jadra i Tamnave, Kosmaj, Maljen, Divčibare, okolina Tutina, okolina Kragujevca, Stará planina (Ledinje, Čavkanac, Krstac, Bračanica, Vis na Staroj planini), Suva planina (Donji Dušnik), Stol Ekvivalentne zajednice: • Bromo-Cynosuretum cristati H-ič 1930 • Bromo-Cynosuretum cristati H-ič 1930 antoxanthetosum R. jovanovič 1965 • Bromo-Cynosuretum cristati H-ič 1930 brometosum racemosi H-ič 1930 • Bromo-Cynosuretum cristati H-ič 1930 cirsietosum card R. jovanovič 1965 • Bromo-Cynosuretum cristati H-ič 1930 typicum H-ič 1930 • Bromo-Cynosuretum cristati tip Jankovič et Tatič 1985 • Cynosuetum cristati H-ič 1930 (? Bromo-Cynosuretum cristati H-ič 1930) najsuvlja subass. sa Holcus lanatus Cincovič, T., Kojič M., 1955 • Cynosuetum cristati H-ič 1930 (? Bromo-Cynosuretum cristati H-ič 1930) typicum H-ič 1930 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato agrostietosum albae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato agrostietosum vulgaris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato brometosum racemosi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato festucetosum rubrae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato genistetosum sagittalis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 225 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMewoiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato knautietosum arvensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato knautietosum dinarici Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato pancicietosum serbicae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato poetosum trivialis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato potentilletosum erectae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato potentilletosum tormentillae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato rhinanthetosum angustifoliae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato trifolietosum patensi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuretum cristati H-ič 1930 • Cynosuro cristati-Agrostietum vulgaris A. Mark. 1986 • Cynosuro-Agrostidetum albae Danon et Blaženčič 1978 • Festuco rubrae-Cynosuretum cristati Petkovič 1981 • Festuco rubrae-Cynosuretum cristati Petkovič 1981 knautietosum dinarici Petkovič 1985 • Festuco rubrae-Cynosuretum cristati Petkovič 1981 pancicietosum serbicae Gajič 1989 • Festuco rubrae-Cynosuretum cristati Petkovič 1981 typicum Petkovič 1981 • Festuco-Cynosuretum cristati prov. R. Jovanovič 1967 • Knautio arvensis-Cynosuretum cristati Blečič et Tatič 1966 genistetosum sagittalis Bleč. et Tat. 1966 • Knautio arvensis-Cynosuretum cristati Blečič et Tatič 1966 potentilletosum tormentillae Bleč. et Tat. 1966 • Poo trivialis-Cynosuretum cristati R. Jovanovič 1955 • Potentillo erectae-Cynosuretum cristati Matovič 1986 • Rhinahtho-Cynosuretum Blečič et Tatič 1960 • Sieglingio-Festucetum rubrae R. Jov. et al.. 1986 • Trifolio-Cynosuretum cristati Veljovič 1967 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Agrostis alba, Agrostis capillaris, Ajuga genevensis, Alectorolophus rumelicus, Alopecuruspratensis, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria subsp. polyphylla, Asperula cynanchica, Avenastrum pubescens, Briza media, Bromus mollis, Bromus racemosus, Prunella vulgaris, Campanula patula, Carex hirta, Centaurea jacea, Cichorium intybus, Cirsium arvense, Colchicum autumnale, Cynosurus cristatus, Euphrasia rostkoviana, Festuca pratensis, Festuca rubra subsp. fallax, Filipendula hexapetala, Galium verum, Holcus lanatus, Hypochoeris maculata, Lathyrus pratensis, Leucanthemum vulgare, Linum catharticum, Lotus corniculatus, Lychnis flos-cuculi, Medicago lupulina, Mentha longifolia, Ononis spinosa, Ophioglossum vulgatum, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Poa trivialis, Polygala comosa, Polygala major, Potentilla argentea, Potentilla reptans, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Ranunculus montanus, Ranunculus polyanthemos, Ranunculus stevenii, Rhinanthus minor, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Stachys officinalis, Taraxacum officinale, Thymus glabrescens subsp. degenianus, Tragopogon pratensis, Trifolium incarnatum, Trifolium montanum, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium resupinatum. Osnovna literatura: BlečV960, CincT955, CincT959, CincT959, GajiM954d?, JovaR955, JovaR965, JovaR986a, KojiM004, MišiV978, PetkB981, PetkB987, ZupaM986 E2.11 Nenarušeni pašnjaci Opšte karakteristike: Pašnjaci koji se redovno kose ili služe za napasanje stoke, kojima fiziognomiju odreduju vrste i , a sa velikimbrojnostima se javljaju i STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima 226 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " druge mezofilne travé i druge biljke poput: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . Ekologija: Stanište uměřeno vlažno (mezofilno), na višim rečnim terasama gde je uticaj plavnih ili podzemnih voda manji. Razvijaju se najčešče u ravničarskim i brdskim regionima, na visinama izmedju 150 i 1200 m, na razližitim tipovima geološke podloga, a po pravilu na aluvijalnom zemljištu. Po pravilu se zemljište obogačuje djubrenjem. Opšte rasprostranjenje: rasprostranjeno Euro-sibirskoj zoni, na západ ide do Atlantika, a na jug do Apenina i supramediteranskih delova Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolině Zapadne Moravě, Veliké Moravě, Save, Betinje, Jádra i Tamnave, Kosmaj, Maljen, Divčibare, okolina Tutina, okolina Kragujevca, Stará planina (Ledinje, Čavkanac, Krstac, Bračanica, Vis na Staroj planini), Suva planina (Donji Dušnik), Stol Ekvivalentně zajednice: • Bromo-Cynosuretum cristati H-ič 1930 • Bromo-Cynosuretum cristati H-ič 1930 antoxanthetosum R. jovanovič 1965 • Bromo-Cynosuretum cristati H-ič 1930 brometosum racemosi H-ič 1930 • Bromo-Cynosuretum cristati H-ič 1930 cirsietosum cam R. jovanovič 1965 • Bromo-Cynosuretum cristati H-ič 1930 typicum H-ič 1930 • Bromo-Cynosuretum cristati tip Jankovič et Tatič 1985 • Cynosuetum cristati H-ič 1930 (? Bromo-Cynosuretum cristati H-ič 1930) najsuvlja subass. sa Holcus lanatus Cincovič, T., Kojič M., 1955 • Cynosuetum cristati H-ič 1930 (? Bromo-Cynosuretum cristati H-ič 1930) typicum H-ič 1930 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato agrostietosum albae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato agrostietosum vulgaris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato brometosum racemosi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato festucetosum rubrae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato genistetosum sagittalis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato knautietosum arvensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato knautietosum dinarici Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato pancicietosum serbicae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato poetosum trivialis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato potentilletosum erectae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato potentilletosum tormentillae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato rhinanthetosum angustifoliae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuetum cristati Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 sensu lato trifolietosum patensi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuretum cristati H-ič 1930 • Cynosuro cristati-Agrostietum vulgaris A. Mark. 1986 • Cynosuro-Agrostidetum albae Danon et Blaženčič 1978 • Festuco rubrae-Cynosuretum cristati Petkovič 1981 • Festuco rubrae-Cynosuretum cristati Petkovič 1981 knautietosum dinarici Petkovič 1985 227 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y loiaciKpiiKauiijii cmanuiuma... " • Festuco rubrae-Cynosuretum cristati Petkovič 1981 pancicietosum serbicae Gajič 1989 • Festuco rubrae-Cynosuretum cristati Petkovič 1981 typicum Petkovič 1981 • Festuco-Cynosuretum cristati prov. R. Jovanovič 1967 • Knautio arvensis-Cynosuretum cristati Blečič et Tatič 1966 genistetosum sagittalis Blee, et Tat. 1966 • Knautio arvensis-Cynosuretum cristati Blečič et Tatič 1966 potentilletosum tormentillae Blee, et Tat. 1966 • Poo trivialis-Cynosuretum cristati R. Jovanovič 1955 • Potentillo erectae-Cynosuretum cristati Matovič 1986 • Rhinahtho-Cynosuretum Blečič et Tatič 1960 • Sieglingio-Festucetum rubrae R. Jov. et al.. 1986 • Trifolio-Cynosuretum cristati Veljovič 1967 Karakteristične vršte: Achillea millefolium, Agrostis alba, Agrostis capillaris, Ajuga genevensis, Alectorolophus rumelicus, Alopecurus pratensis, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria subsp. polyphylla, Asperula cynanchica, Avenastrum pubescens, Briza media, Bromus mollis, Bromus racemosus, Prunella vulgaris, Campanula patula, Carex hirta, Centaurea jacea, Cichorium intybus, Cirsium arvense, Colchicum autumnale, Cynosurus cristatus, Euphrasia rostkoviana, Festuca pratensis, Festuca rubra subsp. fallax, Filipendula hexapetala, Galium verum, Holcus lanatus, Hypochoeris maculata, Lathyrus pratensis, Leucanthemum vulgare, Linum catharticum, Lotus corniculatus, Lychnis flos-cuculi, Medicago lupulina, Mentha longifolia, Ononis spinosa, Ophioglossum vulgatum, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Poa trivialis, Polygala comosa, Polygala major, Potentilla argentea, Potentilla reptans, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Ranunculus montanus, Ranunculus polyanthemos, Ranunculus stevenii, Rhinanthus minor, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Stachys officinalis, Taraxacum officinale, Thymus glabrescens subsp. degenianus, Tragopogon pratensis, Trifolium incarnatum, Trifolium montanum, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium resupinatum Osnovna literatura: BlečV960, CincT955, CincT959, CincT959, GajiM954d?, JovaR955, JovaR965, JovaR986a, KojiM004, MišiV978, PetkB981, PetkB987, ZupaM986 E2.12 Kanalima ispresecani pašniaci Opšte karakteristike: Pašnjaci ispresecani kanalima, potočičima ili drugim sistemima za navodnjavanje koji se redovno djubre i koji se kose ili služe za napasanje stoke. Po svojim karkatertikama (i poreklu) dirketno su vezani za tip nenarušenih pašnjaka (kod E2.11), kojima fiziognomiju odreduju vršte i , a s velikim brojnostima se javljaju i druge mezofilne travé i druge biljke poput: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . Ekologija: Stanište uměřeno vlažno (mezofilno), na višim rečnim terasama gde je uticaj plavnih ili podzemími voda manji. Razvijaju se najčešče u ravničarskim i brdskim regionima, na visinama izmedju 150 i 1200 m, na različitim tipovima geološke podloge, a po pravilu na aluvijalnom zemljištu. Po pravilu se zemljište obogačuje djubrenjem. Opšte rasprostranjenje: rasprostranjeni u Euro-sibirskoj zoni, na západ ide do Atlantika, a na jug do Apenina i supramediteranskih delova Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: u zoni rasprostranjenja nenauršenih pašnjaka (E2.ll) E2.13 Napuštěni pašniaci Opšte karakteristike: Napuštěni pašnjaci na kojima su přestala antropozoogena dějstva (navodnjavanje, djubrenje, košenje, ispaša) i u koijma se pored dominantnih pašnjačkih vrsta javlja i veliki broj korovskih i ruderalnih biljaka. Opšte rasprostranjenje: rasprostranjeno Euro-sibirskoj zoni, na západ do Atlantika, a na jug do Apenina i supramediteranskih delova Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: prati zonu rasprostiranja nenarušenih pašnjaka (E2.11) STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 228 Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " E2.2 Visoke livade niskih i srednjih nadmorskih visina Opšte karakteristike: Brdské visoke mezofilne livade, u kojima dominiraju ili , pored kojih se sa značajnim učeščem javljaju još i , , , , , , , , , , , i druge livadske vrste. Ekologija: Zemljište uměřeno vlažno. Različiti tipovi geološke podloge na visinama izmedju 200 i 500 m. Visoke mezofilne livade, u kojima dominira , koji je inače karakterističan za vlažná dolinska staništa, retko se javlja i u brdskim predelima, na uměřeno vlažnoj podlozi, na različitim tipovima geološke podloge. U brdskom području Srbije zajednice sa dominacijom nemajú prirodno rasprostranjenje več su nastale pod uticajem organizovanih meliorativnih mera koje se preduzimaju na površinama malo produktivnih prirodnih vlažnih dolinskih i brdskih livada i pašnjaka. Opšte rasprostranjenje: Gotovo čitava nemorálna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Veliki Jastrebac (Buci, Lomnické kisele vode), Gruža. Sigurno šire rasprostranjen tip staništa u brdskim predelima Srbije. Ekvivalentne zajednice: • Arrhenatheretum elatioris Br.-Bl. 1925 sensu lato • Arrhenatheretum elatioris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 (non Br.-Bl. 1925 sensu lato) arrhenatheretosum medioeuropeaum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič -Miloševič 2003 • Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 • Betonico-Alopecuretum pratensis Veljovič 1967 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 betonicetosum officinalis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Agropyro-Cynodontetum dactyloni Matovič 1986 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Agropyron repens, Agrostis alba, Alopecuruspratensis, Anthoxanthum odoratum, Arrhenatherum elatius, Betonica officinalis, Chrysanthemum leucanthemum, Cichorium intybus, Dactylis glomerata, Daucus carota, Holcus lanatus, Knautia arvensis, Lathyrus pratensis, Lotus corniculatus, Lythrum salicaria, Ononis spinosa, Pastinaca sativa, Plantago altissima, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Symphytum officinale, Taraxacum officinale, Tragopogon dubius, Trifolium patens, Trifolium pratense, Vicia cracca. Osnovna literatura: ButoB989, HorvI974, JovaR983b, JovaR986a KojiM004, SlavŽ948, StojS983, VeljV967a, VučkM988. E2.23 Medio-evropske submontane visoke livade Opšte karakteristike: Brdské visoke mezofilne livade, u kojima dominiraju ili , pored kogjih se sa značajim učeščem javljaju još i, pored koga se sa značajim učeščem javljaju još i , , , , , , , , , , , i druge livadske vrste. Ekologija: Zemljište uměřeno vlažno. Različiti tipovi geološke podloge na visinama izmedju 200 I 500 m. Visoke mezofilne livade, u kojima dominira , koji je inače karakteristačan za vlažná dolinska staništa, retko se javlja i u brdskim predelima, na uměřeno vlažnoj podlozi, na različitim tipovima geološke podloge. U brdskom području Srbije zajednice sa dominacijom nemajú prirodno rasprostranjenje več su nastale pod uticajem organizovanih meliorativnih mera koje se preduzimaju na površinama maloproduktivnih prirodnih vlažnih dolinskih i brdskih livada i pašnjaka. Opšte rasprostranjenje: Srednja Evropa, Hercinijansko pobrdje, Jura, pre-Alpi, Dinaridi, Pelagonidi, Karpati, Pirieji. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Veliki Jastrebac (Buci, Lomnické kisele vode), Gruža.. Sigurno šire rasprostranjen tip staništa u brdskim predelima Srbije. Napomena: Zajednice ovog tipa rasprostranjene 229 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmammima... " u Vojvodini (Sremski lesni plato, Titelski breg, Vršački breg) su uključene u kod E 2.5 - Livade u stepskoj zoni. Ekvivalentně zajednice: Arrhenatheretum elatioris Br.-Bl. 1925 sensu lato Arrhenatheretum elatioris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 (non Br.-Bl. 1925 sensu lato) arrhenatheretosum medioeuropeaum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič-Miloševič 2003 Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 Betonico-Alopecuretum pratensis Veljovič 1967 Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 betonicetosum officinalis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Agropyro-Cynodontetum dactyloni Matovič 1986 Karakteristične vršte: Achillea millefolium, Agropyron repens, Agrostis alba, Alopecurus pratensis, Anthoxanthum odoratum, Arrhenatherum elatius, Betonica officinalis, Chrysanthemum leucanthemum, Cichorium intybus, Dactylis glomerata, Daucus carota, Holcus lanatus, Knautia arvensis, Lathyrus pratensis, Lotus corniculatus, Lythrum salicaria, Ononis spinosa, Pastinaca sativa, Plantago altissima, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Symphytum officinale, Taraxacum officinale, Tragopogon dubius, Trifolium patens, Trifolium pratense, Vicia cracca. Osnovna literatura: HorvI974, JovaR983b, JovaR983b, JovaR986a, KojiM004, VeljV967a E2.231 Medio-evropske submontane visoke livade sa Arrhenatherum elatius Opšte karakteristike: Brdské visoke livade, u kojima dominira , pored koga se sa značajim učeščem javljaju još i , , , , i druge livadske vršte. Ekologija: Zemljište uměřeno vlažno. Različiti tipovi geološke podloge na visinama izmedju 200 i 500 m. U brdskom području Srbije zajednice ovog tipa nemajú prirodno rasprostranjenje več su nastale pod uticajem organizovanih meliorativnih mera koje se preduzimaju na površinama maloproduktivnih prirodnih vlažnih dolinskih i brdskih livada i pašnjaka. Opšte rasprostranjenje: srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Veliki Jastrebac (Buci, Lomnické kisele vode). Sigurno šire rasprostranjen tip staništa u brdskim predelima Srbije. Ekvivalentne zajednice: Arrhenatheretum elatioris Br.-Bl. 1925 sensu lato Arrhenatheretum elatioris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 (non Br.-Bl. 1925 sensu lato) arrhenatheretosum medioeuropeaum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 Karakteristične vršte: Achillea millefolium, Anthoxanthum odoratum, Arrhenatherum elatius, Chrysanthemum leucanthemum, Cichorium intybus, Dactylis glomerata, Daucus carota, Holcus lanatus, Knautia arvensis, Lotus corniculatus, Pastinaca sativa, Plantago altissima, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Taraxacum officinale, Tragopogon dubius, Trifolium pratense Osnovna literatura: HorvI974, JovaR983b, JovaR983b, JovaR986a E2.232 Medio-evropske submontane visoke livade sa Alopecurus pratensis Opšte karakteristike: Brdské visoke mezofilne livade, u kojima dominira , pored koga se sa značajim učeščem javljaju još i , , , , , i druge livadske vrste. Ekologija: Visoke mezofilne livade, u kojima dominira , koji je inače karakteristačan za vlažná dolinska staništa, retko se javlja i u brdskim predelima, na umereno vlažnoj podlozi, na različitim tipovima geološke podloge. Opšte rasprostranjenje: srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Gruža. Ekvivalentne zajednice: Betonico-Alopecuretum pratensis Veljovič 1967 Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 betonicetosum officinalis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Agropyro-Cynodontetum dactyloni Matovič 1986 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 230 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufiiKauiiju cmauuuuna... " Karakteristične vrste: Agropyron repens, Agrostis alba, Alopecuruspratensis, Betonica officinalis, Cichorium intybus, Lathyruspratensis, Lotus corniculatus, Lythrum salicaria, Ononis spinosa, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Symphytum officinale, Trifolium patens, Trifolium pratense, Vicia cracca Osnovna literatura: KojiM004, VeljV967a E2.3 Planinske visoke livade Opšte karakteristike: Mezofilne visoke livade koje se razvijaju u planinskom i subalpskom regionu, na površinama gde se primarno razvija buková šuma. Fiziognomiju staništima odreduju vrste , , , a geografsku specifičnost balkánski endemiti , , i dr. Ekologija: Staništa na silikatima, na dubokom smedem zemljištu, kisele reakcije (pH oko 5). Ekspozicija severná, nagib terena strm, a nadmorská visina oko 1000 m. Opšte rasprostranjenje: Planinska i subalpijska područja visokih planina listopadne šumske zone zapadnog Palearktika. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Novo Brdo (stanište šire rasprostranjeno, ali nije dovoljno istraženo), Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Armerio-Trisetetum flavescentis (Feri 1974) Rexepi 1974 • Knautio-Cynosuretum cristati Blečič et Tatič 1966 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Armeria rumelica, Bromus mollis, Crepis biennis, Festuca pratensis, Heracleum sphondylium, Moenchia mantica, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Ranunculus bulbosus, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Trifolium campestre, Trifolium repens, Trisetum flavescens, Viola tricolor Osnovna literatura: AmidL003, RexhF974, RexhF974a E2.33 Balkánske planinske visoke livade Opšte karakteristike: Mezofilne visoke livade koje se razvijaju u planinskom i subalpskom regionu, na površinama gde se primarno razvija buková šuma. Fiziognomiju staništima odreduju vrste , , , a geografsku specifičnost balkánski endemiti , , i dr. Ekologija: Staništa na silikatima, na dubokom smedem zemljištu, kisele reakcije (pH oko 5). Ekspozicija severná, nagib terena strm, a nadmorská visina oko 1000 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Novo Brdo (stanište šire rasprostranjeno, ali nije dovoljno istraženo), Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Armerio-Trisetetum flavescentis (Feri 1974) Rexepi 1974 • Knautio-Cynosuretum cristati Blečič et Tatič 1966 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Armeria rumelica, Bromus mollis, Crepis biennis, Festuca pratensis, Heracleum sphondylium, Moenchia mantica, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Ranunculus bulbosus, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Trifolium campestre, Trifolium repens, Trisetum flavescens, Viola tricolor Osnovna literatura: AmidL003, RexhF974, RexhF974a E2.5 Livade u stepskoi zoni Opšte karakteristike: Ovaj tip staništa obuhvata vegetaciju pravih dolinskih livada Vojvodine, koja je bogata travama i mahunarkama. Sastojine su mezofilnog tipa, veoma bujne, a njihova opšta pokrovnost sastoiina ie uglavnom 100 %, što znači da su zatvorenog sklopa tipa. Izrazito su hemikriptofitskog karaktera. Glavni edifikatori zajednica su srednje visoke tráve , , , (= ), i , , , , , , , , pored kojih se sa večim značajem izdvajajujoš i , , , , , , , (= ), , , , , , , , , , ,, , , , , , , , , i dr. Ekologija: Geološka podloga je uglavnom tipski les, redje se radi o tercijernim jezerskim sedimentima (glinama i peskovima). Zemljišta su različita, mogu biti inicijalna zemljište na lesu -sirozemi, razné varijeteti černozema, ogajnjačene smonice ili redje aluvijalno-deluvijalna karbonatna ili bezkarbonatna zemljištima. Zajednice se javljaju na ravnim ili nagnutim površinama ili u dolinama surduka. Klima je umereno-kontinentalna (panónska). Prosečne godišnje količine padavina variraju izmedju 563 i 688 mm. Nadmorské visine se kreču izmedju 80 i 190 m.n.v. Livade ovog tipa se održavaju košenjem i dubrenjem, a redje se kořistě i za ispašu. Opšte rasprostranjenje: Stepska zona centrálne Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: livade košanice širom Vojvodine - Doroslovo ("Rimski šanac" i "Pustara"), doline surduka na Titelskom bregu, dolovi Fruškogorskog lesnog platoa (Opatovina dol, Opalenik, "Crepara" pored potoka Mandelos, padine oko potoka Sanča, izmedu Vrdnika i Pavlovaca, Pavlovci, dolina potoka Borkovac, dolina Kukavica kod Iriga, dolina potoka Kajnovac, dolina Zovalj, dolina potoka Šelovrenac, Ševinjak južno od Krušedola); poplavno područje Dunava u Vojvodini i ograničene površine u mikrodepresijama oko reka Krivaja (lesni plato Telečka) i Zlatica (Banat); severno pobrde Vršačkih planina (samo kod sela Gudurica). Ekvivalentne zajednice: • Arrhenatheretum elatioris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 (non Br.-Bl. 1925 sensu lato) cirsietousm card Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Arrhenatheretum elatioris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 (non Br.-Bl. 1925 sensu lato) clematosum integrifoliae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Arrhenatheretum elatioris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 (non Br.-Bl. 1925 sensu lato) eryngietosum campestre Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Arrhenatheretum elatioris luxen 1937 allietosum atropurpureae Slavnič 1947 • Arrhenatheretum elatioris luxen 1937 brizetosum mediae luxen 1937 • Arrhenatheretum elatioris luxen 1937 festucetosum pratensis Slavnič 1947 • Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 subass- sa Festuca pratensis Slavnič 1968 • Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 subass. sa Allium atropurpureum Slavnič 1968 • Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 subass. sa Briza media Slavnič 1948 • Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 typicum Slavnič 1948 • Arrhenatheretum medioeuropaeum / Scherr. 1925 (nonBr.-Bl. 1915) H-ič 1941 • Arrhenatheretum medioeuropaeum / Scherr. 1925 (nonBr.-Bl. 1915) H-ič 1941 festucetosum arundinaceae Ilijanič et Šegulja 1978 • Arrhenatheretum medioeuropaeum/ Scherr. 1925 (nonBr.-Bl. 1915) H-ič 1941 salvietosum nemorosae Ilijanič et Šegulja 1978 • Arrhenatheretum medioeuropaeum Oberd. 1952 clematosum integrifoliae M. Vučk. 1991 • Ononidi-Arrhenatheretum (H-ič 1956) Ilijanič et Šegulja (1978) 1980 • Ononidi-Arrhenatheretum (H-ič 1956) Ilijanič et Šegulja (1978) 1980 cirsietosum cani (Ilijanič, Šegulja, 1983) Butorac 1986 • Ononidi-Arrhenatheretum (H-ič 1956) Ilijanič et Šegulja (1978) 1980 eryngietosum campestre Butorac 1989 • Salvio-Arrhenatheretum elatioris Parabučski (1989) 1990 ??? DA LI PODSVEZA Ononidenion semihircinae IMA SVOJ SR-COD ? • Salvio-Arrhenatheretum elatioris Parabučski 1990 arrhenatheretosum elatioris Parab. 1990 • Salvio-Arrhenatheretum elatioris Parabučski 1990 senecietosum doriae Parab. 1990 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 232 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Centaureo pannonicae-Festucetum orientalis Parabučski 1990 festucetosum Orientale Parab. 1990 • Centaureo pannonicae-Festucetum orientalis Parabučski 1990 lotetosum silicosae Parab. 1990 • Lolio-Cynosuretum cristati (Br.-Bl- et Leew 1936) R. TX. 1937 subass. sa Lolium perenne i Cynodon dactylon Slavnič 1948 • Lolio-Cynosuretum cristati (Br.-Bl- et Leew 1936) R. TX. 1937 typicum Slavnič 1948 • Lolio-Cynosuretum cristati (Br.-Bl. et Leew 1936) R. Tx. 1937 • Trifolio-Lolietum perennis Kripp. 1967 • Trifolio-Lolietum perennis Kripp. 1967 cynodonti-festucetosumR. Vučk. 1985 • Trifolio-Lolietum perennis Kripp. 1967 typicum Vučkovič R. 1985 • Lolio-Potentilletum anserinae Knapp. 1946 • Potentilletum anserinae Rapaics 1927 em. Passarge 1964 bez fitocenološke tab. • Roripo-Agrostietum stoloniferae (Moor 1958) Oberd. et Mull. 1961 bez fitocenološke tab. • Rumici-Alopecuretum geniculati Tx. (1937) 1950 • Trifolio- Agrostietum stoloniferae Markovič 1973 agrostetosum albae (Markovič 1973) Butorac (1989)1992 • Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovič 1973 • Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovič 1973 agrostetosum albae Markovič 1973 • Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovič 1973 cynodontetosum dactyloni Markovič 1973 • Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovič 1973 hordeetosum Rauš, Šegulja, Topič 1985 • Ononido- Alopecuretum pratensis Butorac (1989 ) 1992 ranunculetosum aceri Butorac (1989) 1992 • Ononido- Alopecuretum pratensis Butorac (1989 ) 1992 ranunculetosum polyanthemi Butorac (1989) 1992 • Ononido-Alopecuretum pratensis Butorac 1989 • Ononido-Alopecuretum pratensis Butorac 1989 cirsietosum card Butorac 1989 • Ononido-Alopecuretum pratensis Butorac 1989 eryngietosum campestris Butorac 1989 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 ononidetosum arvensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 ranunculetosum aceri Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 ranunculetosum polyanthemi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Karakteristične vršte: Achillea millefolium, Agropyron repens, Agrostis alba, Alopecuruspratensis, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Arrhenatherum elatius, Bromus mollis, Carduus acanthoides, Carex distans, Carex hirta, Carex spicata, Centaurea jacea, Cerastium caespitosum, Chrysanthemum leucanthemum, Cichorium intybus, Cirsium canum, Convolvulus arvensis, Coronilla varia, Crepis setosa, Cynodon dactylon, Dactylis glomerata, Daucus carota, Eryngium campestre, Festuca orientalis, Festuca pratensis, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Galium cruciata, Galium mollugo, Galium verum, Knautia arvensis, Lathyrus tuberosus, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Medicago lupulina, Mentha longifolia, Mentha pulegium, Moenchia mantica, Ononis arvensis subsp. spinosiformis, Pastinaca sativa, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa pratensis, Poa trivialis, Potentilla anserina, Potentilla reptans, Ranunculus acris, Ranunculus polyanthemos, Ranunculus repens, Ranunculus sardous, Rhinanthus rumelicus, Rorippa sylvestris, Rubus caesius, Rumex crispus, Salvia nemorosa, Taraxacum officinale, Tragopogon dubius, Tragopogon orientalis, Trifolium campestre, Trifolium fragiferum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Vicia angustifolia Osnovna literatura: ButoB989, ButoB992, HorvI974, IlijL982, KnežA990, KojiM004, KojiM998, ParaS986, ParaS990, PurgD993, RandNOOO, SlavŽ948, StojS983, StojS997, VučkM988, VučkR985 E2.51 Livade u stepskoi zoni sa dominaciiom Arrhenatherum elatius 233 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y loiaciKpiiKauiijii cmanuiuma.. Opšte karakteristike: Ovaj tip staništa obuhvata vegetaciju mezofilnih, bujnih, pravih dolinskih livada Vojvodine najugoistočnoj granici svog areala. Razvijaju se van dohvata poplavnih voda. Održavaju se košenjem i dubrenjem prirodnim putem usled donošenja hranljivih materija koje se slivaju sa okolnih viših terena, ili pak usled akumulacije humusa od strane biljaka koje grade zajednicu. Sastojine bogate travama i mahunarkama su zatvorenog sklopa jer im je opšta pokrovnost sastojina je uglavnom 100 %, što znači da su zatvorenog tipa. Izrazito su hernikriptofitskog karaktera. Pored koja je fiziognomski najznačajnija vrsta dolinskoh livada u stepskom području severnog dela Srbije njihovi edifikatori su i vrste (= ), , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Geološka podloga je uglavnom tipski les, a samo u okolini Gudurice (severno pobrde Vršačkih planina) redje se radi o tercijernim jezerskim sedimentima (gline i peskovima). Zemljišta su različita, mogu biti inicijalna zemljište na lesu - sirozemi, ražne varijeteti černozema, ogajnjačene smonice ili redje aluvijalno-deluvijalna karbonatna ili bezkarbonatna zemljištima. Zajednice se javljaju na ravnim ili nagnutim površinama ili u dohnania surduka. Voda koja se sliva sa viših terena nikada se ne zadržava na ovim staništima, pa u njihovoj gradi odsustvuju močvarni elementi, ali zato pored tipičnih livadskih predstavnika značajno učešče pokazuju i neke livadsko-stepske vrste. Klima je umereno-kontinentalna (panónska). Prosečne godišnje količine padavina variraju izmedju 563 i 688 mm. Nadmorské visine se kreču izmedju 80 i 190 m.n.v. Livade sa dominacijom se održavaju košenjem, ali i dubrenjem. Na području Titelskog brega se kořistě i za ispašu. Opšte rasprostranjenje: Stepska zona centrálne Evroazije. Inače prirodne livade ovog tipa se javljaju u relativno humidnijim delovima srednje Evropě i to na području klimatogene vegetacije reda . U Vojvodini dosežu jugoistočnu granicu svog rasprostranjenja. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: livade košanice širom Vojvodine, Doroslovo ("Rimski šanac" i "Pustara"), Telečka, doline na Titelskom bregu, dolovi Fruškogorskog lesnog platoa, nedovoljno istraženi gornji delovi dolová koji se sa Fruške gore spuštaju u ravni Srem, severno pobrde Vršačkih planina (selo Gudurica). Ekvivalentne zajednice: Arrhenatheretum elatioris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 (non Br.-Bl. 1925 sensu lato) cirsietousm cam Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Arrhenatheretum elatioris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 (non Br.-Bl. 1925 sensu lato) clematosum integrifoliae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Arrhenatheretum elatioris Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 (non Br.-Bl. 1925 sensu lato) eryngietosum campestre Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Arrhenatheretum elatioris luxen 1937 allietosum atropurpureae Slavnič 1947 Arrhenatheretum elatioris luxen 1937 brizetosum mediae luxen 1937 Arrhenatheretum elatioris luxen 1937 festucetosum pratensis Slavnič 1947 Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 subass- sa Festuca pratensis Slavnič 1968 Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 subass. sa Allium atropurpureum Slavnič 1968 Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 subass. sa Briza media Slavnič 1948 Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 typicum Slavnič 1948 Arrhenatheretum medioeuropaeum / Scfierr. 1925 (non Br.-Bl. 1915) H-ič 1941 Arrhenatheretum medioeuropaeum / Scfierr. 1925 (non Br.-Bl. 1915) H-ič 1941 festucetosum arundinaceae Ilijanič et Šegulja 1978 Arrhenatheretum medioeuropaeum / Scfierr. 1925 (non Br.-Bl. 1915) H-ič 1941 salvietosum nemorosae Ilijanič et Šegulja 1978 Arrhenatheretum medioeuropaeum Oberd. 1952 clematosum integrifoliae M. Vučk. 1991 Ononidi-Arrhenatheretum (H-ič 1956) Ilijanič et Šegulja (1978) 1980 Ononidi-Arrhenatheretum (H-ič 1956) Ilijanič et Šegulja (1978) 1980 cirsietosum cani (Ilijanič, Šegulja, 1983)Butorac 1986 Ononidi-Arrhenatheretum (H-ič 1956) Ilijanič et Šegulja (1978) 1980 eryngietosum campestre Butorac 1989 Salvio-Arrhenatheretum elatioris Parabučski (1989) 1990 ??? DA LI PODSVEZA Ononidenion semihircinae MA SVOJ SR-COD ? Salvio-Arrhenatheretum elatioris Parabučski 1990 arrhenatheretosum elatioris Parab. 1990 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 234 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y wiacucfmKauiiju cmamiiuma... " • Salvio-Arrhenatheretum elatioris Parabučski 1990 senecietosum doriae Parab. 1990 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Agropyron repens, Alopecurus pratensis, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Arrhenatherum elatius, Centaurea jacea, Chrysanthemum leucanthemum, Cichorium intybus, Convolvulus arvensis, Coronilla varia, Crepis setosa, Cynodon dactylon, Dactylis glomerata, Daucus carota, Eryngium campestre, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Galium mollugo, Galium verum, Knautia arvensis, Lathyrus tuberosus, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Medicago lupulina, Mentha longifolia, Moenchia mantica, Ononis arvensis subsp. spinosiformis, Ononis semihircina, Pastinaca sativa, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa pratensis, Potentilla reptans, Ranunculus polyanthemos, Rubus caesius, Salvia nemorosa, Taraxacum officinale, Tragopogon dubius, Tragopogon orientalis, Trifolium campestre, Trifolium pratense, Trifolium repens Osnovna literatura: ButoB989, HorvI974, IlijL982, ParaS990, PurgD993, SlavŽ948, StojS983, VučkM988 E2.52 Livade u stepskoi zoni sa dominaciiom Festuca orientalis Opšte karakteristike: Zajednica dolinsküi livada specifična za neke delové Backe. Kao i drugim zajednicama ovog tipa livada pečat joj daje bogatstvo koia ie bogata travama i mahunarkama. Opšta pokrovnost sastojina je skoro uglavnom 100 %, što znači da su zatvorenog tipa. Glavni edifikator zajednice je vrsta , pored koje se sa večim značajem izdvajaju još i , , , , , i dr. Ekologija: Zajednica se razvija na lesnoj podlozi u uslovima umereno-kontinentalne (panónske) klime. Opšte rasprostranjenje: Stepska zona centrálne Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Bačka = severozápadná Bačka: Bački breg, Kruševlje, Gakovo, Maksimoviča salaš, Brkičev salaš, Rančevo, Budžak, Rovnjača, Tri Ante; upodnožju Telečke: Stanišič, Kula;Telečka (Bačka lesná zaravan): Čantavir; severoistočna Bačka: Orom. jugoistočna Bačka: Temerin. Ekvivalentne zajednice: • Centaureo pannonicae-Festucetum orientalis Parabučski 1990 festucetosum Orientale Parab. 1990 • Centaureo pannonicae-Festucetum orientalis Parabučski 1990 lotetosum silicosae Parab. 1990 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Carex distans, Carex špicatá, Centaurea jacea subsp. pannonica, Cichorium intybus, Festuca orientalis, Ononis semihircina, Pastinaca sativa, Poa pratensis, Ranunculus polyanthemos, Rhinanthus rumelicus, Trifolium pratense Osnovna literatura: ParaS990 E2.53 Livade u stepskoi zoni sa dominaciiom Lolium perenne Opšte karakteristike: Zajednice ovog tipa dolinskih livada koje su je bogate travama i mahunarkama, imaju opštu pokrovnost sastojina ie uglavnom 100 %, što znači da su zatvorene grade, og tipa. Glavni edifikator zajednice je vrsta , pored koje se sa večim značajem izdvajaju još i , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na lesnoj podlozi u uslovima umereno-kontinentalne (panónske) klime. U istočnom Potamišju zajednica obrasta največe površine na aluvijalnom zemljištu koje je slabo do umereno zaslanjeno. Važan momenat za pojavu ove zajednice je utabanost i vlažnost podloge. Njihove sastojine se koriste kao pašnjaci. Opšte rasprostranjenje: Stepska zona centrálne Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina istočno Potamišje (oko sela: Tomaševac, Sutjeska i Neuzina), cela Vojvodina bez preciznih podataka o lokalitetima. Ekvivalentne zajednice: • Lolio-Cynosuretum cristati (Br.-BI- et Leew 1936) R. TX. 1937 subass. sa Lolium perenne i Cynodon dactylon Slavnič 1948 • Lolio-Cynosuretum cristati (Br.-Bl- et Leew 1936) R. TX. 1937 typicum Slavnič 1948 • Lolio-Cynosuretum cristati (Br.-Bl. et Leew 1936) R. Tx. 1937 • Trifolio-Lolietum perennis Kripp. 1967 • Trifolio-Lolietum perennis Kripp. 1967 cynodonti-festucetosum R. Vučk. 1985 • Trifolio-Lolietum perennis Kripp. 1967 typicum Vučkovič R. 1985 235 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Karakteristične vršte: Achillea millefolium subsp. collina, Alopecurus pratensis, Bromus mollis, Cichorium intybus, Cynodon dactylon, Daucus carota, Festuca pratensis, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Potentilla anserina, Ranunculus sardous, Taraxacum officinale, Trifolium campestre, Trifolium pratense, Trifolium repens Osnovna literatura: KnežA990, ParaS986, SlavŽ948, VučkR985 E2.54 Livade u stepskoi zoni sa dominaciiom Agrostis alba (A. stolouifera) Opšte karakteristike: Zajednice nizijskih livada koje pripadajú prirmarnoj prirodnoj nitrofilnoj vegetaciji na obalama reka. Njihove sastojine suje_bogate travama i mahunarkama i zatvorenijeg sklopa jer se opšta pokrovnost sastoiina ie uglavnom křeče izmedu 80 i 100 %. što znáči da su zajednice zatvorenog tipa. Glavni edifikator zajednice je vrsta (= ), pored koje su za osnovni fiziognomski utisak bitne vršte , , zatim , , , , . , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na lesnoj geološkoj podlozi, na aluvijalno-deluvijalnim ili samo na aluvijalnim nanosima u uslovima umereno-kontinentalne (panónske) klime. Izložene su permanentnom gaženju jer predstavljaju tipične pašnjake. Opšte rasprostranjenje: Stepska zona centrálne Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Fruškogorski lesni plato (Opatovina dol, Opalenik, "Crepara" pored potoka Mandelos, dolina potoka Kajnovac, dolina Zovalj, dolina potoka Borkovac, dolina potoka Šelovrenac), dolina reke Zlatice i Krivaje, Tikvara kod Backe Palanke Ekvivalentne zajednice: • Lolio-Potentilletum anserinae Knapp. 1946 • Potentilletum anserinae Rapaics 1927 em. Passarge 1964 bez fitocenološke tab. • Roripo-Agrostietum stoloniferae (Moor 1958) Oberd. et Mull. 1961 bez fitocenološke tab. • Rumici-Alopecuretum geniculati Tx. (1937) 1950 • Trifolio- Agrostietum stoloniferae Markovič 1973 agrostetosum albae (Markovič 1973) Butorac (1989)1992 • Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovič 1973 • Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovič 1973 agrostetosum albae Markovič 1973 • Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovič 1973 cynodontetosum dactyloni Markovič 1973 • Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovič 1973 hordeetosum Rauš, Šegulja, Topič 1985 Karakteristične vršte: Achillea millefolium, Agrostis alba, Carduus acanthoides, Cynodon dactylon, Lolium perenne, Mentha pulegium, Potentilla anserina, Ranunculus sardous, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Trifolium fragiferum, Trifolium pratense, Trifolium repens Osnovna literatura: ButoB004, ButoB989, ButoB992, KojiM998, RandNOOO, StojS997 E2.55 Livade u stepskoi zoni sa dominaciiom Alopecurus pratensis Opšte karakteristike: Zajednica dolinskih, povremeno plavljenih livada koje nisu preterano vlažne, jer voda na njima ne stagnira, sem u rano proleče. U odnosu na pravé dolinske livade reda Arrhenatheretalia u srednjoj Evropi, vlažniju varijantu ove zajednice odlikuje i prisustvo higrofilnih elemenata reda Molinietalia i Deschampsietalia, odnosno poluvlažnih livada reda Trifolio-Hordeetalia. Zajednica pokazuje največu sličnost sa fitocenozama sveze Trifolion pallidi iz poslednjeg reda, koje su tipične za Vršačko pobrde. je bogate travama i mahunarkama. Opšta pokrovnost sastojina sa dominacijom je uvek maksimalna- uglavnom 100 %, što znáči da su izrazito zatvorenog tipa. Glavni edifikator zajednice je , vrsta koja pokazuje i največu vitalnost a cesto i pokrovnost. Sa večim kvantitativnim učeščem zastupljene su vršte , , , , , pored koje se sa večim značajem izdvajaju još i , , , , , , , , i dr. Ekologija: Geološka podloga je tipski les, a zemljište u potočnim dolinama uglavnom aluvijalno-deluvijalno, karbonatno i beskarbonatno. Rede je u pitanju ritska crnica beskarbonatna. Nadmorské visine su 90-180 m (prosečno 120-140 m). Klima je kontinentálna (panónska). STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 236 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Opšte rasprostranjenje: Stepska zona centrálne Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Fruškogorski lesni plato (dolina potoka Šelovrenac, kod Krušedola, Bikič do, oko lina Rivice, dolina potoka Kajnovac, dolina Ležimirskog potoka južno od Ležimira, dolina potoka Kudos kod Pavlovaca, dolina Stejanovački gat, dolina potoka Rovača južno od puta Stejanovci-Irig, dolina potoka Vranjaš). Ekvivalentne zajednice: • Ononido- Alopecuretum pratensis Butorac (1989 ) 1992 ranunculetosum aceri Butorac (1989) 1992 • Ononido- Alopecuretum pratensis Butorac (1989) 1992 ranunculetosum polyanthemi Butorac (1989) 1992 • Ononido-Alopecuretum pratensis Butorac 1989 • Ononido-Alopecuretum pratensis Butorac 1989 cirsietosum cani Butorac 1989 • Ononido-Alopecuretum pratensis Butorac 1989 eryngietosum campestris Butorac 1989 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 ononidetosum arvensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 ranunculetosum aceri Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 ranunculetosum polyanthemi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Agrostis alba, Alopecurus pratensis, Bromus mollis, Carex hirta, Centaurea jacea, Cerastium caespitosum, Cirsium canum, Dactylis glomerata, Festuca pratensis, Galium cruciata, Ononis arvensis subsp. spinosiformis, Pastinaca sativa, Poa pratensis, Poa trivialis, Ranunculus acris, Ranunculus repens, Rumex crispus, Taraxacum officinale, Trifolium pratense, Trifolium repens, Vicia angustifolia Osnovna literatura: ButoB004, ButoB989, ButoB992, KojiM998 E2.6 Veoma fertilizovane travné formacije koje se ponovno zaseiavaiu i agrikulturno unapredjuju, uključujuči sportska igrališta i travnjake Opšte karakteristike: Suva, umereno vlažná do veoma vlažná zemljište okupirana intenzivno djubrenim i veštački zasadjenim travnim zajednicama, ponekad tretirana selektivnim herbicidima, floristički i faunistički veoma siromašna, koriščena za ispašu, záštitu od erozije, stabilizaciju terena, uredjenje predela ili rekreaciju. Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjeno Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjeno E2.61 Suve i umereno vlažne trávne formacije koje se agrikulturno unapredjuju Opšte karakteristike: Suva i umereno vlažná zemljište okupirana intenzivno djubrenim i veštački zasadjenim travnim zajednicama, ponekad tretirana selektivnim herbicidima, floristički i faunistički veoma siromašna, kořistěna za ispašu, záštitu od erozije, stabilizaciju terena, uredjenje predela ili rekreaciju. Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjeno E2.62 Vlažne trávne formacije koje se agrikulturno unapredjuju. cesto sa drenažnim sloiem Opšte karakteristike: Zemljište okupirano intenzivno djubrenim i veštački zasadjenim travnim zajednicama, ponekad tretirano selektivnim herbicidima, floristički i faunistički veoma siromašno, kořistěno za ispašu, záštitu od erozije, stabilizaciju terena, uredjenje predela ili rekreaciju. Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjeno E3 Sezonski vlažne i vlažne trávne formacije Staništa sa više od 30 % biljnog pokrivača, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastih biljaka, pre svega tráva (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea i 237 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Juncaceae), ali takodje i od briofita. Staništa se nalaze na veoma vlažnim i sezonski plavljenim terenima (plavljenje u toku koga se formira voděna površina iznad zemljišta traje manje od šest meseci) ispod gornje šumske granice, u okviru planinske, brdské i nizijske zone. E3.3 Sub-mediteranske vlažne livade Opšte karakteristike: Vlažne, dolinske visoke livade u kojima dominiraju travé , , i i deteline i . Pored njih sa velikim značajem se javljaju i vrste , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Geološka podloga: alivijalni nanosi ili silikát, mehanički sedimenti iz tercijara, šljunkoviti nanosi. Nadmorská visina 170-700. Opšte rasprostranjenje: Submediteransko područje Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolina Jasenice, dolina Veliké Morave, Gruža (Balosava, Vitkovac), Drača i Jovanovac kod Kragujevca, Kukavica, okolina Surdulice, Leskovačko polje kod Vlasotinca i Donji Barbeš, Stajkovac, obronci Radana, Stará planina (Dojkinačko vrelo i Mrtvački most); Kosovo: Uroševac, Podujevo. Ekvivalentne zajednice: • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 agropyretosum repentis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 agrostidetosum albae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 poetosum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 poetosum silvicolae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 poetosum trivialis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 rhynanthetosum rumelicae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Bromo commutatum-Alopecuretum pratensis B. Jovanovič 1969 • Poo- Alopecuretum pratensis R. Jov. 1957 agrostidetosum albae R. Jov. 1957 • Poo- Alopecuretum pratensis R. Jov. 1957 agrostidetosum albae R. Jov. 1957 • Poo- Alopecuretum pratensis R. Jov. 1957 clematetosum integrifoliae R. Jov. 1983 • Poo- Alopecuretum pratensis R. Jov. 1957 helleocharo-puccinelietosum R. Jov. 1983 • Poo silvicolae-Alopecuretum pratensis B. Jovanovič 1972 • Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 • Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 agropyretosum repentis R. Jovanovič 1957 • Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 caricetosum praecox R. Jovanovič 1965 • Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 poetosum pratensis R. Jovanovič 1957 • Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 trifolietosum resupinati R. Jovanovič 1965 • Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 typicum • Festuco pratense-Hordeetum secalini R. Jov. 1955 • Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovič 1957 • Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovič 1957 alopecuretosum utriculati R. Jovanovič 1965 • Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovič 1957 brometosum racemosi R. Jovanovič 1957 • Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovič 1957 caricetosum distantis R. Jovanovič 1965 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 238 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovič 1957 festucetosum pratensis R. Jovanovič 1957 • Festuco-Hordeetum secalini R. Jov. 1957 typicum R. Jov. 1957 • Hordeo-Caricetum distantis K. Micevski 1957 • Hordeo-Caricetum distantis K. Micevski 1957 caricetosum divisae Hundozi 1982 • Hordeo-Caricetum distantis K. Micevski 1957 trifolietosum filiformis Hundozi 1982 • Cynosuro-Caricetum hirtae K. Micevski 1957 • Poo-Trifolietum fragiferi K. Micevski 1968 • Poo-Trifolietum fragiferi K. Micevski 1968 moenchietosum manticae Hundozi 1980 • Poo-Trifolietum fragiferi Micevski 1959 • Trifolietum resupinati Veljovič 1967 • Trifolietum resupinati-balansae K. Micevski 1959 • Agrostidetum albae prov. R. Jovanovič 1956 • Agrostidetum albae R. Jovanovič 1965 • Trifolio resupinati-Agrostetum albae R. Jov. 1965 ex V. Randj. 2004 • Trifolio-Agrostidetum albae Veljovič 1967 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Agrostis spica-venti, Alopecuruspratensis, Alopecurus pratensis, Alopecurus utriculatus, Anthoxanthum odoratum, Bromus racemosus, Carex distans, Carex divisa, Carex hirta, Carex nemorosa, Carex nutans, Carex otrubae, Carex vulpina, Cerastium anomalum, Cichorium intybus, Cynosurus cristatus, Eleocharis palustris, Festuca pratensis, Galium constrictum, Galium palustre, Hordeum secalinum, Inula salicina, Juncus articulatus, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Lychnis flos-cuculi, Lysimachia nummularia, Medicago arabica, Mentha aquatica, Oenanthe fistulosa, Oenanthe silaifolia, Plantago lanceolata, Poa palustris, Poa pratensis, Poa sylvicola, Poa trivialis, Potentilla reptans, Prunella vulgaris, Ranunculus acris, Ranunculus repens, Ranunculus sardous, Ranunculus velutinus, Rorippa lippizensis, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Salvia verticillata, Scutellaria hastifolia, Taraxacum officinale, Tragopogon orientalis, Tragopogon pratensis, Trifolium balansae, Trifolium dubium, Trifolium fragiferum, Trifolium hybridům, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium resupinatum Osnovna literatura: CincT956, CincT959, DanoJ965, GajiM991, HundB980, JovaB969j, JovaR957, JovaR965, JovaR965a, JovaR981a, JovaR983a, JovaR986a, JovaV977, JovaV979, KojiM004, KojiM998, MiceK968, MišiV978, RandN978, VeljV967a, VeljV967b, ZupaM986. E3.31 Grčko-Mezijske rečné plavine i vlažne livade sa detelinama Opšte karakteristike: Vlažne, dolinske visoke livade u kojima dominiraju trave , , i i deteline i . Pored njih sa velikim značajem se javljaju i vrste , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Geološka podloga: alivijalni nanosi ili silikát, mehanički sedimenti iz tercijara, šljunkoviti nanosi. Nadmorská visina 170-700. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolina Jasenice, dolina Veliké Morave, Gruža (Balosava, Vitkovac), Drača i Jovanovac kod Kragujevca, Kukavica, okolina Surdulice, Leskovačko polje kod Vlasotinca i Donji Barbeš, Stajkovac, obronci Radana, Stará planina (Dojkinačko vrelo i Mrtvački most); Kosovo: Uroševac, Podujevo. Ekvivalentne zajednice: • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 agropyretosum repentis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 agrostidetosum albae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 poetosum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 239 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y loiaciKpiiKauiijii cmanuiuma... " • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 poetosum silvicolae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 poetosum trivialis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 rhynanthetosum rumelicae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Bromo commutatum-Alopecuretum pratensis B. Jovanovič 1969 • Poo- Alopecuretum pratensis R. Jov. 1957 agrostidetosum albae R. Jov. 1957 • Poo- Alopecuretum pratensis R. Jov. 1957 agrostidetosum albae R. Jov. 1957 • Poo- Alopecuretum pratensis R. Jov. 1957 clematetosum integrifoliae R. Jov. 1983 • Poo- Alopecuretum pratensis R. Jov. 1957 helleocharo-puccinelietosum R. Jov. 1983 • Poo silvicolae-Alopecuretum pratensis B. Jovanovič 1972 • Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 • Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 agropyretosum repentis R. Jovanovič 1957 • Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 caricetosum praecox R. Jovanovič 1965 • Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 poetosum pratensis R. Jovanovič 1957 • Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 trifolietosum resupinati R. Jovanovič 1965 • Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 typicum • Festuco pratense-Hordeetum secalini R. Jov. 1955 • Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovič 1957 • Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovič 1957 alopecuretosum utriculati R. Jovanovič 1965 • Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovič 1957 brometosum racemosi R. Jovanovič 1957 • Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovič 1957 caricetosum distantis R. Jovanovič 1965 • Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovič 1957 festucetosum pratensis R. Jovanovič 1957 • Festuco-Hordeetum secalini R. Jov. 1957 typicum R. Jov. 1957 • Hordeo-Caricetum distantis K. Micevski 1957 • Hordeo-Caricetum distantis K. Micevski 1957 caricetosum divisae Hundozi 1982 • Hordeo-Caricetum distantis K. Micevski 1957 trifolietosum filiformis Hundozi 1982 • Cynosuro-Caricetum hirtae K. Micevski 1957 • Poo-Trifolietum fragiferi K. Micevski 1968 • Poo-Trifolietum fragiferi K. Micevski 1968 moenchietosum manticae Hundozi 1980 • Poo-Trifolietum fragiferi Micevski 1959 • Trifolietum resupinati Veljovič 1967 • Trifolietum resupinati-balansae K. Micevski 1959 • Agrostidetum albae prov. R. Jovanovič 1956 • Agrostidetum albae R. Jovanovič 1965 • Trifolio resupinati-Agrostetum albae R. Jov. 1965 ex V. Randj. 2004 • Trifolio-Agrostidetum albae Veljovič 1967 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Agrostis spica-venti, Alopecuruspratensis, Alopecurus utriculatus, Anthoxanthum odoratum, Bromus racemosus, Carex distans, Carex divisa, Carex hirta, Carex nemorosa, Carex nutans, Carex otrubae, Carex vulpina, Cerastium anomalum, Cichorium intybus, Cynosurus cristatus, Eleocharis palustris, Festuca pratensis, Galium constrictum, Galium palustre, Hordeum secalinum, Inula salicina, Juncus articulatus, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Lychnis flos-cuculi, Lysimachia nummularia, Medicago arabica, Mentha aquatica, Oenanthe fistulosa, Oenanthe silaifolia, Plantago lanceolata, Poa palustris, Poa pratensis, Poa sylvicola, Poa trivialis, Potentilla reptans, Prunella vulgaris, Ranunculus acris, Ranunculus repens, Ranunculus sardous, Ranunculus velutinus, Rorippa lippizensis, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Salvia verticillata, Scutellaria hastifolia, Taraxacum officinale, Tragopogon orientalis, Tragopogon pratensis, Trifolium balansae, Trifolium dubium, Trifolium fragiferum, Trifolium hybridum, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium resupinatum Osnovna literatúra: DanoJ965, GajiM991, HundB980, JovaR957, JovaR965, JovaR965a, JovaR983a, JovaV977, JovaV979, KojiM004, MiceK968, MišiV978, RandN978, VeljV967a, VeljV967b, ZupaM986 E3.31A Grčko-Mezijske rečné plavine i vlažne livade sa STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima 240 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte karakteristike: Visokokvalitetna dolinska visoka livada fiziognomski okarakterisana vrstama , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice su razvijene u užim ili širim rečnim dolinama, na aluvijalnim zemljištima izražene vlažnosti. Stanište nizijskih predela, na visinama izmedju 70 i 110 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolina Jasenice i dolina Veliké Morave; Vojvodina: Obedska Bara Ekvivalentne zajednice: Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 agropyretosum repentis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 agrostidetosum albae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 poetosum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 poetosum silvicolae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 poetosum trivialis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 rhynanťhetosum rumelicae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Bromo commutatum-Alopecuretum pratensis B. Jovanovič 1969 Poo- Alopecuretum pratensis R. Jov. 1957 agrostidetosum albae R. Jov. 1957 Poo- Alopecuretum pratensis R. Jov. 1957 agrostidetosum albae R. Jov. 1957 Poo- Alopecuretum pratensis R. Jov. 1957 clematetosum integrifoliae R. Jov. 1983 Poo-Alopecuretum pratensis R. Jov. 1957 helleocharo-puccinelietosum R. Jov. 1983 Poo silvicolae-Alopecuretum pratensis B. Jovanovič 1972 Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 agropyretosum repentis R. Jovanovič 1957 Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 caricetosum praecox R. Jovanovič 1965 Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 poetosum pratensis R. Jovanovič 1957 Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 trifolietosum resupinati R. Jovanovič 1965 Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovič 1957 typicum Karakteristične vrste: Alopecuruspratensis, Bremms racemosus, Cerastium anomalum, Galium constrictum, Lotus corniculatus, Medicago arabica, Oenanthe silaifolia, Poa pratensis subsp. pratensis, Poa trivialis, Ranunculus repens, Ranunculus sardous, Rumex crispus, Taraxacum officinale, Tragopogon pratensis, Trifolium fragiferum, Trifolium resupinatum Osnovna literatura: GajiM991, JovaR957, JovaR965, JovaR965a, JovaR983a, KojiM004, ZupaM986 E3.31B Grčko-Mezijske rečné plavine i vlažne livade sa Opšte karakteristike: Vlažne dolinske livade fiziognomski okarakterisane vrstama i , koje sa značajnijim učeščem prate , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Vlažno zemljište, ponekadblago zaslanjeno (slanište). Površinske vode sejavljaju od novembra do maja. Reakcija zemljišta slabo kisela do neutrálna, a po teksturi pripadá jako koloidnim ilovačama křupne mrvičaste strukture. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolina Veliké Morave (dolinske livade Jasenice), Leskovačko polje kod Vlasotinca u dolini Južne Morave, Uroševac (Kosovo) Ekvivalentne zajednice: Festuco pratense-Hordeetum secalini R. Jov. 1955 Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovič 1957 Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovič 1957 alopecuretosum utriculati R. Jovanovič 1965 Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovič 1957 brometosum racemosi R. Jovanovič 1957 Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovič 1957 caricetosum distantis R. Jovanovič 1965 Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovič 1957 festucetosum pratensis R. Jovanovič 1957 Festuco-Hordeetum secalini R. Jov. 1957 typicum R. Jov. 1957 241 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacufuKauiiju cmauuuuna.. • Hordeo-Caricetum distantis K. Micevski 1957 • Hordeo-Caricetum distantis K. Micevski 1957 caricetosum divisae Hundozi 1982 • Hordeo-Caricetum distantis K. Micevski 1957 trifolietosum filiformis Hundozi 1982 Karakteristične vrste: Alopecuruspratensis, Alopecurus utriculatus, Bromus racemosus, Carex distans, Carex divisa, Carex nemorosa, Carex nutans, Carex otrubae, Eleocharis palustris, Festuca pratensis, Galium constrictum, Hordeum secalinum, Poa pratensis, Poa sylvicola, Potentilla reptans, Ranunculus sardous, Rumex crispus, Taraxacum officinale, Tragopogon orientalis, Trifolium fragiferum, Trifolium resupinatum Osnovna literatura: JovaR965, JovaR965a, JovaV979, MiceK968, RandN978 E3.31C Grčko-Mezijske rečné plavine i vlažne livade sa dominacijom detelina Opšte karakteristike: Vlažne dolinske livade fiziognomski okarakterisane različitim vrstama detelina ( , , , , ), koje sa značajnijim učeščem prate i druge vrste poput , , , . , , , . Ekologija: Vlažno zemljište na razližitim tipovima silikatne podloge, na visinama izmedju 250 i 350 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Gruža (Balosava, Vitkovac),Kukavica, okolina Surdulice, Vlasotince i Donji Barbeš, Stajkovac; Kosovo: Uroševac, obronci Radana Ekvivalentne zajednice: • Cynosuro-Caricetum hirtae K. Micevski 1957 • Poo-Trifolietum fragiferi K. Mcevski 1968 • Poo-Trifolietum fragiferi K. Micevski 1968 moenchietosum manticae Hundozi 1980 • Poo-Trifolietum fragiferi Micevski 1959 • Trifolietum resupinati Veljovič 1967 • Trifolietum resupinati-balansae K. Micevski 1959 Karakteristične vrste: Alopecurus pratensis, Alopecurus utriculatus, Anthoxanthum odoratum, Bromus racemosus, Galium constrictum, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Lychnis flos-cuculi, Plantago lanceolata, Poa sylvicola, Potentilla reptans, Prunella vulgaris, Ranunculus sardous, Ranunculus velutinus, Rumex crispus, Scutellaria hastifolia, Taraxacum officinale, Trifolium balansae, Trifolium dubium, Trifolium fragiferum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium resupinatum Osnovna literatura: HundB980, JovaV977, JovaV979, MiceK968, RandN978, VeljV967a E3.31D Grčko-Mezijske rečne plavine i vlažne livade sa dominacijom Agrostis alba Opšte karakteristike: Visokokvalitetna dolinska visoka livada fiziognomski okarakterisana vrstama , , , , , , i dr. Ekologija: Aluvijalno zemljište izražene vlažnosti. Stanište nizijskih predela, na visinama izmedju 170 i 220 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolina Jasenice i Veliké Morave, okolinaKragujevca (Drača i Jovanovac) Ekvivalentne zajednice: • Agrostidetum albae prov. R. Jovanovič 1956 • Agrostidetum albae R. Jovanovič 1965 • Trifolio resupinati-Agrostetum albae R. Jov. 1965 ex V. Randj. 2004 • Trifolio-Agrostidetum albae Veljovič 1967 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Alopecurus pratensis, Bromus racemosus, Carex hirta, Carex vulpina, Cichorium intybus, Cynosurus cristatus, Eleocharis palustris, Festuca pratensis, Galium constrictum, Galium palustre, lnula salicina, Juncus articulatus, Lotus corniculatus, Lysimachia nummularia, Mentha aquatica, Oenanthe fistulosa, Oenanthe silaifolia, Poa pratensis, Poa trivialis, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Rorippa lippizensis, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Scutellaria hastifolia, Trifolium fragiferum, Trifolium hybridům, Trifolium patens, Trifolium resupinatum Osnovna literatura: JovaR957, JovaR965, JovaR965a, VeljV967b E3.31E Grčko-Mezijske rečne plavine i vlažne livade sa dominacijom Poa trivialis STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 242 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y wiacucfmKauiiju cmamiuuna... " Opšte karakteristike: Visokokvalitetna dolinska visoka livada fiziognomski okarakterisana vrstama , , , i dr. Ekologija: Aluvijalno zemljište izražene vlažnosti, na visinama izmedju 480 i 620 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (Dojkinačko vrelo i Mrtvački most) Ekvivalentne zajednice: Poeto-Plantaginetum lanceolatae Danon et Blaženčič 1965 Poeto-Plantaginetum lanceolatae prov. bez fitocenološke tab. Karakteristične vršte: Agrostis spica-venti, Bromus racemosus, Lotus corniculatus, Plantago lanceolata, Poa palustris, Poa trivialis, Ranunculus acris, Salvia verticillata, Trifolium patens Osnovna literatura: DanoJ965, MišiV978 E3.34 Ilirsko-Mezijske rečne plavine i vlažne livade sa detelinama Opšte karakteristike: Vlažné dolinske livade kojima fiziognomiju odreduju travé , i i deteline , , i . Osim njih u zajednicama su brojne i , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Mezotermofilna staništa razvijena na aluvijalnim nanosima. Zemljište jako vlažno, slabo kiselo do neutrálně reakcije, dobro snabdeveno hranljivim materijama i humusom, težeg mehaničkog sastava. Nadmořská visina: 80-3 50 m. Opšte rasprostranjenje: Severni deo Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolina Zapadne Moravě (Brdani, Gola Glava, Bradič, Draginac, Jarebice, Veliko Selo, Subotica), Srbija: Veliki Jastrebac (dolina Rasine, Nauparska i Lomnická reka), okolina Kragujevca (Petrovac i Jovanovac), podnožje Suve planině, Svrljiške planině (Beloinjske livade), Stará planina (Nanin kladenac, Dojkinci, Šutrin, Krstac, Jelovica i Šermetica). Ekvivalentně zajednice: Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 caricetosum praecox Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 caricetosum vulpinae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 trifolietosum hybridi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 trifolietosum pallidi Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Trifolio-Alopecuretum pratensis Cincovič 1959 caricetosum vulpinae Cincovič 1959 Trifolio-Alopecuretum pratensis Cincovič 1959 typicum Cincovič 1959 Trifolio-Alopecuretum pratensis T. Cincovič 1959 Trifolio-Alopecuretum pratensis T. Cincovič 1959 caricetosum T. Cinc. 1956 Trifolio-Alopecuretum pratensis T. Cincovič 1959 rhinanthetosum rumelici T. Cincovič 1959 Trifolio-Alopecuretum pratensis T. Cincovič 1959 trifolietosum hybridi T. Cincovič 1959 Agropyro-Festucetum pratensis Veljovič 1967 Bromo commutati-Festucetum pratensis B. Jovanovič 1972 Festucetum pratensis Gajič 1989 Festuco-Brometum racemosi Danon et Blaženčič 1978 Lathyro-Galietum věrni Veljovič 1967 Poo silvicolae-Festucetum pratensis B. Jovanovič 1970 Trifolieto-Brometum racemosi Danon et Blaženčič 1965 Rumiceto-Agrostidetum caninae T. Cincovič 1959 Karakteristične vršte: Achillea millefolium, Agropyron repens, Agrostis alba, Agrostis canina, Ajuga genevensis, Allium angulosum, Alopecuruspratensis, Anthoxanthum odoratum, Apera spica-venti, Bellis perennis, Bromus commutatus, Bromus racemosus, Cichorium intybus, Clematis integrifolia, Convolvulus arvensis, Euphorbia virgata, Festuca pratensis, Filipendula hexapetala, Galium verum, Geranium pratense, Lathyrus pratensis, Lathyrus tuberosus, Leontopodium vulgare, Leucanthemum 243 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamype y wiacufiiKauiiju cmauuuima.. vulgare, Lotus corniculatus, Lychnis flos-cuculi, Medicago lupulina, Medicago maculata, Moenchia mantica, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Poa trivialis, Potentilla argentea, Potentilla reptans, Prunella vulgaris, Ranunculus polyanthemos, Ranunculus repens, Ranunculus sardous, Rhinanthus angustifolius, Rorippa sylvestris, Rumex acetosella, Rumex crispus, Salvia pratensis, Sanguisorba officinalis, Taraxacum officinale, Tragopogon pratensis, Trifolium dubium, Trifolium filiforme, Trifolium pallidum, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens Osnovna literatura: CincT956, CincT959, DanoJ965, JovaB969j, JovaR981a, JovaR986a, KojiM004, KojiM998, MišiV978, VeljV967b, ZupaM986 E3.341 Ilirsko-Mezijske rečné plavine i vlažne livade sa Opšte karakteristike: Vlazne dolinske livade kojima fiziognomiju odreduju vrste , , , , , i dr. Ekologija: Mezotermofilna staništa razvijena na aluvijalnim nanosima. Zemljište jako vlažno, slabo kiselo do neutrálne reakcije, dobro snabdeveno hranljivim materijama i humusom, težeg mehaničkog sastava. Nadmorská visina: 80-350 m. Opšte rasprostranjenje: severni deo Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolina Zapadne Morave, Posavina. Ekvivalentne zajednice: • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Trifolio-Alopecuretum pratensis Cincovič 1959 typicum Cincovič 1959 • Trifolio-Alopecuretum pratensis T. Cincovič 1959 • Trifolio-Alopecuretum pratensis T. Cincovič 1959 caricetosum T. Cinc. 1956 • Trifolio-Alopecuretum pratensis T. Cincovič 1959 rhinanthetosum rumelici T. Cincovič 1959 • Trifolio-Alopecuretum pratensis T. Cincovič 1959 trifolietosum hybridi T. Cincovič 1959 • Trifolio-Alopecuretum pratensis Cincovič 1959 caricetosum vulpinae Cincovič 1959 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Alopecuruspratensis, Cichorium intybus, Clematis integrifolia, Convolvulus arvensis, Lotus corniculatus, Lychnis flos-cuculi, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Poa trivialis, Potentilla reptans, Ranunculus polyanthemos, Rumex crispus, Taraxacum officinale, Trifolium pallidum, Trifolium patens, Trifolium repens Osnovna literatura: CincT956, CincT959, KojiM004, KojiM998, ZupaM986 E3.342 Ilirsko-Mezijske rečné plavine i vlažne livade sa Opšte karakteristike: Vlažne dolinske livade kojima fiziognomiju odreduju vrste , , , , , i dr. Ekologija: Mezotermofilna staništa razvijena na aluvijalnim nanosima ili crvenim peščarima. Zemljište jako vlažno, slabo kiselo do neutrálne reakcije, dobro snabdeveno hranljivim materijama i humusom, težeg mehaničkog sastava, tipa beta-gleja, sa podzemnom vodom dubine do 80 (100) cm, iako teškog glinovitog sastava zemljište znatnih potencyalnih sposobnosti. Nadmorská visina: 80-680 m. Opšte rasprostranjenje: severni deo Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Veliki Jastrebac (dolina Rasine, Nauparska i Lomnická reka), okolina Kragujevca (Petrovac i Jovanovac), podnožje Suve planine, Svrljiške planine (Beloinjske livade), Stará planina (Nanin kladenac, Dojkinci, Šutrin, Krstac, Jelovica i Šermetica). Ekvivalentne zajednice: • Bromo commutati-Festucetum pratensis B. Jovanovič 1972 • Festuco-Brometum racemosi Danon et Blaženčič 1978 • Poo silvicolae-Festucetum pratensis B. Jovanovič 1970 • Festucetum pratensis Gajič 1989 • Agropyro-Festucetum pratensis Veljovič 1967 • Lathyro-Galietum věrni Veljovič 1967 caricetosum praecox caricetosum vulpinae trifolietosum hybridi trifolietosum pallidi STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 244 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufjUKaijuju cmauuuuna... " • Trifolieto-Brometum racemosi Danon et Blaženčič 1965 Karakteristične vršte: Achillea millefolium, Agropyron repens, Agrostis alba, Allium angulosum, Alopecurus pratensis, Anthoxanthum odoratum, Apera spica-venti, Bellis perennis, Bromus commutatus, Bromus racemosus, Cichorium intybus, Convolvulus arvensis, Euphorbia virgata, Festuca pratensis, Filipendula hexapetala, Galium verum, Geranium pratense, Lathyrus pratensis, Lathyrus tuberosus, Leontopodium vulgare, Leucanthemum vulgare, Lotus corniculatus, Lychnis flos-cuculi, Medicago lupulina, Medicago maculata, Moenchia mantica, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Potentilla reptans, Prunella vulgaris, Ranunculus repens, Rhinanthus angustifolius, Rumex crispus, Salvia pratensis, Sanguisorba officinalis, Taraxacum officinale, Tragopogon pratensis, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens Osnovna literatura: DanoJ965, JovaB969j, JovaR981a, JovaR986a, MišiV978, VeljV967b E3.343 Ilirsko-Mezijske rečne plavine i vlažne livade sa Opšte karakteristike: Vlažne dolinske livade kojima fiziognomiju odreduju vršte . , , , , i dr. Ekologija: Mezotermofilna staništa razvijena na aluvijalnim nanosima. Zemljište jako vlažno, dobro snabdeveno hranljivim materijama i humusom, težeg mehaničkog sastava. Nadmorská visina: 100-150 m. Opšte rasprostranjenje: severni deo Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolina Zapadne Morave (Brdani, Gola Glava, Bradič, Draginac, Jarebice, Veliko Selo, Subotica). Ekvivalentne zajednice: • Rumiceto-Agrostidetum caninae T. Cincovič 1959 Karakteristične vršte: Agrostis canina, Ajuga genevensis, Cichorium intybus, Plantago lanceolata, Potentilla argentea, Ranunculus sardous, Rorippa sylvestris, Rumex acetosella, Trifolium dubium, Trifolium filiforme, Trifolium pallidum, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens Osnovna literatura: CincT959 E3.4 Mokré i vlažne eutrofne i mezotrofne trávne formacije Opšte karakteristike: Močvarne livade čija je pokrovnost sastojina najčešče maksimalna (100%) ili se kreče u dijapazonu od 60 do 100 %. U odnosu na stepen vlažnosti i tip podloge na ovim staništima se razvijaju nizijske ili brdské tresave sa dominacijom ili , higromezofilne livadske zajednice kojima fiziognomiju odreduju vrste , , , , i ili mezofilne do umereno vlažne livade na aluvijalnim nanosima u kojima dominiraju ili . Zajednice se javljaju obično fragmentarno, u vidu malih ili večih površina u depresijama u kojima s proleča voda stagnira. Pored glavnih edifikatora veoma subrojne još i: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,, , , , , , , , , , ), , , , , , , , , , , , , i, , , , , , ., , , , , „ , , , , i dr. Ekologija: Higrofilna staništa izložena dugotrajnim poplavama u prolečnom periodu, a ponekad i u jeseň. Leti uglavnom presušuju, medjutim nivo podzemnih voda i tada ostaje visok. Geološka podloga je heterogena (silikát, crveni permski peščari, graniti, gline, peškovi, aluvijum), a na njoj se obično razvijaju teška glinovita zemljišta, na čijoj površini je cesto sloj tresetnog zemljišta debljine od 0,3 do 0,5 m. Treset predstavlja mešavinu nerazloženihbiljnih ostataka sa česticama gline, peska i sitnijeg 245 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacufjUKaijuju cmaumuma... " materijala geološke podloge. Stanište močvarnog tipa; vodni režim uslovljen nivoom podzemne vode. odnosno vodom koja dotiče sa viših položaja i mestimično izbija na površinu. Mehanički sastav akumuliranog treseta u kome glinene čestice imaju značajan udeo, i vodni režim, sličan onom u mineralno-barskom zemljištu, odreduju prelazni karakter ovih staništa u odnosu na ravne sfagnumske tresave sa dobro razvijenim slojem akumuliranog treseta koji se napája vodom sa površine iz okoline izvora i vodotoka. Klima je kontinentálna (panónska) ili umereno-kontinentalna. Nadmorské visne su izmedju 70-1600 m. Opšte rasprostranjenje: Gotovo čitava Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Zlatibor (Stubilič česma, Obudovica, Čirovo brdo, Čiroviča koliba, Crni Vrh), Kamenički vis - Kalafat, Seličevica, Vardenik, Vlasinska visoravan, Ostrozub, Čemernik, Stará planina (Stubal, Bukovica i Nanin kladenac), Kopaonik, Kosmaj (dolina rečice V. Lug kod Durinaca), Tutinska kotlina (Prosopski potok, Malo vrelo, Madari, Dulebe, Crniš, Gnila, Štavica i Pope), Vlasinska visoravan, južni Kučaj, Posavina (Predvorica, Makiš, Železnik, Zabrež), Veliko Blato na levoj obali Dunava kod Beograda, izmedu sela Ovče i Borce, Tutinsko područje (Lukavica, Svračiče, Dobrinja, Štavica, Pope, Velje polje), Zapadna Morava, okolina Kragujevca; Vojvodina: Bački Monoštor (Štrbac i Šušnjar) - Bezdan, Rakovac-Ledinci, Petrovaradin-Sremski Karlovci i Vračev Gaj- Dubovac, okolina Doroslova u zapadnoj Bačkoj i Čelarevo (Bačka Palanka), Koviljski rit, Obedskabara, napotezu Ogar-Donji Továrník- Karlovčič-Ašanja, Čelarevo (Bačka Palanka) i Bački Petrovac, Mokrin-Sajan-Jazovo (Specijalni rezervát prírode "Pašnjaci veliké droplje"), Margita i okolina (Vizurina, Selište, Veliki pašnjak-Selište), Subotička peščara -tresave oko rečice Kereš u okruženju Jasenovačke šume I na čistinama šume Bukvač, Selevenjske pustare, najniži-južni deo Deliblatske peščare (Dragičev hat) - danas samo fragmenti, Sremski lesni plato, Fruškogorski lesni plato ( Ševinjak južno od Krušedola, dolina Kukavica kod Iriga, izmedu Vrdnika i Pavlovaca, Pavlovci i padine oko potoka Sanča), Novi Ledinci, Rakovac, Petrovaradin-Sremski Karlovci ,Dubovac, Dubovac-Palanka i Dubovac-Kovin. Ekvivalentne zajednice: • Brachytecio-Menthetum longifoliae V. Randjelovič 2001 • Equiseto-Scirpetum silvaticae Šegulja deshampsietosum caespitosae V. Randjelovič et B. Zlatkovič 1994 • Equiseto-Scirpetum silvaticae Šegulja caricetosum vulpinae V. Randjelovič et B. Zlatkovič 1994 • Equiseto-Scirpetum silvatici prov. R. Jovanovič 1969 • Polygono-Scirpetum silvaticii Schwick. 1944 calthetosum cornutae V. Randjelovič 2004 • Polygono-Scirpetum silvaticii Schwick. 1944 geetosum rivale V. Randjelovič et B. Zlatkovič 1994 • Polygono-Scirpetum silvaticii Schwick. 1944 rumicetosum balcanicae V. Randjelovič et B. Zlatkovič 1994 • Scirpetum silvaticii Schwick. 1944 • Cirsio palustre-Eriophoretum latifolii R. Jovanovič 1969 • Equiseto-Eriophoretum latifolii Petkovič 1981 • Equiseto-Eriophoretum latifolii Petkovič 1981 menyanthetosum Petkovič 1981 • Equiseto-Eriophoretum latifolii Petkovič 1981 typicum Petkovič 1981 • Sparganio-Eriophoretum latifolii R. Jovanovič 1973 • Equisetetum palustrae Danon et Blaženčič 1965 • Junco-Deschampsietum caespitosae Petkovič 1981 • Junco-Deschampsietum caespitosae Petkovič 1981 juncetosum Petkovič 1981 • Junco-Deschampsietum Petkovič 1981 typicum Petkovič 1981 • Agrostideto-Juncetum effusii Cincovič 1959 • Agrostio-Juncetum effusi T. Cincovič 1959 • Polygonům bistorta-Poa trivialis Z. Pavlovic 1951 • Molinietum caeruleae W. Koch 1926 • Molinietum caeruleae W. Koch 1926 achilleetosum asplenifoliae Parabučski, Butorac 1988 • Molinietum caeruleae W. Koch 1926 euphorbietosum villosae Butorac, Hulo 1993 • Molinietum caeruleae W. Koch 1926 molinietosum Sherrer 1925 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 246 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemaiamype y KJiacucJMKauuju cmauuuuna... " Molinietum coeruleae W. Koch. 1926 achilleetosum asplenifoliae Parab. et Butorac 1988 Molinietum coeruleae W. Koch. 1926 sensu lato molinietosum coeruleae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Junco- Menthetum longifoliae Lohm. 1953 agrostetosum albae Butorac (1989)1992 Junco-Menthetum longifoliae Lohm. 1953 Junco-Menthetum longifoliae Lohm. 1953 pulicarietosum dysenthericae Lohm. 1959 Caricetum tricostatae-vulpinae H-ič 1930 Caricetum tricostato-vulpinae Horvatič 1930 equisetosum Babic 1955 ??? Caricetum tricostato-vulpinae Horvatič 1930 typicum Babic 1955 ??? Carex gracilis-Poa palustris Ilijanič 1968 clematetosum Čapakovič 1979 Carex gracilis-Poa palustris Ilijanič 1968 valerietosum Čapakovič 1979 Grupacije vlažnih livada - možda=??? Caricetum tricostato -vulpinae Horvatič 1930 Deschampsietum caespitosae H-ič 1930 Deschampsietum caespitosae Horvatič 1930 caricetosum distantis Horvatič 1930 Deschampsietum caespitosae Horvatič 1930 juncetosum effusi Horvatič 1930 Deschampsietum caespitosae Horvatič 1930 typicum Babic 1955 Festucetum pratensis hungaricum Soó (1938) 1955 Rhinantho-Festucetum pratensis Gajič 1986 Caltho laetae -Alopecuretum pratensis Butorac, Hulo 1993 ranunculetosum aceri Butorac, Hulo 1993 Caltho laetae -Alopecuretum pratensis Butorac, Hulo 1993 veratretosum albae Butorac, Hulo 1993 Caltho laetae -Alopecuretum pratensis Butorac, Hulo 1993. Grupacije sa Viola persicifolia Parbučski, Vučkovič, M., Pekanovič, 1991 Oenanthe banatica-Alopecuretum prtensis Parabučsli et Stojanovič 1985 Oenanthe banatica-Alopecuretum prtensis Parabučski et Stojanovič 1985 bolboschoenetosum Parabučski et Stojanovič 1985 Oenanthe banatica-Alopecuretum prtensis Parabučski et Stojanovič 1985 filipenduletosum Parabučski et Stojanovič 1985 Ornithogalo pyramidale-Trifolietum pa Vučkovič 1988 1991 Ranunculo ste^ Vučkovič 1988 Ranunculo ste^ Vučkovič 1988 Ranunculo ste^ M. Vučkovič 1988 Vučk. 1991 Trifolio angulati -Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 (1986) Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 agropyretosum repentis Butorac, Crnčevič, 1990 Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 agrostetosum albae Parabučski 1985 Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 festucetosum pseudovinae Parabučski 1985 Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 hordeetosum gussonneani Butorac, Crnčevič, 1990 M. Vučkovič 1988 M. Vučkovič 1988 M. Vučkovič 1988 M. Vučkovič 1988 M. Vučkovič 1988 M. Vučkovič 1988 M. Vučkovič 1988 M. Vučkovič 1988 247 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuuna.. • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 oenanthetosumbanaticae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 ranunuletosum steveni Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 rumicetosum acetosae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 stachyetosum officinale Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuro-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 • Cynosuro-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 alopecuretosum pratensis Parabučski, Vučkovič, M., 1991 • Cynosuro-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 brometosum molli Parabučski, Vučkovič, M., 1991 • Agropyro-Poetum angustifoliae Babic 1971 • Agropyro-Poetum angustifoliae Babic 1971 poaetosum palustris Babic 1971 • Agropyro-Poetum angustifoliae Babic 1971 trifolietosum repentis Babic 1971 Karakteristične vršte: Achillea asplenifolia, Achillea millefolium, Aegopodium podagraria, Agropyron repens, Agrostis alba, Agrostis canina, Ajuga genevensis, Alchemilla vulgaris, Alisma plantago-aquatica, Allium angulosum, Allium vineale, Alopecurus pratensis, Angelica sylvestris, Anthoxanthum odoratum, Brachythecium rivulare, Briza media, Bromus mollis, Caltha cornuta subsp. latifolia, Caltha laeta, Caltha palustris, Calystegia sepium, Carex distans, Carex divisa, Carex echinata, Carex gracilis, Carex hirta, Carex nigra, Carex pallescens, Carex praecox, Carex riparia, Carex vulpina, Centaurea jacea subsp. banatica, Centaurea jacea subsp. pannonica, Cerastium caespitosum, Cirsium arvense, Cirsium canum, Cirsium lanceolatum, Clematis integrifolia, Crepis paludosa, Cynodon dactylon, Cynosurus cristatus, Dactylis glomerata, Dactylorhiza cordigera, Daucus carota, Deschampsia cespitosa, Dianthus superbus, Eleocharis palustris, Epilobium hirsutum, Epilobium palustre, Equisetum arvense, Equisetum fluviatile, Equisetum palustre, Erigeron canadensis, Eriophorum latifolium, Euphorbia lucida, Euphorbia palustris, Euphorbia villosa, Festuca elatior, Festuca pratensis, Festuca rubra, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Filipendula hexapetala, Filipendula ulmaria, Galium constrictum, Galium palustre, Galium verum, Geum rivale, Glechoma hederacea, Gratiola officinalis, Gypsophila muralis, Efolcus lanatus, Hypericum acutum, Inula britannica, Iris pseudacorus, Iris sibirica, Iris spuria, Juncus articulatus, Juncus conglomeratus, Juncus effusus, Juncus glaucus, Juncus inflexus, Lathyrus pratensis, Lathyrus tuberosus, Leontodon autumnalis, Leucojum aestivum, Lotus corniculatus, Lotus siliquosus, Lotus tenuis, Luzula congesta, Lychnis flos-cuculi, Lycopus europaeus, Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Lythrum virgatum, Mentha aquatica, Mentha longifolia, Mentha pulegium, Menyanthes trifoliata, Moenchia mantica, Molinia caerulea, Musei sp. div., Myosotis scorpioides, Nardus stricta, Oenanthe banatica, Oenanthe fistulosa, Oenanthe silaifolia, Ononis spinosa, Parnassia palustris, Peucedanum carvifolia, Phalaris arundinacea, Phleum pratense, Phragmites communis, Plantago lanceolata, Plantago major, Plantago media, Poa angustifolia, Poa palustris, Poa pratensis, Poa trivialis, Podospermum canum, Polygonum bistorta, Potentilla anserina, Potentilla argentea, Potentilla erecta, Potentilla reptans, Prunella vulgaris, Pulicaria dysenterica, Ranunculus acer, Ranunculus acris, Ranunculus polyanthemos, Ranunculus repens, Ranunculus sardous, Ranunculus sardous, Ranunculus stevenii, Rhinanthus borbasii, Rhinanthus minor, Rhinanthus rumelicus, Rorippa austriaca, Rorippa sylvestris, Rumex acetosa, Rumex balcanicus, Rumex crispus, Salix repens subsp. rosmarinifolia, Sanguisorba officinalis, Scabiosa ochroleuca, Scirpus sylvaticus, Scutellaria hastifolia, Serratula tinctoria, Sium latifolium, Sparganium ramosum subsp. polyedrům, Stachys officinalis, Stachys palustris, Stellaria graminea, Succisella inflexa, Symphytum officinale, Teucrium scordium, Thalictrum flavum, Trifolium angulatum, Trifolium campestre, Trifolium filiforme, Trifolium fragiferum, Trifolium hybridům, Trifolium pallidum, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium striatum, Typha latifolia, Valeriana officinalis, Veratrum album subsp. album, Veratrum album subsp. lobelianum, Verbena officinalis, Veronica beccabunga, Vicia angustifolia, Vicia cracca, Vicia tetrasperma Osnovna literatura: BabiN955, BabiN971a, ButoB002, ButoB003, ButoB989, ButoB990, ButoB992, ButoB992a, ButoB993, ButoB993a, ButoB993c, ButoB997, ButoB999, ČapaJ979, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 248 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmaniiuíma... " CincT956, CincT959, DanoJ962, DanoJ965, GajiM986, GajiM991, HorvS930, JankM953, JovaR957, JovaR971, JovaR979, JovaR983a, KojiM004, KojiM998, LakuD996, MišiV978, ParaS979, ParaS985, ParaS985a, ParaS986, ParaS986a, ParaS988a, ParaS988b, ParaS990b, ParaS991, ParaS991a, PavlZ951, PetkB981, PetkB981, PetkB983, PurgD993, RandV002, RandV994, RandV994, StjeL953, StjeL979, VeljV967b, VučkM988, ZupaM986. E3.41 Atlantské i sub-aüantske vlažne livade Opšte karakteristike: Brdské i planinske eutrofne higrofilne biljne zajednice pored potoka i rečica, ali i na izvorištima u depresijama gde se voda razliva po površini, u kojima dominiraju vrste , , a sa značajnijim učeščem se javljaju još i , , , , , , , , , , , , , Oenanťhe fistulosa>, i , kao i različite vrste higrofilnih mahovina. Ekologija: Higrofilna staništa na različitim geološkim podlogama (silikát, crveni permski peščari, graniti, gline, peškovi, aluvijum), na teškom glinovitom zemljištu, na čijoj površini je cesto sloj tresetnog zemljišta debljine od 0,3 do 0,5 m. Treset predstavlja mešavinu nerazloženih biljnih ostataka sa česticama gline, peska i sitnijeg materijala geološke podloge. Stanište močvarnog tipa; vodni režim uslovljen nivoom podzemne vode, odnosno vodom koja dotiče sa viših položaja i mestimično izbija na površinu. Mehanički sastav akumuliranog treseta u kome glinene čestice imaju značajan udeo, i vodni režim, sličan onom u mineralno-barskom zemljištu, odreduju prelazni karakter ovih staništa u odnosu na ravne sfagnumske tresave sa dobro razvijenim slojem akumuliranog treseta koji se napája vodom sa površine iz okoline izvora i vodotoka. Nadmorská visina: 350-1600 m. Opšte rasprostranjenje: Srednja i južná Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kamenički vis - Kalafat, Seličevica, Vardenik, Vlasinska visoravan, Ostrozub, Čemernik, Stará planina (Srubal, Bukovica i Nanin kladenac), Kopaonik, Kosmaj (dolina rečice V. Lug kod Durinaca), Tutinska kotlina (Prosopski potok, Malo vrelo, Madari, Dulebe, Crniš, Gnila, Štavica i Pope). Ekvivalentne zajednice: • Brachytecio-Menťhetum longifoliae V. Randjelovič 2001 • Equiseto-Scirpetum silvaticae Šegulja deshampsietosum caespitosae V. Randjelovič et B. Zlatkovič 1994 • Equiseto-Scirpetum silvaticae Šegulja caricetosum vulpinae V. Randjelovič et B. Zlatkovič 1994 • Equiseto-Scirpetum silvatici prov. R. Jovanovič 1969 • Polygono-Scirpetum silvaticii Schwick. 1944 calthetosum cornutae V. Randjelovič 2004 • Polygono-Scirpetum silvaticii Schwick. 1944 geetosum rivale V. Randjelovič et B. Zlatkovič 1994 • Polygono-Scirpetum silvaticii Schwick. 1944 rumicetosum balcanicae V. Randjelovič et B. Zlatkovič 1994 • Scirpetum silvaticii Schwick. 1944 • Cirsio palustre-Eriophoretum latifolii R. Jovanovič 1969 • Equiseto-Eriophoretum latifolii Petkovič 1981 • Equiseto-Eriophoretum latifolii Petkovič 1981 menyanthetosum Petkovič 1981 • Equiseto-Eriophoretum latifolii Petkovič 1981 typicum Petkovič 1981 • Sparganio-Eriophoreturn latifolii R. Jovanovič 1973 • Equisetetum palustrae Danon et Blaženčič 1965 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Agrostis canina, Alchemilla vulgaris, Brachythecium rivulare, Briza media, Caltha cornuta subsp. latifolia, Caltha palustris, Carex distans, Carex echinata, Carex nigra, Carex pallescens, Cirsium arvense, Cirsium canum, Crepis paludosa, Cynosurus cristatus, Dactylorhiza cordigera, Deschampsia cespitosa, Epilobium hirsutum, Epilobium palustre, Equisetum fluviatile, Equisetum palustre, Eriophorum latifolium, Filipendula ulmaria, Galium palustre, Geum rivale, Holcus lanatus, Hypericum acutum, Juncus articulatus, Juncus effusus, Juncus inflexus, Luzula congesta, Lychnis flos-cuculi, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Mentha longifolia, Menthapulegium, Menyanthes trifoliata, Musei sp. div., Myosotis scorpioides, Nardus stricta, Oenanthe fistulosa, Parnassia palustris, Poa palustris, Polygonum bistorta, Potentilla erecta, Potentilla reptans, Prunella vulgaris, Ranunculus acer, Ranunculus repens, Ranunculus stevenii, 249 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Rhinanthus minor, Rumex acetosa, Rumex balcanicus, Scirpus sylvaticus, Sium latifolium, Sparganium ramosum subsp. polyedrům, Stachys officinalis, Succisella inflexa, Trifolium pratense, Typha latifolia, Veratrum album subsp. lobelianum, Veronica beccabunga Osnovna literatura: DanoJ965, JovaR971, JovaR979, LakuD996, MišiV978, PetkB981, PetkB983, RandV002, RandV994 E3.411 Sub-atlantske vlažne livade sa dominaciiom Scirpus sylvaticus Opšte karakteristike: Brdské i planinske eutrofne higrofilne biljne zajednice pored potoka i rečica, ali i na izvorištima u depresijama gde se voda razliva po površini, u kojima dominantnú ulogu ima , a okga sa velikim učeščem prate i , , . , , , , . i dr. Ekologija: Higrofilna staništa na različitim geološkim podlogama (silikát, crveni permski peščari, granodioriti), na teškom glinovitom zemljištu na čijoj površini se cesto nalazi sloj treseta debljine od 0,3 do 0,5 m. Nadmorská visina: 350-1600 m. Opšte rasprostranjenje: srednja i južná Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kamenički vis - Kalafat, Seličevica, Vardenik, Vlasinska visoravan, Ostrozub, Cemernik, Stará planina, područje Tutina u jugozapadnoj Srbiji, Kopaonik Ekvivalentne zajednice: • Brachytecio-Menthetum longifoliae V. Randjelovič 2001 • Equiseto-Scirpetum silvaticae Šegulja deshampsietosum caespitosae V. Randjelovič et B. Zlatkovič 1994 • Equiseto-Scirpetum silvaticae Šegulja caricetosum vulpinae V. Randjelovič et B. Zlatkovič 1994 • Equiseto-Scirpetum silvatici prov. R. Jovanovič 1969 • Polygono-Scirpetum silvaticii Schwick. 1944 calthetosum cornutae V. Randjelovič 2004 • Polygono-Scirpetum silvaticii Schwick. 1944 geetosum rivale V. Randjelovič et B. Zlatkovič 1994 • Polygono-Scirpetum silvaticii Schwick. 1944 rumicetosum balcanicae V. Randjelovič et B. Zlatkovič 1994 • Scirpetum silvaticii Schwick. 1944 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Agrostis canina, Alchemilla vulgaris, Brachythecium rivulare, Caltha cornuta subsp. latifolia, Caltha palustris, Carex echinata, Carex nigra, Carexpallescens, Crepis paludosa, Cynosurus cristatus, Dactylorhiza cordigera, Deschampsia cespitosa, Epilobium palustre, Equisetum fluviatile, Equisetum palustre, Eriophorum latifolium, Filipendula ulmaria, Galium palustre, Geum rivale, Juncus articulatus, Juncus effúsus, Juncus inflexus, Luzula congesta, Lychnis flos-cuculi, Lysimachia nummularia, Mentha longifolia, Musei sp. div., Myosotis scorpioides, Nardus stricta, Parnassia palustris, Poa palustris, Polygonum bistorta, Potentilla erecta, Prunella vulgaris, Ranunculus acer, Ranunculus repens, Rhinanthus minor, Rumex acetosa, Rumex balcanicus, Scirpus sylvaticus, Stachys officinalis, Trifolium pratense, Veratrum album subsp. lobelianum, Veronica beccabunga Osnovna literatura: JovaR971, LakuD996, MišiV978, PetkB983, RandV002, RandV994 E3.412 Sub-atlantske vlažne livade sa dominaciiom Eriophorum latifolium Opšte karakteristike: Brdské i planinske eutrofne higrofilne biljne zajednice pored potoka i rečica, ali i na izvorištima u depresijama gde se voda razliva po površini, u kojima dominantnú ulogu ima , a koga sa velikim učeščem prate i , , , , i dr. Ekologija: Higrofilna staništa na različitim geološkim podlogama (gline, peškovi, aluvijum), na teškom glinovitom zemljištu na čijoj površini se cesto nalazi sloj treseta debljine od 0,3 do 0,5 m. Nadmorská visina: 800-1300 m. Opšte rasprostranjenje: srednja i južná Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kosmaj (dolina rečice V. Lug kod Burinaca), Tutinska kotlina (Prosopski potok, Malo vrelo, Madari, Dulebe, Crniš, Gnila, Štavica i Pope). Ekvivalentne zajednice: • Cirsio palustre-Eriophoreturn latifolii R. Jovanovič 1969 • Equiseto-Eriophoretum latifolii Petkovič 1981 • Equiseto-Eriophoretum latifolii Petkovič 1981 menyanthetosum Petkovič 1981 • Equiseto-Eriophoretum latifolii Petkovič 1981 typicum Petkovič 1981 • Sparganio-Eriophoretum latifolii R. Jovanovič 1973 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 250 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufjUKaijuju cmaumuma... " Karakteristične vrste: Briza media, Carex distans, Carex echinata, Cirsium canum, Deschampsia cespitosa, Epilobium hirsutum, Epilobium palustre, Eriophorum latifolium, Galium palustre, Holcus lanatus, Hypericum acutum, Juncus articulatus, Lychnis flos-cuculi, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Mentha pulegium, Menyanthes trifoliata, Potentilla erecta, Potentilla reptans, Prunella vulgaris, Ranunculus repens, Ranunculus stevenii, Sium latifolium, Sparganium ramosum subsp. polyedrům, Succisella inflexa, Trifolium pratense, Typha latifolia Osnovna literatura: JovaR979, PetkB981, PetkB983 E3.413 Sub-atlantske vlažne livade sa dominaciiom Equisetum palustre Opšte karakteristike: Brdské i planinske eutrofne, flrostički siromašne higrofilne biljne zajednice pored potoka i rečica, u kojima dominantnú ulogu ima . Pored njega sa večim značajem se izdvajaju još samo , i . Ekologija: Higrofilna staništa na različitim geološkim podlogama (silikát, crveni permski peščari), na teškom zemljištu, na visinama izmedju 550 i 650 m. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (Stubal, Bukovica i Nanin kladenac) Ekvivalentne zajednice: • Equisetetum palustrae Danon et Blaženčič 1965 Karakteristične vrste: Carex distans, Cirsium arvense, Equisetum palustre, Juncus articulatus, Oenanthe fistulosa, Prunella vulgaris, Ranunculus repens Osnovna literatura: DanoJ965, MišiV978 E3.43 Subkontinentalne livade na rečnimplavinama Opšte karakteristike: Higromezofilne livadske zajednice kojima fiziognomiju odreduje vrsta , čiji busenovi grade karakterističan džombast izgled staništa, kao i različite vrste roda (, , i ), pored koih se sa večim učeščem javljaju još i , , i dr. Ekologija: Staništa izložena dugotrajnim poplavama, ali koja povremeno podlezu prosušivanju, dok je nivo podzemnih voda konstantno visok. Zemljišta su tipično ritska i cesto imaju džombastu fiziognomiju. Nadmorská visina od 70 do 1350 m. Opšte rasprostranjenje: subkontinentalni delovi srednje Evropě Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Vlasinska visoravan, južni Kučaj, Posavina (Predvorica, Makiš, Železník, Zabrež), Tutinsko područje (Lukavica, Svračiče, Dobrinja, Štavica, Pope, Velje polje), Západná Morava, okolina Kragujevca. Ekvivalentne zajednice: • Junco-Deschampsietum caespitosae Petkovič 1981 • Junco-Deschampsietum caespitosae Petkovič 1981 juncetosum Petkovič 1981 • Junco-Deschampsietum Petkovič 1981 typicum Petkovič 1981 • Agrostideto-Juncetum effusii Cincovič 1959 • Agrostio-Juncetum effusi T. Cincovič 1959 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Alisma plantago-aquatica, Carex distans, Deschampsia cespitosa, Eleocharis palustris, Holcus lanatus, Juncus articulatus, Juncus conglomeratus, Juncus effusus, Juncus glaucus, Juncus inflexus, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Plantago lanceolata, Poa trivialis, Potentilla reptans, Prunella vulgaris, Ranunculus acris, Ranunculus sardous, Rhinanthus minor, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens Osnovna literatura: ButoB989, CincT959, DanoJ962, PetkB981, PetkB983, RandV002, VeljV967b, VučkM988, ZupaM986 E3.431 Subkontinentalne livade na rečnim plavinama sa Opšte karakteristike: Higromezofilne livadske zajednice kojima fiziognomiju odreduje vrsta čiji busenovi grade karakterističan džombast izgled staništa, na kome se sa večim učeščem javljaju još i i Ekologija: Staništa izložena dugotrajnim poplavama, ali koja povremeno podležu prosušivanju, dok je nivo podzemnih voda konstantno visok. Zemljišta su tipično ritska i cesto imaju džombastu fiziognomiju. Nadmorská visina od 70 do 1350 m. Opšte rasprostranjenje: subkontinentalni delovi srednje Evropě 251 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuima... " Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Vlasinska visoravan, južni Kučaj, Posavina (Predvorica, Makiš. Železnik, Zabrež), Tutinsko podiučje (Lukavica, Svračiče, Dobrinja, Štavica, Pope, Velje polje) Ekvivalentne zajednice: • Junco-Deschampsietumcaespitosae Petkovič 1981 • Junco-Deschampsietumcaespitosae Petkovič 1981 juncetosum Petkovič 1981 • Junco-Deschampsietum Petkovič 1981 typicum Petkovič 1981 Karakteristične vršte: Carex distans, Deschampsia cespitosa, Eleocharispalustris, Holcus lanatus, Juncus articulatus, Juncus conglomeratus, Juncus inflexus, Plantago lanceolata, Prunella vulgaris, Ranunculus acris, Ranunculus sardous, Rhinanthus minor, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens Osnovna literatura: DanoJ962, PetkB981, PetkB983, RandV002, ZupaM986 E3.432 Subkontinentalne livade na rečnim plavinama sa dominaciiom različitih vrsta Opšte karakteristike: Higromezofilne livadske zajednice kojima fiziognomiju odreduju vrste , , i , pored kojih se kao značajnije vrste javljajujoš i , , i dr. Ekologija: Staništa izložena dugotrajnim poplavama, ali koja povremeno podlezu prosušivanju, dok je nivo podzemnih voda konstantno visok. Zemljišta se razvijaju na aluvijalnim nanosima, na visinama od 100 do 250 m. Opšte rasprostranjenje: subkontinentalni delovi srednje Evropě Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Zapadna Morava, okolina Kragujevca. Ekvivalentne zajednice: • Agrostideto-Juncetum effusii Cincovič 1959 • Agrostio-Juncetum effusi T. Cincovič 1959 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Alismaplantago-aquatica, Juncus articulatus, Juncus conglomeratus, Juncus effiisus, Juncus glaucus, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Poa trivialis, Potentilla reptans, Ranunculus sardous Osnovna literatura: ButoB989, CincT959, VeljV967b, VučkM988 E3.45 Skorije napuštěné visoke livade Opšte karakteristike: Napuštěné visoke livade čija sukcesija je usmerena ka razvoju dolinskih livada ili mezofilnih šumá u kojima dominiraju vrste i . Ekologija: Higromezofilna do mezofilna staništa na serpentinu ili silikatima, na nadmorskoj visini izmedu800il300 m. Opšte rasprostranjenje: srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Zlatibor (Stubilič česma, Obudovica, Čirovo brdo, Čiroviča koliba, Crni Vrh); na području jugoistočne Srbije uočena su staništa sličná onim na Zlatiboru, ali nisu detaljnije istražena Ekvivalentne zajednice: • Polygonum bistorta-Poa trivialis Z. Pavlovic 1951 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Alopecurus pratensis, Cynosurus cristatus, Festuca elatior, Festuca rubra, Filipendula ulmaria, Lathyrus pratensis, Peucedanum carvifolia, Phleum pratense, Poa trivialis, Polygonum bistorta, Rumex acetosa, Sanguisorba officinalis, Stellaria graminea, Trifolium hybridům, Trifolium pratense Osnovna literatura: PavlZ951 E3.46 Kontinentálne vlažne livade Opšte karakteristike: Ovaj tip vegetacije pripadá pravim močvarnim livadama čija je pokrovnost sastojina najčešče maksimalna (100%) ili se křeče u dijapazonu od 60 do 100 %. U odnosu na stepen vlažnosti i tip podloge na ovim staništima se razvijaju nizijske tresave sa dominacijom ili , higromezofilne livadske zajednice kojima fiziognomiju odreduju vrste , i ili mezofilne do uměřeno vlažne livade na aluvijalnim nanosima u kojima dominiraju ili . Zajednice se javljaju obično fragmentarno, u vidu malih ili večih površina u depresijama u kojima s pro leča voda stagnira. Sastojine su floristički neujednačene, sa malim brojem vrsta a cesto nedostaju elementi uobičajeni za vegetaciju vlažnih livada, što je odraz povremenog preoravanja livada, pa STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 252 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y wiacufiiKauiiju cmamiuima... " napuštanja. Pored glavnih edifikatora veoma su brojne još i: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i , , , , , , , , , , , , , ., , , ,, , , , i dr. Ekologija: Staništa su izložena dugotrajnim poplavama u prolečnom periodu, a ponekad i u jeseň. Leti uglavnom presušuju, medjutim nivo podzemnih voda i tada ostaje visok. Geološka podloga je aluvijalni nanos ili eolski pesak. Zemljišta su aluvijalna na aluvijalnim nanosima i lesnoj terasi, deluvijalna na aluvijumu uz potoke, ili je zemljište crni do crno-ilovasti pesak bazične reakcije. Izuzetno se fonniraju i nizijski treseti. Klima je kontinentálna (panónska). Prosečna godišnja suma padavina varira izmedju 520 i 670 mm. Nadmorské visine su izmedju 75 i 203 m.n.v. Opšte rasprostranjenje: Kontinentálni delovi centrálne i istočne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Bački Monoštor (Štrbac i Šušnjar) - Bezdan, Rakovac-Ledinci, Petrovaradin-Sremski Karlovci i Vračev Gaj- Dubovac, okolina Doroslova u zapadnoj Bačkoj i Čelarevo (Bačka Palanka), Koviljski rit, Obedskabara, na potezu Ogar-Donji Tovarnik- Karlovčič-Ašanja, Čelarevo (Bačka Palanka) i Bački Petrovac, Mokrin-Sajan-Jazovo (Specijalni rezervát prírode "Pašnjaci veliké droplje"), Margita i okolina (Vizurina, Selište, Velikí pašnjak-Selište), Subotička peščara -tresave oko rečice Kereš u okruženju Jasenovačke šume i na čistinama šume Bukvač, Selevenjske pustare, najniži - južni deo Deliblatske peščare (Dragičev hat) - danas samo fragmenti, Sremski lesni plato, Fruškogorski lesni plato ( Ševinjak južno od Krušedola, dolina Kukavica kod Iriga, izmedu Vrdnika i Pavlovaca, Pavlovci i padine oko potoka Sanča), Novi Ledinci, Rakovac, Petrovaradin-Sremski Karlovci ,Dubovac, Dubovac-Palanka i Dubovac-Kovin; Srbija: Veliko Blato na levoj obali Dunava kod Beograda, izmedu sela Ovče i Borče, Posavina (Predvorica, Makiš, Železník, Zabrež). Ekvivalentne zajednice: • Molinietum caeruleae W. Koch 1926 • Molinietum caeruleae W. Koch 1926 achilleetosum asplenifoliae Parabučski, Butorac 1988 • Molinietum caeruleae W. Koch 1926 euphorbietosum villosae Butorac, Hulo 1993 • Molinietum caeruleae W. Koch 1926 molinietosum Sherrer 1925 • Molinietum coeruleae W. Koch. 1926 achilleetosum asplenifoliae Parab. et Butorac 1988 • Molinietum coeruleae W. Koch. 1926 sensu lato molinietosum coeruleae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Junco- Menťhetum longifoliae Lohm. 1953 agrostetosum albae Butorac (1989)1992 • Junco-Menthetum longifoliae Lohm. 1953 • Junco-Menthetum longifoliae Lohm. 1953 pulicarietosum dysenthericae Lohm. 1959 • Caricetum tricostatae-vulpinae H-ič 1930 • Caricetum tricostato-vulpinae Horvatič 1930 equisetosum Babie 1955 ??? • Caricetum tricostato-vulpinae Horvatič 1930 typicum Babie 1955 ??? • Carex gracilis-Poa palustris Ilijanič 1968 clematetosum Čapakovič 1979 • Carex gracilis-Poa palustris Ilijanič 1968 valerietosum Čapakovič 1979 • Grupacije vlažnih livada - možda=??? Caricetum tricostato -vulpinae Horvatič 1930 • Deschampsietum caespitosae H-ič 1930 • Deschampsietum caespitosae Horvatič 1930 caricetosum distantis Horvatič 1930 • Deschampsietum caespitosae Horvatič 1930 juncetosum effusi Horvatič 1930 • Deschampsietum caespitosae Horvatič 1930 typicum Babie 1955 • Festucetum pratensis hungaricum Soó (1938) 1955 • Rhinantho-Festucetum pratensis Gajič 1986 • Caltho laetae -Alopecuretum pratensis Butorac, Hulo 1993 ranunculetosum aceri Butorac, Hulo 1993 • Caltho laetae -Alopecuretum pratensis Butorac, Hulo 1993 veratretosum albae Butorac, Hulo 1993 253 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisaijuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Caltho laetae -Alopecuretum pratensis Butorac, Hulo 1993. • Grupacije sa Viola persicifolia Parbučski, Vučkovič, M., Pekanovič, 1991 • Oenanthe banatica-Alopecuretum prtensis Parabučsli et Stojanovič 1985 • Oenanthe banatica-Alopecuretum prtensis Parabučski et Stojanovič 1985 bolboschoenetosum Parabučski et Stojanovič 1985 • Oenanthe banatica-Alopecuretum prtensis Parabučski et Stojanovič 1985 filipenduletosum Parabučski et Stojanovič 1985 • Ornithogalo pyramidale-Trifoherum pallidi M. Vučkovič 1988 rhinanthetosum rumelici M. Vučkovič 1988 • Ornithogalo pyramidale-Trifo herum pallidi M. Vučkovič 1988 typicum • Ornithogalo pyramidale-Trifo herum pallidi M. Vučkovič 1988 trifolietosum pallidi M. Vučk. 1991 • Ranunculo steveni-Alopecuretum pratensis M. Vučkovič 1988 rumicetosum acetosae M. Vučkovič 1988 • Ranunculo steveni-Alopecuretum pratensis M. Vučkovič 1988 stachyetosum officinale M. Vučkovič 1988 • Ranunculo steveni-Alopecuretum pratensis M. Vučkovič 1988 typhoidetosum arundinaceae M. Vučkovič 1988 • Ranunculo Stevern-Alopecuretum pratensis M. Vučkovič 1988 typicum • Ranunculo steveni-Alopecuretum pratensis M. Vučkovič 1988 oenanthetosumbanaticae M. Vučk. 1991 • Trifolio angulati -Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 (1986) • Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 • Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 agropyretosum repentis Butorac, Crnčevič, 1990 • Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 agrostetosum albae Parabučski 1985 • Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 festucetosum pseudovinae Parabučski 1985 • Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 hordeetosum gussonneani Butorac, Crnčevič, 1990 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 oenanthetosum banaticae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 ranunuletosum steveni Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 rumicetosum acetosae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 stachyetosum officinale Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Cynosuro-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 • Cynosuro-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 alopecuretosum pratensis Parabučski, Vučkovič, M., 1991 • Cynosuro-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 brometosum molli Parabučski, Vučkovič, M., 1991 • Agropyro-Poetum angustifoliae Babič 1971 • Agropyro-Poetum angustifoliae Babič 1971 poaetosum palustris Babič 1971 • Agropyro-Poetum angustifoliae Babič 1971 trifolietosum repentis Babič 1971 Karakteristične vrste: Achillea asplenifolia, Achillea millefolium, Aegopodium podagraria, Agropyron repens, Agrostis alba, Agrostis canina, Ajuga genevensis, Allium angulosum, Allium vineale, Alopecurus pratensis, Angelica sylvestris, Anthoxanthum odoratum, Bromus mollis, Caltha laeta, Caltha palustris, Calystegia sepium, Carex distans, Carex divisa, Carex gracilis, Carex hirta, Carex praecox, Carex riparia, Carex vulpina, Centaurea jacea subsp. banatica, Centaurea jacea subsp. pannonica, Cerastium caespitosum, Cirsium arvense, Cirsium canum, Cirsium lanceolatum, Clematis integrifolia, Cynodon dactylon, Cynosurus cristatus, Dactylis glomerata, Daucus carota, Deschampsia cespitosa, Dianthus superbus, Dianthus superbus, Epilobium palustre, Equisetum arvense, Equisetum palustre, Erigeron canadensis, Euphorbia lucida, Euphorbia palustris, Euphorbia villosa, Festuca pratensis, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Filipendula hexapetala, Galium constrictum, Galium palustre, Galium verum, Galium verum, Glechoma hederacea, Gratiola officinalis, Gypsophila muralis, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 254 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y wiacucfmKauiiju cmamiuuna... " Holcus lanatus, Inula britannica, Iris pseudacorus, Iris sibirica, Iris spuria, Juncus effusus, Juncus inflexus, Lathyrus pratensis, Lathyrus tuberosus, Leontodon autumnalis, Leucojum aestivum, Lotus corniculatus, Lotus siliquosus, Lotus tenuis, Lychnis flos-cuculi, Lycopus europaeus, Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Lythrum virgatum, Mentha aquatica, Mentha longifolia, Moenchia mantica, Molinia caerulea, Myosotis scorpioides, Oenanthe banatica, Oenanthe silaifolia, Ononis spinosa, Phalaris arundinacea, Phragmites communis, Plantago lanceolata, Plantago major, Plantago media, Poa angustifolia, Poa palustris, Poa pratensis, Poa trivialis, Podospermum canum, Potentilla anserina, Potentilla argentea, Potentilla erecta, Potentilla reptans, Potentilla reptans, Prunella vulgaris, Pulicaria dysenterica, Ranunculus acer, Ranunculus polyanthemos, Ranunculus repens, Ranunculus sardous, Ranunculus stevenii, Rhinanthus borbasii, Rhinanthus minor, Rhinanthus rumelicus, Rorippa austriaca, Rorippa sylvestris, Rumex acetosa, Rumex crispus, Salix repens subsp. rosmarinifolia, Sanguisorba officinalis, Scabiosa ochroleuca, Scutellaria hastifolia, Serratula tinctoria, Sium latifolium, Stachys palustris, Stellaria graminea, Symphytum officinale, Teucrium scordium, Thalictrum flavum, Trifolium angulatum, Trifolium campestre, Trifolium filiforme, Trifolium fragiferum, Trifolium pallidum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium striatum, Valeriana officinalis, Veratrum album subsp. album, Verbena officinalis, Vicia angustifolia, Vicia cracca, Vicia tetrasperma Osnovna literatura: BabiN955, BabiN971a ButoB002, ButoB003, ButoB989, ButoB990, ButoB992, ButoB992a, ButoB993, ButoB993a, ButoB993c, ButoB997, ButoB999, ČapaJ979, CincT956, GajiM986 GajiM991, HorvS930, JankM953 JovaR957, JovaR983a, KojiM004, KojiM998, ParaS979 ParaS985, ParaS985a, ParaS986, ParaS986a, ParaS988a, ParaS988b, ParaS990b, ParaS991, ParaS991a, PurgD993, RandV002, RandV994, StjeL953, StjeL979 VučkM988, ZupaM986. E3.461 Kontinentálne vlažne livade sa dominaciiom Molinia caerulaea Opšte karakteristike: Ovaj tip staništa obuhvata nizijske tresave sa vegetacijom u kojoj dominira vrsta , a koju sa večim učeščem prate još i , . , , , , i dr. Poseban pečat ovim staništima daju za Vojvodinu veoma retke vrste , , , i dr. Osnovna odlika ovih livada je da su tokom cele godine vlažne i nikad ne presušuju tj higrofilnog su tipa. Sastojine su skoro zatvoreniog sklopa opšte pokrovnosti od 90-100 %. Ekologija: Nizijske tresave u Vojvodini se javljaju na nekadašnjim plavnim terenima reka ili potoka, na geološkoj podlozi kojaje eolski pesak. Na podmčju Selevenjskih pustara se nalaze pod uticajem blago zaslanjenih i površini tla bliskih podzemnih voda. Klima je kontinentálna (panónska), sa prosečnim godišnjim količinama taloga izmedju 527 i 633 mm. Nadmorské visine su izmedju 78 i 117 m. Opšte rasprostranjenje: Skoro cela Evropa sem Mediterana. Ovaj tip livada je najrasprostranjeniji u centralnoj i istočnoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Subotička peščara -tresave oko rečice Kereš u okruženju Jasenovačke šume, Selevenjske pustare, najniži-južni deo Deliblatske peščare (Dragičev hat) - danas samo fragmenti. Ekvivalentne zajednice: • Molinietum caeruleae W. Koch 1926 • Molinietum caeruleae W. Koch 1926 achilleetosum asplenifoliae Parabučski, Butorac 1988 • Molinietum caeruleae W. Koch 1926 euphorbietosum villosae Butorac, Hulo 1993 • Molinietum caeruleae W. Koch 1926 molinietosum Sherrer 1925 • Molinietum coeruleae W. Koch. 1926 achilleetosum asplenifoliae Parab. et Butorac 1988 • Molinietum coeruleae W. Koch. 1926 sensu lato molinietosum coeruleae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Karakteristične vrste: Achillea asplenifolia, Agrostis alba, Angelica sylvestris, Centaurea jacea subsp. pannonica, Dianthus superbus, Equisetum arvense, Euphorbia villosa, Iris sibirica, Lotus siliquosus, Lotus tenuis, Molinia caerulea, Ononis spinosa, Phragmites communis, Plantago major, Salix repens subsp. rosmarinifolia, Sanguisorba officinalis, Scabiosa ochroleuca, Serratula tinctoria, Trifolium fragiférum, Veratrum album subsp. album Osnovna literatura: ButoB002, ButoB003, ButoB993, ButoB993, ButoB997, ButoB999, KojiM004, KojiM998, ParaS988a, RandV002, RandV994, StjeL953, StjeL979 255 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y miaciKpiiKauiijii cmanuiuma.. E3.463 Kontinentálne vlažne livade sa dominaciiom različitih vrsta Opšte karakteristike: Higromezofilne livadske zajednice kojima fiziognomiju odreduju vrste i pored kojih se kao značajnije vrste javljaju još , . i , kao i , i dr. Ekologija: Staništa izložena dugotrajnim poplavama, ali koja povremeno podlezu prosušivanju, dok je nivo podzemnih voda konstantno visok. Zemljišta se razvijaju na lesnim nanosima ili na tipskom lesu, na visinama od 90 do 180 m. Opšte rasprostranjenje: Kontinentálni delovi Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Sremski lesni plato, Fruškogorski lesni plato (Ševinjak južno od Krušedola, dolina Kukavica kod Iriga, izmedu Vrdnika i Pavlovaca, Pavlovci i padine oko potoka Sanča). Ekvivalentne zajednice: • Junco- Menthetum longifoliae Lohm. 1953 agrostetosum albae Butorac (1989)1992 • Junco-Menthetum longifoliae Lohm. 1953 • Junco-Menthetum longifoliae Lohm. 1953 pulicarietosum dysenthericae Lohm. 1959 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Carex hirta, Juncus inflexus, Lythrum salicaria, Mentha longifalia, Poa trivialis, Pulicaria dysenterica, Ranunculus repens Osnovna literatura: ButoB989, ButoB990, ButoB992, ParaS979 E3.464 Kontinentálne vlažne livade sa dominaciiom Carex gracilis Opšte karakteristike: Ovaj tip vegetacije pripadá pravim močvarnim livadama čija je pokrovnost sastojina je najčešče maksimalna (100%) ili se kreče u dijapazonu od 60 do 100 %. U zajednicama dominira , koju sa večim učeščem prate , , , , , , , čiji busenovi grade karakterističan džombast izgled staništa, na kome se sa STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 256 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufjUKaijuju cmaumuma... " večim učeščem javljaju još i , , , , , i dr. Zajednice se javljaju izrazito fragmentarno, u vidu malih površina u depresijama u kojima s proleča voda stagnira. Sastojine su floristički neujednačene, sa malim brojem vrsta a cesto nedostaju elementi uobičajeni za vegetaciju vlažnih livada, što je odraz povremenog preoravanja livada, pa napuštanja. Ekologija: Geološka podloga su aluvijalni nanosi na inundacionoj ravni Dunava i oko potoka na Fruškoj gori, terasni les i eolski pesak. Zemljišta su aluvijalna na aluvijalnim nanosima i lesnoj terasi, i deluvijalna na aluvijumu uz potoke. Na Subotičkoj peščari zemljište je crni do crno ilovasti pesak. Klima je kontinentálna (panónska). Prosečna godišnja suma padavina varira izmedju 527 i 674mm. Nadmorské visne su izmedju 75 i 115 m.n.v. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Bački Monoštor (Štrbac i Šušnjar) - Bezdan, Rakovac-Ledinci, Petrovaradin-Sremski Karlovci i Vračev Gaj- Dubovac, okolina Doroslova u zapadnoj Bačkoj i Celarevo (Bačka Palanka), Jasenovačka šuma na Subotičkoj peščari. Ekvivalentne zajednice: Deschampsietum caespitosae H-ič 1930 Deschampsietum caespitosae Horvatič 1930 caricetosum distantis Horvatič 1930 Deschampsietum caespitosae Horvatič 1930 juncetosum effusi Horvatič 1930 Deschampsietum caespitosae Horvatič 1930 typicum Babic 1955 Karakteristične vrste: Agrostis canina, Alopecurus pratensis, Calystegia sepium, Carex divisa, Cynosurus cristatus, Deschampsia cespitosa, Epilobium palustre, Equisetum palustre, Galium constrictum, Galium palustre, Gratiola officinalis, Holcus lanatus, Juncus effiisus, Leontodon autumnalis, Lotus corniculatus, Lychnis flos-cuculi, Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Myosotis scorpioides, Poa palustris, Potentilla anserina, Potentilla erecta, Potentilla reptans, Ranunculus acer, Ranunculus repens, Rhinanthus minor, Trifolium pratense, Trifolium repens, Valeriana officinalis Osnovna literatura: BabiN955, ButoB002, GajiM986, GajiM986, HorvS930, ParaS985a, ParaS986a, PurgD993, RandV002, ZupaM986 E3.466 Kontinentálne vlažne livade sa dominaciiom Festuca pratensis Opšte karakteristike: Mezofilne do uměřeno vlažne livade na peskovima u kojima dominira . Pored tipičnih livadskih vrsta, zajednice odlikuju i neki stepski elementi. Njihova pojavaje odraz specifičnih prilika na staništima koja su ocedita i relativno topla zbog peščane podloge. Uslovi suve stepske klime pogoduju opstanku mnogih panonskih elemenata, medju kojima se posebno ističe vrsta . Ekologija: Geološka podloga je eolski pesak, a zemljište je crni do crno-ilovasti pesak bazične reakcije. Staništa su malo suvlja i bogatija humusom od onih pod vlažním livadama sa . Područje se nalazi u najkontinentalnijem delu Vojvodine sa tipičnom panónskom klimom - prosečna godišnja količina atmosferskih taloga ne prelazi 527 mm. Nadmorské visine na lokacijama šume Bukvač i u Jasenovačkoj šumi ( Subotička peščara) su oko 115 m. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Subotička peščara (na čistinama šume Bukvač i Jasenovačke šume) Ekvivalentne zajednice: Festucetum pratensis hungaricum Soó (1938) 1955 Rhinantho-Festucetum pratensis Gajič 1986 Karakteristične vrste: Dactylis glomerata, Festuca pratensis, Galium verum, Poa angustifolia, Rhinanthus borbasii Osnovna literatura: ButoB002, ButoB003, ButoB992a, ButoB993a, ButoB997, GajiM986 E3.467 Kontinentálne vlažne livade sa dominaciiom Alopecurus pratensis Opšte karakteristike: Zajednice sa dominacijom predstavljaju najrasprostranjeniji tip vlažnih plavnih livada u čitavoj Panonskoj niziji. U Vojvodini je moguče razlikovati dve varijante vlažnih livada sa . U jednoj značajnu ulogu imaju i panónska endemična vrsta , kao i vrste: , , , , , , , , , i dr. U drugoj varijanti pored vrsta , , , , , značajnu ulogu imaju reliktně borelane vrste , , , . U obe varijante radi se o vegetaciji zatvorenog sklopa opšte pokrovnosti od 90-100 %. Ekologija: Geološka podloga su terasni les (delimično hidromorfni), aluvijalni nanosi ili eolski pesak. Zemljišta mogu biti gajnjače, ritske srno nice i livadske karbonatne crnice. Klima je kontinentálna (panónska). Prosečne godišnje količine padavina variraju izmedju 527 i 650 mm. Nadmorské visine su izmedju 71 i 115 m. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Obedska bara, na potezu Ogar-Donji Tovarnik- Karlovčič-Ašanja, Celarevo (Bačka Palanka) i Bački Petrovac, Mokrin-Sajan-Jazovo (Specijalni rezervát prirode "Pašnjaci veliké droplje"), Margita i okolina (Vizurina, Selište, Veliki pašnjak-Selište), Subotička peščara -tresave oko rečice Kereš u okruženju Jasenovačke šume. Ekvivalentne zajednice: Caltho laetae -Alopecuretum pratensis Butorac, Hulo 1993 ranunculetosum aceri Butorac, Hulo 1993 Caltho laetae -Alopecuretum pratensis Butorac, Hulo 1993 veratretosum albae Butorac, Hulo 1993 Caltho laetae -Alopecuretum pratensis Butorac, Hulo 1993. Grupacije sa Viola persicifolia Parbučski, Vučkovič, M., Pekanovič, 1991 Oenanťhe banatica-Alopecuretum prtensis Parabučsli et Stojanovič 1985 Oenanthe banatica-Alopecuretum prtensis Parabučski et Stojanovič 1985 bolboschoenetosum Parabučski et Stojanovič 1985 Oenanthe banatica-Alopecuretum prtensis Parabučski et Stojanovič 1985 filipenduletosum Parabučski et Stojanovič 1985 Ornithogalo pyramidale-Trifolietum pallidi M. Vučkovič 1988 rhinanťhetosum rumelici M. Vučkovič 1988 Ornithogalo pyramidale-Trifolietum pallidi M. Vučkovič 1988 typicum Ornithogalo pyramidale-Trifolietum pallidi M. Vučkovič 1988 trifolietosum pallidi M. Vučk. 1991 Ranunculo steveni-Alopecuretum pratensis M. Vučkovič 1988 rumicetosum acetosae M. Vučkovič 1988 Ranunculo steveni-Alopecuretum pratensis M. Vučkovič 1988 stachyetosum officinale M. Vučkovič 1988 Ranunculo steveni-Alopecuretum pratensis M. Vučkovič 1988 typhoidetosum arundinaceae M. Vučkovič 1988 Ranunculo steveni-Alopecuretum pratensis M. Vučkovič 1988 typicum Ranunculo steveni-Alopecuretum pratensis M. Vučkovič 1988 oenanthetosum banaticae M. Vučk. 1991 Trifolio angulati -Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 (1986) Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 agropyretosum repentis Butorac, Crnčevič, 1990 Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 agrostetosum albae Parabučski 1985 Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 festucetosum pseudovinae Parabučski 1985 Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 hordeeto sum gussonneani Butorac, Crnčevič, 1990 Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 oenanthetosum banaticae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 ranunuletosum steveni Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 rumicetosum acetosae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Mloševič 2003 Alopecuretum pratensis Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 stachyetosum officinale Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 Cynosuro-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 Cynosuro-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 alopecuretosum pratensis Parabučski, Vučkovič, M., 1991 Cynosuro-Alopecuretum pratensis Parabučski 1985 brometosum molli Parabučski, Vučkovič, M., 1991 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Aegopodiumpodagraria, Agropyron repens, Agrostis alba, Ajuga genevensis, Allium vineale, Alopecuruspratensis, Anthoxanthum odoratum, Bromus mollis, Caltha laeta, Carex distans, Carex divisa, Carexpraecox, Carex vulpina, Centaurea jacea subsp. banatica, Cerastium caespitosum, Cirsium canum, Clematis integrifolia, Daucus carota, Dianthus superbus, Equisetum palustre, Festuca pratensis, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Filipendula hexapetala, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 258 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y wiacufiiKauiiju cmamiuima... " Galium constrictum, Galium verum, Gratiola officinalis, Gypsophila muralis, lnula britannica, Iris sibirica, Iris spuria, Lathyrus pratensis, Lathyrus tuberosus, Lotus corniculatus, Lotus tenuis, Lychnis flos-cuculi, Lysimachia nummularia, Lythrum virgatum, Moenchia mantica, Oenanthe banatica, Oenanthe silaifolia, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa pratensis, Poa pratensis, Poa trivialis, Podospermum canum, Potentilla argentea, Potentilla reptans, Ranunculus acer, Ranunculus polyanthemos, Ranunculus repens, Ranunculus stevenii, Rhinanthus rumelicus, Rorippa austriaca, Rumex acetosa, Rumex crispus, Scutellaria hastifolia, Serratula tinctoria, Stellaria graminea, Taraxacum officinale, Trifolium angulatum, Trifolium campestre, Trifolium filiforme, Trifolium fragiferum, Trifolium pallidum, Trifolium pratense, Trifolium striatum, Valeriana officinalis, Veratrum album subsp. album, Vicia angustifalia, Vicia tetrasperma Osnovna literatura: ButoB002, ButoB003, ButoB993, ButoB993, ButoB993c, ButoB997, ButoB999, GajiM991, JovaR957, JovaR983a, ParaS985, ParaS986, ParaS986, ParaS988b, ParaS988b, ParaS990b, ParaS991, ParaS991a, PurgD993, VučkM988, ZupaM986 E3.4671 Kontinentálne vlažne livade sa Alopecurus pratensis i Caltha laeta Opšte karakteristike: Ovaj tip staništa obuhvata nizijske močvarne livade u kojima dominiraju vrste i , pored kojili se sa veéim učeščem javljaju još i , , , , i dr. Posebanpečat ovim staništima daju za Vojvodinu veoma retke vrste , , , i dr. Sastojine su skoro zatvoreniog sklopa opšte pokrovnosti od 90-100 %. Ovaj tip higrofilnih livada daje specifičan pečat nizijskim tresavama u Pokerešju, na severu Backe. Mnoge od vrsta koje naseljavaju ova staništa su svedoci vlažnog i Wadnog doba subboreala kada se bukva spustila u ove nizine. Kasnije, pogoršanjem klime i nastupanjem subatlantikuma ona se povukla nazad u planine ostavljajuči za sobom brdsko-planinske relikte u ritskim šumama i higrofilnim livadama. Ekologija: Nizijska tresava na eolskom pesku. Područje se nalazi u najkontinentalnijem delu Vojvodine sa tipično panonskim obeležjem klime, a prosečna godišnja količina atmosferskih taloga ne prelazi 527 mm. Jasenovačka šuma se nalazi na nadmorskoj visini od oko 115 m. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Subotička peščara -tresave oko rečice Kereš u okruženju Jasenovačke šume. Ekvivalentne zajednice: • Caltho laetae -Alopecuretum pratensis Butorac, Hulo 1993 ranunculetosum aceri Butorac, Hulo 1993 • Caltho laetae -Alopecuretum pratensis Butorac, Hulo 1993 veratretosum albae Butorac, Hulo 1993 • Caltho laetae -Alopecuretum pratensis Butorac, Hulo 1993. Karakteristične vrste: Aegopodium podagraria, Alopecurus pratensis, Caltha laeta, Dianthus superbus, Equisetum palustre, Iris sibirica, Iris spuria, Ranunculus acer, Ranunculus repens, Serratula tinctoria, Valeriana officinalis, Veratrum album subsp. album Osnovna literatura: ButoB002, ButoB003, ButoB993, ButoB993, ButoB993c, ButoB997, ButoB999 E3.4672 Kontinentálne vlažne livade sa dominaciiom detelina i vrste Opšte karakteristike: Zajednice sa dominacijom predstavljaju najrasprostranjeniji tip vlažnih plavnih livada u čitavoj Panonskoj niziji. Ova konstatacija važi i za Vojvodinu, s tím da njihovu fiziognomiju pored ove tráve odreduje i panónska endemična vrsta . Mestimično značajnu ulogu imaju vrste , , , , , , , , , i dr. Radi se o vegetaciji zatvorenog sklopa jer je opšta pokrovnost uglavnom bliska maksimalnoj. Ekologija: Geološka podloga su terasni les (delimično hidromorfni) i aluvijalni nanosi. Zemljišta mogu biti gajnjače, ritske smonice i livadske karbonatne crnice. Klima je kontinentálna (panónska). Prosečne godišnje količine padavina variraju izmedju 550 i 650 mm. Nadmorské visine su izmedju 71 i 87 m. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Obedska bara, na potezu Ogar-Donji Tovarnik- Karlovčič-Ašanja, Celarevo (Bačka Palanka) i Bački Petrovac, Mokrin-Sajan-Jazovo (Specijalni rezervát prírode "Pašnjaci veliké droplje"), Margita i okolina (Vizurina, Selište, Veliki pašnjak-Selište). Ekvivalentne zajednice: • Grupacije sa Viola persicifolia Parbučski, Vučkovič, M., Pekanovič, 1991 • Oenanthe banatíca-Alopecuretum prtensis Parabučsli et Stojanovič 1985 • Oenanthe banatíca-Alopecuretum prtensis Parabučski et Stojanovič 1985 bolboschoenetosum Parabučski et Stojanovič 1985 • Oenanthe banatíca-Alopecuretum prtensis Parabučski et Stojanovič 1985 filipenduletosum Parabučski et Stojanovič 1985 • Ornithogalo pyramidale-Trifolietum pallidi M. Vučkovič 1988 rhinanthetosum rumelici M. Vučkovič 1988 • Ornithogalo pyramidale-Trifolietum pallidi M. Vučkovič 1988 typicum 259 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y KJiacufjUKauuju cmauuuíma... " Ornithogalo pyramidale-Trifolietum pallidi M. Vučkovié 1988 trifolietosum pallidi M. Vučk. 1991 Ranunculo steveni-Alopecuretum pratensis M. Vučkovié 1988 rumicetosum acetosae M. Vučkovié 1988 Ranunculo steveni-Alopecuretum pratensis M. Vučkovié 1988 stachyetosum officinale M. Vučkovié 1988 Ranunculo steveni-Alopecuretum pratensis M. Vučkovié 1988 typhoidetosum arundinaceae M. Vučkovié 1988 Ranunculo steveni-Alopecuretum pratensis M. Vučkovié 1988 typicum Ranunculo steveni-Alopecuretum pratensis M. Vučkovié 1988 oenanthetosum banaticae M. Vučk. 1991 Trifolio angulati -Alopecuretum pratensis Parabuéski 1985 (1986) Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabuéski 1985 Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabuéski 1985 agropyretosum repentis Butorac, Crnčevié, 1990 Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabuéski 1985 agrostetosum albae Parabuéski 1985 Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabuéski 1985 festucetosum pseudovinae Parabuéski 1985 Trifolio angulati-Alopecuretum pratensis Parabuéski 1985 hordeetosum gussonneani Butorac, Crnčevié, 1990 Alopecuretum pratensis Kojié, Mrfat-Vukelié, Dajié, Djordjevié- Milosevic 2003 oenanthetosum banaticae Kojié, Mrfat-Vukelié, Dajié, Djordjevié- Milosevic 2003 Alopecuretum pratensis Kojié, Mrfat-Vukelié, Dajié, Djordjevié- Milosevic 2003 ranunuletosum steveni Kojié, Mrfat-Vukelié, Dajié, Djordjevié- Milosevic 2003 Alopecuretum pratensis Kojié, Mrfat-Vukelié, Dajié, Djordjevié- Milosevic 2003 rumicetosum acetosae Kojié, Mrfat-Vukelié, Dajié, Djordjevié- Milosevic 2003 Alopecuretum pratensis Kojié, Mrfat-Vukelié, Dajié, Djordjevié- Milosevic 2003 stachyetosum officinale Kojié, Mrfat-Vukelié, Dajié, Djordjevié- Milosevic 2003 Cynosuro-Alopecuretum pratensis Parabuéski 1985 Cynosuro-Alopecuretum pratensis Parabuéski 1985 alopecuretosum pratensis Parabuéski, Vučkovié, M., 1991 Cynosuro-Alopecuretum pratensis Parabuéski 1985 brometosum molli Parabuéski, Vučkovié, M., 1991 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Agropyron repens, Agrostis alba, Ajuga genevensis, Allium vineale, Alopecurus pratensis, Anthoxanthum odoratum, Bromus mollis, Carex distans, Carex divisa, Carex praecox, Carex vulpina, Centaurea jacea subsp. banatica, Cerastium caespitosum, Cirsium canum, Clematis integrifolia, Daucus carota, Festucapratensis, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Filipendula hexapetala, Galium constrictum, Galium verum, Gratiola officinalis, Gypsophila muralis, Inula britannica, Lathyrus pratensis, Lathyrus tuberosus, Lotus corniculatus, Lotus tenuis, Lychnis flos-cuculi, Lysimachia nummularia, Lythrum virgatum, Moenchia mantica, Oenanthe banatica, Oenanthe silaifolia, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa pratensis, Poa pratensis, Poa trivialis, Podospermum canum, Potentilla argentea, Potentilla reptans, Ranunculus polyanthemos, Ranunculus repens, Ranunculus stevenii, Rhinanthus rumelicus, Rorippa austriaca, Rumex acetosa, Rumex crispus, Scutellaria hastifolia, Serratula tinctoria, Stellaria graminea, Taraxacum officinale, Trifolium angulatum, Trifolium campestre, Trifolium filiforme, Trifolium fragiferum, Trifolium pallidum, Trifolium pratense, Trifolium striatum, Vicia angustifolia, Vicia tetrasperma Osnovna literatúra: GajiM99l, JovaR957, JovaR983a, ParaS985, ParaS986, ParaS986, ParaS988b, ParaS988b, ParaS990b, ParaS99l, ParaS99la, PurgD993, VučkM988, ZupaM986 E3.469 Kontinentálne vlažne livade sa dominaciiom Agropyrum repens Opšte karakteristike: Mezofilne do umereno vlažne livade na aluvijalnim nanosima u kojima dominira . Pored nje sa značajnijim učeščem se javljaju i i dr. Ekologija: Geološka podloga je aluvijalni nanos, a klima tipična panónska. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Koviljski rit. Ekvivalentne zajednice: Agropyro-Poetum angustifoliae Babie 1971 Agropyro-Poetum angustifoliae Babie 1971 poaetosum palustris Babie 1971 Agropyro-Poetum angustifoliae Babie 1971 trifolietosum repentis Babie 1971 Karakteristične vrste: Agropyron repens, Carex hirta, Cirsium lanceolatum, Cynodon dactylon, Erigeron canadensis, Euphorbia lucida, Galium palustre, Glechoma hederacea, Gratiola officinalis, Plantago major, Poa angustifolia, Poa palustris, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Ranunculus sardous, Taraxacum officinale, Trifolium repens, Verbena officinalis Osnovna literatúra: BabiN971a E3.5 Mokré i vlažne oligotrofne trávne formacije Opšte karakteristike: Vlažne dolinske livade uz tokove manjih reka i potoka u brdskim predelima, razvijene u obliku uskih pojaseva, u kojima dominiraju i sa pratečom vegetacijom u kojoj poseban značaj imaju higrofilne ostrice , , , , , , bele mahovine spp., kao i druge higrofilne biljke poput , , STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 260 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y KJiacufjUKauuju cmauuuíma... " , , , , i dr. Ekologija: Staništa na močvarnim, dubokim zemljištima, izvan poplavne zone. Higro-mezofilne do higrofilne livade brdskog regiona. Zemljište je veomabogato hranljivim materijama čiji je površinski sloj cesto predstavljen tresetom debljine 10 do 20 cm. Razvija se na nadmorskim visinama od 800 do 2500 m. Opšte rasprostranjenje: Šumska i stepska zona Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: područje Tutina, Maljen, Zlatibor, Vlasinska visoravan (Bratašnica, Buková Glava), Stará planina (Goveško lice, Babin zub, Krvavé bare), Kopaonik, Kosovo: Šar planina (Šutman), Metohijske Prokletije, Koritnik. Ekvivalentne zajednice: • Gladiolo-Sanquisorbetum officinalae Rexhepi et Randjelovič 1984 • Lathyro-Molinietum caeruleae Tatič et al. 1949 • Molinia caerulaea- Deschampsia caespitosa Cincovič, Kojič 1955 • Molinietum coeruleae W. Koch. 1926 sensu lato deschampsietosum caespitosae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Molinietum coeruleae W. Koch. 1926 sensu lato lathyretosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Molinio-Deschampsietum Z. Pavl. 1951 • Carici nigrae-Nardetum strictae V. Randjelovič 1998 caricetosum flavae V. Randjelovič 2001 • Carici-Nardetum strictae Petkovič 1981 • Carici-Nardetum strictae prov. V. Randjelovič 1998 • Carici-Nardetum strictae prov. V. Randjelovič 1998 caricetosum macedonicae prov. V. Randjelovič 1998 • Carici-Nardetum strictae prov. V. Randjelovič 1998 caricetosum nigrae prov. V. Randjelovič 1998 • Hygronardetum strictae Puscau-Soroc. (1956) 1963 Karakteristične vršte: Agrostis canina, Agrostis capillaris, Anthoxanthum odoratum, Aulacomnium palustre, Briza media, Bruckenthalia spiculifolia, Campanula patula, Carex depauperata, Carex distans, Carex echinata, Carex flava, Carex leporina, Carex nigra, Carex oederi, Carex pallescens, Carex serotina, Centaurea jacea, Cerastium caespitosum, Colchicum autumnale, Cynosurus cristatus, Danthonia calycina, Danthonia decumbens, Deschampsia cespitosa, Equisetum arvense, Euphrasia rostkoviana, Euphrasia rostkoviana subsp. montana, Festuca rubra, Filipendula hexapetala, Filipendula ulmaria, Gentiana pneumonanthe, Geum rivale, Efolcus lanatus, Juncus conglomeratus, Lathyrus pannonicus, Leontodon autumnalis, Leucanthemum montanum, Leucanthemum vulgare, Linum catharticum, Lotus corniculatus, Lotus uliginosus, Moenchia mantica, Molinia caerulea, Musei sp. div., Myosotis scorpioides, Nardus stricta, Oenanthe fistulosa, Plantago lanceolata, Plantago media, Polygala comosa, Polygonum bistorta, Polytrichum commune, Potentilla erecta, Prunella vulgaris, Ranunculus aeris, Ranunculus auricomus subsp. alpinus, Ranunculus breyninus, Rhinanthus minor, Rumex acetosa, Sanguisorba officinalis, Serratula tinctoria, Sphagnum sp. div., Stachys officinalis, Stellaria graminea, Trifolium hybridům, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium spadiceum, Veratrum album subsp. lobelianum Osnovna literatura: AmidL003, CincT955, JovaR969, JovaR981, KojiM998, MišiV978, PavlZ951, PetkB983, PetkB985a, RandN984, RandV002, RandV998b, RandV998c E3.51 livade i srodne zajednice Opšte karakteristike: Vlažne dohnske livade uz tokove manjih reka i potoka u brdskim predelima, razvijene u obliku uskih pojaseva, fiziognomski okarakterisana vrstom i pratečom vegetacijom u kojoj poseban značaj imaju , , , , i dr.. Ekologija: Staništa na močvarnim, dubokim zemljištima, izvan poplavne zone ili povremeno plavljena. Higro-mezofilne do higrofilne livade brdskog regiona, rede u nizijskim predelima. Zemljište veoma bogato hranljivim materijama, na površini sa slojem treseta debljine 10 do 15 cm i neutrálne reakcije, ispodkoga se nalazi sloj teške glinuše. Nadmorská visina: 800-1100 m. 261 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y KJiaciKpiiKauujii cmanuiuma... " Opšte rasprostranjenje: Zapadna, severna i centralna Evropa. U istočnoj i jugoistočnoj Evropi samo lokalno. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: područje Tutina, Maljen, Zlatibor; Kosovo Koritmk. Ekvivalentně zajednice: • Gladiolo-Sanquisorbetum officinalae Rexhepi et Randjelovič 1984 • Lathyro-Molinietum caeruleae Tatič et al. 1949 • Molinia caerulaea- Deschampsia caespitosa Cincovič, Kojič 1955 • Molinietum coeruleae W. Koch. 1926 sensu lato deschampsietosum caespitosae Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Molinietum coeruleae W. Koch. 1926 sensu lato lathyretosum Kojič, Mrfat-Vukelič, Dajič, Djordjevič- Milosevic 2003 • Molinio-DeschampsietumZ. Pavl. 1951 Karakteristične vršte: Bríza media, Carex depauperata, Carex distans, Carex oederi, Centaurea jacea, Colchicum autumnale, Cynosurus cristatus, Danthonia calycina, Deschampsia cespitosa, Equisetum arvense, Euphrasia rostkoviana, Festuca rubra subsp. vulgaris, Filipendula hexapetala, Filipendula ulmaria, Gentiana pneumonanthe, Geum rivale, Holcus lanatus, Lathyrus pannonicus, Leucanthemum vulgare, Linum catharticum, Lotus uliginosus, Moenchia mantica, Molinia caerulea, Nardus stricta, Oenanthe fistulosa, Plantago lanceolata, Plantago media, Polygonum bistorta, Potentilla erecta, Prunella vulgaris, Ranunculus acris, Ranunculus auricomus subsp. alpinus, Ranunculus breyninus, Rhinanthus minor, Sanguisorba officinalis, Serratula tinctoria, Stachys officinalis, Stellaria graminea, Trifolium hybridům, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens Osnovna literatura: CincT955, KojiM998, PavlZ951, PetkB983, RandN984 E3.52 Gole livade i vlažné zeliaste zajednice Opšte karakteristike: Vlažné zeljaste niske zatvorene zajednice okarakterisane dominacijom tvrdače i higrofilnih oštrica , , , , belih mahovina spp., kao i prisustvom drugih higrofilnih biljaka poput , , . Ekologija: Vlažná staništa na silikátu, na zamočvarenom zemljištu, čiji površinski sloj predstavlja treset debljine 10 do 20 cm. Razvija se na nadmorskim visinama od 800 do 2500 m. Opšte rasprostranjenje: Srednja i jugoistočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Vlasinska visoravan (Bratašnica, Buková Glava), Stará planina (Goveško lice, Babin zub, Krvavé bare), Kopaonik, okolina Tutina; Kosovo: Šar planina (Šutman), Metohijske Prokletije. Ekvivalentně zajednice: • Carici nigrae-Nardetum strictae V. Randjelovič 1998 caricetosum flavae V. Randjelovič 2001 • Carici-Nardetum strictae Petkovič 1981 • Carici-Nardetum strictae prov. V. Randjelovič 1998 • Carici-Nardetum strictae prov. V. Randjelovič 1998 caricetosum macedonicae prov. V. Randjelovič 1998 • Carici-Nardetum strictae prov. V. Randjelovič 1998 caricetosum nigrae prov. V. Randjelovič 1998 • Hygronardetum strictae Puscau-Soroc. (1956) 1963 Karakteristične vrstť.Agrostis canina, Agrostis capillaris, Anthoxanthum odoratum, Aulacomnium palustre, Briza media, Bruckenthalia spiculifolia, Campanula patula, Carex echinata, Carex flava, Carex leporina, Carex nigra, Carex pallescens, Carex serotina, Centaurea jacea, Cerastium caespitosum, Cynosurus cristatus, Danthonia decumbens, Deschampsia cespitosa, Euphrasia rostkoviana subsp. montana, Festuca rubra, Holcus lanatus, Juncus conglomeratus, Leontodon autumnalis, Leucanthemum montanum, Lotus corniculatus, Molinia caerulea, Musei sp. div., Myosotis scorpioides, Nardus stricta, Plantago lanceolata, Polygala comosa, Polytrichum commune, Potentilla erecta, Ranunculus acris, Rhinanthus minor, Rumex acetosa, Sanguisorba officinalis, Sphagnum sp. div., Trifolium pratense, Trifolium spadiceum, Veratrum album subsp. lobelianum Osnovna literatura: AmidL003, JovaR969, JovaR981, MišiV978, PetkB985a, RandV002, RandV998b, RandV998c I STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 262 Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoname noMemaiamype y KJiacucJMKauuju cmauuuuna... " E4 Alpiiske i subalpiiske travné formaciie Staništa sa vise od 30 % biljnog pokrivača, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastih biljaka, pre svega tráva (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea i Juncaceae), ali takodje i od briofita i lišajeva. Alpijska travná staništa se uobičajeno nalaze uz ili iznad gornje šumske granice, ali ispod zone stalnog snega, na višim nadmorskim visinama u planinama. Ponekad zalaze i na niže nadmorské visine. _I E4.1 Travné formaciie oko snežanika Opšte karakteristike: Travné zajednice razvijene na rubovima snežanika (mesta na kojima se u toku godine dugo zadržava sneg), u manjim ili večim depresijama, na severnim ekspozicijama. Karakteristično za ovaj tip staništa je prisustvo glacijalnih i borealnih relikata , , , , , var. kao i prisustvo mahovina , i i paprati , , . Ekologija: Staništa se javljaju u alpijskom regionu na visinama iznad 1900 m, na silikatima i krečnjacima, najčešči tip tla je buavica, vegetacioni period je veoma kratak, traje 1 do 2 meseca. Prosečna godišnja temperatura je veoma niska, a temperaturna amplimda staništa je veoma mala (svega do 20 štěpeni Celzijusovih), vlažnost je veliká. Opšte rasprostranjenje: Alpi, Pirineji, Dinaridi, Rodopi, Pelagonidi Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije, Šar planina Ekvivalentne zajednice: • Nardo-Plantaginetum gentianoides Lakušič et al. 1979 • Polytrichetum sexangularis balcanicum Ht 1936 • Ranunculetum crenati Lakušič 1966 • Ranunculetum crenati scardicum Rexhepi et Randjelovič 1980 • Saxifraga glabella-Arabis flavescens Ht. 1936 • Saxifrageto-Rumicetum nivalis Ht. 1936 • Trifolio-Plantaginetum angustifoliae Lakušič 1966 • Cryptogrammetum crispae prov D. Lakušič 2004 • Dryopteridetum villarii Jeny-Lips 1930 sesu lato Karakteristične vršte: Anthelia jurtzkana, Arabis alpina subsp. caucasica, Arabis caucasica, Asplenium fissum, Cardamine glauca, Cerastium cerastoides, Cryptogramma crispa, Cystopteris regia, Dryopteris expansa, Dryopteris villarii, Festuca balcanica, Gnaphalium supinum, Ligusticum albanicum, Myosotis alpestris, Plantago atrata subsp. angustifolia, Plantago gentianoides, Poa cenisia, Pohlia commutata, Polytrichum sexangulare, Ranunculus crenatus, Rumex nivalis, Saxifraga glabella, Saxifraga heucherifolia, Trifolium pallescens Osnovna literatura: AmidL003, BlečV976, HorvI935, HorvI936, HorvI936, HorvI974, LakuR966, RandN980, RexhF994 E4.ll Boreo-alpiiske travné formaciie i zeliasta staništa oko acidoklinih snežanika Opšte karakteristike: Boreo-alpijske travné zajednice razvijene oko mesta na kojima se dugo zadržava sneg (na debelim humoznim naslagama uz rub snežanika), na silikatnoj geološkoj podlozi, redje na zakiseljenom tlu iznad silifikovanih krečnjaka, u manjim ili večim depresijama, na severnim, severozápadním i severoistočnim ekspozicijama. Karakteristično za ovaj tip staništa je značajno učešče glacijalnih i borealnih relikata , , , kao i prisustvo mahovina , i . 263 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Ekologija: Silikatna geološka podloga, najčešči tip tla je buavica, alpijski region na visinama iznad 1900 m. Vegetacioni period je veoma kratak, traje 1 do 2 meseca. Prosečna godišnja temperatura je veoma niska, a temperaturna amplituda staništa je veoma mala (svega do 20 stepeni Celzijusovih), vlažnost je veliká. Opšte rasprostranjenje: Alpi, Pirineji, Dinaridi, Rodopi, Pelagonidi Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije, Šar planina Ekvivalentne zajednice: • Nardo-Plantaginetum gentianoides Lakušič et al. 1979 • Polytrichetum sexangularis balcanicum Ht 1936 • Ranunculetum crenati Lakušič 1966 • Ranunculetum crenati scardicum Rexhepi et Randjelovič 1980 Karakteristične vrste: Anthelia jurtzkana, Cerastium cerastoides, Festuca balcanica, Gnaphalium supinum, Ligusticum albanicum, Plantago gentianoides, Pohlia commutata, Polytrichum sexangulare, Ranunculus crenatus Osnovna literatura: AmidL003, BlečV976, HorvI936, HorvI974, LakuR966, RandN980, RexhF994 E4.12 Boreo-alpiiske trávne formaciie i zeliasta staništa oko kalciklinih snežanika Opšte karakteristike: Boreo-alpijske trávne zajednice razvijene na rubovima snežanika (mesta na kojima se dugo zadržava sneg), na krečnjačkoj geološkoj podlozi, redje na mešovitoj podlozi, u manjim ili večim depresijama, na severním ekspozicijama. Karakteristično za ovaj tip vegetacije je značajno učešče glacijalnih i borealnih relikata. Glavni edifikatori ovih zajednica su hemikriptofitske vrste , , var. i dr.. Ekologija: Krečnjačka geološka podloga, redje mešovita podloga nastala usled zakišeljavanja tla; najčešči tip tla je buavica; alpijski i subalpijski region na visinama iznad 1700 m. Vegetacioni period je veoma kratak, traje 1 do 2 meseca. Prosečna godišnja temperatura je veoma niska, a temperaturna amplituda staništa je veoma mala (svega do 20 stepeni Celzijusovih), vlažnost je veliká. Opšte rasprostranjenje: Alpi, Pirineji, Dinaridi, Rodopi Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šara i Prokletije - eksplicitini podaci o prisustvu zajednica koje pripadajú ovom tipu staništa u Srbiji nisu publikovaní, ali se na osnovu podataka o vegetaciji makedonskih planina (asocijacija Saxifrageto-Rumicetum nivalis> sa Koraba, Turčina, Bistre, Kobilice i Jakupice) i crnogorskih Prokletije (as.) može zaključiti da se ova staništa javljaju i na Kosovu. Ekvivalentne zajednice: • Saxifraga glabella-Arabis flavescens Ht. 1936 • Saxifrageto-Rumicetum nivalis Ht. 1936 • Trifolio-Plantaginetum angustifoliae Lakušič 1966 Karakteristične vrste: Arabis alpina subsp. caucasica, Arabis caucasica, Cardamine glauca, Myosotis alpestris, Plantago atrata subsp. angustifolia, Poa cenisia, Rumex nivalis, Saxifraga glabella, Saxifraga heucherifolia, Trifolium pallescens Osnovna literatura: AmidL003, HorvI935, HorvI936, HorvI974, RandN980, RexhF994 E4.14 Boreo-alpiiske trávne zajednice sapapratima oko snežanika Opšte karakteristike: Boreo-alpijske zajednice u kojima dominiraju frigorifilne paprati, razvijene oko mesta na kojima se dugo zadržava sneg (na debelim humoznim naslagama uz rub snežanika), na silikatnoj geološkoj podlozi, redje na zakiseljenom tlu iznad silifikovanihkrečnjaka. Značajno je prisustvo paprati , , , . Značajno učešče glacijalnih i borealnih relikata je karakteristično za ovaj tip staništa. Ekologija: Silikatna geološka podloga, najčešči tip tla je buavica, alpijski region na visinama iznad 1900 m. Vegetacioni period je veoma kratak, traje 1 do 2 meseca. Prosečna godišnja temperatura je veoma niska, a temperaturna amplituda staništa je veoma mala (svega do 20 stepeni Celzijusovih), vlažnost je veliká. Opšte rasprostranjenje: Planine Fenoskandinavije, Islanda, Škótska visija, planine srednje i južne Evropě. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 264 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmamimma... " Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina, Prokletije. Ne postoje eksplicitni fitocenološki podaci, ali su sastojine sa dominacijom vrsta i zabeležene na Šar planini i Prokletijama. Ekvivalentne zajednice: • Cryptogrammetum crispae prov D. Lakušič 2004 • Dryopteridetum villarii Jeny-Lips 1930 sesu lato Karakteristične vrste: Asplenium fissum, Cryptogramma crispa, Cystopteris regia, Dryopteris expansa, Dryopteris villarii Osnovna literatura: HorvI974 E4.2 Planinski vrhovi. grebeni i eksponirane strane na kouma dominiraiu mahovine i lišaievi Opšte karakteristike: Javljaju se u fazama od inicijalnih stadijuma do klimaks zajednica. Pokrovnost se kreče od 20 do 100%, ali se mogu javiti i fragmentarno. Površine zajednica su od několiko centimetara do više od kvadratnog metra. Uobičajena je kombinacija sa raznovrsnim mahovinama i odgovarajučim vaskularnim biljkama. Mogu rasti u steni i na njoj, a prisutni su korasti, listasti i nešto rede žbunasti tipovi talusa. U pionirskim zajednicama su korasti i rede listasti, a u razvijenijim stadijumima dolaze i žbunasti tipovi talusa. U zavisnosti od uslova staništa dominantne životne forme su Placodium (korasti), prelazni korasto-listasti, Collema (listasti), Umbilicaria, Parmelia (listasti), Ramalina, Cladonia ili Cetraria (žbunasti) tip talusa. Ekologija: Javljaju se na različitim vrstama krečnjačke i silikatne podloge. Rasprostranjenost od nizija do visokih planina, sa optimumom na večim nadmorskim visinima (brdsko i planinsko područje), cesto iznad gornje šumske granice (kontinentálne lišajske tundre). Staništa su gole stene sa različitim stepenom nagiba, od zaravnjenih površina sve do vertikalnih ploča, cesto na hladnim i vetrovitim mestima i površinama izloženim eroziji. pH podloge se kreče od kisele preko neutrálne do bazne, sa približnim rasponom pH vrednosti od 4-8. Ugl. je potrebná jaka světlost i dugi dnevni periodi osvetljenosti. Potrebe za vodom takode variraju - od suvljih podmčja do delová gde se zadržava kišnica ili gde je duži period pokrivenosti snegom, sa prosečnom godišnjom količinom padavina uglavnom ispod 800 mm. Podloga su rázna zemljišta - suva peščana, gruba humusna, matičná stena mestimično prekrivena zemljištem, plitka polu stepska i dr.. Cesta mikrostaništa od nizija do visokih planina su izdvojene suve površine u okviru predela. Opšte rasprostranjenje: cela Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: cela Srbija Ekvivalentne zajednice: • Aspicilietum calcareae Du Rietz 1925 em. Roux 1978 • Aspicilietum contortae Kaiser 1926 ex Klem. 1955 • Caloplacetum variabilis (Kaiser 1926) Klement 1955 • Gyalectetumjenensis Klem. 1950 • Acarosporetum glaucocarpae Klement 1955 • Toninietum candidae Kaiser 1926 • Verrucario-Placynthietum nigri Kaiser 1926 • Caloplacetum citrinae Beschel in Klem. 1955 • Caloplacetum murorum (De R. 1925)Kaiser 1926 • Caloplacetum elegantis Motyka 1925 • Physcietum dubiae Santesson 1939 • Dermatocarpetum monstrosi Klement 1955 • Caloplacetum cirrochroae Poelt 1952 • Xanthorietum aureolae Beschel 1951 • Aspicilietum cinereae Frey 1922 • Buellio-Rhizocarpetum geographici Wirth 1972 • Parmelietum conspersae Klem. 1931 • Parmelietum molliusculae Gams 1927 • Lecideetum crustulatae (Duvign. 1939) Klement 1955 • Rhizocarpetum alpicolae Frey 1923 265 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmaumuma... " • Rinodinetum oreinae Frey 1923 • Ramalinetum capitatae Frey 1933 • Umbilicarietum deustae Hilitzer 1925 • Umbilicarietum cylindricae Frey 1922 • Hypogymnio-Parmelietum saxatilis Wirth 1972 • Cladonietum symphycarpae Doppelb. in Klem. 1955 • Toninio-Psoretum decipientis Frey 1923 • Endocarpetum pusilli • Cladonietum rangiformis Kaiser 1926 • Cladonietum coniocreae Duvigneaud ex James et al. 1977 • Cladonietum alcicornis Klement 1953 • Thamnolietum vermicularis Gams 1927 Karakteristične vrste: Acarospora fuscata (Nyl.)Arnold, Aspicilia cinerea (L.)Koerb., Caloplaca decipiens (Arnold) Blomb. & Forssell, Caloplaca saxicola (Hoffm.) Nordin, Candelariella aurella (Hoffm.) Zahlbr., Candelariella vitellina (Hoffm.)Muell. Arg., Diploschistes scruposus (Schreber)Norm., Diplotomma alboatrum (Hoffm.) Flot., Lecanora albescens (Hoffm.) Branth & Rostr., Lecanora dispersa (Pers.) Sommerf., Lecanora intricata (Ach.)Ach., Lecanora muralis (Schreb.) Rabenh. subsp. muralis, Lecanora polytropa (Ehrh.)Rabenh., Lecanora rupicola (L.)Zahlbr., Lecidea fuscoatra (L.)Ach., Parmelia saxatilis (L.)Ach., Physcia adscendens (Fr.)Oliv., Physcia caesia (Hoffm.)Furnr., Protoblastenia rupestris (Scop.) J.Steiner, Rhizocarpon geographicum (L.)DC, Sarcogyne regularis Körb. var. regularis, Tephromela atra (Huds.) Hafellner var. atra, Umbilicaria cylindrica (L.) Duby , Umbilicaria deusta (L.) Baumg., Verrucaria calciseda DC, Verrucaria muralis Ach., Verrucaria nigrescens Pers., Cetraria islandica (L.)Ach., Cladonia furcata (Hudson) Schräder, Cladonia pyxidata (L.)Fr., Cladonia rangiformis Hoffm., Collema fuscovirens (With.) J.R.Laundon, Collema tenax (Sw.) Ach., Peltigera rufescens (Weiss) Humb., Psora decipiens (Hedwig)Hoffm., Psora lurida (With.)DC, Toninia caeruleonigricans (Lightf.)ThFr. Osnovna literatura: DimoDOOl, DrehU993, GajiM991c, Klem0955, KušaF931, KušaF933, MuratM979, MuratM984, MuratM985, MuratM986, MuratM991a, MuratM991, MuratM993, MuratM993a E4.22 Zajednice lišaieva na stenovitim pločama Opšte karakteristike: Javljaju se u fazama od inicijalnih stadijuma do klimaks zajednica. Pokrovnost se křeče od 20 do 100%. Ponekad se javljaju samo fragmentarno, a površine zajednica su od několiko centimetara do vise od kvadratnog metra. Mogu rasti u steni i na njoj, a prisutni su korasti, listasti i nešto rede žbunasti tipovi talusa. U pionirskim zajednicama su korasti i rede listasti, a u razvijenijim stadijumima dolaze i žbunasti tipovi talusa. Tako su u zavisnosti od uslova sredine i podloge razvijene razne vrste korastih, Placodium (koraste), Collema (listaste), Umbilicaria, Parmelia (listaste) ili Ramalina (žbunaste) forme lišajeva. Ekologija: Javljaju se na različitim vrstama krečnjačke i silikatne podloge. Staništa su gole stene sa različitim stepenom nagiba, od zaravnjenih površina sve do vertikalnih ploča, cesto na vetrovitim delovima i površinama izloženim eroziji. pH podloge se kreče od kisele preko neutrálne do bazne, sa približnim rasponom pH vrednosti od 5-8. Ugl. je potrebná jaka světlost i dugi dnevni periodi osvetljenosti. Raspon nadmorskih visina je veliki - od dolina do vrhova planina, sa optimumom u brdskom i planinskom području. Potrebe za vodom takode variraju - od suvljih područja do delová gde se zadržava kišnica ili gde je duži period pokrivenosti snegom. Opšte rasprostranjenje: cela Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: cela Srbija Ekvivalentne zajednice: Aspicilietum calcareae Du Rietz 1925 em. Roux 1978 Aspicilietum contortae Kaiser 1926 ex Klem. 1955 Caloplacetum variabilis (Kaiser 1926) Klement 1955 Gyalectetum jenensis Klem. 1950 Acarosporetum glaucocarpae Klement 1955 Toninietum candidae Kaiser 1926 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 266 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y wiacucfmKauiiju cmaniiuíma... " • Verrucario-Placynthietum nigři Kaiser 1926 • Caloplacetum citrinae Beschel in Klem. 1955 • Caloplacetum murorum (De R. 1925)Kaiser 1926 • Caloplacetum elegantis Motyka 1925 • Physcietum dubiae Santesson 1939 • Dermatocarpetum monstrosi Klement 1955 • Caloplacetum cirrochroae Poelt 1952 • Xanthorietum aureolae Beschel 1951 • Aspicilietum cinereae Frey 1922 • Buellio-Rhizocarpetum geographici Wirth 1972 • Parmelietum conspersae Klem. 1931 • Parmelietum molliusculae Gams 1927 • Lecideetum crustulatae (Duvign. 1939) Klement 1955 • Rhizocarpetum alpicolae Frey 1923 • Rinodinetum oreinae Frey 1923 • Ramalinetum capitatae Frey 1933 • Umbilicarietum deustae Hilitzer 1925 • Umbilicarietum cylindricae Frey 1922 • Hypogymnio-Parmelietum saxatilis Wirth 1972 Karakteristične vrste: Acarospora fuscata (Nyl.)Arnold, Aspicilia cinerea (L.)Koerb., Caloplaca decipiens (Arnold) Blomb. & Forssell, Caloplaca saxicola (Hoffm.) Nordin, Candelariella aurella (Hoffm.) Zahlbr., Candelariella vitellina (Hoffm.)Muell. Arg., Diploschistes scruposus (Schreber)Norm., Diplotomma alboatrum (Hoffm.) Flot., Lecanora albescens (Hoffm.) Branth & Rostr., Lecanora dispersa (Pers.) Sommerf, Lecanora intricata (Ach.)Ach., Lecanora muralis (Schreb.) Rabenh. subsp. muralis, Lecanora polytropa (Ehrh.)Rabenh., Lecanora rupicola (L.)Zahlbr., Lecidea fuscoatra (L.)Ach, Parmelia saxatilis (L.)Ach., Physcia adscendens (Fr.)Oliv., Physcia caesia (Hoffm.)Furnr., Protoblastenia rupestris (Scop.) J.Steiner, Rhizocarpon geographicum (L.)DC, Sarcogyne regularis Körb. var. regularis, Tephromela atra (Huds.) Hafellner var. atra, Umbilicaria cylindrica (L.) Duby , Umbiľicaria deusta (L.) Baumg., Verrucaria calciseda DC, Verrucaria muralis Ach., Verrucaria nigrescens Pers. Osnovna literatura: DimoDOOl, DrehU993, GajiM991c, Klem0955, KušaF931, KušaF933, MuratM979, MuratM984, MuratM985, MuratM986, MuratM991a, MuratM991, MuratM993, MuratM993a E4.221 Zajednice lišaieva na krečniačkim stenama Opšte karakteristike: Javljaju se u fazama od inicijalnih stadijuma do klimaks zajednica. Pokrovnost se křeče od 20 do 100% (optimum od 60 do 100%), ponekad se javljaju samo fragmentarno, a površine zajednica su od několiko centimetara do preko kvadratnog metra. Mogu rasti u steni i na njoj, a prisutni su korasti, listasti, i rede žbunasti talusi. Raznovrsnost životnih formi je manja u pionirskim zajednicama i raste ka klimatogenim oblicima, pa se tako u zavisnosti od uslova smenjuju razne koraste, Placodium (koraste) ili Collema (listaste) životne forme lišajeva. Ekologija: Javljaju se na različitim vrstama krečnjačke podloge - dolomitu, peščarima, mermeru, gipsu, škriljcima, šljunku... a ponekad i na serpentinu. Uglavnom imje potrebno dugo dnevno osvetljenje, mada ima i onih koji na rastu na zaklonjenim mestima. pH podloge se křeče od neutrálne do bazne, sa pH optimumom od 6-8. Potrebe za vodom su različite, od suvljih predela do delova gde se cesto zadržava voda ili sneg. Raspon nadmorskih visina je veliki - od dolina do vrhova planina, sa optimumom u brdskom i planinskom području. Staništa su gole stene izvan šume, sa različitim nagibom podloge sve do vertikalnih ploča. Opšte rasprostranjenje: cela Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: cela Srbija, krečnjački tereni Ekvivalentne zajednice: • Aspicilietum calcareae Du Rietz 1925 em. Roux 1978 • Aspicilietum contortae Kaiser 1926 ex Klem. 1955 • Caloplacetum variabilis (Kaiser 1926) Klement 1955 • Gyalectetum jenensis Klem. 1950 • Acarosporetum glaucocarpae Klement 1955 • Toninietum candidae Kaiser 1926 • Verrucario-Placynthietum nigri Kaiser 1926 267 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Caloplacetum citrinae Beschel in Klem. 1955 • Caloplacetum murorum (De R. 1925)Kaiser 1926 • Caloplacetum elegantis Motyka 1925 • Physcietum dubiae Santesson 1939 • Dermatocarpetum monstrosi Klement 1955 • Caloplacetum cirrochroae Poelt 1952 • Xanthorietum aureolae Beschel 1951 Karakteristične vrste: Physcia caesia (Hoffm.)Furnr., Lecanora dispersa (Pers.) Sommerf., Lecanora muralis (Schreb.) Rabenh. subsp. muralis, Verrucaria nigrescens Pers., Sarcogyne regularis Körb. var. regularis, Verrucaria calciseda DC, Protoblastenia rupestris (Scop.) J.Steiner, Caloplaca decipiens (Arnold) Blomb. & Forssell, Caloplaca saxicola (Hoffm.) Nordin, Candelariella aurella (Hoffm.) Zahlbr., Lecanora albescens (Hoffm.) Branth & Rostr., Physcia adscendens (Fr.)Oliv., Verrucaria muralis Ach., Diplotomma alboatrum (Hoffm.) Flot. Osnovna literatura: Klem0955, KušaF931, KušaF933, GajiM991c, MuratM985, MuratM986, MuratM991, MuratM984, MuratM991a, MuratM979, DimoDOOl, DrehU993 E4.222 Zajednice lišaieva na silkatnim stenama Opšte karakteristike: Javljaju se u fazama od inicijalnih stadijuma do klimaks zajednica. Pokrovnost se křeče od 30 do 100% (pionirske 30-80%, klimaks od 70-100%), a površine zajednica od několiko centimetara do preko kvadratnog metra. Tipovi talusa su korasti i listasti, žbunasti nešto rede, i mogu rasti u steni i na njoj. U pionirskim zajednicama su korasti i rede listasti, a u razvijenijim stadijumima dominaciju preuzimaju listasti i žbunasti lišajevi. Tako su od životnih formi zastupljene razné vrste korastih, Umbilicaria, Parmelia (listaste) ili Ramalina (žbunaste) forme lišajeva. Ekologija: Javljaju se na različitim vrstama silikatne podloge - andezitu, gnajsu, granitu, bazaltu, kvarcitu... Silikatna podloga predstavlja povoljniju sredinu za razvoj lišajeva od krečnjačke zbog niže pH vrednosti tj veče kiselosti, sa optimumom pH 5-7. Ugl. je potrebná jaka světlost i dugi dnevni periodi osvetljenosti. Raspon nadmorskih visina je veliki - od dolina do vrhova planina, sa optimumom u brdskom i planinskom području. Staništa su gole stene izvan šume sa različitim nagibom podloge sve do vertikalnih ploča. Potrebe za vodom takode variraju - od suvljih područja do delova gde se zadržava voda ili gde je duži period pokrivenosti snegom. Opšte rasprostranjenje: cela Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: cela Srbija, silikatni tereni Ekvivalentne zajednice: • Aspicilietum cinereae Frey 1922 • Buellio-Rhizocarpetum geographici Wirth 1972 • Parmelietum conspersae Klem. 1931 • Parmelietum molliusculae Gams 1927 • Lecideetum crustulatae (Duvign. 1939) Klement 1955 • Rhizocarpetum alpicolae Frey 1923 • Rinodinetum oreinae Frey 1923 • Ramalinetum capitatae Frey 1933 • Umbilicarietum deustae Hilitzer 1925 • Umbilicarietum cylindricae Frey 1922 • Hypogymnio-Parmelietum saxatilis Wirth 1972 Karakteristične vrste: Rhizocarpon geographicum (L.)DC, Lecanora polytropa (Ehrh.)Rabenh., Parmelia saxatilis (L.)Ach., Candelariella vitellina (Hoffm.)Muell. Arg., Lecanora intricata (Ach.)Ach., Lecanora rupicola (L.)Zahlbr., Aspicilia cinerea (L.)Koerb., Acarospora fuscata (Nyl.)Arnold, Lecidea fuscoatra (L.)Ach., Umbilicaria deusta (L.) Baumg., Umbilicaria cylindrica (L.) Duby , Lecanora muralis (Schreb.) Rabenh. subsp. muralis, Diploschistes scruposus (Schreber)Norm., Tephromela atra (Huds.) Hafellner var. atra Osnovna literatura: Klem0955, KušaF931, KušaF933, GajiM991c, MuratM985, MuratM993, DimoDOOl, MuratM979, MuratM991, MuratM984, MuratM991a, MuratM993a, DrehU993 E4.26 Zajednice lišaieva razvijene na zemljištu Opšte karakteristike: Pokrovnost je od 30 do 90%, mada se cesto javljaju fragmentarno. Uobičajena je kombinacija sa raznovrsnim mahovinama i odgovarajučim vaskularnim biljkama. U zavisnosti od STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 268 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " uslova staništa dominantně životne forme su Placodium (korasti), prelazni korasto-listasti, Parmelia (listasti), Cladonia ili Cetraria (žbunasti) tip talusa. Ekologija: Rasprostranjenost od nizija do visokih planina, sa optimumom na večim nadmorskim visinima, cesto iznad gornje šumske granice (kontinentálne lišajske tundre). pH podloge varira od bazne preko neutrálne do cesto kisele - raspon pH vrednosti je od 4-8. Potrebná je duga dnevna osvetljenost. Tipično stanište su hladná, jako vetrovita mesta, sa količinom padavina ispod 800 mm čak i ispod 500 mm godišnje, dok su potrebe za umerenim uslovima izuzeci. Podloga su razná zemljišta ugl. na krečnjačkoj podlozi - suva peščana, gruba humusna, matičná stena mestimično prekrivena zemljištem, plitka polu stepska... Cesta mikrostaništa od nizija do visokih planina su izdvojene suve površine u okviru predela. Opšte rasprostranjenje: cela Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: cela Srbija, posebno brdsko-planinski region Ekvivalentne zajednice: • Cladonietum symphycarpae Doppelb. in Klem. 1955 • Toninio-Psoretum decipientis Frey 1923 • Endocarpetum pusilli • Cladonietum rangiformis Kaiser 1926 • Cladonietum coniocreae Duvigneaud ex James et al. 1977 • Cladonietum alcicornis Klement 1953 • Thamnoherum vermicularis Gams 1927 Karakteristične vršte: Cetraria islandica (L.)Ach, Cladonia furcata (Hudson) Schräder, Cladonia pyxidata (L.)Fr., Cladonia rangiformis Hoffm., Peltigera rufescens (Weiss) Humb., Toninia caeruleonigricans (Lightf.)Th.Fr., Collema tenax (Sw.) Ach., Collema fuscovirens (With.) J.R.Laundon, Psora decipiens (Hedwig)Hoffm., Psora lurida (With.)DC. Osnovna literatura: DimoDOOl, DrehU993, GajiM991c, Klem0955, KušaF931, KušaF933, MuratM979, MuratM984, MuratM985, MuratM986, MuratM991a, MuratM991, MuratM993, MuratM993a E4.3 Acidifilne alpiiske i subalpiiske travné formácii e Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske do visoke travné zajednice u kojima dominiraju travé i ostrice: , , , , , , , , , , , , , , , i . Redje se radi o otvorenim travnim zajednicama u čijem izgledu dominiraju gusto zbijene ili razredjene nepravilno razbacane travné humke ili jastučasti busenovi vrsta i , čije dimenzije variraju izmedju onih manjih prečnika i visine od několiko cm i onih večih čiji prečnik dostiže 80 cm a visina 35 cm. Staništa cesto su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim retkim i reliktnim biljakama poput vrsta: , , , , ,, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , 269 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuuna... " , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Značajno je i prisustvo mahovina i lišajeva poput vrsta , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim ili blago nagnutim padinama, na inicijalnim zemljištima na silikatima u najvišim područjima visokih planina, redje na zakišeljenim mestima iznad krečnjaka ili serpentinita Zbog dugog ležanja debelog snežnog pokrivača podloga je veoma vlažná. Vegetacioni period je veoma kratak, svega dva do tri meseca. Mesta su po pravilu izložena uticaju snažnih planinskih vetrova. Posebna varijanta ovih staništa - mrazné trávne humke - tufuri se javljaju na mestima sa sporadičnim pojavama soliflukcionog kliženja i cepanja tla, u veoma specifičnim uslovima koje karakterišu intenzivno izračivanje, niske temperature i veliki broj oscilacija temperature oko nultog podeoka. Staništa se javljaju u dijapazonu nadmorskih visina izmedju (1100) 1300 do 2300 m. Opšte rasprostranjenje: Alpi, Karpati, Pirineji, Apenini, Jura, Balkánske planine. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Sedlo izmedju Suvog Rudišta i Nebeskih Stolica, Ječmište, Suvo Rudište, ispod Milanovog vrhá, Bečirovac, Jelica, Treska), Zlatibor, Golija, Radočelo, Pešterska visoravan (Trojan), Beljanica, Suva planina, Stará planina (Babin zub, Vražja glava, Bratkova strana, Sokolica, Čungulj, Tupanar, Midžor, Popove livade, Martinova čuka, Oštra čuka, Ivankovica, Ženski vrh, Gornje lise, Garište, Golčin trap, Tri Čuke, Sokolica, sliv Toplodolske reke i granični grebeni), Rtanj (pod Kúskom), Vlasinska visoravan (Crkvena planina, Piana, Veliki Strešer, Golema Ravnica, Prosečenica), Strešer (Vardenik), Čemernik, Ostrozub, Ravnište, Besná kobila, Šuplja padina; Kosovo: Prokletije (Aim Kurvala, Djaravica, Maja Rusolija), Mokra planina, Šar planina (greben ka Kočanik Led, greben ka Livadici, greben izmedju Kočinak Leda i Jezerske Čuke, Livadica, greben izmedju Piribega i Kočinak Leda, Bistra, Rudoka, od Livadice do Crnog vrhá, Vraca, Rudoka, Piribeg, Ljuboten, Gornje Bukoravačko jezero). Ekvivalentne zajednice: • Nardetum strictae Grebenščikov 1950 • Poo violaceae-Nardetum strictae Kojič et al. 1992 • Succiso-Nardetum K. Stank.-Tomič • Trifolio-Nardemm Blečič et Tatič 1964 • Trifolio-Nardemm Blečič et Tatič 1964 plantaginetosum Blečič et Tatič 1964 • Trifolio-Nardemm Blečič et Tatič 1964 polygaletosum Blečič et Tatič 1964 • Nardetum subalpinum montenegrinum Lakušič 1966 • Deltoideo-NardetumHt.1949 • Festuco fallacis-Nardetum strictae Rajevski 1974 • Festuco fallacis-Nardetum strictae Rajevski 1974 poetosum violaceae Rajevski 1974 • Festuco fallacis-Nardetum strictae Rajevski 1974 typicum • Festuco halleri-Nardetum strictae Rajevski 1974 • Festuco nigrescenti-Nardetum strictae Randjelovič 1978 • Festuco-Nardetum strictae Randjelovič et Rexhepi 1980 • Festuco-Nardetum subalpinum N. Randjelovič 1978 knautietosum magnificae N. randjelovič 1978 • Festuco-Nardetum subalpinum Randjelovič et Rexhepi 1980 • Festuco-Nardetum subalpinum Randjelovič et Rexhepi 1980 linetosum capitati N. Randjelovič 1978 • Helianthemo-Nardetum strictae Rajevski 1974 • Knautio-Nardetum strictae (Randj. 1978) V. et N. Randj. 2004 • Lino-Nardetum strictae Rexhepi et Randelovič 1980 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 270 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Nardetum strictae Grebenščikov 1950 Nardetum subalpinum montenegrinum Lakušič 1966 Nardus stricta -Festuca fallax Rajevski 1990 Nardus stricta -Festuca fallax Rajevski 1990 poetosum violacea Rajevski 1990 Nardus stricta -Festuca fallax Rajevski 1990 typicum Rajevski 1990 Nardus stricta-Festuca fallax Rajevski 1960 Nardus stricta-Helianthemum grandiflorum Rajevski 1990 Festucetum fallacis Matovič 1986 Festucetum fallacis Matovič 1986 pancicietosum Obratov 1992 Festucetum fallacis Matovič 1986 nardetosum Obratov 1992 Alpoecuro-Plantaginetum Horv. 1949 achilleetosum chrysocomae N. Randjelovič 1980 Plantaginetum montanae R. Jovanovič 1955 Calamagrostis arundinacea-Luzula erythranthema Rajevski 1990 Knautio-Centauretum kotscyanae Randjelovič 1979 Caricetum curvulae dinaricum Lakušič 1968 Curvulaetum dinaricum Lakušič 1968 Vaccinio-Seslerietum comosae Lakušič 1964 Genisto-Festucetum spadiceae Blečlč & Lakušič (1958) 1966 Festucetum variae montenegrinum Lakušič 1966 Festuco-Anthemidietum orientalis Lakušič 1966 Festucetum adamovicii prov. D. Lakušič 1996 Sieversio-Festucetum riloensis Lakušič 1960 Junco trifidi-Poetum violaceae D. Lakušič 1987 Junco trifidi-Poetum violaceae D. Lakušič 1987 cardaminetosum pancicii D. Lakušič 1987 Poetum violaceae Z. Pavlovic 1955 Gentiano-Anemonetum elatioris Lakušič 1966 Carex curvula-Primula minima Horvat 1935 Carex curvula-Sesleria comosa Ht. 1935 Carici curvulae-Seslerietum comosae Ht. 1935 Jasioni-Caricetum curvulae Ht. 1937 Sesleria korabensis-Juncus trifidus Rajevski 1990 Seslerio korabensis-Juncetum trifidi Rajevski 1990 Festuco-Seslerietum comosae Randjelovič 1981 Seslerietum coerulantis R. Jovanovič 1978 Seslerietum coerulantis R. Jovanovič 1978 juncetosum trifidi R. Jovanovič 1978 Seslerietum coerulantis R. Jovanovič 1978 typicum R. Jovanovič 1978 Festucetum paniculatae Ht. (1930) 1936 em. Simon 1958 Festucetum spadiceae (paniculatae) Ht. (1930) 1936 em. Simon 1958 Peucedano-Festucetum paniculatae (Ht. 1960) N. Randjelovič 1981 Peucedano-Festucetum paniculatae Ht. 1937 Centaureo-Festucetum vallidae (N. Randjelovič 1978) N. Randjelovič 1981 Festuco-Centauretum vlenovskyi N. Randjelovič 1978 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 nardetosum Horvat 1974 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 poetosum alpinae Rajevski 1990 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 salicetosum herbaceae Rajevski 1990 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 scleranthetosum neglecti Rajevski 1990 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 typicum Rajevski 1990 Festuca halleri-Geum montanum Horv. poetosum alpinae Rajevski 1990 Festuca halleri-Geum montanum Horv. salicetosum herbaceae Rajevski 1990 Festuca halleri-Geum montanum Horv. scleranthetosum neglecti Rajevski 1990 Festuca halleri-Geum montanum Horv. typicum Rajevski 1990 271 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y miaciKpiiKauiijii cmanuiuma.. • Festuca halleri-Poa contracta Rajevski 1990 • Festuco halleri-Poetum contractae Rajevski 1990 • Festuco halleri-Poetum contractae Rajevski 1990 achileetosum atratae Rajevski 1990 • Festuco supinae-Agrostidetum rupestris R. Jovanovič 1978 • Geranio-Poetum violaceae Ht. 1935 • Poa violaceae-Geranium cinereum ssp. caulescens • Poa violaceae-Geranium cinereum ssp. caulescens potentilletosum aureae chrysocraspedae • Poa violaceae-Geranium cinereum ssp. caulescens potentilletosum rectae • Poa violaceae-Geranium cinereum ssp. caulescens stipetosum • Poa violaceae-Geranium subcaulescens Horv. • Poa violaceae-Geranium subcaulescens Horv. festucetosum halieri Rajevski 1990 • Poa violaceae-Geranium subcaulescens Horv. typicum Rajevski 1990 • Poetum violaceae Horv. • Poetum violaceae serbicum prov. Grebenščikov 1950 • Poetum violaceae Z. Pavlovic 1955 • Poo violaceae-Geranietum subcaulescens Ht. 1935 • Thy mo-Poetum violaceae Micevski 1976 • Allio-Caricetum laevis R. Jovanovič 1975 • Agrosti-Sclerantheum neglecti Lakušič (1968) 1970 • Minuartietum recurvae D. Lakušič 1987 • Minuartietum recurvae D. Lakušič 1987 armerietosum D. Lakušič 1987 • Minuartietum recurvae D. Lakušič 1987 sclerantetosum D. Lakušič 1987 Karakteristične vrste: Achillea atrata subsp. multifida, Achillea lingulata, Achillea millefolium, Achilleapannonica, Agrostis capillaris, Agrostis rupestris, Agrostis tenuis, Agrostis vulgaris, Alchemilla flabellata, Alchemillapubescens, Alchemilla vulgaris, Alchemilla vulgaris subsp. montana, Alectorolophus rumelicus, Allium carinatum, Alopecurus gerardii, Androsace hedraeantha, Anemone narcissiflora, Antennaria dioica, Anthemis carpatica, Anthemis carpatica subsp. carpatica, Anthemis triumfetti, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Arenaria rotundifolia, Armeria canescens, Armeria rumelica, Asperula cynanchica, Avenastrum versicolor, Briza media, Bruckenthalia spiculifolia, Calamagrostis arundinacea, Calamintha alpina, Campanula abietina, Campanula epigaea, Campanula orbelica, Campanula patula, Campanula rotundifolia, Campanula scheuchzeri, Campanula sibthorpiana, Campanula spatulata, Cardamine glauca, Cardamine pancicii, Carduus carduelis, Carex curvula, Carex digitata, Carex laevis, Carex leporina, Carex sempervirens, Carex verna, Centaurea kotschyana, Centaurea nervosa, Centaurea orbelica, Centaurea velenovskyi, Cerastium arvense, Cerastium caespitosum, Cetraria islandica (L.) Ach., Chamaecytisuspolytrichus, Chamaespartium sagittate, Chrysanthemum macrophyllum, Cistus guttatus, Cladonia rangiferina (L.) Web., Crepis conyzifolia, Crepis viscidula, Crocus veluchensis, Cynosurus cristatus, Danthonia decumbens, Deschampsia flexuosa, Dianthus carthusianorum, Dianthus cruentus, Dianthus deltoides, Dianthus scardicus, Doronicum columnae, Empetrum hermaphroditum, Euphorbia cyparissias, Euphrasia minima, Euphrasia montana, Euphrasia pectinata, Euphrasia rostkoviana subsp. montana, Euphrasia stricta, Festuca duriuscula, Festuca halieri, Festuca halieri subsp. riloénsis, Festuca nigrescens, Festuca paniculata, Festuca supina, Festuca valida, Festuca violacea, Fragaria elatior, Galium anisophyllon, Galium erectum, Galium verum, Genista csikii, Genista depressa, Gentiana asclepiadea, Gentiana bulgarica, Gentiana kochiana, Gentianella bulgarica, Geranium subcaulescens, Geum montanum, Gnaphalium supinum, Gymnadenia conopsea, Helianthemum nummularium, Hieracium alpicola, Hieracium cymosum, Hieracium hoppeanum, Hieracium pilosella, Hieracium pratense, Homogyne alpina, Hypericum alpigenum, Hypericum alpinum, Hypericum maculatum, Hypericum maculatum subsp. immaculatum, Hypericum quadrangulum, Hypochoeris radicata, Jasione orbiculata, Juncus trifidus, Juniperus nana, Knautia arvensis, Knautia magnißca, Koeleria pyramidata, Leontodon autumnalis, Leontodon hispidus, Leucanthemum vulgare, Lichenes sp., Ligusticum mutellina, Lilium jankae, Linaria dalmatica, Linum capitatum, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Luzula campestris subsp. multiflora, Luzula cuprina, Luzula luzuloides subsp. cuprina, Luzula spicata, Luzula spicata subsp. pindica, Lycopodium selago, Minuartia montana, Minuartia recurva, Muscari botryoides, Musei sp. div., Myosotis alpestris, Nardus stricta, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 272 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmamiuuna... " Ornithogalum orthophyllum subsp. kochii, Ornithogalum tenuifolium, Ornithogalum umbellatum, Pedicularis verticillata, Peucedanum aequiradium, Peucedanum oligophyllum subsp. aequiradium, Phleum phleoides, Phyteuma confusum, Phyteuma hemisphaericum, Pimpinella alpina, Pimpinella saxifraga, Plantago atrata, Plantago carinata, Plantago montana, Poa alpina, Poa badensis, Poa bulbosa, Poa contractu, Poa ursina, Poa violacea, Polygala vulgaris, Polygonum bistorta, Polytrichum juniperinum Willd., Polytrichum piliferum, Potentilla aurea subsp. chrysocraspeda, Potentilla erecta, Potentilla ternata, Primula minima, Primula officinalis, Ranunculus crenatus, Ranunculus montanus, Ranunculus oreophilus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Scabiosa columbaria, Scleranthus neglectus, Scleranthus perennis subsp. marginatus, Scorzonera rosea, Sedum horakii, Senecio abrotanifolius subsp. carpathicus, Senecio carpathicus, Senecio procerus, Senecio rupestris, Sesleria coerulans, Sesleria comosa, Sesleria korabensis, Sieversia montana, Silene otites, Silene sendtneri, Soldanella alpina, Solidago virgaurea, Stellaria graminea, Succisa pratensis, Symphytum tuberosum, Thamnolia vermicularis, Thesium alpinum, Thlaspi ochroleucum, Thlaspi praecox, Thymus balcanus, Thymus jankae, Thymus moesiacus, Thymus pilisiensis, Thymus praecox subsp. polytrichus, Trifolium alpestre, Trifolium campestre, Trifolium ochroleucon, Trifolium pallescens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Vaccinium myrtillus, Vaccinium uliginosum, Vaccinium vitis-idaea, Veratrum album, Veratrum album subsp. lobelianum, Veratrum lobelianum, Verbascum longifolium, Verbascum pannosum, Veronica chamaedrys, Viola canina, Viola dacica, Viola subalpina Osnovna literatura: AmidL003, BeliS990, BeliS004, BeliS997, BlečV976, BlečV964a, CincT955, GrebO950a, HorvI974, HorvI935, HorvI936, JankM982, JovaR956, JovaR955, JovaR976, KojiM004, KojiM995, KojiM998, KojiM998, LakuD987, LakuD996, LakuR966, LakuR968, MišiV960, MÍŠÍV978, PavlZ955, PavlZ951, RajeL990, RandN978, RandN983, RandV002, RandN978, RandN983, RandN984a, RandN980, RexhF994, StanK969, TatiB994, ZupaM986 E4.31 Alpiiski i srodne zeliaste zajednice Opšte karakteristike: Zatvorene, planinske do visokoplaninske trávne zajednice u kojima dominiraju tvrdača , ili (=). Floristički veoma bogate staništa u kojima se pored glavnih edifikatora sa večim učeščem javljaju i druge planinske zeljaste biljke poput , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, redje na zakišeljenim mestima iznad krečnjaka ili serpentinita, u dijapazonu nadmorskih visina izmedju (1100) 1300 do 2300 m. Opšte rasprostranjenje: Alpi, Karpati, Pirineji, Apenini, Jura, Balkánske planine. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Besná Kobila, Šuplja padina, Strešer (Vardenik), Čemernik, Ostrozub, Stará planina, Suva planina, Zlatibor, Kopaonik, Golija, Radočelo; Kosovo: Prokletije, Mokra planina, Šar planina (Vraca, Rudoka, Ljuboten). Ekvivalentne zajednice: • Nardetum strictae Grebenščikov 1950 • Poo violaceae-Nardetum strictae Kojič et al. 1992 • Succiso-Nardetum K. Stank.-Tomič • Trifolio-Nardetum Blečič et Tatič 1964 • Trifolio-Nardetum Blečič et Tatič 1964 plantaginetosum Blečič et Tatič 1964 • Trifolio-Nardetum Blečič et Tatič 1964 polygaletosum Blečič et Tatič 1964 • Nardetum subalpinum montenegrinum Lakušič 1966 • Deltoideo-Nardetum Ht. 1949 • Festuco fallacis-Nardetum strictae Rajevski 1974 • Festuco fallacis-Nardetum strictae Rajevski 1974 poetosum violaceae Rajevski 1974 • Festuco fallacis-Nardetum strictae Rajevski 1974 typicum • Festuco halleri-Nardetum strictae Rajevski 1974 273 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y miaciKpiiKauiijii cmanuiuma... " • Festuco nigrescenti-Nardetum strictae Randjelovič 1978 • Festuco-Nardetum strictae Randjelovič et Rexhepi 1980 • Festuco-Nardetum subalpinumN. Randjelovič 1978 knautietosum magnificae N. randjelovič 1978 • Festuco-Nardetum subalpinum Randjelovič et Rexhepi 1980 • Festuco-Nardetum subalpinum Randjelovič et Rexhepi 1980 linetosum capitati N. Randjelovič 1978 • Helianťhemo-Nardetum strictae Rajevski 1974 • Knautio-Nardetum strictae (Randj. 1978) V. et N. Randj. 2004 • Lino-Nardetum strictae Rexhepi et Randelovič 1980 • Nardetum strictae Grebenščikov 1950 • Nardetum subalpinum montenegrinum Lakušič 1966 • Nardus stricta -Festuca fallax Rajevski 1990 • Nardus stricta -Festuca fallax Rajevski 1990 poetosum violacea Rajevski 1990 • Nardus stricta -Festuca fallax Rajevski 1990 typicum Rajevski 1990 • Nardus stricta-Festuca fallax Rajevski 1960 • Nardus stricta-Helianthemum grandiflorum Rajevski 1990 • Festucetum fallacis Matovič 1986 • Festucetum fallacis Matovič 1986 pancicietosum Obratov 1992 • Festucetum fallacis Matovič 1986 nardetosum Obratov 1992 • Alpoecuro-Plantaginetum Horv. 1949 achilleetosum chrysocomae N. Randjelovič 1980 • Plantaginetum montanae R. Jovanovič 1955 Karakteristične vršte: Achillea millefolium, Achilleapannonica, Agrostis capillaris, Agrostis tenuis, Alchemilla flabellata, Alchemilla pubescens, Alchemilla vulgaris, Alectorolophus rumelicus, Alopecurus gerardii, Antennaria dioica, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Asperula cynanchica, Bríza media, Bruckenthalia spiculifolia, Calamintha alpina, Campanula patula, Campanula rotundifolia, Campanula sibthorpiana, Carex leporina, Carex věrna, Centaurea nervosa, Cerastium caespitosum, Chamaespartium sagittale, Cistus guttatus, Crepis conyzifolia, Crocus veluchensis, Cynosurus cristatus, Danthonia decumbens, Deschampsia flexuosa, Dianthus deltoides, Dianthus scardicus, Euphorbia cyparissias, Euphrasia montana, Euphrasia pectinata, Euphrasia rostkoviana subsp. montana, Euphrasia stricta, Festuca halleri, Festuca nigrescens, Galium erectum, Galium verum, Genista depressa, Gentiana bulgarica, Gentiana kochiana, Geum montanum, Gymnadenia conopsea, Hieracium hoppeanum, Hieracium pilosella, Hieracium pratense, Hypericum alpinum, Hypericum maculatum subsp. immaculatum, Hypericum quadrangulum, Hypochoeris radicata, Jasione orbiculata, Knautia arvensis, Knautia magnifica, Leontodon autumnalis, Leontodon hispidus, Leucanthemum vulgare, Ligusticum mutellina, Linum capitatum, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Luzula luzuloides subsp. čupřina, Muscari botryoides, Nardus stricta, Ornithogalum orthophyllum subsp. kochii, Peucedanum oligophyllum subsp. aequiradium, Pimpinella alpina, Pimpinella saxifraga, Plantago montana, Poa bulbosa, Poa ursina, Poa violacea, Polygala vulgaris, Potentilla erecta, Potentilla témata, Ranunculus montanus, Ranunculus oreophilus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Scorzonera rosea, Senecio rupestris, Sesleria comosa, Silene otites, Silene sendtneri, Soldanella alpina, Stellaria graminea, Succisa pratensis, Thlaspi ochroleucum, Thlaspi praecox, Thymus balcanus, Thymus jankae, Thymus moesiacus, Thymus praecox subsp. polytrichus, Trifolium campestre, Trifolium ochroleucon, Trifolium pallescens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Vaccinium myrtillus, Vaccinium uliginosum, Vaccinium vitis-idaea, Veratrum album, Veratrum lobelianum, Verbascum longifolium, Verbascum pannosum, Veronica chamaedrys, Viola canina Osnovna literatura: AmidL003, BlečV964a, BlečV976, CincT955, GrebO950a, JankM982, JovaR955, KojiM004, KojiM995, KojiM998, LakuR966, PavlZ951, RajeL990, RandN978, RandN980, RandN983, RandV002, RexhF994, StanK969, ZupaM986 E4.311 Ilirsko-zapadnomeziiske subabüske zeliaste zaiednice Opšte karakteristike: Zatvorene, íloristički relativno bogate visokoplaninske travné zajenice u kojima dominira tvrdača koju prate planinske zeljaste biljke poput . , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, redje na zakišeljenim mestima iznad krečnjaka ili serpentinita, u dijapazonu nadmorskih visina od 1500 do 1900 m. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 274 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMemaiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuima... " Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Zlatibor, Kopaonik, Golija, Radočelo; Kosovo: Prokletije, Mokra planina. Ekvivalentne zajednice: • Nardetum strictae Grebenščikov 1950 • Poo violaceae-Nardetum strictae Kojič et al. 1992 • Succiso-Nardetum K. Stank.-Tomič • Trifolio-Nardetum Blečič et Tatič 1964 • Trifolio-Nardetum Blečič et Tatič 1964 plantaginetosum Blečič et Tatič 1964 • Trifolio-Nardetum Blečič et Tatič 1964 polygaletosum Blečič et Tatič 1964 • Nardetum subalpinum montenegrinum Lakušič 1966 Karakteristične vrste: Agrostis capillaris, Alchemillapubescens, Alchemilla vulgaris, Alectorolophus rumelicus, Antennaria dioica, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Briza media, Campanula patula, Carex leporina, Centaurea nervosa, Cistus guttatus, Crocus veluchensis, Cynosurus cristatus, Deschampsia flexuosa, Dianthus deltoides, Euphrasia montana, Euphrasia stricta, Festucafallax, Galium verum, Genista sagittalis, Gentiana bulgarica, Gentiana kochiana, Gymnadenia conopsea, Hieracium hoppeanum, Hypericum quadrangulum, Hypochoeris radicata, Knautia arvensis, Leucanthemum vulgare, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Muscari botryoides, Nardus stricta, Poa violacea, Polygala vulgaris, Potentilla erecta, Ranunculus oreophilus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Scorzonera rosea, Silene otites, Silene sendtneri, Stellaria graminea, Succisa pratensis, Thlaspi ochroleucum, Thymus balcanus, Thymus jankae, Trifolium campestre, Trifolium ochroleucon, Trifolium pallescens, Trifolium pratense, Vaccinium myrtillus, Vaccinium vitis-idaea, Veratrum album, Veratrum lobelianum Osnovna literatura: AmidL003, BlečV964a, BlečV976, CincT955, KojiM995, LakuR966, PavlZ951, RandN980, RexhF994, StanK969, ZupaM986 E4.312 Mezijsko-severnoskardopindske subalpijske zeliaste zajednice Opšte karakteristike: Zatvorene, íloristički relativno bogate visokoplaninske trávne zajenice u kojima dominira tvrdača , koju prate planinske zeljaste biljke poput , , , , , , , , , , , , , , i dr.. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, redje na zakiseljenim mestima iznad krečnjaka ili serpentinita, u dijapazonu nadmorskih visina izmedju (1100) 1300 do 2300 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Besná Kobila, Šupljapadina, Strešer (Vardenik), Cemernik, Ostrozub, Stará planina, Suva planina; Kosovo: Šar planina (Vraca, Rudoka, Ljuboten). Ekvivalentne zajednice: • Deltoideo-NardetumHt.1949 • Festuco fallacis-Nardetum strictae Rajevski 1974 • Festuco fallacis-Nardetum strictae Rajevski 1974 poetosum violaceae Rajevski 1974 • Festuco fallacis-Nardetum strictae Rajevski 1974 typicum • Festuco halleri-Nardetum strictae Rajevski 1974 • Festuco nigrescenti-Nardetum strictae Randjelovič 1978 • Festuco-Nardetum strictae Randjelovič et Rexhepi 1980 • Festuco-Nardetum subalpinum N. Randjelovič 1978 knautietosum magnificae N. randjelovič 1978 • Festuco-Nardetum subalpinum Randjelovič et Rexhepi 1980 • Festuco-Nardetum subalpinum Randjelovič et Rexhepi 1980 linetosum capitati N. Randjelovič 1978 • Helianthemo-Nardetum strictae Rajevski 1974 • Knautio-Nardetum strictae (Randj. 1978) V. et N. Randj. 2004 • Lino-Nardetum strictae Rexhepi et Randelovič 1980 • Nardetum strictae Grebenščikov 1950 • Nardetum subalpinum montenegrinum Lakušič 1966 • Nardus stricta -Festuca fallax Rajevski 1990 • Nardus stricta -Festuca fallax Rajevski 1990 poetosum violacea Rajevski 1990 • Nardus stricta -Festuca fallax Rajevski 1990 typicum Rajevski 1990 • Nardus stricta-Festuca fallax Rajevski 1960 275 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KnacufuKauiiju cmauuuuna... " > Nardus stricta-Helianthemum grandiflorum Rajevski 1990 Karakteristične vršte: Achillea millefolium, Agrostis capillaris, Agrostis tenuis, Alchemilla flabellata, Alchemilla pubescens, Alopecurus gerardii, Antennaria dioica, Anthoxanthum odoratum, Briza media, Bruckenthalia spiculifólia, Campanula patula, Campanula rotundifolia, Campanula sibthorpiana, Carex věrna, Cerastium caespitosum, Chamaespartium sagittate, Crepis conyzifolia, Crocus veluchensis, Danthonia decumbens, Deschampsia flexuosa, Dianthus deltoides, Dianthus scardicus, Euphrasia pectinata, Euphrasia rostkoviana subsp. montana, Festuca halieri, Festuca nigrescens, Genista depressa, Geum montanum, Hieracium hoppeanum, Hieracium pilosella, Hieracium pratense, Hypericum alpinum, Hypericum maculatum subsp. immaculatum, Jasione orbiculata, Knautia magnifica, Leontodon autumnalis, Leontodon hispidus, Ligusticum mutellina, Linum capitatum, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Luzula luzuloides subsp. čupřina, Nardus stricta, Ornithogalum orthophyllum subsp. kochii, Peucedanum oligophyllum subsp. aequiradium, Pimpinella alpina, Pimpinella saxifraga, Poa ursina, Potentilla erecta, Potentilla témata, Ranunculus montanus, Ranunculus oreophilus, Rumex acetosella, Sesleria comosa, Silene sendtneri, Soldanella alpina, Stellaria graminea, Thlaspi ochroleucum, Thlaspi praecox, Thymus balcanus, Thymus jankae, Thymus moesiacus, Thymus praecox subsp. jankae, Thymus praecox subsp. polytrichus, Trifolium pratense, Trifolium repens, Vaccinium myrtillus, Vaccinium uliginosum, Vaccinium vitis-idaea, Veratrum lobelianum, Verbascum longifolium, Verbascum pannosum, Veronica chamaedrys, Viola canina Osnovna literatura: AmidL003, BlečV976, GrebO950a, JankM982, JovaR955, KojiM998, LakuR966, RajeL990, RandN978, RandN978, RandN980, RandN983, RandN983, RandV002, RexhF994, ZupaM986 E4.313 Ilirsko-zapadnomeziiske subalpiiske zeliaste zajednice Opšte karakteristike: Zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske trávne zajednice u kojima dominira , koju prati tvrdača , i diuge planinske zeljaste biljke. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, redje na zakišeljenim mestima iznad krečnjaka u planinskom i subalpijskom regionu. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: bez preciznih podatak o lokalitetima. Ekvivalentne zajednice: > Festucetum fallacis Matovič 1986 > Festucetum fallacis Matovič 1986 pancicietosum Obratov 1992 > Festucetum fallacis Matovič 1986 nardetosum Obratov 1992 Osnovna literatura: KojiM004 E4.314 Mezijsko-severnoskardopindske subalpijske zeljaste zajednice Opšte karakteristike: Zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske trávne zajednice u kojima dominira (=), koju prate planinske zeljaste biljke poput , , , , i dr.. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na krečnjacima, redje na silikatima u planinskom i subalpijskom regionu. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina (Trem). Ekvivalentne zajednice: > Alpoecuro-Plantaginetum Horv. 1949 achilleetosum chrysocomae N. Randjelovič 1980 > Plantaginetum montanae R. Jovanovič 1955 Karakteristične vršte: Achillea pannonica, Alchemilla pubescens, Asperula cynanchica, Calamintha alpina, Carex verná, Euphorbia cyparissias, Festuca fallax, Galium erectum, Geum montanum, Hypericum maculatum subsp. quadrangulum, Lotus corniculatus, Plantago montana, Poa bulbosa, Senecio rupestris, Thymus jankae, Trifolium pratense, Veronica chamaedrys Osnovna literatura: JovaR955, RandN978, RandN980, RandN983 E4.39 Oro-mezijske acidofilne trávne formacije Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske do visoke trávne zajednice u kojima dominiraju , , , , , , , , STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 276 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue noMemaiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuima... " , , , i . Staništa su bogata endenúčnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama poput vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Značajno je i prisustvo mahovina i lišajeva , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, retko i na krečnjacima ali je tada matični supstrat prekriven debelim slojem zakišeljenog zemljišta, na visinama iznad 1300 m. Opšte rasprostranjenje: Planine centralnih i istočnih delová Balkanskog poluostrva, Rodopi, centrálne Mezo-Makedonske planine i južni Dinaridi u dijapazonu nadmorskih visina od 1800-2800 m, redje se javljaju i na nižim visinama. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Sedlo izmedju Suvog Rudišta i Nebeskih Stolica, Ječmište, Suvo Rudište, ispod Milanovog vrhá, Bečirovac, Jelica, Treska), Stará planina (Vražja glava, Bratkova strana, Sokolica, Čungulj, Tupanar, Midžor, Popové livade, Martinova čuka, Oštra čuka, Ivankovica, Ženski vrh, Gornje lise, Garište, Golčin trap, Tri Čuke, Sokolica, sliv Toplodolske reke i granični grebeni), Rtanj (pod Kuskom), Vlasinska visoravan (Crkvena planina, Plana, Veliki Strešer, Golema Ravnica, Besna Kobila, Prosečenica), Vardenik, Ravnište, Besna kobila, Šuplja padina; Kosovo: Prokletije (Aim Kurvala, Djaravica), Šar planina (greben ka Kočanik Led, greben ka Livadici, greben izmedju Kočinak Leda i Jezerske Čuke, Livadica, greben izmedju Piribega i Kočinak Leda, Bistra, Rudoka, od Livadice do Crnog vrhá, Vraca, Rudoka, Piribeg). Ekvivalentne zajednice: • Calamagrostis arundinacea-Luzula erythranthema Rajevski 1990 • Knautio-Centauretum kotscyanae Randjelovič 1979 • Caricetum curvulae dinaricum Lakušič 1968 • Curvulaetum dinaricum Lakušič 1968 • Vaccinio-Seslerietumcomosae Lakušič 1964 • Genisto-Festucetum spadiceae Blečlč & Lakušič (1958) 1966 • Festucetum variae montenegrinum Lakušič 1966 • Festuco-Anthemidietum orientalis Lakušič 1966 • Festucetum adamovicii prov. D. Lakušič 1996 • Sieversio-Festucetum riloensis Lakušič 1960 • Junco trifidi-Poetum violaceae D. Lakušič 1987 • Junco trifidi-Poetum violaceae D. Lakušič 1987 cardaminetosum pancieri D. Lakušič 1987 • Poetům violaceae Z. Pavlovic 1955 • Gentiano-Anemonetum elatioris Lakušič 1966 • Carex curvula-Primula minima Horv at 1935 277 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmamimma... " Diantho scardici-Festucetum Ht. Diantho scardici-Festucetum Ht. Diantho scardici-Festucetum Ht. Diantho scardici-Festucetum Ht. Diantho scardici-Festucetum Ht. Carex curvula-Sesleria comosa Ht. 1935 Carici curvulae-Seslerietum comosae Ht. 1935 Jasioni-Caricetum curvulae Ht. 1937 Sesleria korabensis-Juncus trifidus Rajevski 1990 Seslerio korabensis-Juncetum trifidi Rajevski 1990 Festuco-Seslerietum comosae Randjelovič 1981 Seslerietum coerulantis R. Jovanovič 1978 Seslerietum coerulantis R. Jovanovič 1978 juncetosum trifidi R. Jovanovič 1978 Seslerietum coerulantis R. Jovanovič 1978 typicum R. Jovanovič 1978 Festucetum paniculatae Ht. (1930) 1936 em. Simon 1958 Festucetum spadiceae (paniculatae) Ht. (1930) 1936 em. Simon 1958 Peucedano-Festucetum paniculatae (Ht. 1960) N. Randjelovič 1981 Peucedano-Festucetum paniculatae Ht. 1937 Centaureo-Festucetum vallidae (N. Randjelovič 1978) N. Randjelovič 1981 Festuco-Centauretum vlenovskyi N. Randjelovič 1978 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 1938 nardetosumHorvat 1974 1938 poetosum alpinae Rajevski 1990 1938 salicetosum herbaceae Rajevski 1990 1938 scleranthetosum neglecti Rajevski 1990 1938 typicum Rajevski 1990 Festuca halleri-Geum montanum Horv. poetosum alpinae Rajevski 1990 Festuca halleri-Geum montanum Horv. salicetosum herbaceae Rajevski 1990 Festuca halleri-Geum montanum Horv. scleranthetosum neglecti Rajevski 1990 Festuca halleri-Geum montanum Horv. typicum Rajevski 1990 Festuca halieri-Poa contracta Rajevski 1990 Festuco halleri-Poetum contractae Rajevski 1990 Festuco halleri-Poetum contractae Rajevski 1990 achileetosum atratae Rajevski 1990 Festuco supinae-Agrostidetum rupestris R. Jovanovič 1978 Geranio-Poetum violaceae Ht. 1935 Poa violaceae-Geranium cinereum ssp. caulescens Poa violaceae-Geranium cinereum ssp. caulescens potentilletosum aureae chrysocraspedae Poa violaceae-Geranium cinereum ssp. caulescens potentilletosum rectae Poa violaceae-Geranium cinereum ssp. caulescens stipetosum Poa violaceae-Geranium subcaulescens Horv. Poa violaceae-Geranium subcaulescens Horv. festucetosum halieri Rajevski 1990 Poa violaceae-Geranium subcaulescens Horv. typicum Rajevski 1990 Poetum violaceae Horv. Poetum violaceae serbicum prov. Grebenščikov 1950 Poetum violaceae Z. Pavlovic 1955 Poo violaceae-Geranietum subcaulescens Ht. 1935 Thymo-Poetum violaceae Micevski 1976 Allio-Caricetum laevis R. Jovanovič 1975 Karakteristične vrste: Achillea atrata subsp. multifida, Achillea lingulata, Agrostis rupestris, Agrostis vulgaris, Alchemilla flabellata, Alchemilla vulgaris subsp. montana, Allium carinatum, Alopecurus gerardii, Androsace hedraeantha, Anemone narcissiflora, Antennaria dioica, Anthemis carpatica subsp. carpatica, Anthemis triumfetti, Anthoxanthum odoratum, Arenaria rotundifolia, Armeria canescens, Avenastrum versicolor, Calamagrostis arundinacea, Campanula abietina, Campanula epigaea, Campanula orbelica, Campanula patula, Campanula rotundifolia, Campanula sibthorpiana, Campanula spatulata, Cardamine glauca, Carduus carduelis, Carex curvula, Carex digitata, Carex laevis, Carex sempervirens, Carex verná, Centaurea kotschyana, Centaurea nervosa, Centaurea orbelica, Centaurea velenovskyi, Cerastium arvense, Cetraria islandica (L.) Ach., Chamaecytisus polytrichus, Chamaespartium sagittale, Chrysanthemum macrophyllum, Cladonia rangiferina (L.) Web., Crepis conyzifolia, Crepis viscidula, Crocus veluchensis, Deschampsia flexuosa, Dianthus carthusianorum, Dianthus cruentus, Dianthus scardicus, Doronicum columnae, Empetrum STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 278 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " hermaphroditum, Euphrasia minima, Euphrasia minima, Euphrasia montana, Euphrasia pectinata, Festuca duriuscula, Festuca halieri, Festuca halieri subsp. riloensis, Festuca nigrescens, Festuca paniculata, Festuca supina, Festuca valida, Festuca violacea, Fragaria elatior, Galium anisophyllon, Galium erectum, Galium verum, Genista csikii, Genista depressa, Gentiana asclepiadea, Gentianella bulgarica, Geranium subcaulescens, Geum montanum, Gnaphalium supinum, Helianthemum nummularium, Hieracium alpicola, Hieracium cymosum, Hieracium hoppeanum, Hieracium pilosella, Homogyne alpina, Hypericum alpigenum, Hypericum maculatum, Jasione orbiculata, Juncus trifidus, Juniperus nana, Knautia magnifica, Koeleria pyramidata, Leontodon autumnalis, Leontodon hispidus, Leucanthemum vulgare, Ligusticum mutellina, Lilium jankae, Linaria dalmatica, Linum capitatum, Lotus corniculatus, Luzula campestris subsp. multiflora, Luzula luzuloides subsp. cuprina, Luzula spicata, Luzula spicata subsp. pindica, Lycopodium selago, Minuartia montana, Minuartia recurva, Musei sp. div., Myosotis alpestris, Nardus stricta, Ornithogalum tenuifolium, Ornithogalum umbellatum, Pedicularis verticillata, Peucedanum aequiradium, Phleum phleoides, Phyteuma confusum, Phyteuma hemisphaericum, Pimpinella alpina, Pimpinella saxifraga, Plantago atrata, Plantago carinata, Poa alpina, Poa badensis, Poa contractu, Poa ursina, Poa violacea, Poa violacea, Polygonum bistorta, Polytrichum juniperinum Willd., Polytrichum piliferum, Potentilla aurea subsp. chrysocraspeda, Potentilla ternata, Primula minima, Primula officinalis, Ranunculus crenatus, Ranunculus montanus, Ranunculus oreophilus, Rumex acetosella, Scabiosa columbaria, Scleranthus neglectus, Scleranthusperennis subsp. marginatus, Sedum horakii, Senecio abrotanifolius subsp. carpathicus, Senecio carpathicus, Senecio procerus, Senecio rupestris, Sesleria coerulans, Sesleria comosa, Sesleria korabensis, Sieversia montana, Silene sendtneri, Soldanella alpina, Solidago virgaurea, Stellaria graminea, Symphytum tuberosum, Thamnolia vermicularis, Thesium alpinum, Thlaspi ochroleucum, Thymus balcanus, Thymus jankae, Thymus pilisiensis, Trifolium alpestre, Vaccinium myrtillus, Vaccinium uliginosum, Vaccinium vitis-idaea, Veratrum album subsp. lobelianum, Verbascum longifolium, Verbascum pannosum, Veronica chamaedrys, Viola dacica, Viola subalpina Osnovna literatura: AmidL003, BlečV976, GrebO950a, HorvI935, HorvI936, HorvI974, JankM982, JovaR956, JovaR976, KojiM998, LakuD987, LakuD996, LakuR968, MišiV960, MÍŠÍV978, PavlZ955, RajeL990, RandN978, RandN980, RandN983, RandN984a, RandV002, RexhF994, TatiB994 E4.391 Ilirsko-zapadnomezijske acidofilne alpiiske i subalpiiske trávne formaciie Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske do visoke trávne zajednice u kojima dominiraju , , , , , , , . Staništa su bogata endemičnim i subendemienim biljakama poput vrsta , , , , , , , , , , i dr. Značajno je i prisustvo mahovina i lišajeva , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, retko i na krečnjacima ali je tada matiční supstrat prekriven debelim slojem zakišeljenog zemljišta, u subalpijskom i alpijskom regionu, na visinama iznad 1600 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Sedlo izmedju Suvog Rudišta i Nebeskih Stolica, Ječmište, Suvo Rudište, ispod Milanovog vrhá, Bečirovac, Jelica, Treska); Kosovo: Prokletije (Alm Kurvala, Djaravica). Ekvivalentne zajednice: • Calamagrostis arundinacea-Luzula erythranťhema Rajevski 1990 • Knautio-CentauretumkotscyanaeRandjelovič 1979 • Caricetum eurvulae dinaricum Lakušič 1968 • Curvulaetum dinaricum Lakušič 1968 • Vaccinio-Seslerietum comosae Lakušič 1964 • Genisto-Festucetum spadiceae Blečlč & Lakušič (1958) 1966 • Festucetum variae montenegrinum Lakušič 1966 • Festuco-Anthemidietum orientalis Lakušič 1966 • Festucetum adamovicii prov. D. Lakušič 1996 • Sieversio-Festucetum riloensis Lakušič 1960 • Junco trifidi-Poetum violaceae D. Lakušič 1987 279 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuonajine HOMemuiamype y miacufiiKauiijii cmamiiuma.. Junco trifidi-Poetum violaceae D. Lakušič 1987 cardaminetosum pancicii D. Lakušič 1987 Poetům violaceae Z. Pavlovic 1955 Karakteristične vršte: Achillea lingulata, Antennaria dioica subsp. australis, Avenastrum versicolor, Carex curvula, Centaurea orbelica, Cetraria islandica (L.) Ach., Cladonia rangiferina (L.) Web., Empetrum hermaphroditum, Euphrasia minima, Festuca halieri subsp. riloensis, Genista csikii, Hieracium alpicola, Hieracium hoppeanum, Homogyne alpina, Hypericum alpigenum, Jasione orbiculata, Juncus trifidus, Juniperus communis subsp. nana, Luzula campestris, Luzula spicata subsp. pindica, Minuartia montana, Phyteuma hemisphaericum, Poa violacea, Polygonum bistorta, Polytrichum juniperinum Willd., Potentilla témata, Ranunculus montanus, Senecio abrotanifalius subsp. carpathicus, Sesleria comosa, Sieversia montana, Thymus jankae, Vaccinium myrtillus, Vaccinium uliginosum Osnovna literatura: AmidL003, BlečV976, JovaR976, KojiM998, LakuD987, LakuD996, LakuR968, MišiV960, PavlZ955, RandN980 E4.3911 Ilirsko-zapadnomeziiske alpiiske i subalpiiske travné zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske travné zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim i subendemičnim biljkama poput vrsta , , , , , , i dr. Značajno je i prisustvo mahovina i lišajeva , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, retko i na krečnjacima ali je tada matični supstrat prekriven debelim slojem zakišeljenog zemljišta, na visinama iznad 2100 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije (Djaravica) Ekvivalentne zajednice: • Caricetum curvulae dinaricum Lakušič 1968 • Curvulaetum dinaricum Lakušič 1968 Karakteristične vršte: Antennaria dioica subsp. australis, Avenastrum versicolor, Carex curvula, Cetraria islandica (L.) Ach., Cladonia rangiferina (L.) Web., Empetrum hermaphroditum, Euphrasia minima, Festuca halieri subsp. riloensis, Hieracium alpicola, Homogyne alpina, Jasione orbiculata, Juncus trifidus, Juniperus communis subsp. nana, Luzula spicata subsp. pindica, Phyteuma hemisphaericum, Polytrichum juniperinum Willd., Potentilla témata, Senecio abrotanifalius subsp. carpathicus, Sesleria comosa, Sieversia montana, Vaccinium uliginosum Osnovna literatura: AmidL003, BlečV976, KojiM998, LakuR968, RandN980 E4.3912 Ilirsko-zapadnomeziiske alpiiske i subalpiiske travné zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske travné zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim i subendemičnim biljakama, a značajno je i prisustvo različitih mahovina i lišajeva. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, retko i na krečnjacima ali je tada matični supstrat prekriven debelim slojem zakišeljenog zemljišta, u subalpijskom i alpijskom regionu. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije (Alm Kurvala) - Mada su zajednice ovog tipa fitocenološki neobradjene, postoji mogučnost da se ovaj tip staništa javlja na Kosovskim Prokletijama. Osnovna literatura: JovaR976 E4.3913 Ilirsko-zapadnomeziiske alpiiske i subalpiiske travné zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske travné zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim i subendemičnim biljakama, a značajno je i prisustvo različitih mahovina i lišajeva. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, retko i na krečnjacima ali je tada matični supstrat prekriven debelim slojem zakišeljenog zemljišta, u subalpijskom i alpijskom regionu. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije - Mada su zajednice ovog tipa fitocenološki neobradjene, postoje navodi da se ovaj tip staništa javlja na Kosovskim Prokletijama. Ekvivalentne zajednice: • Vaccinio-Seslerietum comosae Lakušič 1964 Osnovna literatura: AmidL003, RandN980 E4.3914 Ilirsko-zapadnomeziiske alpiiske i subalpiiske travné zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Uglavno zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske visoke travné zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim i subendemičnim biljakama. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 280 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuima... " Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, retko i na krečnjacima ali je tada matiční supstrat prekriven debelim slojem zakišeljenog zemljišta, u subalpijskom i alpijskom regionu. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije - Mada su zajednice ovog tipa fitocenološki neobradjene, postoje navodi da se ovaj tip staništa javlja na Kosovskim Prokletijama. Ekvivalentne zajednice: • Genisto-Festucetum spadiceae Blečič & Lakušič (1958) 1966 Osnovna literatura: AmidL003, RandN980 E4.3915 Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske trávne zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Uglavno zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske visoke trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim i subendemičnim biljakama. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, retko i na krečnjacima ali je tada matiční supstrat prekriven debelim slojem zakišeljenog zemljišta, u subalpijskom i alpijskom regionu. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije (Djaravica) - Mada su zajednice ovog tipa fitocenološki neobradjene, postoje navodi da se ovaj tip staništa javlja na Kosovskim Prokletijama. Ekvivalentne zajednice: • Festucetum variae montenegrinum Lakušič 1966 • Festuco-Anthemidietum orientalis Lakušič 1966 Osnovna literatura: AmidL003, RandN980, RandN980 E4.3916 Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske trávne zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske srednje visoke trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim i subendemičnim biljakama, a značajno je i prisustvo različitih mahovina i lišajeva. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, retko i na krečnjacima ili serpentinitima ali je tada matiční supstrat prekriven debelim slojem zakišeljenog zemljišta, u subalpijskom i alpijskom regionu. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (ispod Pančičevog vrhá, oko puta za Nebeské Stolice), Kosovo: Prokletije - Mada su zajednice ovog tipa fitocenološki neobradjene, postoje navodi da se ovaj tip staništa javlja na Kopaoniku, a gotovo je izvesno da su prisutna i na Kosovskim Prokletijama. Ekvivalentne zajednice: • Festucetum adamovicii prov. D. Lakušič 1996 Osnovna literatura: LakuD996 E4.3917 Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske trávne zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim i subendemičnim biljakama, a značajno je i prisustvo različitih mahovina i lišajeva. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, retko i na krečnjacima ali je tada matiční supstrat prekriven debelim slojem zakišeljenog zemljišta, u subalpijskom i alpijskom regionu. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije - Mada su zajednice ovog tipa fitocenološki neobradjene, postoje navodi da se ovaj tip staništa javlja na Kosovskim Prokletijama. Ekvivalentne zajednice: • Sieversio-Festucetum riloensis Lakušič 1960 Osnovna literatura: RandN980 E4.3918 Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske trávne zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim i subendemičnim biljakama poput vrsta , , , , , i dr., a značajno je i prisustvo različitih mahovina i lišajeva. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, retko i na krečnjacima ali je tada matiční supstrat prekriven debelim slojem zakišeljenog zemljišta, u subalpijskom i alpijskom regionu, na visinama iznad 1600 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Sedlo izmedju Suvog Rudišta i Nebeskih Stolica, Ječmište, Suvo Rudište, ispod Milanovog vrhá, Bečirovac, Jelica, Treska); Kosovo: Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Junco trifidi-Poetum violaceae D. Lakušič 1987 • Junco trifidi-Poetum violaceae D. Lakušič 1987 cardaminetosum pancicii D. Lakušič 1987 • Poetum violaceae Z. Pavlovic 1955 281 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Karakteristične vršte: Achillea lingulata, Centaurea orbelica, Genista csikii, Hieracium hoppeanum, Hypericum alpigenum, Jasione orbiculata, Juncus trifidus, Luzula campestris, Minuartia montana, Poa violacea, Polygonum bistorta, Potentilla témata, Ranunculus montanus, Thymus jankae, Vaccinium myrtillus Osnovna literatura: AmidL003, LakuD987, LakuD996, MÍŠÍV960, PavlZ955 E4.392 Meziisko-severnoskardopindske acidofilne alpiiske i subalpiiske travné formaciie Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, íloristički relativno bogate visokoplaninske niske do srednje visoke travné zajednice u kojima dominiraju , , , , , , , , , , . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktnim biljakama poput vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, retko i na krečnjacima ali je tada matični supstrat prekriven debelim slojem zakišeljenog zemljišta, na visinama iznad 1300 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (Vražja glava, Bratkova strana, Sokolica, Cungulj, Tupanar, Midžor, Popové livade, Martinova čuka, Oštra čuka, Ivankovica, Ženski vrh, Gornje lise, Garište, Golčin trap, Tri Cuke, Sokolica, sliv Toplodolske reke i granični grebeni), Rtanj (pod Kuskom), Vlasinska visoravan (Crkvena planina, Plana, Veliki Strešer, Golema Ravnica, Besna Kobila, Prosečenica), Vardenik, Ravnište, Besna kobila, Šuplja padina, Kosovo: Šar planina (greben ka Kočanik Ledu, greben ka Livadici, greben izmedju Kočinak Leda I Jezerske Cuke, Livadica, greben izmedju Piribega i Kočinak Leda, Bistra, Rudoka, od Livadice do Crnog vrha, Vraca, Rudoka, Piribeg) Ekvivalentne zajednice: • Gentiano-Anemonetum elatioris Lakušlč 1966 • Carex curvula-Primula minima Horvat 1935 • Carex curvula-Sesleria comosa Ht. 1935 • Carici curvulae-Seslerietum comosae Ht. 1935 • Jasioni-Caricetum curvulae Ht. 1937 • Sesleria korabensis-Juncus trifidus Rajevski 1990 • Seslerio korabensis-Juncetum trifidi Rajevski 1990 • Festuco-Seslerietum comosae Randjelovič 1981 • Seslerietum coerulantis R. Jovanovič 1978 • Seslerietum coerulantis R. Jovanovič 1978 juncetosum trifidi R. Jovanovič 1978 • Seslerietum coerulantis R. Jovanovič 1978 typicumR. Jovanovič 1978 • Festucetum paniculatae Ht. (1930) 1936 em. Simon 1958 • Festucetum spadiceae (paniculatae) Ht. (1930) 1936 em. Simon 1958 • Peucedano-Festucetum paniculatae (Ht. 1960) N. Randjelovič 1981 • Peucedano-Festucetum paniculatae Ht. 1937 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 282 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamypey miacucjjUKauuju cmauuuima... " Centaureo-Festucetum vallidae (N. Randjelovič 1978) N. Randjelovič 1981 Festuco-Centauretum vlenovskyi N. Randjelovič 1978 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 nardetosum Horvat 1974 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 poetosum alpinae Rajevski 1990 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 salicetosum herbaceae Rajevski 1990 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 scleranthetosum neglecti Rajevski 1990 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 typicum Rajevski 1990 Festuca halleri-Geum montanum Horv. poetosum alpinae Rajevski 1990 Festuca halleri-Geum montanum Horv. salicetosum herbaceae Rajevski 1990 Festuca halleri-Geum montanum Horv. scleranthetosum neglecti Rajevski 1990 Festuca halleri-Geum montanum Horv. typicum Rajevski 1990 Festuca halleri-Poa contracta Rajevski 1990 Festuco halleri-Poetum contractae Rajevski 1990 Festuco halleri-Poetum contractae Rajevski 1990 achileetosum atratae Rajevski 1990 Festuco supinae-Agrostidetum rupestris R. Jovanovič 1978 Geranio-Poetum violaceae Ht. 1935 Poa violaceae-Geranium cinereum ssp. caulescens Poa violaceae-Geranium cinereum ssp. caulescens potentilletosum aureae chrysocraspedae Poa violaceae-Geranium cinereum ssp. caulescens potentilletosum rectae Poa violaceae-Geranium cinereum ssp. caulescens stipetosum Poa violaceae-Geranium subcaulescens Horv. Poa violaceae-Geranium subcaulescens Horv. festucetosum halieri Rajevski 1990 Poa violaceae-Geranium subcaulescens Horv. typicum Rajevski 1990 Poetum violaceae Horv. Poetum violaceae serbicum prov. Grebenščikov 1950 Poetum violaceae Z. Pavlovic 1955 Poo violaceae-Geranietum subcaulescens Ht. 1935 Thymo-Poetum violaceae Micevski 1976 Allio-Caricetum laevis R. Jovanovič 1975 Karakteristične vrste: Achillea atrata subsp. multifida, Achillea lingulata, Agrostis rupestris, Agrostis vulgaris, Alchemilla flab ellata, Alchemilla vulgaris subsp. montana, Allium carinatum, Alopecurus gerardii, Androsace hedraeantha, Anemone narcissiflora, Antennaria dioica, Anthemis carpatica subsp. carpatica, Anthemis triumfetti, Anthoxanthum odoratum, Arenaria rotundifolia, Armeria canescens, Avena versicolor, Calamagrostis arundinacea, Campanula abietina, Campanula epigaea, Campanula orbelica, Campanula patula, Campanula rotundifolia, Campanula sibthorpiana, Campanula spatulata, Cardamine glauca, Carduus carduelis, Carex curvula, Carex digitata, Carex laevis, Carex sempervirens, Carex verna, Centaurea kotschyana, Centaurea nervosa, Centaurea nyssana subsp. velenovskyi, Cerastium arvense, Chamaecytisus polytrichus, Chamaespartium sagittate, Chrysanthemum macrophyllum, Cladonia rangiferina, Crepis conyzifolia, Crepis viscidula, Crocus veluchensis, Deschampsia flexuosa, Dianthus carthusianorum, Dianthus cruentus, Dianthus scardicus, Doronicum columnae, Euphrasia minima, Euphrasia montana, Euphrasia pectinata, Festuca duriuscula, Festuca halieri, Festuca nigrescens, Festuca paniculata, Festuca supina, Festuca valida, Festuca violacea, Fragaria elatior, Galium anisophyllon, Galium erectum, Galium verum, Genista depressa, Gentiana asclepiadea, Gentianella bulgarica, Geranium subcaulescens, Geum montanum, Gnaphalium supinum, Helianthemum nummularium, Hieracium cymosum, Hieracium hoppeanum, Hieracium pilosella, Homogyne alpina, Hypericum alpinum, Hypericum maculatum, Hypericum montanum, Jasione orbiculata, Juncus trifidus, Juniperus nana, Knautia magniflca, Koeleria pyramidata, Leontodon autumnalis, Leontodon hispidus, Leucanthemum vulgare, Ligusticum mutellina, Lilium jankae, Linaria dalmatica, Linum capitatum, Lotus corniculatus, Luzula campestris subsp. multiflora, Luzula luzuloides, Luzula spicata, Lycopodium selago, Minuartia recurva, Musei sp. div., Myosotis alpestris, Nardus stricta, Ornithogalum tenuifolium, Ornithogalum umbellatum, Pedicularis verticillata, Peucedanum aequiradium, Phleum phleoides, Phyteuma confusum, Pimpinella alpina, Pimpinella saxifraga, Plantago atrata, Plantago carinata, Poa alpina, Poa badensis, Poa contracta, Poa ursina, Poa violacea, Polygonum bistorta, Polytrichum piliferum, Potentilla aurea subsp. chrysocraspeda, Potentilla ternata, Primula minima, Primula officinalis, Ranunculus crenatus, Ranunculus montanus, Ranunculus oreophilus, Rumex acetosella, Scabiosa columbaria, Scleranthus neglectus, Scleranthusperennis subsp. marginatus, Sedum horakii, Senecio carpathicus, Senecio procerus, Senecio rupestris, Sesleria coerulans, Sesleria comosa, Sesleria korabensis, Silene sendtneri, Soldanella alpina, Solidago virgaurea, Stellaria 283 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsüma i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuima.. graminea, Symphytum tuberosum, Thamnolia vermicularis, Thesium alpinum, Thlaspi ochroleucum, Thymus balcanus, Thymus pilisiensis, Thymus praecox subsp. jankae, Trifolium alpestre, Vaccinium myrtillus, Vaccinium uliginosum, Vaccinium vitis-idaea, Veratrum album subsp. lobelianum, Verbascum longifolium, Verbascum pannosum, Veronica chamaedrys, Viola dacica, Viola subalpina Osnovna literatura: GrebO950a, HorvI935, HorvI936, HorvI974, JankM982, JovaR956, MišiV978, RajeL990, RandN978, RandN980, RandN983, RandN984a, RandV002, RexhF994, TatiB994 E4.3921 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske trávne zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim i subendemičnim biljkama poput vrsta , , , , , , i dr. Značajno je i prisustvo glacijalnih relikata , , , , kao i mahovina i lišajeva , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, retko i na krečnjacima ali je tada matiční supstrat prekriven debelim slojem zakišeljenog zemljišta, na visinama iznad 2100 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Sar planina (greben izmedju Kočinak Leda I Jezerske Cuke, Livadica, greben izmedju Piribega i Kočinak Leda, Bistra, Rudoka). Ekvivalentne zajednice: • Carex curvula-Primula minima Horvat 1935 • Carex curvula-Sesleria comosa Ht. 1935 • Carici curvulae-Seslerietum comosae Ht. 1935 • Jasioni-Caricetum curvulae Ht. 1937 Karakteristične vrste: Campanula orbelica, Carex curvula, Dianthus scardicus, Festuca halieri, Geum montanum, Gnaphalium supinum, Jasione orbiculata, Juncus trifidus, Leontodon autumnalis, Luzula špicatá, Pedicularis verticillata, Phyteuma confusum, Polytrichum piliferum, Potentilla ternata, Primula minima, Ranunculus crenatus, Senecio carpathicus, Sesleria comosa, Thamnolia vermicularis, Vaccinium uliginosum Osnovna literatura: HorvI935, HorvI936, HorvI974, JankM982, RajeL990, RandN980, RexhF994 E4.3922 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske trávne zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske umereno visoke trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim i subendemičnim biljkama poput vrsta , , , i dr. Značajno je i prisustvo alpijskih biljaka i glacijalnih relikata , , , , , , , , , , kao i mahovina i lišajeva. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, na visinama iznad 2300 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Sar planina (Livadica-Piribeg, Livadica, Bistra) Ekvivalentne zajednice: • Sesleria korabensis-Juncus trifidus Rajevski 1990 • Seslerio korabensis-Juncetum trifidi Rajevski 1990 Karakteristične vrste: Anemone narcissiflora, Armeria canescens, Avena versicolor, Campanula alpina, Carex curvula, Carex sempervirens, Cerastium arvense, Dianthus scardicus, Euphrasia minima, Festuca halieri, Festuca violacea, Geum montanum, Homogyne alpina, Hypericum alpinum, Juncus trifidus, Lycopodium selago, Myosotis alpestris, Pedicularis verticillata, Phyteuma confusum, Potentilla ternata, Primula minima, Ranunculus montanus, Senecio carpathicus, Sesleria comosa, Sesleria korabensis, Soldanella alpina, Vaccinium uliginosum Osnovna literatura: JankM982, RajeL990 E4.3923 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske travné zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske umereno visoke travné zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim i subendemičnim biljakama poput vrsta , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, u subalpijskom i alpijskom pojasu na visinama iznad 1500 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Besna kobila, Suplja padina, Kosovo: Sar planina. Ekvivalentne zajednice: • Festuco-Seslerietum comosae Randjelovič 1981 Karakteristične vrste: Knautia magnifica, Lilium jankae, Potentilla ternata, Sesleria comosa, Thymus balcanus Osnovna literatura: RandN978, RandN983 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 284 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuima... " E4.3924 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske travné zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske uměřeno visoke travné zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljakama poput vrsta , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima (peščarima i konglomeratima), na visinama iznad 1700 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (Vražja glava, Sokolica, Cungulj, Tupanar, Midžor, Popové livade, Martinova čuka) Ekvivalentne zajednice: • Seslerietum coerulantis R. Jovanovič 1978 • Seslerietum coerulantis R. Jovanovič 1978 juncetosum trifidi R. Jovanovič 1978 • Seslerietum coerulantis R. Jovanovič 1978 typicum R. Jovanovič 1978 Karakteristične vršte: Achillea lingulata, Alchemilla vulgaris subsp. montana, Antennaria dioica, Anthemis carpatica subsp. carpatica, Campanula epigaea, Carduus carduelis subsp. alpestris, Centaurea nervosa, Crepis conyzifolia, Crocus veluchensis, Dianthus carthusianorum, Genista depressa, Hypericum maculatum, Lotus corniculatus, Luzula campestris subsp. multiflora, Luzula luzuloides, Myosotis alpestris, Poa violacea, Polygonum bistorta, Potentilla témata, Sesleria coerulans, Silene roemeri subsp. sendtneri, Thlaspi ochroleucum, Thymus balcanus, Vaccinium myrtillus, Vaccinium vitis-idaea, Veratrum album subsp. lobelianum Osnovna literatura: GrebO950a, MišiV978 E4.3925 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske travné zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske visoke travné zajednice u kojima dominira . Staništa su floristički bogata i predstavljaju mešavinu endemičnih, subendemičnih i planinskih biljaka sa biljkama planinskih livada. Najznačajniji cenobioniti zajednica su , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, na visinama izmedju 1300 i 2400 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Vlasinska visoravan (Crkvena planina, Plana, Veliki Strešer, Golema Ravnica, Besna Kobila, Prosečenica), Stará planina (Vražja glava, Sokolica, Ivankovica, Zenski vrh, Strejnica); Kosovo: Sar planina (Piribeg, Kočinak Led, Jezerska Čuka, Bistra, Livadica, Ljuboten, iznad pian. doma u Brodu, potez Restelica-Radika). Ekvivalentne zajednice: • Festucetum paniculatae Ht. (1930) 1936 em. Simon 1958 • Festucetum spadiceae (paniculatae) Ht. (1930) 1936 em. Simon 1958 • Peucedano-Festucetum paniculatae (Ht. 1960) N. Randjelovič 1981 • Peucedano-Festucetum paniculatae Ht. 1937 Karakteristične vršte: Achillea lingulata, Agrostis vulgaris, Alchemilla flabellata, Anthoxanthum odoratum, Avenulaflexuosa, Campanula rotundifolia, Carex věrna, Centaurea velenovskyi, Chamaecytisus polytrichus, Chamaespartium sagittate, Crocus veluchensis, Euphrasia montana, Festuca nigrescens, Festuca paniculata, Fragaria elatior, Galium verum, Genista depressa, Geum montanum, Hieracium hoppeanum, Hieracium pilosella, Hypericum alpinum, Hypericum maculatum, Jasione orbiculata, Juncus trifidus, Lilium jankae, Linum capitatum, Luzula campestris, Luzula luzuloides, Myosotis alpestris, Ornithogalum tenuifolium, Peucedanum aequiradium, Pimpinella saxifraga, Poa violacea, Polygonum bistorta, Potentilla témata, Ranunculus montanus, Rumex acetosella, Silene roemeri subsp. sendtneri, Thymus balcanus, Thymus pilisiensis, Thymus praecox subsp. jankae, Vaccinium myrtillus, Verbascum longifolium, Veronica chamaedrys Osnovna literatura: GrebO950a, JankM982, MišiV978, RajeL990, RandN980, RandN984a, RandV002, RexhF994, TatiB994 E4.3926 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske travné zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske visoke travné zajednice u kojima dominira . Staništa su floristički bogata i predstavljaju mešavinu endemičnih, subendemičnih i planinskih biljaka sa biljkama planinskih livada. Najznačajini cenobioniti zajednica su , , , , , , , , , , , , , , , , i dr.. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima (mikašist, granit-gnajs), na visinama izmedju 1500 i 1900 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Vlasinska visoravan (Veliki Strešer, Besná Kobila, Ostrozub, Cemernik, Crkvena planina). Ekvivalentne zajednice: • Centaureo-Festucetum vallidae (N. Randjelovič 1978) N. Randjelovič 1981 • Festuco-Centauretum vlenovskyi N. Randjelovič 1978 Karakteristične vrste: Agrostis vulgaris, Alchemillaflabellata, Anthemis triumfetti, Anthoxanthum odoratum subsp. montanum, Avenula flexuosa, Calamagrostis arundinacea, Campanula patula, Campanula rotundifolia, Centaurea kotschyana, Centaurea nyssana subsp. velenovskyi, Crepis viscidula, Crocus veluchensis, Deschampsia flexuosa, Festuca fallax, Festuca nigrescens, Festuca valida, Fragaria elatior, Gentiana asclepiadea, Hypericum maculatum subsp. immaculatum, Leontodon hispidus, Leucanthemum vulgare, Linaria dalmatica, Linum capitatum, Luzula campestris, Luzula luzuloides subsp. čupřina, Nardus stricta, Peucedanum oligophyllum subsp. aequiradium, Phleum phleoides, Pimpinella alpina, Rumex acetosella, Scabiosa columbaria, Silene sendtneri, Solidago virgaurea, Stellaria graminea, Thymus pilisiensis, Thymus praecox subsp. jankae, Vaccinium myrtillus, Veratrum album subsp. lobelianum, Veronica chamaedrys, Viola subalpina Osnovna literatura: RandN984a, RandV002 E4.3927 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpijske trávne zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske srednje visoke trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim i subendemičnim biljkama, a značajno je i prisustvo različitih mahovina i lišajeva. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, retko i na krečnjacima ili serpentinitima ali je tada matiční supstrat prekriven debelim slojem zakišeljenog zemljišta, u subalpijskom i alpijskom regionu. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Sar planina - Mada su zajednice ovog tipa fitocenološki neobradjene, postoji mogučnost da se ovaj tip staništa javlja na kosovskom delu Sar planine E4.3928 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpijske trávne zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske trávne zajednice u kojima dominira (= Festuca halleri> subsp. ). Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama poput vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima na visinama izmedju 2100 i 2400 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Sar planina (od Livadice do Crnog vrhá, Vraca, Rudoka, Piribeg) Ekvivalentne zajednice: Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 nardetosum Horvat 1974 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 poetosum alpinae Rajevski 1990 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 salicetosum herbaceae Rajevski 1990 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 scleranthetosum neglecti Rajevski 1990 Diantho scardici-Festucetum Ht. 1938 typicum Rajevski 1990 Festuca halleri-Geum montanum Horv. poetosum alpinae Rajevski 1990 Festuca halleri-Geum montanum Horv. salicetosum herbaceae Rajevski 1990 Festuca halleri-Geum montanum Horv. scleranthetosum neglecti Rajevski 1990 Festuca halleri-Geum montanum Horv. typicum Rajevski 1990 Festuca halleri-Poa contracta Rajevski 1990 Festuco halleri-Poetum contractae Rajevski 1990 Festuco halleri-Poetum contractae Rajevski 1990 achileetosum atratae Rajevski 1990 Karakteristične vrste: Achillea atrata subsp. multifida, Alopecurus gerardii, Androsace hedraeantha, Arenaria rotundifolia, Campanula alpina, Campanula spatulata, Cardamine glauca, Carex curvula, Centaurea nervosa, Cerastium arvense, Dianthus scardicus, Euphrasia minima, Festuca halieri, Galium anisophyllon, Genista depressa, Geum montanum, Gnaphalium supinum, Hypericum alpinum, Jasione orbiculata, Juncus trifidus, Leontodon autumnalis, Ligusticum mutellina, Lotus corniculatus, Luzula špicatá, Minuartia recurva, Myosotis STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 286 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamypey toiacudjUKauuju cmauuuíma... " alpestris, Nardus stricta, Pedicularis verticillata, Phyteuma confusum, Pimpinella saxifraga, Plantago atrata, Poa contractu, Poa ursina, Potentilla aurea subsp. chrysocraspeda, Potentilla ternata, Primula minima, Primula officinalis, Ranunculus crenatus, Ranunculus montanus, Ranunculus oreophilus, Scleranthus neglectus, Scleranthus perennis subsp. marginatus, Sedum horakii, Senecio carpathicus, Sesleria comosa, Soldanella alpina, Thesium alpinum Osnovna literatura: HorvI935, HorvI936, HorvI974, JankM982, RajeL990, RandN980, RexhF994 E4.3929 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske travné zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Uglavnom otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama poput vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima (crveni peščari) na visinama iznad 1900 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (Bratkova strana) Ekvivalentne zajednice: • Festuco supinae-Agrostidetum rupestris R. Jovanovič 1978 Karakteristične vrste: Achillea lingulata, Agrostis rupestris, Alchemilla vulgaris subsp. montana, Antennaria dioica, Campanula epigaea, Carex verna, Cladonia rangiferina, Crepis conyzifolia, Crocus veluchensis, Deschampsia flexuosa, Festuca supina, Genista depressa, Gentianella bulgarica, Geum montanum, Juniperus nana, Luzula campestris subsp. multiflora, Musci sp. div., Ornithogalum umbellatum, Poa ursina, Polygonum bistorta, Potentilla ternata, Ranunculus oreophilus, Rumex acetosella, Scleranthus neglectus, Senecio rupestris, Sesleria coerulans, Thlaspi ochroleucum, Thymus balcanus, Vaccinium myrtillus, Vaccinium uliginosum, Vaccinium vitis-idaea Osnovna literatura: MišiV978 E4.392A Mezijsko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske travné zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama poput vrsta , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima, retko i na krečnjacima ali je tada matiční supstrat prekriven debelim slojem zakišeljenog zemljišta, na visinama izmedju 1300 i 2300 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (Gornje lise, Garište, Golčin trap, Tri Cuke, Sokolica, sliv Toplodolske reke i granični grebeni), Rtanj (pod Kúskom), Vardenik, Ravnište, Veliki Strešer, Kosovo: Sar planina (greben ka Kočanik Ledu, greben ka Livadici, padine Bistre i ispod nje) Ekvivalentne zajednice: • Geranio-Poetum violaceae Ht. 1935 • Poa violaceae-Geranium cinereum ssp. caulescens • Poa violaceae-Geranium cinereum ssp. caulescens potentilletosum aureae chrysocraspedae • Poa violaceae-Geranium cinereum ssp. caulescens potentilletosum rectae • Poa violaceae-Geranium cinereum ssp. caulescens stipetosum • Poa violaceae-Geranium subcaulescens Horv. • Poa violaceae-Geranium subcaulescens Horv. festucetosum halieri Rajevski 1990 • Poa violaceae-Geranium subcaulescens Horv. typicum Rajevski 1990 • Poetum violaceae Horv. • Poetum violaceae serbicum prov. Grebenščikov 1950 • Poetum violaceae Z. Pavlovic 1955 • Poo violaceae-Geranietum subcaulescens Ht. 1935 • Thymo-Poetum violaceae Micevski 1976 Karakteristične vrste: Agrostis rupestris, Alchemilla flabellata, Anthoxanthum odoratum, Campanula patula, Campanula rotundifolia, Campanula sibthorpiana, Carduus carduelis, Carex digitata, Centaurea nervosa, Centaurea nyssana subsp. velenovskyi, Cerastium arvense, Chamaecytisus polytrichus, Chrysanthemum macrophyllum, Crocus veluchensis, Deschampsia flexuosa, Doronicum columnae, Euphrasia pectinata, Festuca duriuscula, Festuca nigrescens, Galium erectum, Geranium subcaulescens, Geum montanum, Hieracium hoppeanum, Hypericum alpinum, Jasione orbiculata, Juniperus nana, Leontodon autumnalis, Leucanthemum vulgare, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Luzula luzuloides subsp. cuprina, Luzula špicatá, Myosotis alpestris, Nardus stricta, Pimpinella saxifraga, Poa alpina, Poa ursina, Poa violacea, Potentilla ternata, Ranunculus montanus, Rumex acetosella, Senecio procerus, Symphytum tuberosum, Thymus balcanus, Thymus 287 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacudjUKauuju cmanuuima... " praecox subsp. jankae, Vaccinium myrtillus, Veratrum album subsp. lobelianum, Verbascum pannosum, Viola dacica Osnovna literatura: GrebO950a, HorvI935, HorvI936, HorvI974, JankM982, JovaR956, MÍŠÍV978, RajeL990, RandN980, RandV002, RexhF994 E4.392B Meziisko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske trávne zajednice na silikatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama poput vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima (crveni peščari i konglomerati) na visinama iznad 1400 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (Oštra čuka, Ivankovica, Ženskí vrh). Ekvivalentne zajednice: • Allio-Caricetum laevis R. Jovanovič 1975 Karakteristične vrste: Agrostis capillaris, Alchemilla vulgaris subsp. montana, Allium carinatum, Campanula abietina, Carex laevis, Carex verná, Crocus veluchensis, Dianthus cruentus, Festuca paniculata, Galium erectum, Galium verum, Genista depressa, Genista sagittalis, Helianthemum nummularium, Hieracium cymosum, Hypericum montanum, Koeleria pyramidata, Luzula campestris subsp. multiflora, Luzula spicata, Ornithogalum tenuifolium, Plantago carinata, Poa badensis, Poa violacea, Rumex acetosella, Scleranthus neglectus, Thymus balcanus, Trifolium alpestre Osnovna literatura: MišiV978 E4.3B Alpijske i subalpijske niske otvorene žbunasto-trávne acidofilne formaciie Opšte karakteristike: Otvorene trávne zajednice u čijem izgledu dominiraju gusto zbijene ili razredjene nepravilno razbacane trávne humke ili jastučasti busenovi vrsta i , čije dimenzije variraju izmedju onih manjih prečnika i visine od několiko cm i onih večití čiji prečnik dostiže 80 cm a visina 35 cm. Opšta pokrovnost cesto ne prelazio 20 %, redje su zajednice znatno sklopljenije. Zajednice su floristički siromašne, a pored glavnih edifikatora karkaterišu ih i , , , , , , , kao i brojne mahovine i lišajevi. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim ili blago nagnutim padinama, na inicijalnim zemljištima na silikatima (korniti, graniti) u najvišim područjima visokih planina. Zbog dugog ležanja debelog snežnog pokrivača podloga je veoma vlažná. Vegetacioni period je veoma kratak, svega dva do tri meseca. Mesta su po pravdu izložena uticaju snažnih planinskih vetrova. Posebna varijanta ovili staništa - mrazne trávne humke - tufuri se javljaju na mestima sa sporadičnimpojavama soliflukcionog kliženja i cepanja tla, u veoma specifičnim uslovima koje karakterišu intenzivno izračivanje, niske temperature i velikí broj oscilacija temperature oko nullog podeoka, povečana vlažnosl na površini i u zemljištu, visok nivo podzemnih voda i raslesilo zemljište. Mrazne íravne humke - tufuri se razvijaju ("rastu") naizmeničnim smrzavanjem i kravljenjem lla u ciklusima. Šlo je više líh ciklusa lufuri su večih dimenzija. Staništa se javljaju pretežno na silikalima, ali se mogu razvili i na krečnjacima. Uslovi za razvoj tufura se nalaze u planinskim i subalpijskim pojasevima visokih planina, na meslima gde je broj mraznih dana izraženiji u odnosu na broj ledenih dana i broj dana sa snežnim pokrivačem. Opšte rasprostranjenje: Visoke planine Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Bečirovac, Suvo Rudišle), Pešlerska visoravan (Trojan), Beljanica, Stará planina (Babin zub), Kosovo: Prokletije (Djeravica, Maja Rusolija), Šar planina (Mala Vrca, Rudoka, Gornje Bukoravačko jezero). Ekvivalentne zajednice: • Agrosti-Scleranlheum neglecli Lakušič (1968) 1970 • Minuartierum recurvae D. Lakušič 1987 • Minuartierum recurvae D. Lakušič 1987 armerielosum D. Lakušič 1987 • Minuartierum recurvae D. Lakušič 1987 scleranlelosum D. Lakušič 1987 Karakteristične vrste: Anthemis carpatica, Anthoxanthum odoratum, Armeria rumelica, Campanula scheuchzeri, Cardamine pancicii, Hypericum alpigenum, Jasione orbiculata, Juncus trifidus, Lichenes STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 288 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamype y KJiacufuKauuju cmauuuíma... " sp., Luzula campestris, Luzula cuprina, Minuartia recurva, Musci sp., Plantago carinata, Poa violacea, Rumex acetosella, Scleranthus neglectus, Vaccinium myrtillus Osnovna literatura: AmidL003, BeliS990, BeliS004, BeliS997, LakuD987, LakuD996, RandN980 E4.3B1 Ilirsko-zapadnomeziiske niske otvorene žbunasto-trávne acidofilne formaciie Opšte karakteristike: Otvorene busenasto zeljaste zajednice u kojima dominiraju jastučasti busenovi vrsta i . Opšta pokrovnost ne prelazio 20 %. Zajednica je floristički siromašna, a pored glavnog edifikatora karkaterišu je , . , , , , , , , kao i brojne mahovine i lišajevi. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim ili blago nagnutim padinama, na inicijalnim zemljištima na silikatima (korniti, graniti) u najvišim područjima visokih planina. Zbog dugog ležanja debelog snežnog pokrivača podloga je veoma vlažná. Vegetacioni period je veoma kratak, svega dva do tri meseca. Mesta su po pravilu izložena uticaju snažnih planinskih vetrova. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Bečirovac, Suvo Rudište), Kosovo: Prokletije (Djaravica). Ekvivalentne zajednice: > Agrosti-Sclerantheum neglecti Lakušič (1968) 1970 > Minuartietum recurvae D. Lakušič 1987 > Minuartietum recurvae D. Lakušič 1987 armerietosum D. Lakušič 1987 > Minuartietum recurvae D. Lakušič 1987 sclerantetosum D. Lakušič 1987 Karakteristične vrste: Minuartia recurva, Armeria rumelica, Scleranthus neglectus, Musci sp., Lichenes sp., Poa violacea, Cardamine pancicii, Luzula campestris, Juncus trifidus, Anthemis carpatica, Jasione orbiculata, Anthoxanthum odoratum, Vaccinium myrtillus, Rumex acetosella, Plantago carinata, Luzula cuprina, Hypericum alpigenum, Campanula scheuchzerii Osnovna literatura: AmidL003, LakuD987, LakuD996, RandN980 E4.3B11 Ilirsko-zapadnomezijske alpiiske i subalpiiske otvorene trávne zajednice nepokretnihbusenova na silikatima Opšte karakteristike: Otvorene busenasto zeljaste zajednice u kojima dominira . Opšta pokrovnost ne prelazio 20 %. Zajednica je floristički siromašna, a pored glavnog edifikatora karakterišu je , , , , , , , , , , kao i brojne mahovine i lišajevi. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim ili blago nagnutim padinama, na inicijalnim zemljištima na silikatima (korniti, graniti) u najvišim područjima visokih planina. Zbog dugog ležanja debelog snežnog pokrivača podloga je veoma vlažná. Vegetacioni period je veoma kratak, svega dva do tri meseca. Mesta su po pravilu izložena uticaju snažnih planinskih vetrova. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Bečirovac, Suvo Rudište), Kosovo: Prokletije (Djaravica). Ekvivalentne zajednice: • Agrosti-Sclerantheum neglecti Lakušič (1968) 1970 • Minuartietum recurvae D. Lakušič 1987 • Minuartietum recurvae D. Lakušič 1987 armerietosum D. Lakušič 1987 • Minuartietum recurvae D. Lakušič 1987 sclerantetosum D. Lakušič 1987 Karakteristične vrste: Anthemis carpatica, Anthoxanthum odoratum, Armeria rumelica, Campanula scheuchzeri, Cardamine pancicii, Hypericum alpigenum, Jasione orbiculata, Juncus trifidus, Lichenes sp., Luzula campestris, Luzula cuprina, Minuartia recurva, Musci sp., Plantago carinata, Poa violacea, Rumex acetosella, Scleranthus neglectus, Vaccinium myrtillus Osnovna literatura: AmidL003, LakuD987, LakuD996, RandN980 E4.3B12 Ilirsko-zapadnomezijske alpiiske i subalpiiske otvorene trávne zajednice pokretnih busenova na silikatima E4.3B2 Mezijsko-severnoskardopindske niske otvorene žbunasto-travne acidofilne formaciie Opšte karakteristike: Otvorene busenasto zeljaste zajednice u kojima dominiraju jastučasti busenovi različitih visokoplaninskih vrsta. Opšta pokrovnost ne prelazio 20 %. Zajednica je floristički siromašna, a pored glavnih edifikatora karakterišu je malobrojni endemiti, subendemiti, planinske glacijalne biljke, kao i brojne mahovine i lišajevi. 289 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacufuKauuju cmanuuima... " Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim ili blago nagnutim padinama, na inicijalnim zemljištima na silikatima u najvišim područjima visokih planina. Zbog dugog ležanja debelog snežnog pokrivača podloga je veoma vlažná. Vegetacioni period je veoma kratak, svega dva do tri meseca. Mesta su po pravilu izložena uticaju snažnih planinskih vetrova. Opšte rasprostranjenje: Centrálni istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina -Mada su zajednice ovog tipa fitocenološki neobradjene, postoje navodi da se ovaj tip staništa j avlj a na Kosovskom delu Šar planine E4.3B21 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske otvorene trávne zajednice nepokretnihbusenova na silikatima E4.3B22 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske otvorene trávne zajednice pokretnihbusenova na silikatima E4.4 Kalcifilne alpiiske i subalpiiske trávne formácii e Opšte karakteristike: Uglavnom otvorene, redje potpuno zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske do srednje visoke trávne zajednice u kojima dominiraju busanaste tráve i šaševi , , , , , , , , , , , , , , , , , , i . ili niske, otvorene, žbunasto-travne formacije u kojima dominiraju , , , , , , .Opšta pokrovnost zajednice variara izmedju 50 i 80 %, redje su sastojine potpuno sklopljenje. Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktnim i retkim biljkama poput , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , . , , , i dr. Značajno je i prisustvo mahovina i lišajeva Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjačkoj ili dolomitskoj podlozi, na inicijalnim karbonatnim crnicama, ili na planinskim crnicama u kasnijim stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina, na mestima dugogo ležanja snega ili na osunčanim mestima gde se sneg ne zadržava dugo, na visinama obično iznad 2000 m, redje se javljaju i na manjim visinama od oko 1400 m. Mesta su po pravilu hladná, sa jakim uticajem vetra. Opšte rasprostranjenje: Planine srednje i južne Evropě (Pirineji, Alpi, planine Apeninskog i Balkanskog poluostrava, Karpati) Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Srebrnac-Bele Stene), Mokra Gora (Pogled - Nevestin grob), Mučanj (Srednji i Veliki Mučanj), Rtanj (Preslo, padine Šiljka); Suva planina (Kosmovačka Točila, Lasni Rid, Trem, kraj Ledenice, Golemo Stražište, Smrdan); Kosovo: Prokletije (južna padina Lumbardske planine), Koprivnik, Žljeb, Šar planina (Ljuboten, Ošljak, Piribeg), Koritnik. Ekvivalentne zajednice: • Carici laevis-Helianthemetum alpestris Ht. 1930 • Carici laevis-Poetum mollinieri Rajevski 1990 • Carici laevis-sempervirens Rajevski 1990 • Carici humilis-Edraianthetum jugoslavici D. Lakušič 1989 • Festuco-Caricetum laevis Randjelovič et al. 1979 • Edraiantho-Helianthemetum balcanici Ht. 1935 • Carici humilis-Helianthemetum cani D. Lakušič 1988 • Achilleo alexandri-regis-Onobrychidetum scardici Rudski 1935 • Helianthemo-Globularietum bellidifoliae Rexhepi et Randjelovič 1984 • Carex laevis-Helianthemum alpestre Ht. 1930 • Trifolieto norici-Caricetum Ht. 1935 • Caricio-Crepidetum dinaricae Lakušič 1966 • Anthyllo-Seslerietum rigidae R. Jovanovič 1955 • Seslerietum rigidae Z. Pavlovic 1955 • Erico-Seslerietum rigidae R. Jovanovič et S. Jovanovič 1985 • Luzulo-Seslerieteum rigidae D. Lakušič 1987 • Seslerio-Edraianthetum jugoslavici B.Petkovič et al. 1990 • Carici-Seslerietum latifoliae Randelovič et Rexhepi 1984 • Diantho-Seslerietum latifoliae Randjelovič et al. 1979 • Helianthemo-Seslerietum latifoliae D. Lakušič 1991 • Seslerietum wettsteinii Ht. 1937 • Seslerio wettsteinii-Onobrychietum montanae Rajevski 1990 • Semperivio-Seslerietum argenteae (nitidae) R. Jovanovič 1955 • Seslerietum robustre Lakušič 1966 • Festuco pancicianae-Seslerietum latifoliae D. Lakušič 1991 • Armerio-Festucetum variae Randelovič et Rexhepi 1984 • Festucetum adamovicii prov. D. Lakušič 1996 • Festuco adamovici-Helianthemetum grandiflorae Rajevski 1990 • Festucetum albanicum Lakušič 1968 • Onobrychido-Festucetum variae Ht. 1936 • Senecioni-Festucetum variae Ht. 1949 • Festucetum xanthinae-variae R. Jovanovič 1955 • Jovibarbo-Festucetum pancicianae D. Lakušič 1990 • Helianthemum grandiflorum-Festuca duriuscula Horv. 291 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmauuuuna... " • Festuco-Alchemilletum serbicae Lakušič 1966 • Poeto-Potentilletum montenegrinum Lakušič 1966 • Crepidi-Centauretum kotschianae lakušič 1966 • Ranunculo-Helianthemum nitidi Lakušič (1968) 1970 • Elyno-Edrianthemum alpini Lakušič (1968) 1970 • Elyno-Leontopodietum nivalis Lakušič 1970 • Edraiantho-Elynetum Ht. 1936 Karakteristične vrste: Achillea aizoon, Achillea chrysocoma, Achillea fraasii, Alchemilla angustifolia, Alyssum markgrafii, Androsace villosa, Anemone narcissiflora, Anthyllis alpestris, Anthyllis scardica, Anthyllis vulneraria, Anthyllis sp., Arctostaphylos uva-ursi, Arenaria serpyllifolia, Armeria alpina, Armeria rumelica, Asperula cynanchica, Asperula doerfleri, Asperula longiflora, Aster alpinus, Aster dolomiticus, Astragalus onobrychis, Botrychium lunaria, Bromus fibrosus, Bupleurum ranunculoides, Calamagrostis arundinacea, Calamintha alpina, Campanula glomerata, Campanula rotundifolia, Campanula sibthorpiana, Carduus carduelis, Carex ericetorum, Carex humilis, Carex laevis, Carex rupestris, Carex sempervirens, Centaurea triumfetti, Cerastium alpinum subsp. lanatum, Cerastium arvense, Cerastium grandiflorum, Cerastium lanigerum, Coronilla varia, Cotoneaster integerrimus, Crepis viscidula, Cytisus ciliatus, Cytisus petrovicii, Daphne blagayana, Daphne oleoides, Dianthus carthusianorum, Dianthus cruentus, Dianthus integer, Dianthus petraeus subsp. integer, Digitalis ambigua, Doronicum cordifolium, Dryas octopetala, Echium rubrum, Edraianthus graminifolius, Edraianthus graminifolius subsp. alpinus, Edraianthus jugosiavicus, Elyna myosuroides, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia cyparissias, Euphrasia salisburgensis, Festuca adamovicii, Festuca dalmatica, Festuca duriuscula, Festuca alpina, Festuca violacea, Festuca koritnicensis, Festuca nigrescens, Festuca panciciana, Festuca trachyphylla, Festuca varia, Festuca violacea, Festuca xanthina, Galium anisophyllon, Galium erectum, Genista depressa, Gentiana anisodonta subsp. albanica, Gentiana asclepiadea, Gentiana verna, Gentiana verna, Geranium sanguineum, Geum montanum, Globularia bellidifolia, Gymnadenia conopsea, Helianthemum alpestre, Helianthemum balcanicum, Helianthemum canum, Helianthemum grandiflorum, Helianthemum nummularium, Helianthemum oelandicum subsp. alpestre, Helianthemum vineale, Hieracium aurantiacum, Hieracium cymosum, Hieracium hoppeanum, Hieracium pilosella, Hieracium pilosella, Hypericum alpinum, Hypericum barbatum, Hypericum umbellatum, Hypochaeris pelivanovicii, Iberis sempervirens, Inula hirta, Jovibarba heuffelii, Juniperus nana, Koeleria eriostachya, Lathyrus pratensis, Leontopodium alpinum subsp. nivale, Leucanthemum vulgare, Libanotis montana, Linum tauricum, Luzula multiflora, Mercurialis perennis, Minuartia collina, Minuartia verna, Minuartia verna subsp. montana, Myosotis alpestris, Nardus stricta, Onobrychis montana, Onobrychis montana subsp. scardica, Origanum vulgare, Ornithogalum gussonei, Oxytropis dinarica, Oxytropis halleri, Oxytropis halleri subsp. korabensis, Oxytropis jacquinii, Oxytropis urumovii, Pedicularis grisebachii, Pedicularis heterodonta, Pedicularis verticillata, Phleum alpinum, Phleum michelii, Pimpinella saxifraga, Plantago holosteum, Poa alpina, Poa alpina, Poa badensis, Poa molinerii, Poa violacea, Polygala major, Polygonum viviparum, Potentilla australis, Potentilla heptaphylla, Potentilla ternata, Primula columnae, Primula officinalis, Primula veris, Ptilotrichum cyclocarpum, Ranunculus montanus, Ranunculus oreophilus, Rosa alpina, Rosa spinosissima, Rubus saxatilis, Salix silesiaca, Saxifraga aizoides, Saxifraga brevifolia, Saxifraga sempervivum, Scabiosa columbaria, Scabiosa dubia, Scabiosa portae, Scutellaria alpina, Sedum flexuosum, Sedum ochroleucum, Sempervivum schlehanii, Senecio doronicum, Senecio lanatus, Senecio procerus, Seseli peucedanoides, Sesleria argentea, Sesleria coerulans, Sesleria korabensis, Sesleria latifolia, Sesleria robusta, Sesleria wettsteinii, Silene acaulis, Silene saxifraga, Stachys scardica, Stipa pulcherrima, Thalictrum alpinum, Thesium bavarum, Thymus albanus, Thymus balcanus, Thymus jankae, Thymus longicaulis, Trifolium alpestre, Trifolium noricum, Trinia glauca, Valeriana pancicii, Veronica chamaedrys, Veronica jacquinii, Viscaria atropurpurea Osnovna literatura: AmidL003, AmidL995, Greb0943, HorvI935, HorvI936, HorvI937, HorvI974, JankM982, JovaR955, JovaR956, JovaR985, JovaR987a, KojiM998, LakuD986, LakuD987, LakuD988, LakuD989, LakuD993a, LakuD996, LakuR968, PavlZ955, PetkB990, RajeL990, RandN979, RandN980, RandN984, RexhF988, RexhF994, StanS990b, TatiB994 E4.41 Zatvorene kalcifilne alpiiske travné formaciie STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 292 Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte karakteristike: Zatvorene, ili veoma cesto otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske do srednje visoke trávne zajednice u kojima dominiraju busenaste tráve i šaševi , , , , , , , , , , , , , , , , , . Opšta pokrovnost zajednice variara izmedju 50 i 80 %, redje su sastojine potpuno sklopljenje. Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktnim biljkama poput , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,, , , , , , , , , , , , , , , i dr. Vrste roda u fazi cvetanja cesto daju poseban pečat ovim stamštirna. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním ili kasnijim stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 1250 m. Opšte rasprostranjenje: Planine srednje i južne Evropě (Pirineji, Alpi, planine Apeninskog i Balkanskog poluostrva, Karpati) Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Srebrnac-Bele Stene), Mokra Gora (Pogled - Nevestin grob), Mučanj (Srednji i Veliki Mučanj), Rtanj (Prešlo, padine Šiljka); Suva planina (Kosmovačka Točila, Lasni Rid, Trem, kraj Ledenice, Golemo Stražlšte, Smrdan); Kosovo: Prokletije (južná padina Lumbardske planine), Koprivnik, Šar planina (Ljuboten, Ošljak, Piribeg), Koritnik. Ekvivalentne zajednice: • Crepidi-Centauretum kotschianae lakušlč 1966 • Poeto-Potentilletum montenegrinum Lakušlč 1966 • Caricio-Crepidetum dinaricae Lakušlč 1966 • Carici humilis-Helianthemetum card D. Lakušič 1988 293 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Carici humilis-Helianthemetum card D. Lakušič 1988 dianthosum petreae D. Lakušič 1988 • Seslerio-EdraiarithetumjugoslaviciB.Petkovič etal. 1990 • Seslerietum tenuifolia prov. S. Vukojičič & D. Lakušič 1990 • Helianthemo-Seslerietumlatifoliae D. Lakušič 1991 • Seslerietum robustre Lakušič 1966 • Festucetum albanicum Lakušič 1968 • Festuco-Alchemilletum serbicae Lakušič 1966 • Achilleo alexandri-regis-Onobrychidetum scardici Rudski 1935 • Carex laevis-Helianthemum alpestre Ht. 1930 seslerietosum korabensis Rajevski 1990 • Carex laevis-Helianthemum alpestre Ht. 1930 seslerietosum tenuifoliae Rajevski 1990 • Carici laevis-Helianthemetum alpestris Ht. 1930 • Carici laevis-Poetum mollinieri Rajevski 1990 • Trifolieto norici-CaricetumHt. 1935 • Trifolieto norici-Caricetum Ht. 1935 • Cariceto-Dryadetum octopetalae R. Jovanovič 1955 • Carici laevis-sempervirens Rajevski 1990 • Anthyllo-Seslerietum rigidae R. Jovanovič 1955 • Seslerietum rigidae prov. B. Jovanovič 1969 • Semperivio-Seslerietum argenteae (nitidae) R. Jovanovič 1955 • Carici-Seslerietum latifoliae Randelovič et Rexhepi 1984 • Sesleria wettsteinii-Onobrychis montana Rajevski 1990 • Seslerietum wettsteinii Ht. 1937 • Seslerietum wettsteinii Ht. 1937 daphnetosum Horvat 1974 • Seslerietum wettsteinii Ht. 1937 helianthemetosum Horvat 1974 • Seslerio wettsteinii-Onobrychietum montanae Rajevski 1990 • Festuco adamovici-Helianthemetum grandiflorae Rajevski 1990 • Festucetum xanthinae-variae R. Jovanovič 1955 • Onobrychido-Festucetum variae Ht. 1936 • Senecioni-Festucetum variae Ht. 1949 • Knautieto-Festucetum spadiceae R. Jovanovič 1955 • Knautio-Festucetum paniculatae R. Jovanovič 1955 • Helianthemum grandiflorum-Festuca duriuscula Horv. • Helianthemum grandiflorum-Festuca duriuscula Horv. poetosum alpinae Rajevski 1990 Karakteristične vrste: Achillea aizoon, Achillea alexandri-regis, Achillea pannonica, Acinos alpinus subsp. dinaricus, Alchemilla angustifolia, Alchemilla flabellata, Alchemillaplicatula subsp. velebitica, Alectorolophus rumelicus, Allium pulchellum, Alyssum montanum, Alyssum scardicum, Androsace lactea, Anemone grandis, Anemone narcissiflora, Antennaria dioica, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis carpatica, Anthyllis jacquinii, Anthyllis scardica, Anthyllis vulneraria, Anthyllis vulneraria subsp. pulchella, Arctostaphylos uva-ursi, Arenaria serpyllifolia, Armeria canescens, Asperula condensata, Asperula cynanchica, Asperula longiflora, Asplenium ruta-muraria, Asplenium viride, Aster alpinus, Aster dolomiticus, Asyneuma sp., Betonica alopecuros, Bromus erectus, Bupleurum ranunculoides, Calamagrostis arundinacea, Calamintha alpina, Campanula glomerata, Campanula rotundifolia, Campanula sibthorpiana, Cardamine glauca, Carduus carduelis, Carduus hamulosus, Carex humilis, Carex laevis, Carex rupestris, Carex sempervirens, Carex verná, Carlina acaulis, Carum graecum, Centaurea stenolepis, Centaurea triumfetti, Cerostium arvense, Cerastium lanatum, Cerostium lanigerum, Cetraria islandica, Chamaecytisus ciliatus, Chamaespartium sagittale, Coeloglossum viride, Coronilla varia, Cotoneaster integerrimus, Crepis conyzifolia, Crepis dinarica, Crepis viscidula, Cystopteris fragilis, Cytisus ciliatus, Cytisus leucanthus subsp. pallidus, Daphne cneorum, Daphne mezereum, Dianthus capitatus, Dianthus integer, Dianthus petraeus, Digitalis ambigua, Doronicum cordifolium, Drába lasiocarpa, Drába scardica, Dryas octopetala, Edraianthus graminifolius, Edraianthus jugoslavicus, Erysimum comatum, Euphorbia amygdaloides, Euphrasia tatarica, Festuca adamovicii, Festuca dalmatica, Festuca duriuscula, Festuca fallax, Festuca koritnicensis, Festuca panciciana, Festuca rubra, Festuca spadicea, Festuca trachyphylla, Festuca varia, Festuca violacea, Festuca xanthina, Fragaria vesca, Galium album, Galium anisophyllon, Galium erectum, Gentiana asclepiadea, Gentiana lutea, Gentiana verná, Geranium cinereum subsp. subcaulescens, Geranium sanguineum, Geum bulgaricum, Geum montanum, Globularia cordifolia, Gymnadenia conopsea, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 294 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMewoiamype y toiaciicpiiKauiijii cmaumuma... " Edraianthus serbicus, Helianthemum alpestre, Helianthemum balcanicum, Helianthemum canum, Helianthemum grandiflorum, Helianthemum vineale, Heliosperma quadrifidum, Hieracium aurantiacum, Hieracium cymosum, Hieracium hoppeanum, Hieracium pilosella, Hieracium umbellatum, Homogyne alpina, Hypericum maculatum subsp. quadrangulum, Hypericum umbellatum, Hypochoeris pelivanovicii, Iberis sempervirens, Inula hirta, Juniperus intermedia, Juniperus nana, Knautia midzorensis, Koeleria eriostachya, Koeleria gracilis, Lathyrus pratensis, Leontodon asper, Leontodon autumnalis, Leucanthemum montanum, Leucanthemum vulgare, Linum austriacum, Linum capitatum, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Luzula multiflora, Luzula sylvatica, Luzula spicata, Minuartia collina, Minuartia verna, Myosotis alpestris, Nigritella nigra, Onobrychis scardica, Orchis globosa, Orchis sambucina, Origanum vulgare, Ornithogalum gussonei, Oxytropis halieri subsp. korabensis, Pedicularis brachyodonta, Pedicularis grisebachii, Pedicularis heterodonta, Pedicularis verticillata, Phleum alpinum, Phleum michelii, Phleum phleoides, Pimpinella saxifraga, Pinguicula leptoceras, Poa alpina, Poa molinerii, Poa violacea, Polygala major, Polygala supina, Polygonum viviparum, Potentilla apennina, Potentilla arenaria, Potentilla ternata, Primula columnae, Primula minima, Primula officinalis, Primula veris, Ptilotrichum cyclocarpum, Ranunculus montanus, Ranunculus oreophilus, Rosa alpina, Rubus saxatilis, Salix reticulata, Salix silesiaca, Sanguisorba minor, Saxifraga aizoides, Saxifraga aizoon, Saxifraga sempervivum, Scabiosa columbaria, Scabiosa dubia, Scabiosaportae, Sedum buxbaumii, Sedum flexuosum, Sedum glaucum, Selaginella selaginoides, Sempervivum schlehanii, Senecio doronicum, Senecio lanatus, Senecio procerus, Seseli peucedanoides, Sesleria coerulans, Sesleria korabensis, Sesleria latifolia, Sesleria rigida, Sesleria tenuifolia, Sesleria wettsteinii, Sideritis sp., Silene balcanica, Silene pusilla subsp. quadridentata, Silene saxifraga, Silene sendtneri, Stachys balcanica, Stachys officinalis, Stipapulcherrima, Thesium bavarum, Thlaspi bellidifolium, Thymus albanus, Thymus balcanus, Thymus jankae, Trifolium alpestre, Trifolium noricum, Trifolium pratense, Trinia carniolica, Trinia dalechampii, Vaccinium myrtillus, Veratrum viride, Verbascum pannosum, Veronica chamaedrys, Veronica jacquinii, Viola macedonica, Viola zoysii, Viscaria atropurpurea Osnovna literatura: AmidL003, AmidL995, BlečV976, Greb0943, HorvI935, HorvI937, HorvI974, JankM982, JovaB976, JovaR955, JovaR956, KojiM998, LakuD986, LakuD987, LakuD988, LakuD993a, LakuD996, LakuR968, PetkB990, RajeL990, RandN980, RandN984, RexhF988, RexhF994, RudsI936, StanS990b, TatiB994 E4.411 Ilirsko-zapadnomezijske kalcifilne alpiiske i subalpiiske travné formacije Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske travné zajednice u kojima dominiraju , , , , , , , , . Opšta pokrovnost zajednice varira izmedju 50 i 80 %, redje su sastojine potpuno sklopfjenje. Zajednice su floristički relativno bogate, staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim biljkama poput vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početnim ili kasnijim stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 1250 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Srebrnac-Bele Stene), Mokra Gora (Pogled - Nevestin grob), Mučanj (Srednji i Veliki Mučanj); Kosovo: Prokletije (južna padina Lumbardske planine), Koprivmk. Ekvivalentne zajednice: > Crepidi-Centauretum kotschianae lakušič 1966 « Poeto-Potentilletum montenegrinum Lakušič 1966 > Caricio-Crepidetum dinaricae Lakušič 1966 « Carici humilis-Helianthemetum cani D. Lakušič 1988 295 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y KJiacudjiiKauiijii cmanuiuma... " • Carici humilis-Helianthemetum cam D. Lakušič 1988 dianthosum petreae D. Lakušič 1988 • Seslerio-Edraianmetum Jugoslavia B.Petkovič et al. 1990 • Seslerietum tenuifolia prov. S. Vukojičič & D. Lakušič 1990 • Helianthemo-Seslerietum latifoliae D. Lakušič 1991 • Seslerietum robustre Lakušič 1966 • Festucetum albanicum Lakušič 1968 • Festuco-Alchemilletum serbicae Lakušič 1966 Karakteristične vrste: Acinos alpinus subsp. dinaricus, Alchemillaplicatula subsp. velebitica, Alyssum montanum, Antennaria dioica, Anthyllis carpatica, Anthyllis vulneraria subsp. pulchella, Arctostaphylos uva-ursi, Armeria canescens, Asperula cynanchica, Asplenium ruta-muraria, Asplenium viride, Aster dolomiticus, Bromus erectus, Campanula rotundifolia, Cardamine glauca, Carex humilis, Carex laevis, Cerastium lanatum, Cetraria islandica, Chamaecytisus ciliatus, Chamaespartium sagittate, Cotoneaster integerrimus, Crepis dinarica, Cystopteris fragilis, Dianthus petraeus, Draba lasiocarpa, Draba scardica, Dryas octopetala, Edraianthus jugoslavicus, Festuca koritnicensis, Festuca panciciana, Galium anisophyllon, Gentiana verna, Geum bulgaricum, Geum montanum, Globularia cordifolia, Helianthemum alpestre, Helianthemum canum, Helianthemum nummularium subsp. grandiflorum, Juniperus nana, Leontodon asper, Leucanthemum montanum, Lotus corniculatus, Minuartia collina, Nigritella nigra, Ornithogalum gussonei, Pedicularis heterodonta, Phleum michelii, Poa alpina, Polygala supina, Polygonum viviparum, Potentilla arenaria, Sanguisorba minor, Saxifraga aizoon, Saxifraga sempervivum, Sesleria latifolia, Sesleria tenuifolia, Silene balcanica, Silenepusilla subsp. quadridentata, Thymus jankae, Trinia dalechampii, Viola zoysii Osnovna literatura: AmidL003, AmidL995, BlečV976, Greb0943, KojiM998, LakuD987, LakuD988, LakuD996, LakuR968, PetkB990, RandN980, RexhF994, StanS990b E4.4111 Ilirsko-zapadnomeziiske alpiiske i subalpiiske trávne zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Uglavnom otvorene, redje potpuno zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim i subendemičnim biljakama poput , , , , , , , , , , , a značajno je i prisustvo mahovina i lišajeva. Vrste roda u fazi cvetanja daju poseban pečat ovim staništima. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 2100 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije (južná padina Lumbardske planine), Koprivnik. Ekvivalentne zajednice: • Caricio-Crepidetum dinaricae Lakušič 1966 Karakteristične vrste: Antennaria dioica, Arctostaphylos uva-ursi, Armeria canescens, Calamintha alpina, Cardamine glauca, Carex laevis, Cerastium lanatum, Cetraria islandica, Crepis dinarica, Cystopteris fragilis, Draba scardica, Dryas octopetala, Edraianthus graminifolius, Festuca koritnicensis, Galium anisophyllon, Gentiana verna, Geum bulgaricum, Geum montanum, Helianthemum alpestre, Juniperus nana, Nigritella nigra, Phleum michelii, Poa alpina, Saxifraga aizoon, Silene balcanica, Trinia dalechampii, Viola zoysii Osnovna literatura: AmidL003, AmidL995, Greb0943, RandN980 E4.4112 Ilirsko-zapadnomeziiske alpiiske i subalpiiske trávne zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Otvorene busenasto zeljaste zajednice u kojima dominira . Opšta pokrovnost zajednice varira izmedju 30 i 60 %, redje su sastojine potpuno sklopljenje. Zajednice su floristički relativno bogate, staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama poput vrsta , , , , , , , i dr. Vrste roda u fazi cvetanja daju poseban pečat ovim staništima. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpij skim i alpij skim regionima visokih planina, na visinama iznad 1700 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Srebrnac-Bele Stene), Kosovo: mada ne postoje konkrétni fitocenološki podaci, gotovo je izvesno da se ovaj tip staništa javlja i na Kosovskim Prokletijama. Ekvivalentne zajednice: • Carici humilis-Helianthemetum cani D. Lakušič 1988 • Carici humilis-Helianthemetum cani D. Lakušič 1988 dianthosum petreae D. Lakušič 1988 Karakteristične vrste: Anthyllis carpatica, Aster dolomiticus, Bromus erectus, Carex humilis, Edraianthus jugoslavicus, Festuca ovina subsp. sudetica, Helianthemum canum, Juniperus nana, Leucanthemum montanum, Pedicularis heterodonta, Saxifraga brevifolia, Saxifraga sempervivum, Sesleria latifolia, Thymus jankae STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 296 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacucpuKauuju cmanuuima... " Osnovna literatura: LakuD987, LakuD988, LakuD996 E4.4113 Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske trávne zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske trávne zajednice u kojima dominira . Opšta pokrovnost zajednice varira izmedju 50 i 80 %, redje su sastojine potpuno sklopljenje. Zajednice su floristički relativno bogate, staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim biljkama poput vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 1250 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Mokra Gora (Pogled (Nevestin grob), Mučanj (Srednji i Veliki Mučanj); Kosovo: Prokletije Ekvivalentne zajednice: • Seslerio-Edraianthetum jugoslavici B.Petkovič et al. 1990 • Seslerietum tenuifoliaprov. S. Vukojičič & D. Lakušič 1990 Karakteristične vrste: Acinos alpinus subsp. dinaricus, Alchemilla plicatula subsp. velebitica, Alyssum montanum, Anthyllis vulneraria subsp. pulchella, Asperula cynanchica, Asplenium ruta-muraria, Asplenium viride, Bromus erectus, Campanula rotundifolia, Carex laevis, Cetraria islandica, Chamaecytisus ciliatus, Chamaespartium sagittate, Cotoneaster integerrimus, Dianthus petraeus, Drába lasiocarpa, Edraianthus jugoslavicus, Festuca panciciana, Globularia cordifolia, Helianthemum nummularium subsp. grandiflorum, Juniperus nana, Leontodon asper, Lotus corniculatus, Minuartia collina, Ornithogalum gussonei, Pedicularis heterodonta, Poa alpina, Polygala supina, Polygonum viviparum, Potentilla arenaria, Sanguisorba minor, Sesleria tenuifolia, Silene pusilla subsp. quadridentata Osnovna literatura: PetkB990, StanS990b E4.4114 Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske trávne zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske umereno visoke trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljakama. Vrste roda u fazi cvetanja cesto daju poseban pečat ovim staništima. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 1700 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Bele stene). Ekvivalentne zajednice: • Helianthemo-Seslerietum latifoliae D. Lakušič 1991 Karakteristične vrste: Sesleria latifolia, Helianthemum canum Osnovna literatura: LakuD996 E4.4115 Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske trávne zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske umereno visoke trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 2000 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije - Mada su zajednice ovog tipa fitocenološki neobradjene, postoje navodi da se ovaj tip staništa javlja na Kosovskim Prokletijama. Ekvivalentne zajednice: • Seslerietum robustre Lakušič 1966 Karakteristične vrste: AmidL003, RandN980 E4.4116 Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske (= ) trávne zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske umereno visoke trávne zajednice u kojima dominira (= ). Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 1800 m. 297 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y KJiacufuKauuju cmauuuíma... " Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije - Mada su zajednice ovog tipa fitocenološki neobradjene, postoje navodi da se ovaj tip staništa javlja na Kosovskim Prokletijama Ekvivalentne zajednice: • Festucetum albanicum Lakušič 1968 • Festuco-Alchemilletum serbicae Lakušič 1966 Osnovna literatura: AmidL003, BlečV976, KojiM998, LakuR968, RandN980, RexhF994 E4.4117 Ilirsko-zapadnomeziiske alpiiske i subalpiiske trávne zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske umereno visoke trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 1800 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije - Mada su zajednice ovog tipa fitocenološki neobradjene, postoji veliká verovatnoča da se ovaj tip staništa javlja na Kosovskim Prokletijama E4.4118 Ilirsko-zapadnomeziiske alpiiske i subalpiiske trávne zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske visoke trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su floristički bogata i predstavljaju mešavinu endemičnih, subendemičnih i planinskih biljaka sa biljkama planinskih livada Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na razvijenim krečnjačkim planinskim crnicama u subalpijskim regionima visokih planina. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Mada zajednice ovog tipa fitocenološki nisu konstatované, postoji veliká verovatnoča da se ovaj tip staništa javlja na Kosovskim Prokletijama. E4.4119 Ilirsko-zapadnomeziiske alpiiske i subalpiiske trávne zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske umereno visoke trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 1800 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije - Mada su zajednice ovog tipa fitocenološki neobradjene, postoji veliká verovatnoča da se ovaj tip staništa javlja na Kosovskim Prokletijama E4.412 Mezijsko-severnoskardopindske kalcifilne alpijske i subalpijske trávne formacije Opšte karakteristike: Uglavnom otvorene, redje potpuno zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske do srednje visoke trávne zajednice u kojima dominiraju busanaste tráve i šaševi , , , , , , , , . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktnim biljakama poput , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 298 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMemaiamype y KJiacucJMKauuju cmaumuma... " , , , , , , , , , . , , , . , , , , , , , , , . , , . , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , . < Veratrum viride>, , < Veronica j acquinii>, , . Vrste roda u fazi cvetanja daju poseban pečat ovim staništima. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním ili kasnijim stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 1400 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Rtanj (Prešlo, padine Šiljka); Suva planina (Kosmovačka Točila, Lasni Rid, Trem, kraj Ledenice, Golemo Stražlšte, Smrdan); Kosovo: Šar planina (Ljuboten, Ošljak, Piribeg), Koritnik. Ekvivalentne zajednice: • Achilleo alexandri-regis-Onobrychidetum scardici Rudski 1935 • Carex laevis-Helianthemum alpestre Ht. 1930 seslerietosum korabensis Rajevski 1990 • Carex laevis-Helianthemum alpestre Ht. 1930 seslerietosum tenuifoliae Rajevski 1990 • Carici laevis-Helianthemetum alpestris Ht. 1930 • Carici laevis-Poetum mollinieri Rajevski 1990 • Trifolieto norici-Caricetum Ht. 1935 • Trifolieto norici-Caricetum Ht. 1935 • Cariceto-Dryadetum octopetalae R. Jovanovič 1955 • Carici laevis-sempervirens Rajevski 1990 • Anthyllo-Seslerietum rigidae R. Jovanovič 1955 • Seslerietum rigidae prov. B. Jovanovič 1969 • Semperivio-Seslerietum argenteae (nitidae) R. Jovanovič 1955 • Carici-Seslerietum latifoliae Randelovič et Rexhepi 1984 • Sesleria wettsteinii-Onobrychis montana Rajevski 1990 • Seslerietum wettsteinii Ht. 1937 • Seslerietum wettsteinii Ht. 1937 daphnetosum Horvat 1974 • Seslerietum wettsteinii Ht. 1937 helianťhemetosum Horvat 1974 • Seslerio wettsteinii-Onobrychietum montanae Rajevski 1990 • Festuco adamovici-Helianthemetum grandiflorae Rajevski 1990 • Festucetum xanťhinae-variae R. Jovanovič 1955 • Onobrychido-Festucetum variae Ht. 1936 • Senecioni-Festucetum variae Ht. 1949 • Knautieto-Festucetum spadiceae R. Jovanovič 1955 • Knautio-Festucetum paniculatae R. Jovanovič 1955 • Helianthemum grandiflorum-Festuca duriuscula Horv. • Helianthemum grandiflorum-Festuca duriuscula Horv. poetosum alpinae Rajevski 1990 Karakteristične vrste: Achillea aizoon, Achillea alexandri-regis, Achilleapannonica, Alchemilla angustifolia, Alchemilla flabellata, Alectorolophus rumelicus, Allium pulchellum, Alyssum montanum, Alyssum scardicum, Androsace lactea, Anemone grandis, Anemone narcissiflora, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis jacquinii, Anthyllis scardica, Anthyllis vulneraria, Arctostaphylos uva-ursi, Arenaria serpyllifolia, Asperula condensata, Asperula longiflora, Asplenium viride, Aster alpinus, Asyneuma sp., Betonica alopecuros, Bromus erectus, Bupleurum ranunculoides, Calamagrostis arundinacea, Calamintha alpina, Campanula glomerata, Campanula rotundifolia, Campanula sibthorpiana, Carduus carduelis, Carduus hamulosus, Carex humilis, Carex laevis, Carex rupestris, Carex sempervirens, Carex verna, Carlina acaulis, Carum graecum, Centaurea stenolepis, Centaurea triumfetti, Cerastium arvense, Cerastium lanigerum, Coeloglossum viride, Coronilla varia, Cotoneaster integerrimus, Crepis conyzifolia, Crepis viscidula, Cytisus ciliatus, Cytisus leucanthus subsp. pallidus, Daphne cneorum, 299 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Daphne mezereum, Dianthus capitatus, Dianthus integer, Digitalis ambigua, Doronicum cordifolium, Draba lasiocarpa, Dryas octopetala, Edraianthus graminifolius, Erysimum comatum, Euphorbia amygdaloides, Euphrasia tatarica, Festuca adamovicii, Festuca dalmatica, Festuca duriuscula, Festuca fdllax, Festuca rubra, Festuca spadicea, Festuca trachyphylla, Festuca varia, Festuca violacea, Festuca xanthina, Fragaria vesca, Galium album, Galium anisophyllon, Galium erectum, Gentiana asclepiadea, Gentiana lutea, Gentiana verna, Geranium cinereum subsp. subcaulescens, Geranium sanguineum, Geum montanum, Gymnadenia conopsea, Edraianthus serbicus, Helianthemum alpestre, Helianthemum balcanicum, Helianthemum grandiflorum, Helianthemum vineale, Heliosperma quadrifidum, Hieracium aurantiacum, Hieracium cymosum, Hieracium hoppeanum, Hieracium pilosella, Hieracium umbellatum, Homogyne alpina, Hypericum maculatum subsp. quadrangulum, Hypericum umbellatum, Hypochoeris pelivanovicii, Iberis sempervirens, Inula hirta, Juniperus intermedia, Juniperus nana, Knautia midzorensis, Koeleria eriostachya, Koeleria gracilis, Lathyrus pratensis, Leontodon autumnalis, Leucanthemum vulgare, Linum austriacum, Linum capitatum, Luzula campestris, Luzula multiflora, Luzula sylvatica, Luzula spicata, Minuartia verna, Myosotis alpestris, Onobrychis scardica, Orchis globosa, Orchis sambucina, Origanum vulgare, Oxytropis halieri subsp. korabensis, Pedicularis brachyodonta, Pedicularis grisebachii, Pedicularis verticillata, Phleum alpinum, Phleum michelii, Phleum phleoides, Pimpinella saxifraga, Pinguicula leptoceras, Poa alpina, Poa molinerii, Poa violacea, Polygala major, Polygonum viviparum, Potentilla apennina, Potentilla ternata, Primula columnae, Primula minima, Primula officinalis, Primula veris, Ptilotrichum cyclocarpum, Ranunculus montanus, Ranunculus oreophilus, Rosa alpina, Rubus saxatilis, Salix reticulata, Salix silesiaca, Saxifraga aizoides, Saxifraga aizoon, Saxifraga sempervivum, Scabiosa columbaria, Scabiosa dubia, Scabiosa portae, Sedum buxbaumii, Sedum flexuosum, Sedum glaucum, Selaginella selaginoides, Sempervivum schlehanii, Senecio doronicum, Senecio lanatus, Senecio procerus, Seseli peucedanoides, Sesleria coerulans, Sesleria korabensis, Sesleria latifolia, Sesleria rigida, Sesleria wettsteinii, Sideritis sp., Silene saxifraga, Silene sendtneri, Stachys balcanica, Stachys officinalis, Stipa pulcherrima, Thesium bavarum, Thlaspi bellidifolium, Thymus albanus, Thymus balcanus, Thymus jankae, Trifolium alpestre, Trifolium noricum, Trifolium pratense, Trinia carniolica, Vaccinium myrtillus, Veratrum viride, Verbascum pannosum, Veronica chamaedrys, Veronica jacquinii, Viola macedonica, Viscaria atropurpurea Osnovna literatura: HorvI935, HorvI937, HorvI974, JankM982, JovaB976, JovaR955, JovaR956, LakuD986, LakuD993a, RajeL990, RandN984, RexhF988, RexhF994, RudsI936, TatiB994 E4.4121 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske travné zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Uglavnom otvorene, redje potpuno zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama poput , , , , , , , , , , , , , , . Vrste roda u fazi cvetanja daju poseban pečat ovim staništima. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 1800 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Sar planina (Ljuboten, Ošljak), Koritnik. Ekvivalentne zajednice: • Achilleo alexandri-regis-Onobrychidetum scardici Rudski 1935 • Carex laevis-Helianthemum alpestre Ht. 1930 seslerietosum korabensis Rajevski 1990 • Carex laevis-Helianthemum alpestre Ht. 1930 seslerietosum tenuifoliae Rajevski 1990 • Carici laevis-Helianthemetum alpestris Ht. 1930 • Carici laevis-Poetum mollinieri Rajevski 1990 • Trifolieto norici-Caricetum Ht. 1935 • Trifolieto norici-Caricetum Ht. 1935 Karakteristične vrste: Achillea alexandri-regis, Alchemilla flabellata, Allium pulchellum, Anemone narcissiflora, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis scardica, Anthyllis vulneraria, Asperula condensata, Aster alpinus, Bromus erectus, Bupleurum ranunculoides, Campanula sibthorpiana, Carex laevis, Carex rupestris, Carex verna, Cerastium lanigerum, Draba aizoides, Dryas octopetala, Edraianthus graminifolius, Festuca duriuscula, Festuca rubra, Festuca varia, Helianthemum alpestre, Helianthemum grandiflorum, Koeleria eriostachya, Minuartia verna, Onobrychis montana, Onobrychis scardica, Phleum michelii, Poa alpina, Poa molinerii, Polygonum viviparum, Saxifraga sempervivum, Sedum glaucum, Sesleria korabensis, Sesleria rigida, Thymus albanus, Trifolium noricum, Trinia carniolica Osnovna literatura: HorvI935, HorvI937, JankM982, RajeL990, RexhF988, RexhF994, RudsI936, TatiB994 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 300 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y tuiacufutcauuju cmanuuima... " E4.4122 Meziisko-sevemoskardopindske alpiiske i subalpiiske travné zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Uglavnom otvorene, redje potpuno zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske travné zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama poput , , , , , , , , , , , , , , . Vrste roda u fazi cvetanja daju poseban pečat ovim staništima. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama izmedjulóOO i 2500 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina (Trem i Severná padina planine); Kosovo: Sar planina (Ljuboten, Piribeg). Ekvivalentne zajednice: • Cariceto-Dryadetum octopetalae R. Jovanovič 1955 • Carici laevis-sempervirens Rajevski 1990 Karakteristične vrste: Androsace lactea, Anemone narcissiflora, Arctostaphylos uva-ursi, Asplenium viride, Carex laevis, Carex sempervirens, Coeloglossum viride, Dianthus petraeus, Dryas octopetala, Edraianthus graminifolius, Festuca violacea, Galium anisophyllon, Gentiana věrna, Edraianthus serbicus, Helianthemum alpestre, Helianthemum nummularium, Heliosperma quadrifidum, Homogyne alpina, Linum capitatum, Myosotis alpestris, Pedicularis grisebachii, Pedicularis verticillata, Pinguicula leptoceras, Poa alpina, Polygonum viviparum, Potentilla apennina, Primula minima, Ranunculus montanus, Salix reticulata, Saxifraga aizoon, Saxifraga sempervivum, Selaginella selaginoides, Sesleria korabensis, Sesleria rigida, Thlaspi bellidifolium, Trifolium noricum Osnovna literatura: JankM982, JovaR955, RajeL990 E4.4123 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske travné zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Uglavnom otvorene, redje potpuno zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske travné zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama poput , , , , , , , , , , , , , , . Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 1400 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Rtanj (padine Siljka); Suva planina (Točila, Ledenica, Trem) Ekvivalentne zajednice: • Anthyllo-Seslerietum rigidae R. Jovanovič 1955 • Seslerietum rigidae prov. B. Jovanovič 1969 Karakteristične vrste: Anemone grandis, Anthyllis jacquinii, Anthyllis vulneraria, Arctostaphylos uva-ursi, Campanula rotundifolia, Carex humilis, Carum graecum, Centaurea triumfetti, Cotoneaster integerrimus, Cytisus ciliatus, Daphne cneorum, Dianthus petraeus, Erysimum comatum, Helianthemum nummularium, Hieracium cymosum, Orchis sambucina, Polygala major, Ranunculus montanus, Saxifraga aizoon, Scabiosa dubia, Sesleria rigida, Thymus jankae Osnovna literatura: JovaB976, JovaR955, JovaR956, LakuD986, LakuD993a E4.4124 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske travné zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Uglavnom otvorene, redje potpuno zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske umereno visoke travné zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama poput , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 1300 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Rtanj (Preslo); Suva planina (Trem, kraj Ledenice); Kosovo: Koritnik 301 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuima... " Ekvivalentne zajednice: • Semperivio-Seslerietum argenteae (nitidae) R. Jovanovič 1955 • Carici-Seslerietum latifoliae Randelovič et Rexhepi 1984 Karakteristične vrste: Alyssum montanum, Campanula glomerata, Cotoneaster integerrimus, Cytisus ciliatus, Drába lasiocarpa, Festuca dalmatica, Galium erectum, Geranium sanguineum, Gymnadenia conopsea, Helianthemum nummularium, Hieracium cymosum, Hypochoeris pelivanovicii, Iberis sempervirens, Inula hirta, Leucanthemum vulgare, Minuartia verná subsp. montana, Oxytropis halieri subsp. korabensis, Polygala major, Primula columnae, Ptilotrichum cyclocarpum, Scabiosa dubia, Sempervivum schlehanii, Senecio procerus, Sesek peucedanoides, Sesleria latifolia, Thesium bavarum, Thymus jankae, Trifolium alpestre, Veronica jacquinii, Viscaria atropurpurea Osnovna literatura: JovaR955, JovaR956, RandN984, RexhF994 E4.4125 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske trávne zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Uglavnom otvorene, redje potpuno zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama poput , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 1700 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Ljuboten), Koritnik. Ekvivalentne zajednice: • Sesleria wettsteinii-Onobrychis montana Rajevski 1990 • Seslerietum wettsteinii Ht. 1937 • Seslerietum wettsteinii Ht. 1937 daphnetosum Horvat 1974 • Seslerietum wettsteinii Ht. 1937 helianthemetosum Horvat 1974 • Seslerio wettsteinii -Onobrychietum montanae Rajevski 1990 Karakteristične vrste: Achillea aizoon, Alyssum scardicum, Asyneuma sp., Calamintha alpina, Carex laevis, Dianthus integer, Drába aizoides, Festuca varia, Helianthemum vineale, Hieracium aurantiacum, Iberis sempervirens, Koeleria eriostachya, Minuartia verná, Onobrychis montana subsp. scardica, Poa molinerii, Saxifraga aizoides, Senecio doronicum, Sesleria wettsteinii, Sideritis sp., Silene saxifraga, Silene sendtneri, Stĺpa pulcherrima, Thymus albanus Osnovna literatura: HorvI937, HorvI974, JankM982, RajeL990, RexhF994 E4.4126 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske trávne zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Uglavnom otvorene, redje potpuno zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske umereno visoke trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama poput , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 1800 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Ljuboten). Ekvivalentne zajednice: • Festuco adamovici-Helianthemetum grandiflorae Rajevski 1990 Karakteristične vrste: Alchemilla flabellata, Alyssum scardicum, Arenaria serpyllifolia, Asperula longiflora, Bromus erectus, Calamintha alpina, Campanula sibthorpiana, Carduus carduelis, Carex laevis, Centaurea triumfetti, Cerastium arvense, Dianthus integer, Festuca adamovicii, Festuca duriuscula, Galium anisophyllon, Galium erectum, Helianthemum grandiflorum, Hieracium pilosella, Juniperus nana, Luzula campestris, Myosotis alpestris, Onobrychis montana, Pimpinella saxifraga, Poa alpina, Primula officinalis, Ranunculus montanus, Scabiosa portae, Sedum buxbaumii, Sedum flexuosum, Sesleria korabensis, Thymus balcanus, Verbascum pannosum Osnovna literatura: JankM982, RajeL990 E4.4127 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske travné zajednice na karbonatima STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 302 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuíma... " Opšte karakteristike: Uglavnom otvorene, redje potpuno zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske uměřeno visoke trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama poput , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionimavisokih planina na visinama iznad 1400 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina (Kosmovačka Točila, Lasni Rid) Ekvivalentne zajednice: • Festucetum xanthinae-variae R. Jovanovič 1955 Karakteristične vrste: Calamagrostis arundinacea, Campanula rotundifolia, Coronilla varia, Cotoneaster integerrimus, Crepis viscidula, Daphne mezereum, Digitalis ambigua, Doronicum cordifolium, Euphorbia amygdaloides, Festuca varia, Festuca xanthina, Fragaria vesca, Galium erectum, Gentiana asclepiadea, Helianthemum nummularium, Hypericum maculatum subsp. quadrangulum, Hypericum umbellatum, Juniperus intermedia, Juniperus nana, Lathyrus pratensis, Luzula sylvatica, Origanum vulgare, Primula columnae, Rosa alpina, Rubus saxatilis, Salix silesiaca, Senecio procerus, Veronica chamaedrys Osnovna literatura: JovaR955 E4.4128 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske travné zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Uglavnom otvorene, redje potpuno zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske uměřeno visoke travné zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama poput , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 1800 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Sar planina (Rudoka). Ekvivalentne zajednice: • Onobrychido-Festucetum variae Ht. 1936 • Senecioni-Festucetum variae Ht. 1949 Karakteristične vrste: Anthoxanthum odoratum, Anthyllis sp., Asperula longiflora, Betonica alopecuros, Bromus erectus, Calamintha alpina, Campanula glomerata, Carex laevis, Carlina acaulis, Cerastium lanigerum, Dianthus petraeus subsp. integer, Festuca trachyphylla, Festuca varia, Galium album, Gentiana verná, Geranium cinereum subsp. subcaulescens, Helianthemum balcanicum, Helianthemum nummularium subsp. grandiflorum, Hieracium hoppeanum, Juniperus nana, Koeleria eriostachya, Luzula multiflora, Luzula špicatá, Minuartia verná, Onobrychis montana subsp. scardica, Pedicularis brachyodonta, Phleum alpinum, Pimpinella saxifraga, Poa alpina, Poa violacea, Primula veris, Ranunculus oreophilus, Scabiosa columbaria, Senecio lanatus, Sesleria coerulans, Sesleria wettsteinii, Silene sendtneri, Thymus albanus, Vaccinium myrtillus Osnovna literatura: HorvI937, HorvI974, RexhF994 E4.4129 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske trávne zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske visoke trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su floristički bogata i predstavljaju mešavinu endemičnih, subendemičnih i planinskih biljaka sa biljkama planinskih livada. Najznačajniji cenobionti zajednica su , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na dobro razvijenim krečnjačkim planinskim crnicama, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 1500 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina (Trem, Golemo Stražlšte, Smrdan, Ledenice) Ekvivalentne zajednice: • Knautieto-Festucetum spadiceae R. Jovanovič 1955 • Knautio-Festucetum paniculatae R. Jovanovič 1955 303 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacudjUKauuju cmanuuima.. Karakteristične vrste: Achillea pannonica, Alectorolophus rumelicus, Bromus erectus, Calamintha alpina, Campanula glomerata, Carduus hamulosus, Centaurea stenolepis, Crepis conyzifolia, Cytisus leucanthus subsp. pallidus, Dianthus capitatus, Euphrasia tatarica, Festuca spadicea, Gentiana lutea, Hieracium hoppeanum, Hieracium umbellatum, Hypericum maculatum subsp. quadrangulum, Inula hirta, Knautia midzorensis, Koeleria gracilis, Linum austriacum, Linum capitatum, Orchis globosa, Phleum phleoides, Primula columnae, Scabiosa dubia, Silene sendtneri, Stachys officinalis, Trifolium alpestre, Viola macedonica Osnovna literatura: JovaR955 E4.413 A Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske trávne zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Uglavnom otvorene, redje potpuno zatvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske niske trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama poput , , , , , , , , , , . Vrste roda u fazi cvetanja daju poseban pečat ovim staništima. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 1800 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Ljuboten). Ekvivalentne zajednice: • Helianthemum grandiflorum-Festuca duriuscula Horv. • Helianthemum grandiflorum-Festuca duriuscula Horv. poetosum alpinae Rajevski 1990 Karakteristične vrste: Alchemilla angustifolia, Alchemillaflabellata, Campanula sibthorpiana, Carduus carduelis, Festuca adamovicii, Festuca duriuscula, Festuca fallax, Geum montanum, Helianthemum grandiflorum, Leontodon autumnalis, Myosotis alpestris, Phleum michelii, Poa alpina, Potentilla ternata, Ranunculus montanus, Scabiosa dubia, Sesleria korabensis, Stachys balcanica, Trifolium pratense, Veratrum viride, Veronica chamaedrys Osnovna literatura: JankM982, RajeL990 E4.413B Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske trávne zajednice na karbonatima Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske umereno visoke trávne zajednice u kojima dominira . Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktním biljkama Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjacima, i to na krečnjačkim planinskim crnicama u početním stadijumima razvoja, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina na visinama iznad 1800 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina - Mada su zajednice ovog tipa fitocenološki neobradjene, postoji veliká verovatnoča da se ovaj tip staništa javlja na Kosovskom delu Šar planine. E4.42 Vetru izložene zeljaste zajednice Opšte karakteristike: Zeljaste zajednice razvijene u alpijskom regionu planina Srbije, na hladnim mestima i mestima izloženim jakom udaru vetra. Edifikator ovih asocijacija je niska busenasta višegodišnja vrsta . U izgradnji ovih asocijacija sa značajnim učeščem javljaju se i drugi glacijalni relikti arkto-alpskog i borealnog porekla: , , , , Oxytropis urumovii>, , , , , , itd. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku na visinama iznad 2200 m. Tip tla je duboka zakiseljena buavica, koja je ponekad degradirana pod dejstvom jakih planinskih vetrova. Mesta hladná, sa jakim uticajem vetra. Opšte rasprostranjenje: Alpi, Karpati, Pirineji, Kantabrijske planine, centrálni Apenini (Abruco) i planine Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije; Šar planina. Ekvivalentne zajednice: • Elyno-Edrianthemum alpini Lakušič (1968) 1970 • Elyno-Leontopodietum nivalis Lakušič 1970 • Edraiantho-Elynetum Ht. 1936 Karakteristične vrste: Anthyllis sp., Aster alpinus, Carex ericetorum, Carex laevis, Carex rupestris, Cerastium alpinum subsp. lanatum, Drába sp., Dryas octopetala, Edraianthus graminifolius, Elyna STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 304 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuíma... " myosuroides, Gentiana verna, Helianthemum oelandicum subsp. alpestre, Leontodon hispidus, Luzula spicata, Minuartia verna, Oxytropis halleri, Oxytropis jacquinii, Oxytropis urumovii, Pedicularis grisebachii, Poa alpina, Polygonum viviparum, Salix reticulata, Saxifraga porophylla, Silene acaulis, Thalictrum alpinum, Thlaspi bellidifolium Osnovna literatura: AmidL003, HorvI936, HorvI974, RandN980, RexhF994 E4.421 Ilirsko-zapadnomeziiske kalcifilne alpiiske i subalpiiske travné formaciie Opšte karakteristike: Zeljaste zajednice razvijene u alpijskom regionu visokih planina, na hladnim mestima i mestima izloženim jakom udaní vetra. Edifikator ovih asocijacija je niska busenasta višegodišnja vrsta . U izgradnji ovih asocijacija sa značajnim učeščemjavljaju se i drugi glacijalni relikti arkto-alpskog i borealnog porekla: , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku na visinama iznad 2200 m. Tip tla je duboka zakiseljena buavica, koja je ponekad degradirana pod dejstvom jakih planinskih vetrova. Mesta hladná, sa jakim uticajem vetra. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije - Mada su zajednice ovog tipa fitocenološki neobradjene, postoje navodi da se ovaj tip staništa javlja na Kosovskim Prokletijama. Ekvivalentne zajednice: > Elyno-Edrianthemum alpini Lakušič (1968) 1970 > Elyno-Leontopodietum nivalis Lakušič 1970 Osnovna literatura: AmidL003, RandN980 E4.422 Meziisko-severnoskardopindske kalcifilne alpiiske i subalpiiske trávne formaciie Opšte karakteristike: Zeljaste zajednice razvijene u alpijskom regionu planina Srbije, na hladnim mestima i mestima izloženim jakom udaní vetra. Edifikator ovih asocijacija je niska busenasta višegodišnja vrsta . U izgradnji ovih asocijacija sa značajnim učeščemjavljaju se i drugi glacijalni relikti arkto-alpskog i borealnog porekla: , , , , , , , , , , , , itd.). Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku na visinama iznad 2200 m. Tip tla je duboka zakiseljena buavica, koja je ponekad degradirana pod dejstvom jakih planinskih vetrova. Mesta hladná, sa jakim uticajem vetra. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina. Ekvivalentne zajednice: > Edraiantho-Elynetum Ht. 1936 Karakteristične vrste: Anthyllis sp., Aster alpinus, Carex ericetorum, Carex laevis, Carex rupestris, Cerastium alpinum subsp. lanatum, Drába sp., Dryas octopetala, Edraianthus graminifolius, Elyna myosuroides, Gentiana verna, Helianthemum oelandicum subsp. alpestre, Leontodon hispidus, Luzula spicata, Minuartia verna, Oxytropis halleri, Oxytropis jacquinii, Oxytropis urumovii, Pedicularis grisebachii, Poa alpina, Polygonum viviparum, Salix reticulata, Saxifraga porophylla, Silene acaulis, Thalictrum alpinum, Thlaspi bellidifolium Osnovna literatura: HorvI936, HorvI974, RexhF994 E4.46 Alpiiske i subalpiiske niske otvorene žbunasto-trávne kalcifilne formaciie Opšte karakteristike: Niske, otvorene, žbunasto-trávne formacije u kojima dominiraju , , , , , , . Staništa su floristički relativno siromašna. Zajednice izmedju ostalih izgradjuju , , , , , , , , , , , , , Oxytropis urumovii>, , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjačkoj ili dolomitskoj podlozi, na inicijalnim karbonatnim crnicama, na mestima dugog ležanja snega ili na osunčanim mestima gde se sneg ne zadržava dugo, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina, na visinama obično iznad 2000 m. Opšte rasprostranjenje: Planine srednje i južne Evropě (Pirineji, Alpi, planine Apeninskog I Balkanskog poluostrava, Karpati). Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije, Žljeb, Šar planina, Ošljak, Koritnik. Ekvivalentne zajednice: • Dryadeto-Leontopodietum nivale Amidžlč, Belij 1998 • Dryadetum octopetalae calcicolum Lakušlč 1968 • Dryadetum octopetalae dolomiticum Lakušlč 1968 • Edraiantho-Dryadetum octopetalae Lakušlč (1968) 1970 • Edraiantho-Helianthemetum balcanici Ht. 1935 • Ranunculo-Helianthemum nitidi Lakušlč (1968) 1970 • Dryadetum octopetalae Tatič, Atanackovič, Krivošej 1994 • Gentiano-Dryadetum octopetalae Rexhepi et Randjelovič 1984 • Edraiantho-Helianthemetum balcanici Ht. 1935 • Helianthemo-Globularietum bellidifoliae Rexhepi et Randjelovič 1984 Karakteristične vrste: Androsace villosa, Anthyllis vitellina, Anthyllis vulneraria subsp. pulchella, Asperula doerfleri, Aster alpinus, Calamintha alpina, Carex laevis, Centaurea napulifera, Cerastium lanigerum, Cetraria islandica (L.) Ach., Dianthus jakupicensis, Dianthus scardicus, Drába lasiocarpa, Drába sp., Dryas octopetala, Edraianthus graminifolius, Edraianthus montenegrinus, Euphrasia minima, Euphrasia salisburgensis, Gentiana verná, Globularia bellidifolia, Helianthemum alpestre, Helianthemum balcanicum, Helianthemum canum, Helianthemum nitidum, Hieracium waldsteinii, Leontopodium nivale subsp. rudskii, Minuartia baldaccii, Minuartia verná, Onobrychis montana subsp. scardica, Oxytropis halieri subsp. korabensis, Oxytropis urumovii, Paronychia kapela, Pedicularis grisebachii, Pimpinella saxifraga, Pinus mugo, Poa alpina, Salix retusa subsp. serpillifolia, Saxifraga porophylla, Scabiosa columbaria, Sempervivum heuffelii, Sesleria coerulans, Sesleria juncifolia, Silene acaulis, Thymus albanus, Thymus boissieri, Trifolium brevifolium, Trifolium noricum, Trinia dalechampii Osnovna literatura: AmidL003, AmidL998, HorvI935, HorvI937, HorvI974, RandN980, RandN980, RandN984, RexhF994, TatiB994 E4.461 Ilirsko-zapadnomezijske niske otvorene žbunasto-trávne kalcifilne formacije Opšte karakteristike: Niske, otvorene, žbunasto-trávne formacije u kojima dominiraju ili različite vrste niskih planinskih vrsta roda (, , ). Staništa su floristički relativno siromašna. Zajednice izmedju ostalih izgradjuju , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjačkoj ili dolomitskoj podlozi, na inicijalnim karbonatnim crnicama, na mestima dugogo ležanja snega ili na osunčanim mestima gde se sneg ne zadržava dugo, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina, na visinama obično iznad 2000 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije, Žljeb Ekvivalentne zajednice: • Dryadeto-Leontopodietum nivale Amidžlč, Belij 1998 • Dryadetum octopetalae calcicolum Lakušlč 1968 • Dryadetum octopetalae do lomiticum Lakušlč 1968 • Edraiantho-Dryadetum octopetalae Lakušlč (1968) 1970 • Edraiantho-Helianthemetum balcanici Ht. 1935 • Ranunculo-Helianthemum nitidi Lakušlč (1968) 1970 Karakteristične vrste: Anthyllis vulneraria subsp. pulchella, Carex laevis, Cetraria islandica (L.) Ach., Dryas octopetala, Edraianthus montenegrinus, Helianthemum alpestre, Helianthemum balcanicum, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 306 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Helianthemum canum, Helianthemum nitidum, Leontopodium nivale subsp. rudskii, Minuartia venia subsp. verna, Pinus mugo, Salix retusa subsp. serpillifolia, Silene acaulis, Trifolium noricum Osnovna literatura: AmidL003, AmidL998, RandN980 E4.4611 Ilirsko-zapadnomeziiske alpiiske i subalpiiske niske otvorene žbunasto-travne kalcifilne formacije Opšte karakteristike: Niske, otvorene, žbunasto-travne formacije u kojima dominira . Staništa su floristički siromašna. Zajednice izmedju ostalih izgradjuju , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjačkoj ili dolomitskoj podlozi, na inicijalnim karbonatnim crnicama, na mestimadugog ležanja snega, u alpijskim, redje subalpijskim regionima visokih planina, na visinama obično iznad 2300 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije, Žljeb Ekvivalentne zajednice: • Dryadeto-Leontopodietum nivale Amidžlč, Belij 1998 • Dryadetum octopetalae calcicolum Lakušič 1968 • Dryadetum octopetalae dolomiticum Lakušič 1968 • Edraiantho-Dryadetum octopetalae Lakušič (1968) 1970 Karakteristične vrste: Anthyllis vulneraria subsp. pulchella, Carex laevis, Cetraria islandica (L.) Ach., Dryas octopetala, Edraianthus montenegrinus, Helianthemum alpestre, Leontopodium nivale subsp. rudskii, Minuartia verna subsp. verna, Pinus mugo, Salix retusa subsp. serpillifolia, Silene acaulis, Trifolium noricum Osnovna literatura: AmidL003, AmidL998, RandN980 E4.4612 Ilirsko-zapadnomeziiske alpiiske i subalpiiske spp. niske otvorene žbunasto-travne kalcifilne formacije Opšte karakteristike: Niske, otvorene, žbunasto-travne formacije u kojima dominiraju različite vrste niskih planinskih vrsta roda (, , ). Staništa su floristički relativno siromašna. Zajednice izmedju ostalih izgradjuju visokoplaninski predstavnici rodová , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjačkoj ili dolomitskoj podlozi, na inicijalnim karbonatnim crnicama, uglavnom na osunčanim mestima gde se sneg ne zadržava dugo, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije - Mada su zajednice ovog tipa fitocenološki neobradjene, postoje navodi da se ovaj tip staništa javlja na Kosovskim Prokletijama. Ekvivalentne zajednice: • Edraiantho-Helianthemetum balcanici Ht. 1935 • Ranunculo-Helianthemum nitidi Lakušič (1968) 1970 Osnovna literatura: AmidL003 E4.462 Mezijsko-severnoskardopindske niske otvorene žbunasto-travne kalcifilne formacije Opšte karakteristike: Niske, otvorene, žbunasto-travne formacije u kojima dominiraju ili različite vrste niskih planinskih vrsta roda (, ). Staništa su floristički relativno siromašna. Zajednice izmedju ostalih izgradjuju , i dr., , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjačkoj ili dolomitskoj podlozi, na inicijalnim karbonatnim crnicama, na mestima dugog ležanja snega ili na osunčanim mestima gde se sneg ne zadržava dugo, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina, na visinama obično iznad 2000, redje se javljaju i na manj im visinama od oko 1400 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina, Ošljak, Koritnik. Ekvivalentne zajednice: Dryadetum octopetalae Tatič, Atanackovič, Krivošej 1994 307 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacucpuKauuju cmanuuima.. • Gentiano-Dryadetum octopetalae Rexhepi et Randjelovič 1984 • Edraiantho-Helianthemetum balcanici Ht. 1935 • Helianthemo-Globularietum bellidifoliae Rexhepi et Randjelovič 1984 Karakteristične vrste: Androsace villosa, Anthyllis vitellina, Asperula doerfleri, Aster alpinus, Calamintha alpina, Carex laevis, Centaurea napulifera, Cerastium lanigerum, Dianthus jakupicensis, Dianthus scardicus, Drába lasiocarpa, Drába sp., Dryas octopetala, Edraianthus graminifolius, Euphrasia minima, Euphrasia salisburgensis, Gentiana verná, Globularia bellidifolia, Helianthemum balcanicum, Helianthemum canum, Hieracium waldsteinii, Minuartia baldaccii, Minuartia verná, Onobrychis montana subsp. scardica, Oxytropis halieri subsp. korabensis, Oxytropis urumovii, Paronychia kapela, Pedicularis grisebachii, Pimpinella saxifraga, Poa alpina, Saxifragaporophylla, Scabiosa columbaria, Sempervivum heuffelii, Sesleria coerulans, Sesleria juncifolia, Thymus albanus, Thymus boissieri, Trifolium brevifolium, Trinia dalechampii Osnovna literatura: HorvI935, HorvI937, HorvI974, RandN980, RandN984, RexhF994, TatiB994 E4.4621 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpijske niske otvorene žbunasto-travne kalcifilne formaciie Opšte karakteristike: Niske, otvorene, žbunasto-travne formacije u kojima dominira . Staništa su floristički siromašna. Zajednice izmedju ostalih izgradjuju , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjačkoj ili dolomitskoj podlozi, na inicijalnim karbonatnim crnicama, na mestimadugog ležanja snega, u alpijskim, redje subalpijskim regionima visokih planina, na visinama obično iznad 1800 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Koritnik Ekvivalentne zajednice: • Dryadetum octopetalae Tatič, Atanackovič, Krivošej 1994 • Gentiano-Dryadetum octopetalae Rexhepi et Randjelovič 1984 Karakteristične vrste: Carex laevis, Centaurea napulifera, Dianthus scardicus, Drába lasiocarpa, Dryas octopetala, Edraianthus graminifolius, Euphrasia salisburgensis, Gentiana verná, Helianthemum canum, Minuartia verná, Onobrychis scardica, Oxytropis halieri subsp. korabensis, Scabiosa columbaria, Sempervivum heuffelii, Sesleria coerulans, Thymus albanus, Trifolium brevifolium Osnovna literatura: RandN984, RexhF994, TatiB994 E4.4622 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpijske spp. niske otvorene žbunasto-travne kalcifilne formaciie Opšte karakteristike: Niske, otvorene, žbunasto-travne formacije u kojima dominiraju različite niski planinski žbuniči ili . Staništa su floristički relativno siromašna. Zajednice izmedju ostalih izgradjuju , , , , , , , , , , , Onobrychis montana subsp. scardica> i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjačkoj ili dolomitskoj podlozi, na inicijalnim karbonatnim crnicama, uglavnom na osunčanim mestima gde se sneg ne zadržava dugo, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina, na visinama iznad 1400 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Sar planina, Ošljak, Koritnik. Ekvivalentne zajednice: • Edraiantho-Helianthemetum balcanici Ht. 1935 • Helianthemo-Globularietum bellidifoliae Rexhepi et Randjelovič 1984 Karakteristične vrste: Androsace villosa, Anthyllis vitellina, Asperula doerfleri, Aster alpinus, Calamintha alpina, Carex laevis, Cerastium lanigerum, Dianthus jakupicensis, Drába sp., Dryas octopetala, Edraianthus graminifolius, Euphrasia minima, Gentiana verná, Globularia bellidifolia, Helianthemum balcanicum, Helianthemum canum, Hieracium waldsteinii, Minuartia baldaccii, Minuartia verná, Onobrychis montana subsp. scardica, Oxytropis urumovii, Paronychia kapela, Pedicularis grisebachii, Pimpinella saxifraga, Poa alpina, Saxifraga porophylla, Sesleria coerulans, Sesleria juncifolia, Thymus boissieri, Trinia dalechampii Osnovna literatura: HorvI935, HorvI937, HorvI974, RandN980, RandN984, RexhF994 E4.5 Alpijske i subalpijske obogačene trávne formaciie STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 308 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue uoMeuiaiamypey KJiacudjUKauuju cmauuuíma... " Opšte karakteristike: Visoke, zatvorene livadske zajednice veoma bogate biljnim vrstama. Na staništu dominiraju tráve , , , , i dr. Ekologija: Subalpijske livade i pašnjaci razvijeni u šumskoj zoni, redje se mogu javiti i u nižim alpijskim predelima. Zajednice se razvijaju u zoni najviših šumskih pojaseva, na visinama izmedju 1200 i 1800 m, kako na silikátu, tako i na krečnjaku. Vlažnost tla i vazduha na ovim staništima je visoka, uslovljena je neposrednom blizinom šume, dobro razvijenim zemljištem i velikom količinom padavina. Zemljišta se retko natapaju vodom planinskih izvora i potoka. Opšte rasprostranjenje: Zajednice karakteristične za subalpijska i niža alpijska područja Alpa, Karpata i Jure. Fragmenti ovog tipa vegetacije javljaju se i na planinama Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Metohijske Prokletije; Mokra planina, Zlatar. Ekvivalentne zajednice: • Festuco-Pancicietum serbicae K. Tomič 1970 • Knautio-Cynosuretum cristati Blečič et Tatič 1966 • Pančičio-Centaureetum nervosae Lakušič prov. • Ranunculo-Pančičietum serbicae Lakušič 1966 Karakteristične vrste: Agrostis capillaris, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Astrantia elatior, Briza media, Campanula abietina, Campanula cervicaria, Centaurea jacea, Cynosurus cristatus, Dianthus deltoides, Festuca fallax, Galium verum, Genista sagittalis, Helianthemum nummularium subsp. discolor, Knautia midzorensis, Leucanthemum vulgare, Lotus corniculatus, Nardus stricta, Pancicia serbica, Plantago lanceolata, Polygala major, Primula columnae, Rhinanthus rumelicus, Silene sendtneri, Stellaria graminea, Trifolium pannonicum, Trifolium velenovskyi, Trisetum flavescens, Veratrum lobelianum, Vicia cracca Osnovna literatura: AmidL003, CincT976, LakuR964a, LakuR966, MatoM992, MatoM992, ObraD992, ObraD992, RexhF994, StanK970 E4.51 Subalpiiske visoke livade sa Opšte karakteristike: Do 80 cm visoke, zatvorene livadske zajednice sa dominacijom ovsike koje se razvijaju u najvišim šumskim pojasevima. Opšte rasprostranjenje: Subalpijske zone Alpa, Balkanskih planina, Karpata i Jure. Rasprostranjenje u Srbiji: Mada ne postoje precizni fitocenološki podaci, planinske livade ovsike na Suvoj planini (Cincovič, Kojič 1976) bi se možda mogle uključiti u ovaj tip staništa. Takodje, može se očekivati da se slične zajednice mogu nači i na Prokletijama i Šar planini. Na Durmitoru u Crnoj Gori, su zabeležene livade tipa koje se razvijaju u zoni smrčevo-jelovih šuma na visini od oko 1500 m. Brdské zajednice sa dominacijom ovsike , zabeležene na termofilnim staništima brdskih regiona Kosova pripadajú drugom tipu staništa (vidi El.7). Karakteristične vrste: Trisetum flavescens Osnovna literatura: CincT976, RexhF994 E4.52 Dinarske subalpiiske visoke livade Opšte karakteristike: Visoke, zatvorene livadske zajednice veoma bogate biljnim vrstama. Na staništu dominiraju tráve , , , , a izgledu zajednice poseban pečat daju visoke mezomorfne vrste , , , . Ekologija: Zajednice se razvijaju u subalpijskom pojasu, u zoni najviših šumskih pojaseva, na visinama izmedju 1200 i 1800 m, kako na silikátu, tako i na krečnjačkoj podlozi. Vlažnost tla i vazduha na ovim staništima je visoka, uslovljena je neposrednom blizinom šume, dobro razvijenim zemljištem i velikom količinom padavina. Zemljišta se retko natapaju vodom planinskih izvora i potoka. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Mokra planina, Zlatar ?? Videti doktorát Obratov;, videti Gajica za Goliju, Javor I Pavlovic za Ozren Pancicietum ???, Kosovo: Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Festuco-Pancicietum serbicae K. Tomič 1970 • Pančičio-Centaureetum nervosae Lakušič prov. 309 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y miacufuKauiiju cmaHiiiuma.. • Ranunculo-Pančičietum serbicae Lakušič 1966 Karakteristične vrste: Agrostis capillaris, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Astrantia elatior, Briza media, Campanula abietina, Campanula cervicaria, Centaurea jacea, Cynosurus cristatus, Dianthus deltoides, Festuca fallax, Galium verum, Genista sagittalis, Helianthemum nummularium subsp. discolor, Knautia midzorensis, Leucanthemum vulgare, Lotus corniculatus, Nardus stricta, Pancicia serbica, Plantago lanceolata, Polygala major, Primula columnae, Rhinanthus rumelicus, Silene sendtneri, Stellaria graminea, Trifolium pannonicum, Trifolium velenovskyi, Veratrum lobelianum, Vicia cracca Osnovna literatura: AmidL003, AmidL003, LakuR964a, LakuR966, MatoM992, ObraD992, StanK970 E4.6 Alpiiske i subalpiiske ultrabazične trávne formácii e Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom vegetacijom, na kamenitim serpentinskim površinama u visokoplaninskom regionu. Fiziognomiju staništima pre svih odredjuju busenaste tráve i šaševi , , , , , a sa večim učeščem se javlja i znatan broj endemita, subendemita i planinskih biljaka poput vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , Ornithogalum gussonei>, , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Suva i topia kamenitá staništa na serpentinu. Zemljište rendzina, u velikoj meri isprano sa površine stena. Nadmorská visina: 1100-1900 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Rajičeva gora, šira okolina Kula, Rajičeve gore-Cigansko groblje, Treska, Nebeské Stolice, Kukavica, Kozje Stene); Kosovo: južni Kopaonik (Ostro kopije, Šatorica), Šar planina (Ostrovica). Ekvivalentne zajednice: • Festuco- Caricetum laevis Rand, et all. 1979 • Festuco-Caricetum laevis Randjelovič et al. 1979 • Diantho-Seslerietum latifoliae Randjelovič et al. 1979 • Festuco pancicianae-Seslerietum latifoliae D. Lakušič 1991 • Erico-Seslerietum rigidae R. Jovanovič et S. Jovanovič 1985 • Luzulo-Seslerieteum rigidae D. Lakušič 1987 • Seslerietum rigidae Z. Pavlovic 1955 • Sileneto multicaulis-Stipetum pulcherimae R. Jovanovič 1978 • Carici humilis-Edraianthetum jugoslavici D. Lakušič 1989 • Jovibarbo-Festucetum pancicianae D. Lakušič 1990 • Bornmuellero dieckii-Seslerietum latifoliae S. Jov. et V. Stev. Karakteristične vrste: Achillea lingulata, Agrostis vulgaris, Alyssum markgrafii, Alyssum murale, Anthyllis vulneraria, Armeria rumelica, Asperula cynanchica, Asplenium cuneifolium, Bornmuellera dieckii, Brachypodium pinnatum, Briza media, Bromus erectus, Bromus fibrosus, Calamintha alpina, Cardamine plumieri, Carduus carduelis subsp. alpestris, Carduus scardicus, Carex digitata, Carex humilis, Carex laevis, Centaurea napulifera, Centaurea triumfetti, Cerastium moesiacum, Cerastium grandiflorum, Crepis conyzifolia, Danthonia calycina, Daphne blagayana, Dianthus carthusianorum, Dianthus sylvestris, Dorycnium germanicum, Echium rubrum, Edraianthus jugosiavicus, Erica carnea, Festuca dalmatica subsp. dalmatica, Festuca duriuscula, Festuca nigrescens, Festuca STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 310 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " panciciana, Festuca sulcata, Galium album, Galium lucidum, Genista csikii, Genista depressa, Genista sericea, Helianthemum nummularium, Hieracium bauhinii, Hieracium hoppeanum, Hypericum alpinum, Hypericum barbatum, Jovibarba heuffelii, Juniperus intermedia, Juniperus oxycedrus, Lathyrus filiformis, Leontodon asper, Leontodon crispus subsp. asper, Leucanthemum montanum, Leucanthemum vulgare, Linum serbicum, Linum tauricum, Lotus corniculatus, Luzula luzuloides subsp. cuprina, Melica ciliata, Mercurialis perennis, Minuartia collina, Minuartia verna, Ornithogalum gussonei, Pedicularis heterodonta, Pinus mugo, Plantago holosteum, Poa badensis, Poa concinna, Polygala amara, Polygala vulgaris, Potentilla australis, Potentilla heptaphylla, Primula columnae, Ranunculus montanus, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scabiosa columbaria, Scabiosa dubia, Scleranthus uncinatus, Scorzonera rosea, Sedum dasyphyllum, Sesleria latifolia, Sesleria rigida, Silene parnassica, Stachys recta, Stachys scardica, Stipa pulcherrima, Thymus jankae, Thymus longicaulis, Trinia glauca, Veratrum lobelianum, Verbascum phoeniceum Osnovna literatura: JovaR983, JovaR985, JovaR987a, JovaS992, LakuD987, LakuD989, LakuD996, PavlZ955, RandN978, RandN979, RandN980, RandN983a E4.61 Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske serpentinske trávne formacije Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom vegetacijom, na kamenitim serpentinskim površinama u visokoplaninskom regionu. Fiziognomiju staništima pre svih odredjuju busenaste tráve i šaševi , , , , a sa večim učeščem se javlja i znatan broj endemita, subendemita i planinskih biljaka poput vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Suva i topia kamenitá staništa na serpentinu. Zemljište rendzina, u velikoj meri isprano sa površine stena. Nadmorská visina: 1100-1900 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Rajičeva gora, šira okolina Kula, Rajičeve gore-Cigansko groblje, Treska, Nebeské Stolice, Kukavica, Kozje Stene); Kosovo: južni Kopaonik (Ostro kopije, Šatorica). Ekvivalentne zajednice: • Festuco- Caricetum laevis Rand, et all. 1979 • Festuco-Caricetum laevis Randjelovič et al. 1979 • Diantho-Seslerietum latifoliae Randjelovič et al. 1979 • Festuco pancicianae-Seslerietum latifoliae D. Lakušič 1991 • Erico-Seslerietum rigidae R. Jovanovič et S. Jovanovič 1985 • Luzulo-Seslerieteum rigidae D. Lakušič 1987 • Seslerietum rigidae Z. Pavlovic 1955 • Sileneto multicaulis-Stipetum pulcherimae R. Jovanovič 1978 • Carici humilis-Edraianthetum jugoslavici D. Lakušič 1989 • Jovibarbo-Festucetumpancicianae D. Lakušič 1990 Karakteristične vrste: Achillea lingulata, Agrostis vulgaris, Alyssum markgrafii, Alyssum murale, Anthyllis vulneraria, Armeria rumelica, Asperula cynanchica, Asplenium cuneifolium, Briza media, Bromus erectus, Bromus fibrosus, Calamintha alpina, Cardamine plumieri, Carduus carduelis subsp. alpestris, Carduus scardicus, Carex digitata, Carex humilis, Carex laevis, Centaurea napulifera, Centaurea triumfetti, Cerastium moesiacum, Cerastium grandiflorum, Crepis conyzifolia, Daphne blagayana, Dianthus carthusianorum, Dianthus sylvestris, Dorycnium germanicum, Echium rubrum, Edraianthus jugoslavicus, Erica carnea, Festuca dalmatica subsp. dalmatica, Festuca nigrescens, Festuca 311 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " panciciana, Festuca valesiaca subsp. sulcata, Galium album, Genista csikii, Genista depressa, Genista sericea, Helianthemum nummularium, Hypericum alpinum, Hypericum barbatum, Jovibarba heuffelii, Juniperus oxycedrus, Lathyrus filiformis, Leontodon crispus subsp. asper, Leucanthemum montanum, Leucanthemum vulgare, Linum tauricum, Lotus corniculatus, Luzula luzuloides subsp. cuprina, Melica ciliata, Mercurialis perennis, Minuartia verna, Ornithogalum gussonei, Pedicularis heterodonta, Plantago holosteum, Poa badensis, Poa concinna, Polygala amara, Polygala vulgaris, Potentilla australis, Potentilla heptaphylla, Ranunculus montanus, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scabiosa columbaria, Scleranthus uncinatus, Scorzonera rosea, Sedum dasyphyllum, Sesleria latifolia, Sesleria rigida, Silene parnassica, Stachys recta, Stachys scardica, Stipa pulcherrima, Thymus jankae, Thymus longicaulis, Trinia glauca, Veratrum lobelianum Osnovna literatura: JovaR983, JovaR985, JovaR987a, LakuD987, LakuD989, LakuD996, PavlZ955, RandN978, RandN979, RandN980, RandN983a E4.611 Ilirsko-zapadnomeziiske alpiiske i subalpijske serpentinske trávne formaciie Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom vegetacijom, na kamenitim serpentinskim površinama u visokoplaninskom regionu. Fiziognomiju staništima odreduju , . , , , i dr. Ekologija: Suva i topia kamenitá staništa na serpentinu. Zemljište rendzina, u velikoj meri isprano sa površine stena. Nadmorská visina: 1000-1700 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: južni Kopaonik (Ostro kopije, Šatorica) Ekvivalentne zajednice: » Festuco- Caricetum laevis Rand, et all. 1979 » Festuco-Caricetum laevis Randjelovič et al. 1979 Karakteristične vrste: Alyssum markgrafii, Anthyllis vulneraria, Asperula cynanchica, Bromus fibrosus, Carex laevis, Dianthus sylvestris, Festuca panciciana, Hypericum barbatum, Minuartia verna, Plantago holosteum, Potentilla australis, Sesleria latifolia, Stachys scardica Osnovna literatura: RandN978, RandN979, RandN980, RandN983a E4.612 Ilirsko-zapadnomezijske alpiiske i subalpijske serpentinske trávne formaciie Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom vegetacijom, na kamenitim serpentinskim površinama u visokoplaninskom regionu. Fiziognomiju staništima odreduju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Suva i topia kamenitá staništa na serpentinu. Zemljište rendzina, u velikoj meri isprano sa površine stena. Nadmorská visina: 1500-1900 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Nebeské Stolice); Kosovo: južni Kopaonik (Ostro kopije, Šatorica). Ekvivalentne zajednice: » Diantho-Seslerietum latifoliae Randjelovič et al. 1979 » Festuco pancicianae-Seslerietum latifoliae D. Lakušič 1991 Karakteristične vrste: Achillea lingulata, Anthyllis vulneraria, Armeria rumelica, Asperula cynanchica, Briza media, Bromus fibrosus, Carduus scardicus, Centaurea napulifera, Cerastium grandiflorum, Crepis conyzifolia, Daphne blagayana, Dianthus carthusianorum, Dorycnium germanicum, Echium rubrum, Festuca nigrescens, Genista depressa, Helianthemum nummularium, Hypericum alpinum, Lathyrus filiformis, Leucanthemum vulgare, Linum tauricum, Mercurialis perennis, Ornithogalum gussonei, Polygala vulgaris, Potentilla australis, Ranunculus montanus, Rhinanthus rumelicus, Scabiosa columbaria, Scorzonera rosea, Sesleria latifolia, Thymus longicaulis, Trinia glauca, Veratrum lobelianum Osnovna literatura: LakuD996, RandN979, RandN980 E4.613 Ilirsko-zapadnomezijske alpiiske i subalpijske serpentinske trávne formaciie STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 312 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom, retko potpuno sklopljenom vegetacijom, na kamenitim serpentinskim površinama u planinskom i visokoplaninskom regionu. Fiziognomiju staništima odreduju , , , , , , . Ekologija: Suva i topia kamenitá staništa na serpentinu. Zemljište rendzina, u velikoj meri isprano sa površine stena. Nadmorská visina: 1100-1900 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Rajičeva gora, šira okolina Kula, Rajičeve gore-Cigansko groblje, Treska, Nebeské Stolice, Rukavica, Kozje Stene). Ekvivalentne zajednice: Erico-Seslerietum rigidae R. Jovanovič et S. Jovanovič 1985 Luzulo-Seslerieteum rigidae D. Lakušič 1987 Seslerietum rigidae Z. Pavlovic 1955 Karakteristične vrste: Alyssum murale, Asplenium cuneifolium, Bromus erectus subsp. fibrosus, Carex humilis, Dorycnium germanicum, Erica carnea, Festuca dalmatica subsp. dalmatica, Galium album, Genista depressa, Hypericum alpinum, Juniperus oxycedrus, Lathyrus filiformis, Lotus corniculatus, Luzula luzuloides subsp. cuprina, Minuartia verna, Pedicularis heterodonta, Plantago holosteum, Polygala amara, Potentilla heptaphylla, Sesleria rigida, Thymus jankae Osnovna literatura: JovaR985, JovaR987a, LakuD987, LakuD996, PavlZ955 E4.614 Ilirsko-zapadnomezijske alpiiske i subalpiiske serpentinske trávne formacije Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom vegetacijom, na kamenitim serpentinskim površinama u visokoplaninskom regionu. Fiziognomiju staništima odreduju , , , i dr. Ekologija: Suva i topia kamenitá staništa na serpentinu. Zemljište rendzina, u velikoj meri isprano sa površine stena. Nadmorská visina: 1600-1700 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Treska) Ekvivalentne zajednice: Sileneto multicaulis-Stipetum pulcherimae R. Jovanovič 1978 Karakteristične vrste: Alyssum murale, Asperula cynanchica, Bromus erectus, Calamintha alpina, Carduus carduelis subsp. alpestris, Carex humilis, Festuca valesiaca subsp. sulcata, Genista sericea, Leontodon crispus subsp. asper, Melica ciliata, Plantago holosteum, Poa concinna, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scleranthus uncinatus, Sedum dasyphyllum, Sempervivum heuffelii, Silene parnassica, Stachys recta, Stipa pulcherrima Osnovna literatura: JovaR983, LakuD996 E4.615 Ilirsko-zapadnomeziiske alpiiske i subalpiiske serpentinske trávne formacije Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom vegetacijom, na kamenitim serpentinskim površinama u visokoplaninskom regionu. Fiziognomiju staništima odreduju , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Suva i topia kamenitá staništa na serpentinu. Zemljište rendzina, u velikoj meri isprano sa površine stena. Nadmorská visina 1900 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Nebeské Stolice) Ekvivalentne zajednice: Carici humilis-Edraianthetum Jugoslavia D. Lakušič 1989 Jovibarbo-FestucetumpancicianaeD. Lakušič 1990 Karakteristične vrste: Agrostis vulgaris, Armeria rumelica, Cardamineplumieri, Carex digitata, Carex humilis, Centaurea triumfetti, Cerastium moesiacum, Dianthus sylvestris, Edraianthus jugoslavicus, Festucapanciciana, Genista csikii, Helianthemum nummularium, Hypericum alpinum, Jovibarba heuffelii, Leucanthemum montanum, Minuartia collina, Ornithogalum gussonei, Poa badensis, Potentilla heptaphylla, Ranunculus montanus, Thymus jankae Osnovna literatura: LakuD989, LakuD996 313 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacujjUKaijuju cmaumuma.. E4.62 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske serpentinske travné formaciie Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom vegetačnom, na kamenitim serpentinskim površinama u visokoplaninskom regionu. Fiziognomiju staništima odreduju , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Suva i topia kamenitá staništa na serpentinu. Zemljište rendzina, u velikoj meri isprano sa površine stena. Nadmorská visina iznad 1700 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i južni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Ostrovica). Ekvivalentne zajednice: • Bornmuellero dieckii-Seslerietum latifoliae S. Jov. et V. Stev. Karakteristične vrste: Bornmuellera dieckii, Brachypodium pinnatum, Bromus fibrosus, Calamintha alpina, Carex humilis, Danthonia calycina, Dianthus sylvestris, Dorycnium germanicum, Festuca duriuscula, Festuca sulcata, Galium lucidum, Hieracium bauhinii, Hieracium hoppeanum, Juniperus intermedia, Leontodon asper, Linum serbicum, Minuartia collina, Pinus mugo, Potentilla australis, Primula columnae, Scabiosa dubia, Sesleria latifolia, Stachys scardica, Thymus jankae, Verbascum phoeniceum Osnovna literatura: JovaS992 E4.621 Meziisko-severnoskardopindske alpiiske i subalpiiske serpentinske trávne formaciie Opšte karakteristike: Staništa sa proredenom vegetacijom, na kamenitim serpentinskim površinama u visokoplaninskom regionu. Fiziognomiju staništima odreduju , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Suva i topia kamenitá staništa na serpentinu. Zemljište rendzina, u velikoj meri isprano sa površine stena. Nadmorská visina iznad 1700 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i južni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Ostrovica). Ekvivalentne zajednice: • Bornmuellero dieckii-Seslerietum latifoliae S. Jov. et V. Stev. Karakteristične vrste: Bornmuellera dieckii, Brachypodium pinnatum, Bromus fibrosus, Calamintha alpina, Carex humilis, Danthonia calycina, Dianthus sylvestris, Dorycnium germanicum, Festuca duriuscula, Festuca sulcata, Galium lucidum, Hieracium bauhinii, Hieracium hoppeanum, Juniperus intermedia, Leontodon asper, Linum serbicum, Minuartia collina, Pinus mugo, Potentilla australis, Primula columnae, Scabiosa dubia, Sesleria latifolia, Stachys scardica, Thymus jankae, Verbascum phoeniceum Osnovna literatura: JovaS992 E5 Šumski proséci i čistine i staništa visokih zeleni Staništa sa više od 30 % biljnog pokrivača, na kojima dominiraju visoke paprati ili druge zeljaste netravne vrste (= negraminoidne vrste - vrste koje ne pripadajú familijama Poaceae, Cyperaceae i Juncaceae). Staništa se nalaze na veoma vlažnim, redje umreno suvim terenima, na svim nadmorskim visinama gde ima uslova za razvoj vegetacije, a pre svega u šumskoj zoni i to na ivicama šuma, šumskim prosecima i čistinama, pored planinskih potoka i na mestima površinskog cedjenjavode i sl. E5.4 Mokra i vlažná staništa visokih zeleni, rul) n a papratišta i livade STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 314 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuonajine HOMemuiamype y miacufiiKauiiju cmamiiuma... " Opšte karakteristike: Formacije veoma bujno razvijenih visokih zeljastih biljaka na vlažnom, humoznom zemljištu pored planinskih potoka u regionu bukovih šuma. Edifikatorske biljke uglavnom sa stablovom hemikriptofitskom formom, rede busenaste. Edifikatorsku ulogu u ovom tipu vegetacije imaju robustné higrofilne vrste rodová , , , i . Ekologija: Vlažno, humozno, duboko zemljište kisele reakcije. Ova staništa se uglavnom stalno viaže protočnom vodom planinskih potoka i gotovo nikad ne presušuju. Opšte rasprostranjenje: planinski predeli Evropě Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina, Vlasinska visoravan, Kopaonik, Golija; Kosovo: Proletije, Šar planina. Ekvivalentne zajednice: • Telekietum speciosae Tregubov 1941 Karakteristične vrste: Achillea grandifolia, Achillea tanacetifolia, Aegopodium podagraria, Anthriscus sylvestris, Chaerophyllum hirsutum, Galium aparine, Geranium phaeum, Geranium robertianum, Geum urbanum, Tanacetum parthenium Osnovna literatura: RandN988, LakuD996, GajiM989, RandV002 E5.41 Pregrade ili zastori od višegodišnjih visokih zeljastih biljaka duž vodotokova Opšte karakteristike: Vlažná staništa pored brdskih i planinskih reka i potoka obrasla bujnom vegetacijom visokih zeljastih biljaka sa stablovom hemikriptofitskom formom. Ekologija: Zasenjena ih poluotvorena vlažná staništa pored potoka i reka u planinskom regionu, na dubokom, humoznom zemljištu kisele reakcije. Opšte rasprostranjenje: srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Stará planina, jugoistočna Srbija Osnovna literatura: RandV002, RandN988 E5.411 Zastori vodotokova (drugačiji od onih sa ) Opšte karakteristike: Vlažná staništa pored planinskih reka i potoka obrasla bujnom vegetacijom visokih zeljastih biljaka sa stablovom hemikriptofitskom formom. Edifikatorsku ulogu u ovom tipu vegetacije imaju robustné higrofilne vrste rodava , , i . Ekologija: Zasenjena ili poluotvorena vlažná staništa pored potoka i reka u planinskom regionu, na dubokom, humoznom zemljištu kisele reakcije, na nadmorskim visinama od 800 do 1600 m. Opšte rasprostranjenje: srednja i severná Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina, Vlasinska visoravan, Kopaonik... Ekvivalentne zajednice: • Telekietum speciosae Tregubov 1941 Osnovna literatura: GajiM989, LakuD996, RandN988 E5.4111 fluviialne zajednice Opšte karakteristike: Vlažná staništa pored brdskih i nizijskih reka i potoka obrasla bujnom vegetacijom visokih zeljastih biljaka sa stablovom hemikriptofitskom formom u kojima dominira vrsta . Ekologija: Zasenjena ili poluotvorena vlažná staništa pored potoka i reka u planinskom regionu, na dubokom, humoznom zemljištu kisele reakcije. Opšte rasprostranjenje: srednja i severná Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Mada staništa ovog tipa nisu fitocenološki zabeležena, nije isključeno da se sastojine sa dominacijom mogu javiti u Srbiji. E5.4113 zastori Opšte karakteristike: Vlažná staništa pored brdskih i nizijskih reka i potoka obrasla bujnom vegetacijom visokih zeljastih biljaka sa stablovom hemikriptofitskom formom u kojima dominira vrsta . Ekologija: Zasenjena ili poluotvorena vlažná staništa pored potoka i reka u planinskom regionu, na dubokom, humoznom zemljištu kisele reakcije. Opšte rasprostranjenje: srednja i severná Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Mada staništa ovog tipa nisu fitocenološki zabeležena, nije isključeno da se sastojine sa dominacijom mogu javiti u Srbiji. 315 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y miacudjUKaijuju cmanuiuma... " E5.4114 fluviiane zajednice Opšte karakteristike: Vlažná staništa pored planinskih reka i potoka obrasla bujnom vegetacijom visokih zeljastihbiljaka sa stablovom hemikriptofitskom formom, u kojima edifikatorsku ulogu ima vrsta (= var. ). Ekologija: Zasenjena ili poluotvorena vlažná staništa pored potoka i reka u planinskom regionu, na dubokom, humoznom zemljištu kisele reakcije, na nadmorskim visinama od 800 do 1600 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Stará planina, Vlasinska visoravan Osnovna literatura: RandN988 E5.4115 fluviialne zajednice Opšte karakteristike: Vlažná staništa pored planinskih reka i potoka obrasla bujnom vegetacijom visokih zeljastih biljaka sa stablovom hemikriptofitskom formom, u kojima dominira vrsta Ekologija: Zasenjena ili poluotvorena vlažná staništa pored potoka i reka u planinskom regionu, na dubokom, humoznom zemljištu kisele reakcije, na nadmorskim visinama od 800 do 1600 m. Opšte rasprostranjenje: Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Golija, Vlasina Ekvivalentne zajednice: • Telekietum speciosae Tregubov 1941 Osnovna literatura: LakuD996, GajiM992, RandV002 E5.4116 fluviialne zajednice Opšte karakteristike: Vlažná staništa pored planinskih reka i potoka obrasla bujnom vegetacijom visokih zeljastihbiljaka sa stablovom hemikriptofitskom formom, u kojima edifikatorsku ulogu ima vrsta . Ekologija: Zasenjena ili poluotvorena vlažná staništa pored potoka i reka u planinskom regionu, na dubokom, humoznom zemljištu kisele reakcije, na nadmorskim visinama od 800 do 1600 m. Opšte rasprostranjenje: Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Mada staništa ovog tipa nisu fitocenološki zabeležena, izvesno je da se sastojine ovog tipa javljaju u planinskim predelima Srbije. E5.42 Zajednice visokih zeleni na vlažním livadama Opšte karakteristike: Otvorene ili poluotvorene vlažne livade sa veoma bujno razvijenom vegetacijom visokih zeljastih biljaka na vlažnom, humoznom zemljištu pored planinskih potoka u regionu bukovih šuma. Edifikatorske biljke uglavnom sa stablovom hemikriptofitskom formom, rede busenaste. Ekologija: Vlažno, humozno, duboko zemljište kisele reakcije. Ova staništa se uglavnom stalno vlaže protočnom vodom planinskih potoka i gotovo nikad ne presušuju. Opšte rasprostranjenje: planinski predeli Evropě Rasprostranjenje u Srbiji: Stará planina, Kopaonik, jugoistočna Srbija, planine Kosova i Metohije Osnovna literatura: RandV002, RandN988 E5.423 Kontinentálne zajednice sa zaiednicama visokih zeleni na valžnim livadama Opšte karakteristike: Otvorene ili poluotvorene vlažne livade sa veoma bujno razvijenom vegetacijom visokih zeljastih biljaka na vlažnom, humoznom zemljištu pored planinskih potoka u regionu bukovih šuma. Edifikatorske biljke uglavnom sa stablovom hemikriptofitskom formom, rede busenaste. Ekologija: Vlažno, humozno, duboko zemljište kisele reakcije. Ova staništa se uglavnom stalno vlaže protočnom vodom planinskih potoka i gotovo nikad ne presušuju. Opšte rasprostranjenje: planinski predeli Evropě Rasprostranjenje u Srbiji: Stará planina, Kopaonik, jugoistočna Srbija, planine Kosova i Metohije Osnovna literatura: RandV002, RandN988 E5.43 Zasenjeni ivični šumski proséci Opšte karakteristike: Ivični delovi šumskih staništa na kojima se razvijaju nitrohigrofilne zajednice visokih biljaka, kojima fiziognomiju odreduju , , , , , , i dr. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 316 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuonajine HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmamiiuma... " Ekologija: Vlažno zemljište sa visokim sadržajem humusa, u svim šumskim visinskim zonama. Opšte rasprostranjenje: srednja, západná i istočna Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Na ivicama dobro razvijenih šuma na čitavom području. Karakteristične vrste: Achillea grandifolia, Achillea tanacetifolia, Aegopodium podagraria, Anthriscus sylvestris, Chaerophyllum hirsutum, Galium aparine, Geranium phaeum, Geranium robertianum, Geum urbanum, Tanacetum parthenium E5.5 Subalpijska mokra i vlažná staništa visokih zeleni i papratišta Opšte karakteristike: Bujná vegetacija visokih zeljastih biljaka na dubokom, vlažnom zemljištu planinskog, subalpskog i alpskog regiona visokih planina. Ekologija: Duboko, vlažno zemljište na geološkoj podlozi od silikata ili crvenih permskih peščara, na nadmorskim visinama od 1200 do 2000 m. Ekvivalentne zajednice: • Coccineo-Deschampsietum Ht. 1936 • Coccineo-Deschampsietum scardici Rexhepi 1981 • Deschampsietum subalpinum Ht. 1936 • Deschampsietum subalpinum Ht. 1936 glycerietosum plicatae R. Jovanovič 1983 • Chaerophyllo-Cirsietum oleracei V. Randjelovič 2001 • Geo-Filipenduletum ulmariae (N. Randjelovič 1984) V. Randjelovič 2001 • Geo-Filipenduletum ulmariae (N. Randjelovič 1984) V. Randjelovič 2001 filipenduletosum ulmariae (N. Randjelovič 1984) V. Randjelovič 2001 • Geo-Filipenduletum ulmariae (N. Randjelovič 1984) V. Randjelovič 2001 geetosum rivalae V. Randjelovič 2001 • Calamagrostietum variae tip D. Lakušič 1996 • Luzulo-Calamagrostietum variae S. Vukojičič et D. Lakušič 1994 • Knautio-Calamagrostietum arundinaceae Ht. 1960 • Luzulo-Calamagrostietum arundinaceae Rajevski (1960) 1990 Karakteristične vrste: Alchemilla gracilis, Anthoxanthum odoratum, Asplenium viride, Bruckenthalia spiculifolia, Calamagrostis arundinacea, Calamagrostis varia, Caltha cornuta subsp. latifolia, Carex laevis, Carex leporina, Carex nigra, Carex oederi, Carex pallescens, Carex rostrata, Chaerophyllum hirsutum, Cirsium oleraceum, Crepis paludosa, Cystopteris fragilis, Dactylorhiza cordigera, Deschampsia cespitosa, Equisetum palustre, Festuca duriuscula, Filipendula ulmaria, Galium palustre, Gentiana asclepiadea, Geum coccineum, Geum rhodopeum, Hepatica nobilis, Juniperus communis, Lathyrus pratensis, Luzula campestris subsp. multiflora, Luzula erythranthema, Luzula sylvatica, Mentha verticillata, Musci sp. div., Myosotispalustris, Myosotis scorpioides, Nardus stricta, Picea abies, Potentilla erecta, Saxifraga stellaris, Scabiosa dubia, Scirpus sylvaticus, Sorbus aria, Sphagnum sp. div., Succisa pratensis, Vaccinium myrtillus, Valeriana montana, Valeriana officinalis, Veratrum album subsp. lobelianum, Veronica urticifolia Osnovna literatura: HorvI960, HorvI936, LakuD996, MišiV978, RajeL990, RandV002, RandN988, RexhF981, VukoS994 E5.51 Alpiiske zajednice visokih zeleni Opšte karakteristike: Bujná vegetacija visokih zeljastih biljaka, pokrovnosti izmedju 80 i 100 %, razvijena u planinskom i subalpijskom regionu. Na dubokom, vlažnom zemljištu oko planinski izvora i potoka fiziognomiju staništima odreduju vrste , i , dok na umereno vlažnom zemljištu na otvorenim strmim progalama u okviru planinskih i subalpijskih četinarskih i mešovitih šuma ili subalpijske žbunaste vegetacije dominiraju visoke busenaste tráve i . Ekologija: Na relativno dubokom zemljištu u senci stena, na mestima gde se sneg duže zadržava nakon topljenja i obezbeduje visoku vlažnost zemljišta, ili na obodu planinskih izvora I potoka, na nadmorskim visinama od 1400 do 2000 m. Opšte rasprostranjenje: visoke planine srednje, južne i istočne Evropě Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Stará planina (Tri Čuke, Krvavé bare, Babin Zub, Strejnica), Vlasinska visoravan (reka Vlasina, Murina reka), Plana; Kosovo: Šar planina 317 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmanuiuma.. Ekvivalentne zajednice: • Coccineo-Deschampsietum Ht. 1936 • Coccineo-Deschampsietum scardici Rexhepi 1981 • Deschampsietum subalpinum Ht. 1936 • Deschampsietum subalpinum Ht. 1936 glycerietosum plicatae R. Jovanovič 1983 • Chaerophyllo-Cirsietum oleracei V. Randjelovič 2001 • Geo-Filipenduletum ulmariae (N. Randjelovič 1984) V. Randjelovič 2001 • Geo-Filipenduletum ulmariae (N. Randjelovič 1984) V. Randjelovič 2001 fihpenduletosum ulmariae (N. Randjelovič 1984) V. Randjelovič 2001 • Geo-Filipenduletum ulmariae (N. Randjelovič 1984) V. Randjelovič 2001 geetosum rivalae V. Randjelovič 2001 • Calamagrostietum variae tip D. Lakušič 1996 • Luzulo-Calamagrostietum variae S. Vukojičič et D. Lakušič 1994 • Knautio-Calamagrostietum arundinaceae Ht. 1960 • Luzulo-Calamagrostietum arundinaceae Rajevski (1960) 1990 Karakteristične vrste: Alchemilla gracilis, Anthoxanthum odoratum, Asplenium viride, Bruckenthalia spiculifolia, Calamagrostis arundinacea, Calamagrostis varia, Caltha cornuta subsp. latifolia, Carex laevis, Carex leporina, Carex nigra, Carex oederi, Carex pallescens, Carex rostrata, Chaerophyllum hirsutum, Cirsium oleraceum, Crepis paludosa, Cystopteris fragilis, Dactylorhiza cordigera, Deschampsia cespitosa, Equisetum palustre, Festuca duriuscula, Filipendula ulmaria, Galium palustre, Gentiana asclepiadea, Geum coccineum, Geum rhodopeum, Hepatica nobilis, Juniperus communis, Lathyrus pratensis, Luzula campestris subsp. multiflora, Luzula erythranthema, Luzula sylvatica, Mentha verticillata, Musci sp. div., Myosotispalustris, Myosotis scorpioides, Nardus stricta, Picea abies, Potentilla erecta, Potentilla erecta, Saxifraga stellaris, Scabiosa dubia, Scirpus sylvaticus, Sorbus aria, Sphagnum sp. div., Succisa pratensis, Vaccinium myrtillus, Valeriana montana, Valeriana officinalis, Veratrum album subsp. lobelianum, Veronica urticifolia Osnovna literatura: HorvI936, HorvI960, LakuD996, MišiV978, RajeL990, RandN988, RandV002, RexhF994, VukoS994 E5.511 Planinske zajednice sa Opšte karakteristike: Vegetacija visokih zeleni razvijena na izvorištima ili na strmim padinama uz sam vodotok u planinskom i visokoplaninskom regionu, fiziognomski okarakterisana vrstom Deschampsia caespitosa. Ekologija: Zemljište vlažno, sa dubokim slojem treseta, na geološkoj podlozi od silikata ili crvenih permskih peščara. Treset natopljen vodom koja neprekidno otiče. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kopaonik, Stará planina, Vlasinska visoravan, Šar planina Ekvivalentne zajednice: • Coccineo-Deschampsietum Ht. 1936 • Coccineo-Deschampsietum scardici Rexhepi 1981 • Deschampsietum subalpinum Ht. 1936 • Deschampsietum subalpinum Ht. 1936 glycerietosum plicatae R. Jovanovič 1983 Karakteristične vrste: Caltha cornuta subsp. latifolia, Carex leporina, Carex oederi, Carex pallescens, Crepis paludosa, Dactylorhiza cordigera, Deschampsia cespitosa, Gentiana asclepiadea, Geum coccineum, Luzula campestris subsp. multiflora, Musci sp. div., Myosotis palustris, Nardus stricta, Potentilla erecta, Saxifraga stellaris, Sphagnum sp. div., Veratrum album subsp. lobelianum Osnovna literatura: HorvI936, LakuD996, MišiV978, RexhF981 E5.512 Planinske zajednice sa Opšte karakteristike: Vegetacija visokih zeleni razvijena na izvorištima ili na strmim padinama uz sam vodotok u planinskom i visokoplaninskom regionu, fiziognomski okarakterisana vrstom Cirsium oleraceum. Ekologija: Zemljište vlažno, sa dubokim slojem treseta, na geološkoj podlozi od silikata. Treset natopljen vodom koja neprekidno otiče. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Vlasinska visoravan Ekvivalentne zajednice: STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 318 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacudjUKauuju cmanuuima... " Chaerophyllo-Cirsietum oleracei V. Randjelovič 2001 Karakteristične vrste: Alchemilla gracilis, Chaerophyllum hirsutum, Cirsium oleraceum, Crepis paludosa, Equisetum palustre, Filipendula ulmaria, Galium palustre, Mentha verticillata, Myosotis scorpioides, Potentilla erecta, Scirpus sylvaticus Osnovna literatura: RanďV002 E5.513 Balkánske zajednice visokih zeleni u koiima dominira ŠFilipendula ulmariaC Opšte karakteristike: Bujná vegetacija visokih zeljastih biljaka na dubokom, vlažnom zemljištu planinskog i subalpijskog regiona visokih planina razvijena oko izvora u vidu uskih traká. Fiziognomiju staništima odreduje a geografsku specifičnost balkánski endemiti poput , i dr.. Ekologija: Vlažno, duboko zemljište sa visokim nivoom podzemnih voda na geološkoj podlozi od silikata. Nadmorská visina: 1250-1450 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Vlasinska visoravan, Plana Ekvivalentne zajednice: Geo-Filipenduletum ulmariae (N. Randjelovič 1984) V. Randjelovič 2001 Geo-Filipenduletum ulmariae (N. Randjelovič 1984) V. Randjelovič 2001 filipenduletosum ulmariae (N. Randjelovič 1984) V. Randjelovič 2001 Geo-Filipenduletum ulmariae (N. Randjelovič 1984) V. Randjelovič 2001 geetosum rivalae V. Randjelovič 2001 Karakteristične vrste: Carex nigra, Carex rostrata, Deschampsia cespitosa, Equisetum palustre, Filipendula ulmaria, Geum rhodopeum, Lathyrus pratensis, Myosotis scorpioides, Potentilla erecta, Scirpus sylvaticus, Succisa pratensis, Veratrum album subsp. lobelianum Osnovna literatura: RandN988, RandV002, E5.513 Balkánske zajednice visokih zeleni u koiima dominira ŠFilipendula ulmariaC Opšte karakteristike: Bujná vegetacija visokih zeljastih biljaka na dubokom, vlažnom zemljištu planinskog i subalpijskog regiona visokih planina razvijena oko izvora u vidu uskih traká. Fiziognomiju staništima odreduje a geografsku specifičnost balkánski endemiti poput , , i dr.. Ekologija: Vlažno, duboko zemljište sa visokim nivoom podzemnih voda na geološkoj podlozi od silikata. Nadmorská visina: 1250-1450 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Vlasinska visoravan, Plana Ekvivalentne zajednice: Geo-Filipenduletum ulmariae (N. Randjelovič 1984) V. Randjelovič 2001 Geo-Filipenduletum ulmariae (N. Randjelovič 1984) V. Randjelovič 2001 filipenduleto sum ulmariae (N. Randjelovič 1984) V. Randjelovič 2001 Geo-Filipenduletum ulmariae (N. Randjelovič 1984) V. Randjelovič 2001 geetosum rivalae V. Randjelovič 2001 Karakteristične vrste: Carex nigra, Carex rostrata, Deschampsia cespitosa, Equisetum palustre, Filipendula ulmaria, Geum rhodopeum, Lathyrus pratensis, Myosotis scorpioides, Potentilla erecta, Scirpus sylvaticus, Succisa pratensis, Veratrum album subsp. lobelianum Osnovna literatura: RandN988, RandV002, E5.514 Balkánske zajednice visokih zeleni u koiima dominira Calamgrostis varia Opšte karakteristike: Bujná vegetacija visokih zeljastih biljaka razvijena u vidu manjih ostrvaca na otvorením strmim progalama u okviru planinskih i subalpijskih četinarskih i mešovitih šuma. Na staništima dominira visoka busenasta tráva . Sastojine imaju pokrovnosti izmedju 800 i 100 %. Ekologija: Umereno vlažno, plitko zemljište po pravilu na geološkoj podlozi od karbonata. Nadmorská visina: 1400-1600 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Mučanj, Kopaonik (Metodje, Oštri krš). Ekvivalentne zajednice: Calamagrostietum variae tip D. Lakušič 1996 319 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMeuKJiamypey KJiacucJMKauuju cmauuuuna... " • Luzulo-Calamagrostietum variae S. Vukojičič et D. Lakušič 1994 Karakteristične vrste: Asplenium viride, Calamagrostis varia, Carex laevis, Cystopteris fragilis, Hepatica nobilis, Juniperus communis, Lathyrus pratensis, Luzula sylvatica, Picea abies, Sorbus aria, Valeriana montana, Valeriana officinalis, Veronica urticifolia Osnovna literatura: LakuD996, VukoS994 E5.515 Balkánske zajednice visokih zeleni u kojima dominira Calamgrostis arundinacea Opšte karakteristike: Bujná vegetacija visokih zeljastih biljaka razvijena u vidu manjih ostrvaca na otvorenim strmim progalama u okviru subalpijskih i alpijskih šuma I žbunaste vegetacije. Na staništima dominira visoka busenasta tráva . Ekologija: Umereno vlažno, plitko zemljište po pravilu na geološkoj podlozi od karbonata. Nadmorská visina: 1700-2000 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina Ekvivalentne zajednice: • Knautio-Calamagrostietum arundinaceae Ht. 1960 • Luzulo-Calamagrostietum arundinaceae Rajevski (1960) 1990 Karakteristične vrste: Anthoxanthum odoratum, Bruckenthalia spiculifolia, Calamagrostis arundinacea, Festuca duriuscula, Luzula erythranthema, Scabiosa dubia, Vaccinium myrtillus Osnovna literatura: HorvI960, RajeL990 E5.57 Istočne oro-mediteranske i balkánske zajednice visokih zeleni Opšte karakteristike: Bujná vegetacija visokih zeljastih biljaka na dubokom, vlažnom zemljištu planinskog, subalpskog i alpskog regiona visokih planina razvijena oko izvora u vidu uskih traka.Fiziognomiju ovim staništima odreduju vrste , , , i dr. Ekologija: Staništa na dubokom, vlažnom zemljištu, uglavnom na podlozi od silikata, redje i na krečnjacima, na nadmorskim visinama od 1100 do 2300 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija:, Kopaonik (Brzečka klisura), Vlasinska visoravan (reka Vlasina, Murina reka, Cvetkova reka, Dedina dolina); Kosovo: Šar planina (Rudoka, Šutman, Vraca). Ekvivalentne zajednice: • Cirsietum appendiculati V. Randjelovič 2001 • Orphanideo-Cirsietum appendiculati Ht. 1960 • Trifolio-Geetum rhodopei V. Randjelovič 2001 • Trifolio-Geetum rhodopei V. Randjelovič 2001 geetosum rhodopei V. Randjelovič 2001 • Trifolio-Geetum rhodopei V. Randjelovič 2001 trolietosum europaei V. Randjelovič 2001 • Barbareo-Rumicetum balcanici prov. V. Randjelovič 1998 • Rumicetum balcanici (lakušič 1965) V. Randjelovič 2001 • Polystachio-Ranunculetum serbicae V. Randjelovič 2001 • Ranunculetum serbici tip D. Lakušič 1996 • Cirsietum helenioidei V. Randjelovič 2001 Karakteristične vrste: Agrostis canina, Alchemilla viridiflora, Barbarea balcana, Brachythecium rivulare, Caltha laeta, Caltha palustris, Carduus kerneri subsp. scardicus, Carex nigra, Chaerophyllum hirsutum, Cirsium appendiculatum, Cirsium helenioides, Cirsium oleraceum, Doronicum austriacum, Epilobium hirsutum, Equisetum palustre, Filipendula ulmaria, Galium palustre, Geum rhodopeum, Geum urbanum, Hesperis dinarica, Juncus effusus, Juncus thomasii, Mentha longifolia, Myosotis scorpioides, Oenanthe banatica, Plagiochila asplenioides, Plagiomnium elatum, Potentilla erecta, Ranunculus acris, Ranunculus serbicus, Rumex balcanicus, Rumex sp., Scirpus sylvaticus, Silene asterias, Silene dioica, Stachys sylvatica, Telekia speciosa, Trollius europaeus, Urtica dioica, Veratrum album subsp. lobelianum Osnovna literatura: HorvI935, HorvI936, HorvI960, LakuD989, LakuD996, RandV002, RandV998b, RandV998c STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 320 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue uoMeuKJiamype y KJiacucpuKaijuju cmauuuima... " E5.571 Balkánske obale reka sa zaiednicama visokih zeleni u koiima dominira Opšte karakteristike: Bujná vegetacija visokih zeljastih biljaka na dubokom, vlažnom zemljištu planinskog, subalpskog i alpskog regiona visokih planina razvijena pored potoka i oko izvora. Fiziognomiju ovim staništima odreduje stablova hemikriptofita Cirsium appendiculatum. Ekologija: Duboko, vlažno zemljište, sa izraženim tresetnim slojem, na podlozi od silikata, na nadmorskoj visini 1100-2300 mnv. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Rudoka i Vraca (Šar planina), Vlasinska visoravan (reka Vlasina, Cvetkova reka, Dedina dolina) Ekvivalentne zajednice: Cirsietum appendiculati V. Randjelovič 2001 Orphanideo-Cirsietum appendiculati Ht. 1960 Karakteristične vrste: Alchemilla viridiflora, Caltha laeta, Carduus kerneri subsp. scardicus, Chaerophyllum hirsutum, Cirsium appendiculatum, Cirsium oleraceum, Doronicum austriacum, Epilobium hirsutum, Filipendula ulmaria, Galium palustre, Juncus effiisus, Juncus thomasii, Mentha longifolia, Myosotis scorpioides, Scirpus sylvaticus, Silene asterias, Urtica dioica, Veratrum album subsp. lobelianum. Osnovna literatura: RandV002, HorvI960, HorvI935, HorvI936 E5.572 Balkánske obale reka sa zaiednicama visokih zeleni u koiima dominira Opšte karakteristike: Bujná vegetacija visokih zeljastih biljaka na dubokom, vlažnom zemljištu planinskog i subalpskog regiona Vlasinske visoravni, razvijena pored potoka i oko izvora u vidu uske trake. Fiziognomiju ovim staništima odreduje hemikriptofita sa polurozetom Geum rhodopaeum. Ekologija: Duboko, vlažno zemljište sa visokim sadržajem treseta, na silikatnoj podlozi, na nadmorskoj visini 1250-1400 mnv. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Vlasinska visoravan Ekvivalentne zajednice: Trifolio-Geetum rhodopei V. Randjelovič 2001 Trifolio-Geetum rhodopei V. Randjelovič 2001 geetosum rhodopei V. Randjelovič 2001 Trifolio-Geetum rhodopei V. Randjelovič 2001 trolietosum europaei V. Randjelovič 2001 Karakteristične vrste: Geum rhodopaeum, Potentilla erecta, Veratrum album ssp. lobelianum, Plagiomnium elatum, Juncus effiisus, Myosotis scorpioides, Trolius europaeus Osnovna literatura: RandV002 E5.573 Balkánske obale reka sa zaiednicama visokih zeleni u koiima dominira Opšte karakteristike: Bujná vegetacija visokih zeljastih biljaka na dubokom, vlažnom zemljištu planinskog, subalpskog i alpskog regiona visokih planina razvijena u depresijama pored potoka i oko izvora. Fiziognomiju ovim staništima odreduje hemikriptofita sa rozetom Rumex balcanicus. Ekologija: Stanište na dubokom, vlažnom zemljištu, na podlozi od silikata, na nadmorskoj visini od 1500-2300 mnv. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Šutman (Šar planina), Vlasinska visoravan Ekvivalentne zajednice: Barbareo-Rumicetumbalcanici prov. V. Randjelovič 1998 Rumicetum balcanici (lakušič 1965) V. Randjelovič 2001 Karakteristične vrste: Barbarea balcana, Brachythecium rivulare, Caltha palustris, Carex nigra, Chaerophyllum hirsutum, Mentha longifolia, Myosotis scorpioides, Plagiochila asplenioides, Potentilla erecta, Ranunculus acris, Rumex balcanicus, Veratrum album subsp. Lobelianum. Osnovna literatura: RandV002, RandV998a, RandN998 E5.574 Balkánske obale reka sa zaiednicama visokih zeleni u koiima dominira Opšte karakteristike: Bujná vegetacija visokih zeljastih biljaka na dubokom, vlažnom zemljištu planinskog i subalpskog regiona visokih planina razvijena pored potoka. Fiziognomiju ovim staništima odreduje stablova hemikriptofita Ranunculus serbicus. 321 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KnacufuKauiiju cmauuuuna... " Ekologija: Staništa na dubokom, vlažnom zemljištu, na podlozi od silikata, na nadmorskim visinama od 1200 do 1400 m. Rasprostranjenje u Srbiji: Vlasinska visoravan (Murina reka), Kopaonik Ekvivalentne zajednice: • Polystachio-Ranunculetum serbicae V. Randjelovič 2001 • Ranunculetum serbici tip D. Lakušič 1996 Karakteristične vrste: Ranunculus serbicus, Equisetum palustris var. polystachis, Chaerophyllum hirsutum, Epilobium hirsutum var. villosum, Filipendula ulmaria, Equisetum palustre, Mentha longifalia, Myosotis scorpioides, Caltha palustris, Oenanthe banatica, Veratrum album ssp. lobelianum, Juncus effusus Osnovna literatura: RandV002, LakuD996 E5.575 Balkánski izvori sa zaiednicama visokih zeleni u kojima dominira Opšte karakteristike: Bujná vegetacija visokih zeljastih biljaka na dubokom, vlažnom zemljištu planinskog, subalpskog i alpskog regiona visokih planina razvijena oko izvora u vidu uske trake. Fiziognomiju ovim staništima odreduje stablova hemikriptofita Cirsium helenioides. Ekologija: Vlažno, duboko zemljište sa visokim nivoom podzemnih voda na geološkoj podlozi od silikata. Nadmorská visina: 1250-1350 m. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Vlasinska visoravan Ekvivalentne zajednice: • Cirsietum helenioidei V. Randjelovič 2001 Karakteristične vrste: Agrostis canina, Cirsium helenioides, Filipendula ulmaria, Potentilla erecta, Veratrum album subsp. Lobelianum. Osnovna literatura: RandV002 E5.58 Alpijske zajednice sa -om Opšte karakteristike: Fiziognomiju staništu odreduje vrsta , koja je cesto monodominantna, dok se ostale vrste javljaju sa manjom brojnošču. Ponekad u zajednicama veče ušešče imaju i i , kao i balkánski endemiti i . Ekologija: Zemljište bogato azotovim jedinjenjima i cesto natopljeno vodom, što se posebno odnosi na perióde kada su padavine povečane. Zajednica se razvija u dolinama i prosecima kojima otiče voda u vřeme kada se sneg topi, u subalpijskim i alpisjkim predelima visokih planina. Zajednice cesto razvijene na mestima napuštenih planinskih torova. Opšte rasprostranjenje: Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Stará planina; Kosovo: Prokeltije, Šara. Ekvivalentne zajednice: • Rumicetum alpini Beger 1922 em. Br.- BI. 1972 • Senecio-Rumicetum alpini Ht. 1960 • Chenopodietum bom-henrici (R.Tx.1931) Oberd. 1970 • Plantagini-Barbareetum illyricae Slavnič 1979 Karakteristične vrste: Barbarea bracteosa, Chenopodium bonus-henricus, Plantago reniformis, Rumex alpinus, Rumex arifolius, Scrophularia scopolii, Senecio rupestris, Stellaria media, Trifolium repens Osnovna literatura: LakuD996, RandV998, RexhF994, ZupaM986 E5.581 Balkánske subalpijske nitrofilne zajednice Opšte karakteristike: Fiziognomiju staništu odreduje vrsta , koja je cesto monodominantna, dok se ostale vrste javljaju sa manjom brojnošču. Ekologija: Zemljište bogato azotovim jedinjenjima i cesto natopljeno vodom, sto se posebno odnosi na perióde kada su padavine povečane. Zajednica se razvija u dolinama i prosecima kojima otiče voda u vreme kada se sneg topi, u subalpijskim i alpisjkim predelima visokih planina. Zajednice cesto razvijene na mestima napuštenih planinskih torova. Opšte rasprostranjenje: Evropa STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 322 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfmKaijuju cmaumuma... " Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Stará planina; Kosovo: Prokeltije, Šara. Ekvivalentne zajednice: Rumicetum alpini Beger 1922 em. Br.- Bl. 1972 Senecio-Rumicetum alpini Ht. 1960 Osnovna literatura: LakuD996, RexhF994 E5.582 Balkánske subalpiiske nitrofilne zaiednice Opšte karakteristike: Srednje visoke, zeljaste zatvorene zajednice, u kojima dominira vrsta koju sa manjim brojnostima prate i druge biljke karaktersitčne za nitrofilnu vegetaciju oko planinskih torova. Ekologija: Zemljište bogato azotovim jedinjenjima i cesto natopljeno vodom, sto se posebno odnosi na perióde kada su padavine povečane. Zajednica se razvija u dolinama i prosecima kojima otiče voda u vreme kada se sneg topi, u subalpijskim i alpisjkim predelima visokih planina. Zajednice cesto razvijene na mestima napuštenih planinskih torova. Opšte rasprostranjenje: Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik. Ekvivalentne zajednice: Chenopodietum boni-henrici (R.Tx. 1931) Oberd. 1970 Osnovna literatura: LakuD996 E5.583 Balkánske subalpiiske nitrofilne zaiednice Opšte karakteristike: Srednje visoke, zeljaste zatvorene zajednice, u kojima dominiraju balkánski endemiti i var. , koje sa značajnijim učeščem prate i , i druge biljke karaktersitčne za nitrofilnu vegetaciju oko planinskih torova. Ekologija: Zemljište bogato azotovim jedinjenjima i cesto natopljeno vodom, sto se posebno odnosi na perióde kada su padavine povečane. Zajednica se razvija u dolinama i prosecima kojima otiče voda u vreme kada se sneg topi, u subalpijskim i alpisjkim predelima visokih planina. Zajednice cesto razvijene na mestima napuštenih planinskih torova. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokeltije. Ekvivalentne zajednice: Plantagini-Barbareetum illyricae Slavnič 1979 Osnovna literatura: ZupaM986 E6 Unutarkopnena slaná staništa sa dominancijom tráva i zeljastih biljaka Staništa sa više od 30 % biljnog pokrivača, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastih biljaka, pre svega tráva (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea i Juncaceae), ali takodje i od briofita. Staništa se nalaze na veoma zaslanjenim suvim, umereno suvim, vlažnim do sezonski plavljenim terenima, po pravilu u okviru brdské i nizijske zóne. E6.2 Kontinentálna unutarkopnena slaná staništa sa dominancijom tráva i zeljastih biljaka Opšte karakteristike: Vegetacija zeljastog tipa ili vegetacija koja predstavlja mešavinu zeljastih i poluodrvenjenih ili odrvenjenih biljka sa žbunastom formom. To je po svom izgledu veoma specifična i upadljiva,a cesto veoma oskudna vegetacija. Čine je busenovi slatinskih tráva i druge slatinské biljke, ili njihova mešavina sa stepskim ili pustinjskim vrstama. Karakteristično je prisustvo halofita, posebno adaptiranih vrsta koje su svojom pojavom vezane za slano zemljište. Vegetacija slatina u izvesnim slučajevima može da podseča i na močvarne bujne zajednice. Ekologija: Po svojoj pojavi veoma karakteristična, kontinentálna unutarkopnena, zaslanjena staništa razvijena u zoni kontinentale ili mediteransko-kontinentalne klime. Staništa na alkalnom, hloridnom ili 323 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuomuine HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmamiiuma... " gipsoidnom tlu. To su mesta koja natapa podzemná voda sa visokom koncentracijom soli. Cesto, barem jedan period godine, bivaju plavljena. Tokom sušnog perioda godine delimično ili potpuno presuše pri čemu se rastvorljive soli natrijuma, kalijuma, kalcijuma i magnezijuma akumuliraju u gornjim horizontima zemljišnog profila. Dublje slané bare i lokve slatina ostaju pod vodom tokom čitave sezóne. Opšte rasprostranjenje: Centalno Evroazijska stepska oblast, Irano-Anatolijska i Saharo-Mediteranska oblast. Rasprostranjenje u Srbiji: Bačka, Banat, Srem, centalna i južná Srbija i Kosovo. Ekvivalentne zajednice: • Lepidio-Camphorosmetum annuae Soó (1947) 1957 • Lepidio crassifolii-Puccinellietum limosae (Rapes 1927) Soó 1930 • Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 • Plantagini-Festucetum pseudovinae S. Parabučski 1979 • Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 • Trifolio-Festucetum pseudovinae Vučkovič 1985 • Halo-Agropyretum repentis Vučkovič 1985 • Trifolietum subterranei Slavnič (1942) 1948 • Camphorosmetum annuae Topa 1939 • Hordeetum hystricis (Soó 1933) Wendelberger 1943 • Puccinellietum limosae (Rapes 1927) Soó 1930 • Hordeo-Puccinellietum distantis V. Rand, et B. Zlat. 2004 • Acorelletum panonnici Soó (1939) 1947 • Acorelletum panonnici Soó (1939) 1947 ssp. pycreetosum flavescenti Knež. 1983 • Chenopodio-Atriplexetum hastatae Slavnič 1948 • Crypsidetum aculeatae (Bojko 1932) Topa 1939 • Chenopodio-Atriplexetum hastatae Slavnič 1948 • Heleochloo-Spergularietum salinae Slavnič (1939) 1948 • Pholiuro-Plantaginetum tenuiflorae (Rapes. 1927) Wendelberger 1943 • Halo- Crypsidetum aculeatae (Bojko 1932) Bodrogkózy 1977 • Lepidio crassifolio- Festucetum pseudovinae Kneževič, Boža, Butorac, Vučkovič M. 2000 • Peucedano-Asteretum punetati (Rapes. 1927) Soó 1947 • Ranunculetum pedati Slavnič 1942 • Trifolietum nigrescenti-subterranei K. Micevski 1957 • Camphorosmetum monspeliaceae K.Micevski 1965 • Montio chondrospermae-Puccinellietum convolutae V.Randjelovič et B.Zlatkovič 2003 Karakteristične vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Achillea millefolium, Agrostis alba, Ajuga genevensis, Allium vineale, Alopecurus aequalis, Alopecurus geniculatus, Alopecuruspratensis, Anthoxanthum odoratum, Arenaria serpyllifolia, Artemisia maritima subsp. monogyna, Aster canus, Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex littoralis, Atriplex hastata, Beckmannia eruciformis, Bellisperennis, Bromus mollis, Bupleurum tenuissimum, Camphorosma annua, Carex distans, Carex divisa, Carex nutans, Carduus nutans, Carex praecox, Carex secalina, Carex stenophylla, Centaurea j acea subsp. angustifolia, Cerastium dubium, Cerastium caespitosum, Cerastium semidecandrum, Matricaria chamomilla, Chenopodium rubrum subsp. botrys, Chenopodium crassifolium subsp. degenianum, Chenopodium glaucum, Cichorium intybus, Coronilla varia, Crepis setosa, Crypsis aculeata, Heleochloa alopecuroides, Heleochloa schoenoides, Cynodon dactylon, Cyperus flavescens, Cyperus fuscus, Acorelluspannonicus, Daucus carota, Echinochloa crus-galli, Heleocharis palustris, Agropyron repens, Agropyron repens, Erodium cicutarium, Draba verna, Eryngium campestre, Festuca pseudovina, Fragaria viridis, Galium constrictum, Galium verum, Glyceriafluitans, Gratiola officinalis, Gypsophila muralis, Hordeum maritimum subsp. gussoneanum, Inula britannica, Juncus articulatus, Juncus lampocarpus, Juncus compressus, Juncus gerardi, Koeleria gracilis, Lepidium cartilagineum, Lepidium perfoliatum, Leucanthemum vulgare, Statice gmelinii, Lolium perenne, Lotus angustissimus, Lotus corniculatus, Lotus tenuis, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Medicago falcata, Medicago lupulina, Mentha pulegium, Moenchia mantica, Muscari racemosum, Myosotis arvensis, Myosurus minimus, Odontites rubra, Oenanthe fistulosa, Oenanthe silaifolia, Ononis spinosa, Ornithogalum gussonei, Peucedanum officinale, Pholiurus pannonicus, Plantago major subsp. pleiosperma, Plantago eriophylla, Plantago lanceolata, Plantago major, Plantago maritima, Plantago schwarzenbergiana, Plantago tenuiflora, Poa pratensis subsp. angustifolia, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 324 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufjUKaijuju cmauuuuna... " Poa bulbosa, Poa pratensis, Polygonum aviculare, Polygonum lapathifolium, Potentilla arenaria, Potentilla reptans, Puccinellia distans, Puccinellia limosa, Ranunculus lateriflorus, Ranunculus pedatus, Ranunculus sardous, Rhinanthus rumelicus, Rorippa kernen, Rumex crispus, Rumex stenophyllus, Scilla autumnalis, Bolboschoenus maritimus, Scleranthus annuus, Podospermum canum, Spergularia salina, Spergularia marginata, Spergularia media, Suaeda maritima, Taraxacum serotinum subsp. bessarabicum, Taraxacum officinale, Thymus marschallianus, Trifolium angulatum, Trifolium campestre, Trifolium dubium, Trifolium fragiferum, Trifolium filiforme, Trifolium micranthum, Trifolium ornithopodioides, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium parviflorum, Trifolium striatum, Trifolium laevigatum, Trifolium subterraneum, Veronica arvensis, Verbena officinalis, Vicia hirsuta, Vicia angustifolia Osnovna literatura: ParaS980a, SlavŽ948, VučkR985, KnežA980, KujuM980, SlavŽ948, SlavŽ940, KnežA983, VučkR983, ParaS979a, KujuM979, KnežA984, KnežA990a, MiloV002, KnežA983, SlavŽ940, KnežAOOO, MiceK965 E6.21 Panónske slané stepe i slatine Opšte karakteristike: Vegetacija sasatavljena od višegodišnjih i jednogodišnjih zeljastih biljaka sa večim ili manjim prisustvom vrsta prilagodjenih životu na slanom zemljišu. Najčešče ima izgled livada sa dominacijom busenova slatinskih tráva . Sa druge strane, može imati izgled vegetacije zapuštenih utrina i ledina sa dominacijom srednje visokih polužbunova . Takodje, na mestima gde je tlo manje slano i obogačeno lesom, razvija se vegetacija livado-stepskog karaktera. To može biti i vegetacija sukulentnih, srednje visokih slatinskih vrsta koja liči na močvarne livade razvijene na obalama bara u plitkoj brakičnoj vodi. Obodni delovi vodenih površina i kanala sa brakičnom vodom, koji se ne isušuju u dužem periodu, obrasta visoka močvarna vegetacija. Pomenuta vegetacija se karakteriše prisustvom niza endemičnih panonskih halofita. To su vrste koje imaju veliku ulogu u izgradnji karakteristične vegetacije panonskih slatina. Ekologija: Staništa u vidu večih ili manjih, slanih, ravnih ili blago nagnutih depresija sa jarugama, brazdama i periodičnim, redje trajnim lokvama. Cesto se razvijaju oko površina sa slobodnom vodom, na dnu slanih bara koje kasnije presušuju i oko tokova večih reka. Depresije slatina su u proleče potopljene vodom ili veoma vlažne. Postepeno gube vodu, pa tokom leta prelaze u veoma suva staništa. Na slatinama cesto srečemo veče ili manje erodirane i blago udubljene površine bez, ili sa veoma oskudnom vegetacijom. To su karakteristične "čelave" površne, bele od visoke koncentracije soli na ispucaloj površini. Oko depresija se uzdižu slabije zaslanjena uzvišenja, platforme, brežuljci i grede koji čine karakterističan slatinski mikroreljef To su slabije zaslanjena mesta koja, zavisno od pozicije, voda retko ili nikad ne potapa. Zemljišta slatina (solončak, solonjec i solodj) se izdvajaju kao slaná ili halomorfna tla. Pored nepovoljnih hemijskih i fizičkih osobina odlikuju se teškim mehaničkim sastavom, nepovoljnom strukturom i slabom propustljivošču za vodu i vazduh. Bogata su solima bazične reakcije (alkalnim solima) u kojima je natrijum odlučujúci faktor, ali i drugim štetnim jedinjenjima koja su za večinu biljaka veoma štetna. Na formiranje, zaslanjivanje ili raslanjivanje i tip halomorfnih zemljišta ogroman uticaj imaju podzemne vode sa visokom koncentracijom rastvorenih soli. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija sa okolním nizijskim područjima i dolinama velikih reka, delovi srednje Evropě, Rumunije i centralnog dela Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Banat, Bačka, Srem, centrálna Srbija. Ekvivalentne zajednice: • Lepidio-Camphorosmetum annuae Soó (1947) 1957 • Lepidio crassifolii-Puccinellietumlimosae (Rapes 1927) Soó 1930 • Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 • Plantagini-Festucetum pseudovinae S. Parabučski 1979 • Achilleo-Festucetumpseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 • Trifolio-Festucetum pseudovinae Vučkovič 1985 • Halo-Agropyretům repentis Vučkovič 1985 • Trifolietum subterranei Slavnič (1942) 1948 • Camphorosmetům annuae Topa 1939 • Hordeetum hystricis (Soó 1933) Wendelberger 1943 • Puccinellietum limosae (Rapes 1927) Soó 1930 • Pholiuro-Plantaginetum tenuiflorae (Rapes. 1927) Wendelberger 1943 • Lepidio erassifolio- Festucetum pseudovinae Kneževič, Boža, Butorac, Vučkovič M. 2000 325 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMewoiamypey KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma... " • Peucedano-Asteretum punctati (Rapes. 1927) Soó 1947 Karakteristične vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Agrostis alba, Ajuga genevensis, Allium vineale, Alopecurus pratensis, Anthoxanthum odoratum, Arenaria serpyllifolia, Artemisia maritima subsp. monogyna, Aster canus, Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex littoralis, Atriplex hastata, Bellis perennis, Bromus mollis, Bupleurum tenuissimum, Camphorosma annua, Carex distans, Carduus nutans, Carex praecox, Carex secalina, Carex stenophylla, Centaurea jacea subsp. angustifolia, Cerastium dubium, Cerastium caespitosum, Cerastium semidecandrum, Matricaria chamomilla, Cichorium intybus, Coronilla varia, Crepis setosa, Cynodon dactylon, Daucus carota, Agropyron repens, Erodium cicutarium, Draba věrna, Eryngium campestre, Festuca pseudovina, Fragaria viridis, Galium verum, Gypsophila muralis, Hordeum maritimum subsp. gussoneanum, lnula britannica, Juncus compressus, Juncus gerardi, Koeleria gracilis, Lepidium cartilagineum, Lepidium perfoliatum, Leucanthemum vulgare, Statice gmelinii, Lolium perenne, Lotus angustissimus, Lotus corniculatus, Lotus tenuis, Medicago falcata, Medicago lupulina, Moenchia mantica, Muscari racemosum, Myosotis arvensis, Myosurus minimus, Odontites rubra, Ononis spinosa, Ornithogalum gussonei, Peucedanum officinale, Pholiurus pannonicus, Plantago eriophylla, Plantago lanceolata, Plantago maritima, Plantago schwarzenbergiana, Plantago tenuiflora, Poa pratensis subsp. angustifolia, Poa bulbosa, Polygonum aviculare, Potentilla arenaria, Potentilla reptans, Puccinellia limosa, Ranunculus lateriflorus, Ranunculus pedatus, Ranunculus sardous, Rhinanthus rumelicus, Rorippa kerneri, Scilla autumnalis, Scleranthus annuus, Podospermum canum, Taraxacum serotinum subsp. bessarabicum, Taraxacum officinale, Thymus marschallianus, Trifolium angulatum, Trifolium campestre, Trifolium dubium, Trifolium fragiferum, Trifolium filiforme, Trifolium micranthum, Trifolium ornithopodioides, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium parviflorum, Trifolium striatum, Trifolium laevigatum, Trifolium subterraneum, Veronica arvensis, Verbena officinalis, Vicia hirsuta, Vicia angustifolia Osnovna literatura: ParaS980a, SlavŽ948, VučkR985, KnežA980, KujuM980, SlavŽ948, SlavŽ940, KnežA983, VučkR983, ParaS979a, KujuM979, KnežA984, KnežA990a, MiloV002, BodrG970, KnežAOOO E6.211 Panónske glinovito-peskovite. hloridne depresije slatina sa gronicom Opšte karakteristike: Vegetacija koju karakteriše prisustvo busenova slatinskih tráva i subsp.), cesto krupnih, usamljenih ili u manjim grupama. Izmedju njih su rasporedjeni srednje visoki busenovi zeljaste biljke gronice subsp. i polegli, crvenkasti izdanci . Ponekad se sreču i busenovi slatinskog vijuka . Vegetacija se formira u vidu venca oko praznih. izuzetno slanih površina. Na slabije zaslanjenim mestima ona je, takodje, veoma oskudna i raštrkana. Po svom izgledu podseča na pustinjsku vegetaciju. Ekologija: Zaslanjena, glinovita, peskovita i blatnjava staništa. Zemljište na ovakvim staništima je solončak bogat hloridima i karbonatima ili sadrži dosta sode. Za vřeme sušnog perioda tlo ispuca i izrazito se stvrdne, a so se taloži na površini u vidu belog sloj a. U prolečnim mesecima su to vece, trajnije lokve, bare i vododerine sa dosta mulja i dužim zadržavanjem vode. To mogu biti i slané isušene mrtvaje potoka koji teku kroz slatine. Prisutne su pražne, erodirane, veoma slané površine bez vegetacije. Slatinská staništa ovog tipa národ označava kao "pustare". Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija, Češce na slatinama oko velikih reka kakve su Dunav i Tisa Rasprostranjenje u Srbiji: Bačka i Banat. Na više lokaliteta cesto u vidu oáza u depresijama, posebno u okolini Horgoša i Ridice.U vidu večih kompleksa zabeležena je kod Stanišiča, Gakova, Rančeva, Svetozara Miletiča i Conoplje. Ekvivalentne zajednice: • Lepidio erassifolii- Camphorosmetum annuae (Soó 1947) 1957 puccinellietum limosae Bodrogk. 1962 • Lepidio-Camphorosmetum annuae Soó (1947) 1957 puccinelietosum limosae Bodr. 1952 • Lepidio-Camphorosmetum annuae Soó (1947) 1957 • Lepidio crassifolii-Puccinellietum limosae (Rapes. 1927) Soó 1930 • Lepidio-Puccinellietum limosae (Rapes 1927) Soó 1930 artemisietsoum Parabučski 1980 • Lepidio-Puccinellietum limosae (Rapes 1927) Soó 1930 asteretosum pannonicai Bodr. 1962 • Lepidio-Puccinellietum limosae (Rapes 1927) Soó 1930 camphorosmetosum Soó 1957 • Lepidio-Puccinellietum limosae (Rapes 1927) Soó 1930 caricetosum secalinae Soó 1957 • Lepidio-Puccinellietum limosae (Rapes 1927) Soó 1930 juncetosum gerardii Soó 1957 • Lepidio-Puccinellietum limosae (Rapes 1927) Soó 1930 puccinelietosum Soó 1968 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 326 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Lepidio-Puccinellietum limosae (Rapes 1927) Soó 1930 • Pucinellia-Carex secalina Slavnič 1948 fac. Pucinellia-Aster pannonicus Slavnič 1948 • Aster- Plantago maritima Slavnič 1948 • Aster- Plantago maritima Slavnič subass. typicum Slavme • Aster-Plantago maritima Slavnič 1948 subass. sa Camphorosma annua i Lepidium cartilagineum Slavnič 1948 • Aster-Plantago maritima Slavnič 1948 subass. sa Juncus gerardi Soó 1957 • Aster-Plantago maritima Slavnič 1948 juncetosum gerardi Salvnič 1948 • Aster-Plantago maritima Slavnič 1948 lepidietosum cartilagineum Slavniš 1948 • Aster-Plantago maritima Slavnič 1948 • Lepidio crassifolio- Festucetum pseudovinae Kneževič, Boža, Butorac, Vučkovič M. 2000 camphorosmetosum annuae Kneževič , Boža, Butorac, Vučkovič M. 2000. • Lepidio crassifolio- Festucetum pseudovinae Kneževič, Boža, Butorac, Vučkovič M. 2000 phragmitetosum communis Kneževič , Boža, Butorac, Vučkovič M. 2000. • Lepidio crassifolio- Festucetum pseudovinae Kneževič, Boža, Butorac, Vučkovič M. 2000 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Aster tripolium subsp. pannonicus, Camphorosma annua, Carex secalina, Festuca pseudovina, Hordeum maritimum subsp. gussoneanum, Juncus gerardi, Lepidium cartilagineum, Matricaria chamomilla, Odontites rubra, Plantago maritima, Podospermum canum, Puccinellia limosa Osnovna literatura: ButoB002, ButoB988, ButoB992a, ButoB993a, ButoB997, ButoB998a, ButoB999, KabiD985, KnežAOOO, KnežA990, KojiM998, ParaS980a, ParaS986, SlavŽ948, VučkR985, ZupaM986 E6.2111 - slatine u glinovitim depresiiama Opšte karakteristike: Oskudna, vegetacija, koju karakteriše prisustvo busenova gronice subsp. rasporedjenih pojedinačno ili u manjim grupama. Pražan prostor izmedju busenova pokriva jednogodišnja sa poleglim granama koje, paralelno sa sušenjem staništa, poervene i daju karakterističan izgled vegetaciji. Ekologija: Slaná, glinovita i vlažná staništa. Predstavljena su plitkim, ravnim i širokim depresijama sa kraéim zadržavanjem vode i manje trajnim lokvama. Tu spadajú i slané zátoke i mrtvaje potoka koji teku kroz slatine koje relativno brzo ostaju bez vode. Zemljište ovakvih staništia je ljuti solončak. Njegovim sušenjem, u letnjim mesecima, dolazi do stvaranja ispucalih površina sa slojem slané prašine na dnu depresija. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija, cesto na slatinama oko velikih rekakakve su Dunav i Tisa. Rasprostranjenje u Srbiji: Bačka i Banat. StaniSte je u Bačkoj zastupljeno na više lokaliteta posebno u okolini Horgoša i Ridice.U vidu veéih kompleksa zabeleženo je kod Stanišiéa, Gakova, Rančeva, Svetozara Miletiéa i Conoplje. Ekvivalentne zajednice: • Lepidio crassifolii- Camphorosmetum annuae (Soó 1947) 1957 puccinellietum limosae Bodrogk. 1962 • Lepidio-Camphorosmetum annuae Soó (1947) 1957 puccinelietosum limosae Bodr. 1952 • Lepidio-Camphorosmetum annuae Soó (1947) 1957 Karakteristične vrste: Aster tripolium subsp. pannonicus, Camphorosma annua, Lepidium cartilagineum, Matricaria chamomilla, Plantago maritima, Puccinellia limosa Osnovna literatura: ButoB002, ButoB988, ButoB992a, ButoB993a, ButoB997, ButoB998a, ButoB999, KabiD985, KojiM998, ParaS980a, ParaS986, SlavŽ948 E6.2112 - slatine u glinovitim depresiiama Opšte karakteristike: Vegetacija koju karakteriše prisustvo krupnih busenova slatinské tráve i subsp.), izmedju kojih se, na nešno nižim površinama, javljaju raštrkani, srednje visoki busenovi i čuperci listová gronice subsp. . Ekologija: Jako zaslanjena, glinovita i duži period vlažná staništa. To su najčešée vece, trajnije lokve, bare i vododerine sa dosta mulja i zadržavanjem vode. Zemljište na ovakvim staništima je ljuti sodni solončak. Ono je džombasto, a za vřeme sušnog perioda, ispuca u površinskom sloju i stvrdne se u masu čvrstu kao beton. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija, na slatinama oko velikih rekakakve su Dunav i Tisa. Rasprostranjenje u Srbiji: Bačka i Banat. StaniSte je u Bačkoj zastupljeno na više lokaliteta posebno u okolini Horgoša i Ridice. U vidu večih kompleksa zabeleženo je kod Stanišiča, Gakova, Rančeva, Svetozara Miletiča i Conoplje. Ekvivalentne zajednice: • Lepidio crassifolii-Puccinellietum limosae (Rapes. 1927) Soó 1930 • Lepidio-Puccinellietum limosae (Rapes 1927) Soó 1930 artemisietsoum Parabučski 1980 • Lepidio-Puccinellietum limosae (Rapes 1927) Soó 1930 asteretosum pannonicai Bodr. 1962 • Lepidio-Puccinellietum limosae (Rapes 1927) Soó 1930 camphorosmetosum Soó 1957 • Lepidio-Puccinellietum limosae (Rapes 1927) Soó 1930 caricetosum secalinae Soó 1957 327 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacudjUKauuju cmanuuima... " • Lepidio-Puccinellietum limosae (Rapes 1927) Soó 1930 juncetosum gerardii Soó 1957 • Lepidio-Puccinellietum limosae (Rapes 1927) Soó 1930 puccinelietosum Soó 1968 • Lepidio-Puccinellietum limosae (Rapes 1927) Soó 1930 • Pucinellia-Carex secalina Slavnic 1948 fac. Pucinellia-Aster pannonicus Slavnic 1948 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Aster pannonicus, Carex secalina, Juncus gerardi, Lepidium cartilagineum, Plantago maritima, Puccinellia limosa Osnovna literatura: ButoB002, ButoB988, ButoB992a, ButoB993a, ButoB997, ButoB998a, ButoB999, KabiD985, KojiM998, ParaS980a, ParaS986, SlavŽ948 E6.2113 - depresiie slatina Opšte karakteristike: Vegetacija koju karakterise kombinacija busenova slatinskog vijuka i busenova gronice subsp. izmedju kojih su rasporedjene druge zeljaste biljke. Ekologija: Zaslanjena, u proleée vlažná i blatnjava, a potom suva staništa koja se javljaju u kontaktnom delu aluvijalnih nanosa i terasastog lesa. Zemljište na ovakvim staništima je solončak koji je, verovatno, nešto bogatiji organskim supstancama Opšte rasprostranjenje: Srbija (Vojvodina) Rasprostranjenje u Srbiji: Bačka, na više lokaliteta cesto u vidu oáza u depresijama, posebno u okolini Horgoša i Ridice.U vidu veéih kompleksa zabeležena je kod Stanišiéa, Gakova, Rančeva, Svetozara Miletiéa i Conoplje. Ekvivalentne zajednice: • Aster- Plantago maritima Slavnic 1948 • Aster- Plantago maritima Slavnic subass. typicum Slavnic • Aster-Plantago maritima Slavnic 1948 subass. sa Camphorosma annua i Lepidium cartilagineum Slavnic 1948 • Aster-Plantago maritima Slavnic 1948 subass. sa Juncus gerardi Soó 1957 • Aster-Plantago maritima Slavnic 1948 juncetosum gerardi Salvnic 1948 • Aster-Plantago maritima Slavnic 1948 lepidietosum cartilagineum Slavniš 1948 • Aster-Plantago maritima Slavnic 1948 • Lepidio crassifolio- Festucetum pseudovinae Kneževié, Boža, Butorac, Vučkovié M. 2000 camphorosmetosum annuae Kneževié , Boža, Butorac, Vučkovié M. 2000. • Lepidio crassifolio- Festucetum pseudovinae Kneževié, Boža, Butorac, Vučkovié M. 2000 phragmitetosum communis Kneževié , Boža, Butorac, Vučkovié M. 2000. • Lepidio crassifolio- Festucetum pseudovinae Kneževié, Boža, Butorac, Vučkovié M. 2000 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Aster pannonicus, Camphorosma annua, Festuca pseudovina, Hordeum maritimum subsp. gussoneanum, Juncus gerardi, Lepidium cartilagineum, Odontites rubra, Plantago maritima, Podospermum canum, Puccinellia limosa Osnovna literatura: ButoB002, ButoB988, ButoB992a, ButoB993a, ButoB997, ButoB998a, ButoB999, KabiD985, KnežAOOO, KnežA990, KojiM998, ParaS980a, ParaS986, SlavŽ948, VučkR985, ZupaM986 E6.212 Panónske slané stepe, ledine i utrine Opšte karakteristike: Floristički bogata vegetacija livado-stepskog karaktera predstavljena različitim višegodišnjim i jednogodišnjim zeljastim biljkama, busenovima vlasulje i raštrkanim polužbunovima. Naj niže položaje iznad slanih depresija obrasta vegetacija slanih utrina sastavljena uglavnom od jednogodišnjih biljaka. Na nešto uzdignutijim pozicijama, na takodje zaslanjenim mestima, značajnu ulogu imaju srednjevisoki, ubazi odrvenjeni polužbunovi ssp. u kombinaciji sa busenovima tráva. Vršne pozicije, brežuljke i zaravnjene platoe ledina obrasta livado-stepska vegetacija koju karakteriše dominacija slatinskog vijuka . Karakteristično je i prisustvo vrsta , , , više vrsta rodová , i , a na degradiranim mestima i . Ekologija: Suva staništa tipa utrina i ledina na umereno do slabo zaslanjenom zemljištu, koje zavisno od pozicije i visine, ipak sadrži izvesnu količinu humusa ili lesa. To su blago uzdignute ravne ili nagnute i zatalasane površine ("brežuljci" i "grede"). Izmedju njih su slaná i vlažnija udubljenja, brázde i lokve (ne spadajú u ovo stanište) sa kojima zajedno čine karakterističan mikroreljef slatina. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Široko rasprostranjena staništa u čitavoj Vojvodin! Ekvivalentne zajednice: Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 achilleetosum Bodrogk. 1965 Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 artemisietosum (Rapes. 1927) Soó 1971 Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 artemisietosum Vučkovié 1985 Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 camphorosmetosum Bodrogk. 1965 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 328 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y KJiacudjUKauuju cmauuuíma... " Artemisio-Festucetumpseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 festucetosum (Wendelbg. 1943) Soó 1953 (a ne Slav. 48) Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 festucetosum pseudovinae Slavnič 1948 Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 puccinellietosum limosae Slavnič 1948 Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 puccinellieto sum Wendelbg. 1943 (a ne Slavnič, 1948: syn= subass. Sa Puccinellia limosa Slavnič 1948) Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 staticetosum gmelini Slavnič 1948 Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 typicum Bodrogk. 1965 Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 Sastojine sa Trifolium vesiculosum Capakovič-Rajačič (1983)1986. Nije definisana zajednica. Staticeto-Artemisietum monogynae Topa 1939 Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 achilleetosum Soó 1964 Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 camphorosmetosum Bodrogk., Györffy 1970 Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 cynodontetodum Bodrogk. 1965 Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 juncetosum gerardii Kneževič 1980 Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 koelerietosum gracillis Slavnič 1948 Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 limonietosum Soó (1933) 1945 Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 normale Bodrogk. 1964 (achilleetosum Bodrogk. 1965) Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 rhinanthetsoum rumelicae Kujun. (1979) 1980 Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 trifolietosum parviflorae Parabučski 1985 Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 typicum Slavnič 1948 (syn. typicum Vučkovič, R. 1985) Festucetum pseudovinae Slavnič 1948 Festucetum vallesiacae ssp. pseudovinae halophyticum R. Vučk. 1980 Festucetum vallesiacae ssp. pseudovinae halophyticum R. Vučk. 1980 andropogonetosum ischaemi Vučkovič R. 1980 Festucetum vallesiacae ssp. pseudovinae halophyticum R. Vučk. 1980 trifolietosum striati Vučkovič, R. 1980 Festucetum vallesiacae ssp. pseudovinae halophyticum R. Vučk. 1980 typicum Vučkovič, R. 1980 Plantagini -Festucetum pseudovinae Parabučski 1980 Plantagini -Festucetum pseudovinae Parabučski 1980 artemisietosum monogynae Vučkovič, R. 1985 Plantagini -Festucetum pseudovinae Parabučski 1980 puccinellieto sum limosae Parabučski 1980 (a ne 1979) Plantagini -Festucetum pseudovinae Parabučski 1980 typicum Parabučski 1980 Trifolio-Festucetum pseudovinae R. Vučkovič 1985 typicum R. Vučkovič 1985 Trifolio-Festucetum pseudovinae Vučkovič 1985 Ranucnuletum pedati Slavnič 1948 limonietosum gmelinii Slavnič 1948 Ranunculetum pedati Slavnič 1942 subass. Sa Statice gmelini Slavnič 1942 (???1948 ) Ranunculetum pedati Slavnič 1942 typicum Slavnič 1942 (???1948 ?? Ranunculetum pedati Slavnič 1942 Trifolietum subterranei Slavnič (1942) 1948 sa Fragaria collina Slavnič 1948 Trifolietum subterranei Slavnič (1942) 1948 sa Statice gmelinii Slavnič 1948 Trifolietum subterranei Slavnič (1942) 1948 sa Trifolium ornithopodioides Slavnič 1948 Trifolietum subterranei Slavnič (1942) 1948 Trifolietum subterranei Vučkovič 1985 Peucedano-Asteretum punctati (Rapcs. 1927) Soó 1947 alopecuretosum pratensis Soó 1947 Peucedano-Asteretum punctati (Rapcs. 1927) Soó 1947 asteretosum cani Butorac 1984 Peucedano-Asteretum punctati (Rapcs. 1927) Soó 1947 asteretosum punctati Butorac 1992 Peucedano-Asteretum punctati (Rapcs. 1927) Soó 1947 festucetosum pseudovinae Soó 1947 329 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuomuine HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmamiiuma.. Peucedano-Asteretum punctati (Rapes. 1927) Soó 1947 Peucedano-Galatelletum punctati Méťhé, Tallós et Zólyómi 1967 Halo-Agropyretum repentis R. Vučkovič 1985 Halo-Agropyretum repentis Vučkovič 1985 Karakteristične vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Agropyron repens, Ajuga genevensis, Allium vineale, Alopecurus pratensis, Anthoxanthum odoratum, Arenaria serpyllifolia, Artemisia maritima subsp. monogyna, Aster canus, Aster tripolium subsp. pannonicus, Bellis perennis, Bromus mollis, Bupleurum tenuissimum, Camphorosma annua, Carduus nutans, Carex distans, Carex praecox, Carex stenophylla, Centaurea jacea subsp. angustifolia, Cerastium caespitosum, Cerastium dubium, Cerastium semidecandrum, Cichorium intybus, Coronilla varia, Crepis setosa, Cynodon dactylon, Daucus carota, Draba verna, Erodium cicutarium, Eryngium campestre, Festuca pseudovina, Fragaria viridis, Galium verum, Gypsophila muralis, Hordeum maritimum subsp. gussoneanum, Inula britannica, Juncus gerardi, Koeleria gracilis, Lepidium perfoliatum, Leucanthemum vulgare, Lolium perenne, Lotus angustissimus, Lotus corniculatus, Lotus tenuis, Matricaria chamomilla, Medicago falcata, Medicago lupulina, Moenchia mantica, Muscari racemosum, Myosotis arvensis, Ononis spinosa, Ornithogalum gussonei, Peucedanum officinale, Plantago eriophylla, Plantago lanceolata, Plantago maritima, Plantago schwarzenbergiana, Plantago tenuiflora, Poa bulbosa, Poa pratensis subsp. angustifolia, Podospermum canum, Polygonum aviculare, Potentilla arenaria, Potentilla reptans, Puccinellia limosa, Ranunculus pedatus, Ranunculus sardous, Rhinanthus rumelicus, Scilla autumnalis, Scleranthus annuus, Statice gmelinii, Taraxacum officinale, Taraxacum serotinum subsp. bessarabicum, Thymus marschallianus, Trifolium angulatum, Trifolium campestre, Trifolium dubium, Trifolium filiforme, Trifolium fragiferum, Trifolium laevigatum, Trifolium micranthum, Trifolium ornithopodioides, Trifolium parviflorum, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trifolium subterraneum, Verbena officinalis, Veronica arvensis, Vicia angustifolia, Vicia hirsuta Osnovna literatura: BodrG970, KabiD985, KnežA980, KnežA990, KojiM998, KujuM980, ParaS978a, ParaS979a, ParaS980a, ParaS981, ParaS986, PurgD993, RajaJ984, SlavŽ948, VučkR980, VučkR985, ZupaM986 E6.2121 Slane ledine sa pelenom ("pelenska stepa") Opšte karakteristike: Vegetacija slanili ledina, stepskog karaktera, u kojoj značajnu ulogu igraju razbacani, srednje visoki polužbunovi pelena subsp. izmešani sa slatinskim vijukom . Karakteristieno je i prisustvo travulje koja se pojavljuje javlja u vidu veéih ili manjih grupa. Ekologija: Umereno vlažná, cesto u rano proleée plavljena, a kasnije veoma suva staništa. Zauzimaju pozicije niže i srednje visine mikroreljefa slatina. Javljaju se oko potoka i bara na slatinama. Zemljište na ovom staništu je loših fizičkih svojstava, pripadá tipu solonjeca ili solončaka, i sadrži malu količinu lesa. Stanište ima izgled zapuštenog mesta ("pustara"). Opšte rasprostranjenje: Pontsko-Panonski region, srednja evropa, evropski deo Rusije Rasprostranjenje u Srbiji: Bačka, Banat - istočno Potamišje. Ekvivalentne zajednice: • Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 • Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 • Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 • Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 • Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 ne Slav. 48) • Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 • Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 • Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 Slavnič, 1948: syn= subass. Sa Puccinellia limosa Slavnič 1948) • Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 • Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 • Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 • Artemisio-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 • Sastojine sa Trifolium vesiculosum Capakovič-Rajačič (1983)1986. Nije definisana zajednica. • Staticeto-Artemisietum monogynae Topa 1939 Karakteristične vrste: Artemisia maritima subsp. monogyna, Bromus mollis, Bupleurum tenuissimum, Camphorosma annua, Cynodon dactylon, Festuca pseudovina, Matricaria chamomilla, Plantago maritima, Plantago schwarzenbergiana, Plantago tenuiflora, Podospermum canum, Puccinellia limosa, Statice gmelinii Osnovna literatura: BodrG970, KabiD985, KnežA990, KojiM998, ParaS980a, ParaS986, SlavŽ948, VučkR985 achilleetosum Bodrogk. 1965 artemisietosum (Rapes. 1927) Soó 1971 artemisietosum Vučkovič 1985 camphorosmetosum Bodrogk. 1965 festucetosum (Wendelbg.1943) Soó 1953 (a festucetosum pseudovinae Slavnič 1948 puccinellietosum limosae Slavnič 1948 puccinellietosum Wendelbg. 1943 (a ne staticetosum gmelini Slavnič 1948 typicum Bodrogk. 1965 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 330 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacudjUKauuju cmanuuima... " E6.2122 Stepe na zaslanienim gredama i visokim ledinama slatina Opšte karakteristike: Floristički veoma bogata vegetacija stepskog ili mešovitog stepsko-livadskog karaktera. Dominiraju busenovi slatinskog vijuka izmedju kojili se javljaju stabla srednje visokih zeljastih biljka medju kojima se posebno ističe više vrsta rodová , i . Ekologija: Suva staništa sa slabo ili uměřeno zaslanjenim zemljištem, koje u sebi sadrži veču količinu lesa. To je visoki pojaš slatinskih ledina koji voda nikada ne plavi, pa su največi deo godine izrazito suve. Podzemne vode, takodje, ne igraju značajnu ulogu na ovom staništu. Takva staništa istovremeno predstavljaju najvišu poziciju slatinskog mikroreljefa. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Veoma cesta staništa u Vojvodini. Konstatovaná su na lokalitetima Ruski Krstur, Kula, a u vidu manjih površina nalaze se i kod Bačkog Gračaca i Kruščiča, Sečnja (Cot- izmedu nasipa i puta za Boku, M. Topolovac, Klopova odaja i M. Ored) i u istočnom Potamišju. Ekvivalentne zajednice: • Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 • Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 achilleetosum Soó 1964 • Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 camphorosmetosumBodrogk., Gyórffy 1970 • Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 cynodontetodum Bodrogk. 1965 • Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 juncetosum gerardii Kneževič 1980 • Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 koelerietosum gracillis Slavnič 1948 • Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 limonietosum Soó (1933) 1945 • Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 normale Bodrogk. 1964 (achilleetosum Bodrogk. 1965) • Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 rhinanthetsoum rumelicae Kujun. (1979) 1980 • Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 trifolietosum parviflorae Parabučski 1985 • Achilleo-Festucetum pseudovinae (Magyar 1928) Soó (1933) 1945 typicum Slavnič 1948 (syn. typicum Vučkovič, R. 1985) • Festucetum pseudovinae Slavnič 1948 • Festucetum vallesiacae ssp. pseudovinae halophyticum R. Vučk. 1980 • Festucetum vallesiacae ssp. pseudovinae halophyticum R. Vučk. 1980 andropogonetosum ischaemi Vučkovič R. 1980 • Festucetum vallesiacae ssp. pseudovinae halophyticum R. Vučk. 1980 trifolietosum striati Vučkovič, R. 1980 • Festucetum vallesiacae ssp. pseudovinae halophyticum R. Vučk. 1980 typicum Vučkovič, R. 1980 • Plantagini -Festucetum pseudovinae Parabučski 1980 • Plantagini -Festucetum pseudovinae Parabučski 1980 artemisietosum monogynae Vučkovič, R. 1985 • Plantagini -Festucetum pseudovinae Parabučski 1980 puccinellietosum limosae Parabučski 1980 (a ne 1979) • Plantagini -Festucetum pseudovinae Parabučski 1980 typicum Parabučski 1980 • Trifolio-Festucetum pseudovinae R. Vučkovič 1985 typicum R. Vučkovič 1985 • Trifolio-Festucetum pseudovinae Vučkovič 1985 Karakteristične vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Agropyron repens, Ajuga genevensis, Allium vineale, Alopecurus pratensis, Arenaria serpyllifolia, Artemisia maritima subsp. monogyna, Aster tripolium subsp. pannonicus, Bellis perennis, Bromus mollis, Bupleurum tenuissimum, Carduus nutans, Carex distans, Carex praecox, Carex stenophylla, Centaurea jacea subsp. pannonica, Cerastium caespitosum, Cerastium dubium, Cerastium semidecandrum, Cichorium intybus, Coronilla varia, Crepis setosa, Cynodon dactylon, Daucus carota, Erodium cicutarium, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Festuca pseudovina, Galium verum, Hordeum maritimum subsp. gussoneanum, Inula britannica, Juncus gerardi, Koeleria gracilis, Lepidium perfoliatum, Leucanthemum vulgare, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Lotus tenuis, Matricaria chamomilla, Medicago falcata, Medicago lupulina, Muscari racemosum, Myosotis arvensis, Ononis spinosa, Ornithogalum gussonei, Plantago eriophylla, Plantago schwarzenbergiana, Poa bulbosa, Poa pratensis subsp. angustifolia, Podospermum canum, Polygonum aviculare, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla reptans, Ranunculus sardous, Rhinanthus rumelicus, Scleranthus annuus, Statice gmelinii, Taraxacum officinale, Taraxacum serotinum subsp. bessarabicum, Trifolium campestre, Trifolium dubium, Trifolium filiforme, Trifolium fragiferum, Trifolium laevigatum, Trifolium micranthum, Trifolium parviflorum, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trifolium subterraneum, Verbena officinalis, Veronica arvensis, Vicia angustifolia Osnovna literatura: BodrG970, KabiD985, KnežA980, KnežA990, KojiM998, KujuM980, ParaS980a, ParaS986, SlavŽ948, VučkR980, VučkR985 E6.2123 Travnaté slané utrine sa detelinama spp. Opšte karakteristike: Floristički relativno bogata vegetacija slanili utrina sastavljena od niskihjednogodišnjih i višegodišnjih zeljastih biljaka kao i biljaka sa lukovicama. Razvija se na nešto višim položajima, odmah iznad slanili depresija, a karakteriše je znažajno prisustvo razližitih detelina i vrste . Vegetacija je krajem maja u punom razvoju i odlikuje se živopisnim bojama. Nakon toga, usled kosidbe, ispaše i nastupanjem sušnog perioda, iščezavaju mnoge biljke pa preovladava jednoličan aspekt. 331 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuima... " Ekologija: Staništa u vidu uzdignutih, ravnih ili blago nagnutih, zaslanjenih površina. To su niske valovite platforme, cesto samo několiko centimetara višlje pozicije mikroreljefa u odnosu na slané depresije. U proleée su to umereno vlažná, ali ne i plavljena, mesta. Zemljište na staništu je suvo, tipa solonjeca ili solodja. To su staništa koja imaju izgled zapuštenih mesta na slatinama. Národ ih naziva "utrine". Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija (jugoistočni deo). Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno cesta staništa u Vojvodini, naročito u Banatu i Bačkoj. Fitocenološki su obradjene zajenice u Potisju i okolini Doroslova. Ekvivalentne zajednice: • Ranucnuletum pedati Slavnié 1948 limonietosum gmelinii Slavnié 1948 • Ranunculetum pedati Slavnié 1942 subass. Sa Statice gmelini Slavnié 1942 (???1948 ) • Ranunculetum pedati Slavnié 1942 typicum Slavnié 1942 (???1948 ?? • Ranunculetum pedati Slavnié 1942 • Trifolietum subterranei Slavnié (1942) 1948 sa Fragaria collina Slavnié 1948 • Trifolietum subterranei Slavnié (1942) 1948 sa Statice gmelinii Slavnié 1948 • Trifolietum subterranei Slavnié (1942) 1948 sa Trifolium ornithopodioides Slavnié 1948 • Trifolietum subterranei Slavnié (1942) 1948 • Trifolietum subterranei Vučkovié 1985 Karakteristične vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Anthoxanthum odoratum, Bromus mollis, Cynodon dactylon, Daucus carota, Drába verná, Erodium cicutarium, Euphorbia cyparissias, Festucapseudovina, Galium verum, Lepidium perfoliatum, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Moenchia mantica, Muscari racemosum, Ornithogalum gussonei, Plantago eriophylla, Plantago tenuiflora, Poa bulbosa, Poa pratensis subsp. angustifolia, Podospermum canum, Polygonum aviculare, Ranunculus pedatus, Statice gmelinii, Trifolium angulatum, Trifolium campestre, Trifolium filiforme, Trifolium laevigatum, Trifolium micranthum, Trifolium ornithopodioides, Trifolium parviflorum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trifolium subterraneum Osnovna literatura: KnežA990, KojiM998, ParaS979a, ParaS986, PurgD993, SlavŽ948, VučkR985, ZupaM986 E6.2124 Zaslanjene livado-stepske kosanice Opšte karakteristike: Zatvorená, visoka do 100-150 cm, floristički relativno bogata vegetacija livadskog i delimično stepskog karaktera, u kojoj dominiraju křupni busenovi siljavine , koji u fazi cvetanja svojim ljubičastim cvetovima daje osnovni pečat zajednici. Ekologija: Staništa na slabije zaslanjenom zemljištu tipa solonjeca, koje u sebi sadrži izvesnu količinu humusa i lesa. To su relativno vlažná staništa sa visokim nivoom podzemnih voda što pojačava njihovo zaslanjivanje. Ponekad, u proleée, bivaju plavljena. Pretpostavlja se da su to staništa razvijena na mestu nekadašnjih, iskrčenih šuma. Formiraju se u obodnom delu slatina, cesto u pravcu preostalih šuma koje ih okružuju. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno cesta staništa u Vojvodini. Fitocenološki su obradjene zajenice na lesnoj terasi jugoistočnog Srema (Ogar - Donji Tovarnik - Karlovčié- Ašanja), u severnom Banatu (Specijalni rezervát prírode "Pašnjaci veliké droplje" - Mokrin-Sajan-Jazovo), i u Podunavlju zapadne Bačke izmedu Apatina i Svilojeva. Ekvivalentne zajednice: Peucedano-Asteretum punctati (Rapes. 1927) Soó 1947 alopecuretosum pratensis Soó 1947 Peucedano-Asteretum punctati (Rapes. 1927) Soó 1947 asteretosum cani Butorac 1984 Peucedano-Asteretum punctati (Rapes. 1927) Soó 1947 asteretosum punctati Butorac 1992 Peucedano-Asteretum punctati (Rapes. 1927) Soó 1947 festucetosum pseudovinae Soó 1947 Peucedano-Asteretum punctati (Rapes. 1927) Soó 1947 Peucedano-Galatelletum punctati Méthé, Tallós et Zólyomi 1967 Karakteristične vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Allium vineale, Alopecurus pratensis, Anthoxanthum odoratum, Aster canus, Centaurea jacea subsp. angustifolia, Cichorium intybus, Cynodon dactylon, Festuca pseudovina, Fragaria viridis, Galium verum, Gypsophila muralis, Lotus angustissimus, Peucedanum officinale, Plantago lanceolata, Plantago maritima, Poa pratensis subsp. angustifolia, Podospermum canum, Potentilla argentea, Scilla autumnalis, Thymus marschallianus, Trifolium angulatum, Trifolium striatum, Vicia hirsuta Osnovna literatura: KnežA990, KojiM998, ParaS978a, ParaS979a, ParaS981, ParaS986, RajaJ984, VučkR985, ZupaM986 E6.2125 Zaslanieni devastirani pašnjaci sa Opšte karakteristike: Vegetacija devastiranih pašnjaka i livada na slatinama koja se odlikuje apsolutnom dominacijom pirevine . Ova biljka veoma gusto obrasta površine na kojima se razvija, a zemljište je prožeto mrežom njenih isprepletanih rizoma. Iz tog razloga ova vegetacija se odlikuje malim brojem vrsta koje je grade. Ekologija: Staništa na zaslanjenom zemljištu koja nastaju na mestu uništenih slanili stepá i livada. Cesto su na periferiji slatina u neposrednom kontaktu sa njivama. Na formiranje ovih staništa utiče povremena preoravanja u cilju privodjenja slatina kulturi, požari, erozija i negativno dejstvo zoogenog faktora. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 332 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamype y miacufuKauuju cmauuuima... " Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Široko rasprostranjena staništa u Vojvodini, fitocenološki su obradjene sastojine iz istočnog Potamišja. Ekvivalentne zajednice: • Halo-Agropyretům repentis R. Vučkovič 1985 • Halo-Agropy return repentis Vučkovič 1985 Karakteristične vrste: Agropyron repens, Plantago schwarzenbergiana, Statice gmelinii Osnovna literatura: KnežA990, KojiM998, ParaS986, VučkR985, ZupaM986 E6.213 Panónske slatine u alkalnim depresiiama Opšte karakteristike: Travnatá vegetacija, jednoličnog izgleda, izgradjena od zbijenih, relativno malih busenova slatinské tráve . U sklopu večih travnatih površina javljaju se i plitke depresije u vidu slanih pega sa veoma specifičnom vegetacijom slatinskih biljaka. Takve površine obrasta jednogodišnja slatinská biljka . Njeni crvenkasti izdanci čine vegetaciju veoma upadljivom u letnjem aspektu. Na gaženim blago nitrifikovanim staništima ovog tipa razvijaju se jednolične, livadsko-pašnjačke zajednice sa dominacijomjednogodišnje tráve (= subsp. ), pored koje se sreču još i busenovi drugih tráva poput , , . Na plitkim erodiranim depresijama, sa ispucalim tlom, razvijaju se posebne otvorene siromašne zajednice sa rozetastim biljkama , i sitnom busenastom jednogodišnjom slatinskom travom . Ekologija: Ravne, šire depresije i udoline alkalnih slatina koje su u proleče poplavljne ili veoma vlažne. To su zaslanjena peskovita i blatnjava mesta. Tokom leta gube vodu i postaju suva. Zemljište na staništu je najčešče solonjec, siromašan karbonatima, koji sušenjemjako ispuca i razdvaja se na vertikálne stubaste komade. Stanište obuhvata i veoma erodirane površine sa iscvetavanjem soli (na solončaku) i slabo razvijenom vegetacijom. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija sa susednim nizijama. Rasprostranjenje u Srbiji: Slatine u Vojvodini.Istočno Potamišje, Kruščič, Deračka bara u srednjem Banatu, Ruski Krstur, Rusanda kod Melenaca; Vatin, Margita, Seluš, Nikolinci, Vlajkovac, Pavliš, Vršac. Ekvivalentne zajednice: • Puccinellietum limosae (Rapes. 1927) • Puccinellietum limosae (Rapes. 1927) • Puccinellietum limosae (Rapes. 1927) • Puccinellietum limosae (Rapes. 1927) • Puccinellietum limosae (Rapes. 1927) • Puccinellietum limosae (Rapes. 1927) • Puccinellietum limosae (Rapes. 1927) • Puccinellietum limosae (Rapes. 1927) • Puccinellietum limosae (Rapes. 1927) • Puccinellietum limosae (Rapes. 1927) 1965 • Puccinellietum limosae (Rapes. 1927) 1986 • Puccinellietum limosae (Rapes. 1927) • Camphorosmetum annuae Topa 1939 • Camphorosmetum annuae Topa 1939 plantaginetosum scwarzenbergiani Kujundžič 1979 • Camphorosmetum annuae Topa 1939 sa Matricaria chamomilla, Plantago tenuifolia I Sedum boloniense Slavnič 1948 • Camphorosmetum annuae Topa 1939 saedetosum caespitosae R. Vučk. 1985 • Camphorosmetum annuae Topa 1939 sedetosum Vučkovič 1985 • Camphorosmetum annuae Topa 1939 typicum Slavnič 1948 • Hordeetum hystricis (Soó 1933) Wendelberger 1943 agrostio-lolietosum perennis Vučkovič 1985 • Hordeetum hystricis (Soó 1933) Wendelberger 1943 • Pholiuro-Plantaginetum tenuifiora (Rapes. 1927) Wendelbg. 1943 • Pholiuro-Plantaginetum tenuifiora (Rapes. 1927) Wendelbg. 1943 eleocharetum uniglumis Bodrogk, Gyôrffy 1970 • Pholiuro-Plantaginetum tenuifiora (Rapes. 1927) Wendelbg. 1943 typicum Bodrogk. 1965 (syn. polygonetosum Slavnič 1948) • Pholiuro-Plantaginetum tenuifoliae (Rapes 1927) Wendelberger 1943 333 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuonajine HOMemuiamypey KJiacucJMKauuju cmamiiuma... " Soó 1930 Soó 1930 typicum Bodrogk. 1963 ( syn. normale Soó 1947 ) Soó 1930 asteretosum pannonici (soo 1933) Vicherek 1961 Soó 1930 camphorosmetosum annuae Slavnič 1948 Soó 1930 camphorosmetosum (Slavnič 1948) Bodrogk. 1965 Soó 1930 puccinelietosum limosae Bodr. 1952 Soó 1930 salsoletosum sodae Kneževič et Boža 1990 Soó 1930 suaedetosum maritimae Z. Dajič 1996 Soó 1930 suaedetosum pannonicae Kneževič et Boža 1990 Soó 1930 polygonetosum avicularis Soó 1933 p.p., Bodrogk. Soó 1930 plantaginetosum schwarzenbergianae R. Vučk. (1983) Soó 1930 plantaginetosum tenuiflorae Soó 1933 Pholiuro-Plantaginetumtenuifoliae (Rapes 1927) Wendelberger 1943 camphorosmetosum annuae Slavnič 1948 Pholiuro-Plantaginetumtenuifoliae (Rapes 1927) Wendelberger 1943 lytretosum Vučkovič 1985 Pholiuro-Plantaginetumtenuifoliae (Rapes 1927) Wendelberger 1943 polygono-matricarietosum chamomillae Slavnič 1948 Pholiuro-Plantaginetumtenuifoliae (Rapes 1927) Wendelberger 1943 ranunculo-myosuretosum minimus Slavnič 1948 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Atriplex littoralis, Camphorosma annua, Cynodon dactylon, Festuca pseudovina, Hordeum maritimum subsp. gussoneanum, Inula britannica, Juncus compressus, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Matricaria chamomilla, Myosurus minimus, Pholiurus pannonicus, Plantago schwarzenbergiana, Plantago tenuiflora, Podospermum canum, Polygonum aviculare, Puccinellia limosa, Ranunculus lateriflorus, Rorippa kerneri, Statice gmelinii, Taraxacum officinale Osnovna literatura: BodrG970, KnežA980, KnežA984, KnežA988, KnežA990, KnežA990a, KojiM998, KujuM979, ParaS986, SlavŽ948, VučkR983, VučkR985, ZupaM986 E6.2131 Jako zaslaniene plavliene livade Opšte karakteristike: Travnaté zajednice u vidu slanili livada koje gusto pokrivaju površine na kojima se razvijaju. Odlikuju se domininacijom sitnih busenova slatinské travé . Ekologija: Široké, slané depresije slatina. U proleée su potopljene, a kasnije postaju veoma suve. Zemljište na staništu je najčešée tipa solonjeca. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Slatine u Vojvodini. Rusanda kod Melenaca; Deračka bara, Vatin, Margita, Seluš, Nikolinci, Vlajkovac, Pavliš, Vršac. Ekvivalentne zajednice: • Puccinellietum limosae (Rapcs. 1927) Soó 1930 • Puccinellietum limosae (Rapcs. 1927) Soó 1930 typicum Bodrogk. 1963 ( syn. normale Soó 1947) • Puccinellietum limosae (Rapcs. 1927) Soó 1930 asteretosum pannonici (soo 1933) Vicherek 1961 • Puccinellietum limosae (Rapcs. 1927) Soó 1930 camphorosmetosum annuae Slavnič 1948 • Puccinellietum limosae (Rapcs. 1927) Soó 1930 camphorosmetosum (Slavnič 1948) Bodrogk. 1965 • Puccinellietum limosae (Rapcs. 1927) Soó 1930 puccinelietosum limosae Bodr. 1952 • Puccinellietum limosae (Rapcs. 1927) Soó 1930 salsoletosum sodae Kneževič et Boža 1990 • Puccinellietum limosae (Rapcs. 1927) Soó 1930 suaedetosum maritimae Z. Dajič 1996 • Puccinellietum limosae (Rapcs. 1927) Soó 1930 suaedetosum pannonicae Kneževič et Boža 1990 • Puccinellietum limosae (Rapcs. 1927) Soó 1930 polygonetosum avicularis Soó 1933 p.p., Bodrogk. 1965 • Puccinellietum limosae (Rapcs. 1927) Soó 1930 plantaginetosum schwarzenbergianae R. Vučk. (1983) 1986 • Puccinellietum limosae (Rapcs. 1927) Soó 1930 plantaginetosum tenuiflorae Soó 1933 Karakteristične vrste: Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Atriplex littoralis, Camphorosma annua, Cynodon dactylon, Festuca pseudovina, Hordeum maritimum subsp. gussoneanum, Juncus compressus, Plantago schwarzenbergiana, Podospermum canum, Polygonum aviculare, Puccinellia limosa, Statice gmelinii Osnovna literatura: BodrG970, KnežA984, KnežA988, KnežA990, KnežA990a, KojiM998, ParaS986, SlavŽ948, VučkR985, VučkR986 E6.2132 Veoma slané erodirane površine sa siromašnim zaiednicama sa Opšte karakteristike: Vegetacija u kojoj dominira slatinská biljka . Spadá u grupu srednje visokih jednogodišnjih (redje dvogodišnjih) biljka sa razgranatim stablima i poleglim donjim izdancima. U kasnijim fazama njeni izdanci poervene što daje karakterističan izgled vegetaciji ovakvih staništa. Jednolična, siromašna vegetacija sastavljena od malog broja vrsta. Ekologija: Veče ili manje, ekstremno slané, blago udubljene depresije i fleke zemlje sa iscvetavanjem soli. U početku su to vlažná, ali največi deo vegetacione sezoně veoma suva staništa. Zemljište na staništu uglavnom predstavlja solončak, redje solonjec. Ono je izuzetno degradirano i sa lošim fizičkim svojstvima. To su pražne, erodirane površine slatina sa oskudnom vegetacijom. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Banat i Bačka, istočno Potamišje, Kruščič, Deračka bara u srednjem Banatu, Ruski Krstur. Ekvivalentne zajednice: • Camphorosmetum annuae Topa 1939 • Camphorosmetum annuae Topa 1939 plantaginetosum sewarzenbergiani Kujundžič 1979 • Camphorosmetum annuae Topa 1939 sa Matricaria chamomilla, Plantago tenuifolia I Sedum boloniense Slavnič 1948 • Camphorosmetum annuae Topa 1939 saedetosum caespitosae R. Vučk. 1985 • Camphorosmetum annuae Topa 1939 sedetosum Vučkovič 1985 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 334 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacucjmnauuju cmauuuima... " • Camphorosmetum annuae Topa 1939 typicum Slavnič 1948 Karakteristične vrste: Aster tripolium subsp. pannonicus, Camphorosma annua, Cynodon dactylon, Festuca pseudovina, Matricaria chamomilla, Plantago schwarzenbergiana, Podospermum canum, Puccinellia limosa Osnovna literatura: KnežA980, KujuM979, SlavŽ948, VučkR983, VučkR985 E6.2133 Plitke. ugažene površine slatina sa dominaciiom Opšte karakteristike: Jednolična, livadsko-pašnjačka vegetacija sa dominacijom jednogodišnje travé (= subsp. ), pored koje se sreéu još i busenovi drugih tráva poput , , . Ekologija: Plitke, zaravnjene ugažene površine i obodni delovi slatina. Zemljište pripadá tipu solonjeca. Blago nitrofilna i slabije zaslanjena staništa. Opšte rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Verovatno šire rasprostranjena staništa u Vojvodini. Fitocenološki istraženi samo lokaliteti u istočnom Potamišju. Sličné zajednice sa dominacijom vrste zabeležena u južnoj Srbiji na lokalitetima Lalinačka slatina, Oblačina, Bresničička slatina (ter.zap. B. Zlatkovič & V. Randjelovič) bi se možda kao posebna jedinica mogle uključiti u staništa pod kódom E6.24 Ekvivalentne zajednice: • Hordeetum hystricis (Soó 1933) Wendelberger 1943 agrostio-lolietosum perennis Vučkovič 1985 • Hordeetum hystricis (Soó 1933) Wendelberger 1943 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Cynodon dactylon, Hordeum maritimum subsp. gussoneanum, lnula britannica, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Rorippa kerneri, Taraxacum officinale Osnovna literatura: VučkR985 E6.2134 Plitke male depresiie slatina sa dominaciiom i Opšte karakteristike: Vegetacija sastavljena od sitnih jednogodišnjih i višegodišnjih slatinskih biljaka sa listovima sakupljenim u rozete , i sitnih busenova jednogodišnje slatinské travé . Predstavlja vegetaciju koja se razvija početkom leta. Ona se nalazi u okruženju bogatije vegetacije slanih stepá. Ekologija: Plitke erozione depresije, malih do srednjih dimenzija, uměřeno do jače zaslanjene, sa ispucalim tlom. Do početka leta su to lokve i barice koje se formiraju od prolečnih kiša, cesto imaju zelenu prevlaku od algi na dnu, kasnije naglo presušuju. Zemljište na staništu predstavljaju različiti tipovi solonjeca. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Verovatno šire rasprostranjena staništa u Vojvodini. Fitocenološki istraženi samo lokaliteti u Banatu, Bačkoj i istočnom Potamišju. Ekvivalentne zajednice: • Pholiuro-Plantaginetum tenuiflora (Rapes. 1927) Wendelbg. 1943 • Pholiuro-Plantaginetum tenuiflora (Rapes. 1927) Wendelbg. 1943 eleocharetum uniglumis Bodrogk., Gyórffy 1970 • Pholiuro-Plantaginetum tenuiflora (Rapcs.1927) Wendelbg. 1943 typicum Bodrogk. 1965 (syn. polygonetosum Slavnič 1948) • Pholiuro-Plantaginetum tenuifoliae (Rapes 1927) Wendelberger 1943 • Pholiuro-Plantaginetum tenuifoliae (Rapes 1927) Wendelberger 1943 camphorosmetosum annuae Slavnič 1948 • Pholiuro-Plantaginetum tenuifoliae (Rapes 1927) Wendelberger 1943 lytretosum Vučkovič 1985 • Pholiuro-Plantaginetum tenuifoliae (Rapes 1927) Wendelberger 1943 polygono-matricarietosum chamomillae Slavnič 1948 • Pholiuro-Plantaginetum tenuifoliae (Rapes 1927) Wendelberger 1943 ranunculo-myosuretosum minimus Slavnič 1948 Karakteristične vrste: Matricaria chamomilla, Myosurus minimus, Pholiurus pannonicus, Plantago tenuiflora, Polygonum aviculare, Puccinellia limosa, Ranunculus lateriflorus, Statice gmelinii Osnovna literatura: BodrG970, KnežA990, KojiM998, ParaS986, SlavŽ948, VučkR985, ZupaM986 E6.23 Centralno evroaziiske travné formacije na solončaku sa dominantnom Opšte karakteristike: Zeljasta vegetacija sastavljena uglavnom od jednogodišnjih, sitnih busenastih biljaka , poleglih ukorenjujučih stabala , , i srednje visokih biljaka iz rodová i . Nešto redje se javljaju i višegodišnje biljne vrste. Formira se nakon povlačenja vode sa slatina, naročito na mestu isušenih lokvi. To je vegetacija izgradjena od malog broja vrsta, svoj puni razvoj ima u avgustu, a nakon toga se brzo sasušuje. Ekologija: Staništa formirana na uměřeno ili slabo zaslanjenom i vlažnom muljevito-peskovitom tlu. Ona nastaju nakon povlačenja vode iz nešto dubljih depresija na slatinama, ili se formiraju na zaslanjenim obalama (u zoni variranja vodostaja ili visokog nivoa podzemnih voda) bara, jezera i kanala. Iako su to vlažná staništa, mulj se krajem leta isušuje i ispuca. Zemljište na takvim staništima najčešče je solončak. 335 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuima... " Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija, centrálni deo Balkanskog poluostrva, srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: istočno Potamišje, Derečka bara u srednjem Banatu, Novi Kneževac; Centrálna i južná Srbija: okolina Bujanovca, Aleksandrovačka slatina kod Vranja, Bresničička slatina kod Prokuplja, Lalinačka slatina. Zajednice ovog tipa zabeležena u južnoj Srbiji bi se možda kao posebne jedinice mogle uključiti u staništa pod kódom E6.24 Ekvivalentne zajednice: • Acorelietum panonnici Soó (1939) 1947 • Acorelietum panonnici Soó (1939) 1947 pycretosum flavescentis Kneževič 1983 • Cyperetum panonnici (Soó 1939) Wendelberger 1943 • grupacija Acorellus pannonicus Slavnič 1940 • Crypsidetum aculeatae (Bojko 1932) Topa 1939 • grupacija Crypsis aculeata Slavnič 1940 • Halo- Crypsidetum aculeatae (Bojko 1932) Bodrogközy 1977 • Halo- Crypsidetum aculeatae (Bojko 1932) Bodrogközy 1977 typicum Bodrogközy 1966 • Chenopodium-Atrip lex šalina Slavnič 1940 • Halo-Atriplexetum hastatae R. Vučkovič 1985 /Chenopodium- Atriplex salina Slavnič (1939) 1948 / • Halo-Atriplexetum hastatae R. Vučkovič 1985 /Chenopodium- Atriplex salina Slavnič (1939) 1948 /typicum R. Vučkovič 1985 • Halo-Atriplixetetum hastatae (Slavnič 1948) Vučkovič 1985 • Halo-Atriplixetetum hastatae (Slavnič 1948) Vučkovič 1985 asteretosum Vučkovič 1985 • Heleochloo-Spergularietum salinae Slavnič (1939) 1948 Karakteristične vrste: Acorellus pannonicus, Agropyron repens, Agrostis alba, Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Bolboschoenus maritimus, Carex divisa, Chenopodium crassifolium subsp. degenianum, Chenopodium glaucum, Chenopodium rubrum subsp. botrys, Crypsis aculeata, Cyperus fuscus, Echinochloa crus-galli, Heleocharis palustris, Heleochloa alopecuroides, Heleochloa schoenoides, Inula britannica, Juncus articulatus, Juncus compressus, Juncus lampocarpus, Plantago major subsp. pleiosperma, Plantago schwarzenbergiana, Polygonum lapathifolium, Puccinellia distans, Puccinellia limosa, Cyperus flavescens, Rumex crispus, Spergularia marginata, Spergularia media, Spergularia salina, Statice gmelinii, Suaeda maritima Osnovna literatura: KnežA983, KnežA990, KojiM998, ParaS986, SlavŽ940, SlavŽ948, VučkR983, VučkR985 E6.231 Peskovito-mulievita zaslaniena staništa sa oko slanih izvora i bara Opšte karakteristike: Slatinská vegetacija efemernog karaktera. Sastavljenaje od malog broja jednogodišnjih busenastih, niskih vrsta kakva je koja najčešče dominira u takvoj vegetaciji. Ekologija: Staništa na umereno slanom, blatnjavom ili peskovitom tlu. Početkom godine su prekrivena vodom koja kasnije presušuje. Formiraju se pored slanih izvora, protuberanci slané vode i manjih blatnjavih lokvi na slatinama. Tu spadajú i slična, zaslanjena, muljevita staništa u rubnim delovima bara. Slani, peskoviti mulj dugo ostaje vlažan, ili ga stalno natapa voda slanih izvora. Krajem leta staništa postaju suva, ispucala i ostaju u vidu čistih površina bez vegetacije. Opšte rasprostranjenje: Pontski region, Panónska nizija i centrálni deo Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Bačka i Banat (Novi Kneževac), Aleksandrovačka slatina kod Vranja, Bresničička slatina kod Prokuplja, Lalinačka slatina. Zajednice sa zabeležena u južnoj Srbiji bi se možda kao posebna jedinica mogle uključiti u staništa pod kódom E6.24 Ekvivalentne zajednice: • Acorelietum panonnici Soó (1939) 1947 • Acorelietum panonnici Soó (1939) 1947 pycretosum flavescentis Kneževič 1983 • Cyperetum panonnici (Soó 1939) Wendelberger 1943 • grupacija Acorellus pannonicus Slavnič 1940 Karakteristične vrste: Acorellus pannonicus, Agrostis alba, Bolboschoenus maritimus, Carex divisa, Chenopodium glaucum, Crypsis aculeata, Cyperus fuscus, Echinochloa crus-galli, Heleocharis palustris, Heleochloa alopecuroides, Juncus articulatus, Juncus compressus, Juncus lampocarpus, Plantago major subsp. pleiosperma, Polygonum lapathifolium, Puccinellia distans, Cyperus flavescens Osnovna literatura: KnežA983, KnežA990, SlavŽ940, SlavŽ948, VučkR985, VučkR986 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 336 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufjUKaijuju cmaumuma... " E6.2311 Panónska peskovito-mulievita zaslaniena staništa sa Opšte karakteristike: Vegetacija u kojoj dominiraju niski busenovi vrste . Javljaju se pojedinačno ili formiraju grupe koje su medjusobno više ili manje udaljene. Glavno obeležje vegetaciji daju vegetatívni, zeleni delovi biljaka. Do izražaja dolaze jedino ružičasti cvetovi vrste Spergularia salina. To je vegetacija sastavljana uglavnom od jednogodišnjih biljaka koje propadaju krajem vegetacione sezóne. Ekologija: Staništa na umereno slanom, muljevito-ilovastom ili peskovitom tlu. Prekrŕvena su tankim slojem vode koja počinje da se povlači tek krajem jula. Formiraju se na zaslanjenim obalama, u rubnim delovima bara i ribnjaka i oko trajnijih lokvi na slatinama. Krajem leta staništa postaju suva, ispucala i ostaju u vidu čistili površina bez vegetacije. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Bačka i Banat (Novi Kneževac). Ekvivalentne zajednice: • Acorelietum panonnici Soó (1939) 1947 • Acorelietum panonnici Soó (1939) 1947 pycretosum flavescentis Kneževič 1983 • Cyperetum panonnici (Soó 1939) Wendelberger 1943 • grupacija Acorellus pannonicus Slavnič 1940 Karakteristične vrste: Acorellus pannonicus, Agrostis alba, Bolboschoenus maritimus f. compactus, Carex divisa, Chenopodium glaucum, Crypsis aculeata, Cyperus fuscus, Echinochloa crus-galli, Heleocharis palustris, Heleochloa alopecuroides, Juncus articulatus, Juncus compressus, Juncus lamprocarpus, Plantago major subsp. pleisperma, Polygonům lapathifolium, Puccinellia distans, Pycreus jlavescens. Osnovna literatura: KnežA983, KnežA990, SlavŽ940, SlavŽ948, VučkR985, VučkR986 E6.2312 Centralnobalkanska peskovito-mulievita staništa oko slanili izvora Opšte karakteristike: Slatinská vegetacija efemernog karaktera. Sastavljena je od malog broja jednogodišnjih busenastih, niskih biljaka kakva je Acorellus pannonicus koja najčešče dominira u takvoj vegetaciji. Svoj puni razvoj postiže krajem leta. Ekologija: Staništa na umereno slanom, blatnjavom, peskovitom ili šljunkovitom tlu. Početkom godine su prekrivena vodom koja tokom leta presušuje, ali staništa ipak dugo ostaju vlažná. Slani, peskoviti mulj stalno natapa voda slanih izvora. Krajem leta tlo se potpuno isuši, otvrdne i ispuca, a vegetacija propadá. Staništa ovog tipa se formiraju oko slanih izvora i protuberanci slané vode i mulja na slatinama. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo (centrálni deo) Rasprostranjenje u Srbiji: Centrálna Srbija (Lalinačka,slatina kod Bresničiča, slatina Suva Cesma) i južná Srbija (Aleksandrovačka slatina, slatina kod Bujanovca) Ekvivalentne zajednice: • Acorelietum panonnici Soó (1939) 1947 • Acorelietum panonnici Soó (1939) 1947 pycretosum flavescentis Kneževič 1983 • Cyperetum panonnici (Soó 1939) Wendelberger 1943 • grupacija Acorellus pannonicus Slavnič 1940 Osnovna literatura: SlavZ940 E6.232 Dublie vlažne mulievite depresije i kanali na solončaku sa i SEP-, Opšte karakteristike: Vegetacija formirana od jednogodišnjih, niskih zeljastih biljaka sa poleglim, ukorenjujučim stablima i srednje visokih do visokih zeljastih nitrofimih biljka sa dominacijom razgranatih vrsta iz rodová i . Vegetacija siromašna vrstama koja svoj puni razvoj dostiže u kasnim letnjim mesecima, a potom se sasušuje. Ekologija: Dublje depresije, jaruge i brázde gde se voda duže zadržava, muljevita dna kanála i strmije obale potoka na slatinama. To su slabo do umereno zaslanjena, cesto veoma ugažena i bogata nitratima, staništa na solončaku (redje solonjecu). Mesta sa visokim nivoom podzemnih voda koja su u proleče i nakon velikih kiša veoma vlažná. Redje su to, krajem leta, potpuno suva staništa. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija i okolna nizijska područja, srednja Evropa, redje na Balkánskom poluostrvu. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: istočno Potamišje, Derečkabarau srednjemBanatu; centrálna i južná Srbija: okolina Bujanovca. Ekvivalentne zajednice: • Crypsidetum aculeatae (Bojko 1932) Topa 1939 • grupacija Crypsis aculeata Slavnič 1940 • Halo- Crypsidetum aculeatae (Bojko 1932) Bodrogkôzy 1977 • Halo- Crypsidetum aculeatae (Bojko 1932) Bodrogkôzy 1977 typicum Bodrogkôzy 1966 • Chenopodium-Atriplex salina Slavnič 1940 • Halo-Atriplexetum hastatae R. Vučkovič 1985 /Chenopodium- Atriplex salina Slavnič (1939) 1948 / 337 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacucJMKauuju cmauuuíma... " Halo-Atriplexetum hastatae R. Vučkovié 1985 /Chenopodium- Atriplex šalina Slavnié (1939) 1948 /typicumR. Vučkovié 1985 Halo-Atriplixetetum hastatae (Slavnié 1948) Vučkovié 1985 Halo-Atriplixetetum hastatae (Slavnié 1948) Vučkovié 1985 asteretosum Vučkovié 1985 Karakteristične vrste: Acorelluspannonicus, Agropyron repens, Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Bolboschoenus maritimus, Chenopodium crassifolium subsp. degenianum, Chenopodium rubrum subsp. botrys, Crypsis aculeata, lnula britannica, Juncus compressus, Plantago schwarzenbergiana, Puccinellia limosa, Rumex crispus, Spergularia media, Spergularia šalina, Statice gmelinii, Suaeda maritima Osnovna literatura: KnežA990, KojiM998, ParaS986, SlavŽ940, SlavŽ948, VučkR983, VučkR985 E6.2321 Dublie vlažne mulievite depresiie i kanali na solončaku sa Opšte karakteristike: Vegetacija formirana od jednogodišnjih, niskih zeljastih biljaka sa poleglim, ukorenjujuéim stablima medju kojima dominira . Vegetacija je siromašna vrstama koja svoj puni razvoj dostiže u kasnim letnjim mesecima, a potom se sasušuje. Ekologija: Dublje depresije, jaruge i brazde gde se voda duže zadržava, muljevita dna kanála i strmije obale potoka na slatinama. To su slabo do umereno zaslanjena, cesto veoma ugažena i bogata nitratima, staništa na solončaku (redje solonjecu). Mesta sa visokim nivoom podzemnih voda koja su u proleče i nakon velikih kiša veoma vlažná. Redje su to, krajem leta, potpuno suva staništa Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija i okolna nizijska područja, srednja Evropa, redje na Balkánskom poluostrvu. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: istočno Potamišje, Derečka bara u srednjem Banatu; centrálna i južna Srbija: okolina Bujanovca Ekvivalentne zajednice: • Crypsidetum aculeatae (Bojko 1932) Topa 1939 • grupacija Crypsis aculeata Slavnié 1940 • Halo- Crypsidetum aculeatae (Bojko 1932) Bodrogközy 1977 • Halo- Crypsidetum aculeatae (Bojko 1932) Bodrogközy 1977 typicum Bodrogközy 1966 Karakteristične vrste: Acorellus pannonicus, Agropyron repens, Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Bolboschoenus maritimus, Crypsis aculeata, lnula britannica, Juncus compressus, Puccinellia limosa, Spergularia media, Statice gmelinii, Suaeda maritima Osnovna literatura: KnežA990, KojiM998, ParaS986, SlavŽ940, SlavŽ948, VučkR983, VučkR985 E6.2322 Dublie vlažne mulievite depresiie i kanali na solončaku sa zaiednicama Opšte karakteristike: Vegetacija formirana od srednje visokih do visokih zeljastih nitrofilnih biljaka sa dominacijom razgranatih vrsta iz rodová i . Vegetacija je siromašna vrstama koja svoj puni razvoj dostiže u kasnim letnjim mesecima, a potom se sasušuje. Ekologija: Dublje depresije, jaruge i brazde gde se voda duže zadržava, muljevita dna kanála i strmije obale potoka na slatinama. To su slabo do umereno zaslanjena, cesto veoma ugažena i bogata nitratima, staništa na solončaku (redje solonjecu). Mesta sa visokim nivoom podzemnih voda koja su u proleče i nakon velikih kiša veoma vlažná. Redje su to, krajem leta, potpuno suva staništa Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija i okolna nizijska područja, srednja Evropa, redje na Balkánskom poluostrvu. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: severno Potisje, severní Banat, Potamišje - Banatski Despotovac-Deračka bara. Ekvivalentne zajednice: • Chenopodium-Atriplex šalina Slavnié 1940 • Halo-Atriplexetum hastatae R. Vučkovié 1985 /Chenopodium- Atriplex šalina Slavnié (1939) 1948 / • Halo-Atriplexetum hastatae R. Vučkovié 1985 /Chenopodium- Atriplex šalina Slavnié (1939) 1948 /typicum R. Vučkovié 1985 • Halo-Atriplixetetum hastatae (Slavnié 1948) Vučkovié 1985 • Halo-Atriplixetetum hastatae (Slavnié 1948) Vučkovié 1985 asteretosum Vučkovié 1985 Karakteristične vrste: Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Chenopodium crassifolium subsp. degenianum, Chenopodium rubrum subsp. botrys, Plantago schwarzenbergiana, Puccinellia limosa, Rumex crispus, Spergularia šalina, Statice gmelinii Osnovna literatura: KnežA990, KojiM998, ParaS986, SlavŽ948, VučkR985, VučkR986 E6.233 Plitke suve umereno zaslaniene depresiie Opšte karakteristike: Vegetacija sastavljena od sitnih jednogodišnjih slatinskih biljaka sa puzeéim, sukulentnim izdancima i busenovima tráva. U takvoj vegetaciji dominiraju vrste rodová i . STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 338 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y KJiacucfMKauuju cmauuuima... " Ekologija: Plitke i blago zaslanjene depresije i brázde, malih ili srednjih dimenzija, ili spoljna, suva zona obala bara. U proleče su to vlažná mesta i lokve čija je karakteristika da se brzo i jako sasušuju. Zemljište na staništu je umereno zaslanjeno, mahom lako, peskovito ili peskovito ilovasto. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija i susedná nizijska područja, srednja Evropa, centrálni i južni deo Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Banat, Bačka, južná Srbija. Fitocenološki nedovoljno istražentip staništa. Ekvivalentne zajednice: • Heleochloo-Spergularietum salinae Slavnié (1939) 1948 Karakteristične vrste: Chenopodium glaucum, Crypsis aculeata, Heleochloa alopecuroides, Heleochloa schoenoides, Spergularia marginata, Spergularia salina Osnovna literatura: SlavŽ948, VučkR985 E6.24 Centralnobalkanske slatine i slané stepe Opšte karakteristike: Vegetacija predstavljena mozaik-kompleksom različitih biljnih zajednica. Dominiraju slané livade sa skoro apsolutnom dominacijom busenova slatinskih tráva ili , obrastajuči ravne depresije centralnobalkanskih slatina. U takvim poljima se, u vidu manjih pega, javljaju depresije koje nastanjuje efemérna vegetacija od jednogodišnjih slatinskih biljaka , i dr. Karakteristične slané džombe, svojim poleglim i gusto lisnatim izdancima, obrasta poluodrvenjena slatinská biljka čafurija . Uzdignute platforme u mikroreljefu slatina obrasta vegetacija slanin utrina i ledina koju čine mnoge jednogodišnje , , , , , i druge vrste. Zajedno sa pomenutom vegetacijom, u lokvama i barama sa brakičnom vodom koja se duže zadržava, razvijaju se i trščaci. Flora i vegetacija centralnobalkanskih slatina imaju intermedijerni karakter. Razvijaju se pod uticajem panonskih slatina sa jedne strane, a sa druge strane na njima srečemo elemente flóre i vegetacije slatina egejskog mediteranskog (pelagonijske slatine) područja. Ekologija: Slaná, veči deo godine suva staništa sa ispucalim halomorfnim tlom u letnjim mesecima. Depresije slatina, kao najniže delové mikroreljefa, u prolečnim mesecima prekríva plitka voda. Cesto se javljaju gole (bez vegetacije) erodirane površine sa "iscvetavanjem soli". Iz ravnih delová slatina u vidu manjih ostrvaca uzdižu se karakteristične slané džombe. Predstavljaju ekstremno slaná mesta sa ispucalim, izbrazdanim tlom. U sastav mikroreljefa ulaze i uzdignute, ravne ili talasaste, slabije zaslanjene, utrine i ledine rasporedjene u několiko visinskih nivoa. Ove slatine karakteriše krečnjačko zemljište sa dosta sode i NaCl koje pripadá tipu sodno-karbonatnih slanin zemljišta. Opšte rasprostranjenje: Južni deo Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Centrálna (Lalinačka slatina, slatina kod Bresničiča) i južná Srbija (Aleksandrovačka slatina, Neradovačka slatina, slatine kod Oslara i Bujanovca); Kosovo (okolina Uroševca, Podujeva i Lipljana). Ekvivalentne zajednice: • Hordeo-Puccinellietum distantis V. Rand, et B. Zlat. 2004 • Montio chondrospermae-Puccinellietum convolutae V.Randjelovič et B.Zlatkovič 2003 • Camphorosmetum monspeliaceae K.Micevski 1965 • Trifolietum nigrescentis-subterranei K. Micevski 1957 Karakteristične vrste: Achillea setacea, Alopecurus pratensis, Alopecurus utriculatus, Anthoxanthum odoratum, Bromus racemosus, Camphorosma monspeliaca, Carex distans, Crepis setosa, Hordeum hystrix, Hypochoeris radicata, Lepidium perfoliatum, Lolium perenne, Lychnis flos-cuculi, Montia fontána subsp. chondrosperma, Ononis spinosa, Parentucellia latifolia, Plantago lanceolata, Poa sylvicola, Podospermum canum, Puccinellia festuciformis subsp. convoluta, Puccinellia distans, Ranunculus acris, Ranunculus sardous, Ranunculus velutinus, Rhinanthus rumelicus, Rorippa pyrenaica, Rumex acetosella, Tragopogon orientalis, Trifolium füiforme, Trifolium patens, Trifolium petrisavii, Trifolium resupinatum, Trifolium striatum, Trifolium subterraneum Osnovna literatura: JovaV977, JovaV979, MiceK965, MiceK968, MiloV002, RandN978, RandVOOO, ZlatB003 E6.241 Centralnobalkanska trávne slatine u depresiiama Opšte karakteristike: Vegetacija slanih livada sa skoro apsolutnom dominacijom busenova slatinskih trava ili . Redje se sreču i druge, uglavnom jednogodišnje 339 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KnacufuKauiiju cmauuuuna... " slatinské biljke , , , . Razvija se na velikim površinama oko golih (bez vegetacije), erodiranih, veoma slanih mesta na slatinama. Unutar večih travnatih površina su u vidu mozaika utisnuta manja polja obrasla jednogodišnjim slatinskim biljkama , i dr. Ekologija: Periodično plavljena staništa koja su ipak, največi deo godine veoma suva i ekstremno slaná. U proleče su to široké depresije sa veoma plitkim slojem vode, na čijem se dnu formira kora od algi. Tlo je halomorfno, verovatno tipa solončaka. Tokom leta se izmedju busenova slatinskih tráva razviju bele površine na kojima so iscvetava. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo. Rasprostranjenje u Srbiji: Južná Srbija (Aleksandrovačka slatina), Bresničička, Lepajska, Oblačinska i Lalinačka slatina, slatine kod Bujanovca i Oslara; najverovatnije prisutne i na Kosovu. Ekvivalentne zajednice: Hordeo-Puccinellietum distantis V. Rand, et B. Zlat. 2004 Montio chondrospermae-Puccinellietum convolutae V.Randjelovič et B.Zlatkovič 2003 Karakteristične vrste: Carex distans, Carex divisa, Hordeum hystrix, Lepidium perfoliatum, Montia fontána subsp. chondrosperma, Podospermum canum, Puccinellia festuciformis subsp. convoluta, Puccinellia distans Osnovna literatura: MiloV002, RandVOOO, ZlatB003 E6.2411 Centralnobalkanska trávne slatine u depresiiama Opšte karakteristike: Vegetacija slanih livada sa skoro apsolutnom dominacijom busenova slatinské tráve . Redje se sreéu i druge, uglavnom jednogodišnje slatinské biljke, medju kojima je posebno brojna . Razvija se na velikim površinama oko golih (bez vegetacije), erodiranih, veoma slanih mesta na slatinama. Unutar večih travnatih površina su u vidu mozaika utisnuta manja polja obrasla jednogodišnjim slatinskim biljkama , i dr.. Ekologija: Periodično plavljena staništa koja su ipak, največi deo godine veoma suva i ekstremno slaná. U proleče su to široké depresije sa veoma plitkim slojem vode, na čijem se dnu formira kora od algi. Tlo je halomorfno, verovatno tipa solončaka. Tokom leta se izmedju busenova slatinskih tráva razviju bele površine na kojima so iscvetava. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo. Rasprostranjenje u Srbiji: Južná Srbija (Aleksandrovačka slatina). Ekvivalentne zajednice: • Montio chondrospermae-Puccinellietum convolutae V.Randjelovič et B.Zlatkovič 2003 Karakteristične vrste: Puccinellia convoluta, Montia fontána subsp. chondrosperma Osnovna literatura: ZlatB003 E6.2412 Centralnobalkanska trávne slatine u depresiiama Opšte karakteristike: Vegetacija slanih livada sa skoro apsolutnom dominacijom busenova slatinskih tráva . Redje se sreču i druge, uglavnom jednogodišnje slatinské biljke , , . Razvija se na velikim površinama oko golih (bez vegetacije), erodiranih, veoma slanih mesta na slatinama. Unutar večih travnatih površina su u vidu mozaika utisnuta manja polja obrasla jednogodišnjim slatinskim biljkama , i dr.. Ekologija: Periodično plavljena staništa koja su ipak, največi deo godine veoma suva i ekstremno slaná. U proleče su to široké depresije sa veoma plitkim slojem vode, na čijem se dnu formira kora od algi. Tlo je halomorfno, verovatno tipa solončaka. Tokom leta se izmedju busenova slatinskih tráva razviju bele površine na kojima so iscvetava. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo. Rasprostranjenje u Srbiji: Južná Srbija (Aleksandrovačka slatina), Bresničička, Lepajska, Oblačinska i Lalinačka slatina, slatine kod Bujanovca i Oslara; najverovatnije prisutne i na Kosovu. Ekvivalentne zajednice: • Hordeo-Puccinellietum distantis V. Rand, et B. Zlat. 2004 Karakteristične vrste: Puccinellia distans, Hordeum hystrix Roth., Podospermum canum Mey., Carex divisa, Lepidium perfoliatum, Carex distans Osnovna literatura: MiloV002, RandVOOO E6.242 Centralnobalkanska slané džombe obrasle čafuriiom Opšte karakteristike: Vegetacija koja je skoro u potpunosti izgradjena od čafurije . To je poluodrvenjena, žbunolika, veoma razgranata biljka sa puzečim izdancima gusto obraslim linearnim listovima. Cvetni izdanci su uzdignuti od tla. Ekologija: Ekstremno suva staništa sa visokom koncentracijom soli u tlu. Zemljište je belo, erodirano i izbrazdano, ispucalo i veoma tvrdo. Stanište se odlikuje specifičnim džombastim mikroreljefom (ostrvca STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 340 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemoiamypey toiacudjUKauuju cmauuuíma... " za 20-30 cm visa od okolnih površina) koji je, izmedju ostalog, nastao pod uticajem vegetacije koju gradi cafurija . Uzvišenja su zahvaljujuči gustoj vegetaciji zaštičena od dalje erozije. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo. Rasprostranjenje u Srbiji: Centrálna Srbija (Lalinačka slatina, Oblačina, Lepaja) Ekvivalentne zajednice: Camphorosmetum monspeliaceae K.Micevski 1965 Osnovna literatura: MiceK965, MiloV002, ZlatB003 E6.243 Centralno balkánske travnaté slané stepe, ledine i utrine sa detelinama spp. Opšte karakteristike: Vegetacija slanih ledina sastavljena od nižihjednogodišnjih i višegodišnjih zeljastihbiljaka kao i biljka sa lukovicama. Razvija se na nešto višim položajima, odmah iznad slanih depresija, a karakteriše je prisustvo: , , , , , i druge vršte. Na nešto višim pozicijama javlja se vegetacija koja ima stepski karakter. Ekologija: Staništa u vidu uzdignutih ravnih površina i niskih blago valovitih platformi na slatinama. Takva staništa predstavljaju prvi nivo u mikroreljefu koji se prostire odmah iznad slanih depresija. Zemljište na staništu je suvo i slabo do uměřeno zaslanjeno. To su staništa koja imaju izgled utrina, ledina ili zapuštenih mesta na slatinama. Opšte rasprostranjenje: Centrálni deo Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Centrálna i južna Srbija, najverovatnije i na Kosovu. Ekvivalentne zajednice: Trifolietum nigrescentis-subterranei K. Micevski 1957 Trifolietum nigrescenti-subterranei Mic. 1957 trifolietosum pallidi V. Jovanovič 1979 Trifolietum nigrescenti-subterranei Mic. 1957 typicum Mic. 1957 Karakteristične vršte: Achillea setacea, Alopecuruspratensis, Alopecurus utriculatus, Anthoxanthum odoratum, Bromus racemosus, Crepis setosa, Hypochoeris radicata, Lolium perenne, Lychnis flos-cuculi, Ononis spinosa, Parentucellia latifolia, Plantago lanceolata, Poa sylvicola, Ranunculus acris, Ranunculus sardous, Ranunculus velutinus, Rhinanthus rumelicus, Rorippa pyrenaica, Rumex acetosella, Tragopogon orientalis, Trifolium filiforme, Trifolium patens, Trifolium petrisavii, Trifolium resupinatum, Trifolium striatum, Trifolium subterraneum Osnovna literatura: JovaV977, JovaV979, MiceK968, RandN978 E6.25 Panónske vlažne zaslanjene livade Opšte karakteristike: Neplavljene zajednice kojima fiziognomiju odreduje vrsta Beckmannia erucaeformis, nastale na površinama koje su bile pod slanom vodom ili na drugim slanim zemljištima. Busenovi vršte Beckmannia erucaeformis, koje voda stalno podlokava, odreduju karakterističan džombast izgled površine staništa. Ekologija: Dublje depresije i úvale močvarnog karaktera, koje su u proleče i jeseň izložene poplavama, a i preko leta su gotovo uvek pod plitkom vodom. Nivo podzemne vode je veoma visok. Ako se voda povuče i zemljište osuši, ono ostaje zbijeno, tvrdo i ispuca dubokim pukotinama. Zemljište je u izvesnoj meri zaslanjeno. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija i Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina, dolina Jasenice. Sličné zajednice zabeležena u južnoj Srbiji bi se možda kao posebna jedinica mogle uključiti u staništa pod kódom E6.24. Ekvivalentne zajednice: Agrostio- Beckmannietum ( Rapes. 1916) Soó 1933 glycerietosum fluitantis Vučk. R. 1985 corr. Butorac 2004 Agrostio-Beckmannietum (Rapes.1916) Soó 1933 gratioletosum officinalis Bodrogk., Gyórffy 1970 Agrostio- Beckmannietum (Rapes.1916) Soó 1933 typicum Vučkovič R. 1985 corr. Butorac 2004 Agrostio-Beckmannietum (Rapes 1916) Soó 1933 Beckmannietum eruciformis prov. R. Jovanovičl958 glycerietosum fluitantis R. Jov. 1958 Beckmannietum eruciformis prov. R. Jovanovičl958 Oenanthae-Beckmannia eruciformis Topa 1939 glycerietosumflutians Slavnič 1948 Agrostio-Glycerietum poiformis Soó (1933 ) 1947 341 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMewoiamypey toiacucpiiKauiijii cmauuuuna.. Agrostetosum albae Ujv. 1941 pannonicum Vuckovic R. 1985 beckmannietosum emciformis Vuckovic R. 1985 =syn. Za BBUT-237:Agrostio-Beckmannietum (Rapcs.1916) Soö 1933 . Agrostetum albae Ujv. 1941 pannonicum Vuckovic 1985 Halo - Agrostetum albae Vuckovic R. 1985 typicum Vuckovic R. 1985 Halo-Agrostetum albae Vuckovic 1985 Agrostio-Alopecuretum pratensis (Soö 1933 ) 1947 agrostetosum albae ????? Bodrogk, Györffy 1970 ??? Agrostio-Alopecuretum pratensis (Soö 1933 ) 1947 gratioletosum officinalis Bodrogk., Györffy, 1970 Agrostio-Alopecuretum pratensis (Soö 1933 ) 1947 limonietosum Bodrogk. 1965 (subass. Sa Statice gmelini Slavnic 1948) Agrostio-Alopecuretum pratensis (Soö 1933 ) 1947 trifolietosumfragiferi (Ubrizsy 1948) Bodrogk. 1965 Agrostio-Alopecuretum pratensis (Soö 1933 ) 1947 typicum Slavnic 1948 Agrostio-Alopecuretum pratensis Soö (1933 ) 1947 Agrostio-Alopecuretum pratensis Soö (1933 ) 1947 beckmannietosum Slavnic 1948 apud Soö 1973 Agrostio-Alopecuretum pratensis Soö (1933 ) 1947 poetosum angustifoliae Parabucski 1985 Agrostio-Alopecuretum pratensis Soö (1933 ) 1947 trifolietosum angulati Parabucski 1985 Agrostio-Eleochari-Alopecuretumgeniculati (Mag. 1928) Soö (1939 ) 1947 Alopecurus-Rorripa kernen Salvnic (1941) 1948 Alopecuretum pratensis (Rogel 1925) pannonicum Vuckovic R. 1985 festucetosum pseudovinae Soö 1957 Alopecuretum pratensis pannonicum Vuckovic 1985 Alopecuretum pratensis pannonicum Vuckovic 1985 agrostetosum Vuckovic 1985 Alopecuretum pratensis pannonicum Vuckovic 1985 festucetosum Vuckovic 1985 Poo-Alopecuretum pratensis halophyticum Vuckovic 1982 Poo-Alopecuretum pratensis halophyticum Vuckovic 1982 agrostetosum albae Vuckovic 1982 Poo-Alopecuretum pratensis halophyticum Vuckovic 1982 trifolietosum patensi Vuckovic 1982 Roripo kernen- Alopecuretum pratensis Purger 1993 Karakteristicne vrste: Achillea millefolium, Agropyron repens, Agrostis alba, Alopecurus aequalis, Alopecurus geniculatus, Alopecurus pratensis, Beckmannia eruciformis, Bromus mollis, Carex nutans, Eleocharis palustris, Galium constrictum, Glyceria fluitans, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Inula britannica, Juncus compressus, Lotus tenuis, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha pulegium, Oenanthe fistulosa, Oenanthe silaifolia, Plantago major, Poa pratensis, Podospermum canum, Puccinellia limosa, Ranunculus lateriflorus, Rorippa kerneri, Rumex crispus, Rumex stenophyllus, Statice gmelinii, Taraxacum officinale, Trifolium angulatum, Trifolium patens, Trifolium repens Osnovna literatura: BodrG970, JovaR958, KnezA980, KnezA990, KojiM998, ParaS986, PurgD993, RandV988, SlavZ948, VuckR982, VuckR985, ZupaM986 E6.251 Suve halofilne grupaciie Opšte karakteristike: Zatvorene, busenaste, do 1 m visoke trávne zajednice u kojima apsolutno dominira vrsta , nastale na površinama koje su bile pod slanom vodom ili na dmgim slanim zemljištima. Busenovi vrste , koje voda stalno podlokava, odreduju karakterističan džombast izgled površine staništa. Ekologija: Dublje depresije i úvale močvarnog karaktera, koje su u proleče i jeseň izložene poplavama, a i preko leta su gotovo uvek pod plitkom vodom. Nivo podzemne vode je veoma visok. Ako se voda povuče i zemljište osuši, ono ostaje zbijeno, tvrdo i ispuca dubokim pukotinama. Zemljište je u izvesnoj meri zaslanjeno. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija i Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Staništa rasprostranjena u celoj Vojvodini. U istočnom Potamišju vrlo ograničenog rasprostranjenja u okolini sela Boka i Neuzina; takodje i u plavnom podiučju Begeja kod Zrenjanina (Aradac). Srbija: dolina Jasenice. Slične zajednice sa dominacijom vrste zabeležena u južnoj Srbiji bi se možda kao posebna jedinica mogle uključiti u staništa pod kódom E6.24. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 342 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Ekvivalentne zajednice: • Agrostio- Beckmannietum (Rapes. 1916) Soó 1933 glycerietosum fluitantis Vučk. R. 1985 corr. Butorac 2004 • Agrostio- Beckmannietum ( Rapes. 1916) Soó 1933 gratioletosum officinalis Bodrogk., Gyorfŕy 1970 • Agrostio- Beckmannietum (Rapes. 1916) Soó 1933 typicum Vučkovié R. 1985 corr. Butorac 2004 • Agrostio- Beckmannietum (Rapes 1916) Soó 1933 • Beckmannietum eruciformis prov. R. Jovanovičl958 glycerietosum fluitantis R. Jov. 1958 • Beckmannietum eruciformis prov. R. Jovanovičl958 • Oenanthae-Beckmannia eruciformis Topa 1939 glycerietosum ílutians Slavnič 1948 • Agrostio-Glycerietum poiformis Soó (1933 ) 1947 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Alopecurus aequalis, Alopecuruspratensis, Beckmannia eruciformis, Glyceria fluitans, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Lythrum salicaria, Oenanthe fistulosa, Oenanthe silaifólia, Plantago major, Ranunculus lateriflorus, Rorippa kerneri, Rumex stenophyllus Osnovna literatura: BodrG970, JovaR958, KnežA990, KojiM998, ParaS986, RandV988, SlavŽ948, VučkR985, ZupaM986 E6.252 Panónske vlažne zaslaniene livade Opšte karakteristike: Slatinské íloristički relativno siromašne livade srednje visine, razvijene u mikrodepresijama, kojima fiziognomiju odreduju vrste (=). i prateče vrste. Ekologija: Slatinské livade razvijene na blago alkalnom slanom zemljištu. Vlažnost podloge je veliká, a zemljište je slabo zaslanjeno. Zemljište je preko leta suvo i ispucalo. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno cesta u čitavoj Vojvodin! Ekvivalentne zajednice: • Agrostetosum albae Ujv. 1941 pannonicum Vučkovié R. 1985 beckmannietosum eruciformis Vučkovié R. 1985 =syn. Za BBUT-237:Agrostio-Beckmannietum (Rapes. 1916) Soó 1933 . • Agrostetum albae Ujv. 1941 pannonicum Vučkovié 1985 • Halo - Agrostetum albae Vučkovié R. 1985 typicum Vučkovié R. 1985 • Halo-Agrostetum albae Vučkovié 1985 • Agrostio-Alopecuretum pratensis (Soó 1933 ) 1947 agrostetosum albae ????? Bodrogk., Györffy 1970 ??? • Agrostio-Alopecuretum pratensis (Soó 1933 ) 1947 gratioletosum officinalis Bodrogk., Gyorfŕy, 1970 • Agrostio-Alopecuretum pratensis (Soó 1933 ) 1947 limonietosum Bodrogk. 1965 (subass. Sa Statice gmelini Slavnič 1948) • Agrostio-Alopecuretum pratensis (Soó 1933 ) 1947 trifolietosum fragiferi (Ubrizsy 1948) Bodrogk. 1965 • Agrostio-Alopecuretum pratensis (Soó 1933 ) 1947 typicum Slavnič 1948 • Agrostio-Alopecuretum pratensis Soó (1933 ) 1947 • Agrostio-Alopecuretum pratensis Soó (1933 ) 1947 beckmannietosum Slavnič 1948 apud Soó 1973 • Agrostio-Alopecuretum pratensis Soó (1933 ) 1947 poetosum angustifoliae Parabuéski 1985 • Agrostio-Alopecuretum pratensis Soó (1933 ) 1947 trifolietosum angulati Parabuéski 1985 • Agrostio-Eleochari-Alopecuretum geniculati (Mag. 1928) Soó (1939 ) 1947 • Alopecurus-Rorripa kerneri Salvnié (1941) 1948 • Alopecuretum pratensis (Rogel 1925) pannonicum Vučkovié R. 1985 festucetosum pseudovinae Soó 1957 • Alopecuretum pratensis pannonicum Vučkovié 1985 • Alopecuretum pratensis pannonicum Vučkovié 1985 agrostetosum Vučkovié 1985 • Alopecuretum pratensis pannonicum Vučkovié 1985 festucetosum Vučkovié 1985 • Poo-Alopecuretum pratensis halophyticum Vučkovié 1982 • Poo-Alopecuretum pratensis halophyticum Vučkovié 1982 agrostetosum albae Vučkovié 1982 • Poo-Alopecuretum pratensis halophyticum Vučkovié 1982 trifolietosum patensi Vučkovié 1982 • Roripo kerneri- Alopecuretum pratensis Purger 1993 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Agropyron repens, Agrostis alba, Alopecurus geniculatus, Alopecurus pratensis, Beckmannia eruciformis, Bromus mollis, Carex nutans, Eleocharis palustris, Galium constrictum, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Inula britannica, Juncus compressus, Lotus tenuis, Lysimachia nummularia, Mentha pulegium, Oenanthe silaifólia, Poa pratensis, 343 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacufjUKaijuju cmaumuma.. Podospermum canum, Puccinellia limosa, Rorippa kerneri, Rumex crispus, Statice gmelinii, Taraxacum officinale, Trifolium angulatum, Trifolium patens, Trifolium repens Osnovna literatura: BodrG970, KnežA980, KnežA990, KojiM998, ParaS986, PurgD993, SlavŽ948, VučkR982, VučkR985, ZupaM986 E6.2521 Panónske vlažne zaslaniene livade Opšte karakteristike: Slatinské livade srednje visine, razvijene u mikrodepresijama, kojima fiziognomiju odreduju vrsta (=). Ekologija: Slatinské livade razvijene na blago alkalnom slanom zemljištu. Vlažnost podloge je veliká, a zemljište je slabo zaslanjeno. Zemljište je preko leta suvo i ispucalo. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina (Banat i Bačka). Fitocenološki su obradjena staničšta u Potamišju. Ekvivalentne zajednice: • Agrostetosum albae Ujv. 1941 pannonicum Vučkovič R. 1985 beckmannietosum eruciformis Vučkovič R. 1985 =syn. ZaBBUT-237:Agrostio-Beckmannietum (Rapcs.1916) Soó 1933 . • Agrostetum albae Ujv. 1941 pannonicum Vučkovič 1985 • Halo - Agrostetum albae Vučkovič R. 1985 typicum Vučkovič R. 1985 • Halo-Agrostetum albae Vučkovič 1985 Karakteristične vrste: Agropyron repens, Agrostis alba, Alopecurus pratensis, Beckmannia eruciformis, Eleocharis palustris, Juncus compressus, Oenanthe silaifolia, Rorippa kerneri, Rumex crispus, Taraxacum officinale Osnovna literatura: KnežA990, SlavŽ948, VučkR985 E6.2522 Panónske vlažne zaslaniene livade Opšte karakteristike: Slatinské floristički relativno siromašne livade srednje visine, razvijene u mikrodepresijama, kojima fiziognomiju odreduju vrste (=), , i prateče vrste. Ekologija: Slatinské livade razvijene na blago alkalnom slanom zemljištu. Vlažnost podloge je veliká, a zemljište je slabo zaslanjeno. Zemljište je preko leta suvo i ispucalo. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija i Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina (veče površine u Bačkoj i Banatu i okolini Kruščiča) Ekvivalentne zajednice: • Agrostio-Alopecuretum pratensis (Soó 1933 ) 1947 agrostetosum albae ????? Bodrogk., Gyórffy 1970 ??? • Agrostio-Alopecuretum pratensis (Soó 1933 ) 1947 gratioletosum officinalis Bodrogk., Gyórffy, 1970 • Agrostio-Alopecuretum pratensis (Soó 1933 ) 1947 limonietosum Bodrogk. 1965 (subass. Sa Statice gmelini Slavnič 1948) • Agrostio-Alopecuretum pratensis (Soó 1933 ) 1947 trifolietosum fragiferi (Ubrizsy 1948) Bodrogk. 1965 • Agrostio-Alopecuretum pratensis (Soó 1933 ) 1947 typicum Slavnič 1948 • Agrostio-Alopecuretum pratensis Soó (1933 ) 1947 beckmannietosum Slavnič 1948 apud Soó 1973 • Agrostio-Alopecuretum pratensis Soó (1933 ) 1947 poetosum angustifoliae Parabučski 1985 • Agrostio-Alopecuretum pratensis Soó (1933 ) 1947 trifolietosum angulati Parabučski 1985 • Agrostio-Alopecuretum pratensis Soó (1933 ) 1947 • Alopecurus-Rorripa kerneri Salvnič (1941) 1948 • Agrostio-Eleochari-Alopecuretum geniculati (Mag. 1928) Soó (1939) 1947 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Alopecurus geniculatus, Alopecurus pratensis, Heleocharis palustris, lnula britannica, Mentha pulegium, Oenanthe silaifolia, Puccinellia limosa, Rorippa kerneri, Statice gmelinii, Trifolium repens Osnovna literatura: BodrG970, KnežA980, KnežA990, KojiM998, ParaS986, SlavŽ948, VučkR985, ZupaM986 E6.2523 Panónske vlažne zaslaniene livade Opšte karakteristike: Slatinské livade srednje visine, razvijene u mikrodepresijama, kojima fiziognomiju odreduje vrsta , a koju sa značajnijom brojnošču prate slatinskí elementi kao što su , i dr. Ekologija: Slatinské livade razvijene na blago alkalnom slanom zemljištu. Vlažnost podloge je veliká, a zemljište je slabo zaslanjeno. Zemljište je preko leta suvo i ispucalo. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina (Banat i Bačka). Fitocenološki su obradjena staništa u Potamišju, okolini Kruščiča, Sečnja i Doroslova. Ekvivalentne zajednice: • Alopecuretum pratensis (Rogel 1925) pannonicum Vučkovič R. 1985 festucetosum pseudovinae Soó 1957 • Alopecuretum pratensis pannonicum Vučkovič 1985 agrostetosum Vučkovič 1985 • Alopecuretum pratensis pannonicum Vučkovič 1985 festucetosum Vučkovič 1985 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 344 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y tuiacufutcauuju cmanumma... " • Alopecuretum pratensis pannonicum Vučkovié 1985 • Poo-Alopecuretum pratensis halophyticum Vučkovié 1982 agrostetosum albae Vučkovié 1982 • Poo-Alopecuretum pratensis halophyticum Vučkovié 1982 trifolietosum patensi Vučkovié 1982 • Poo-Alopecuretum pratensis halophyticum Vučkovié 1982 • Roripo kerneri- Alopecuretum pratensis Purger 1993 Karakteristične vrste: Achillea millefolium, Agropyron repens, Agrostis canina, Alopecurus pratensis, Bromus mollis, Carex nutans, Galium constrictum, Gratiola officinalis, Juncus compressus, Lotus tenuis, Lysimachia nummularia, Oenanthe silaifolia, Poa pratensis, Podospermum canum, Rorippa kerneri, Statice gmelinii, Taraxacum officinale, Trifolium angulatum, Trifolium patens Osnovna literatúra: KnežA990, PurgD993, VučkR982, VučkR985 345 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacucJMKauuju cmauuuíma.. F VRIŠTINE, ŽBUNASTA STANIŠTA I TUNDRA Ne obalná staništa (misii se na morské obale !) koja su suva ili samo sezonski vlažná (plavljenje u toku koga se formira vodena površina iznad zemljišta traje manje od pola godine) sa više od 30 % vegetacijskog pokrivača. Dominantná vegetacija je nisko do srednje visoko (manje od 5 m) ili patuljasto žbunje. Bitno je da vegetacija nema strukturu šume. Ovde su uključeni kresaní žbunjasti vočnjaci, živice (koje tu i tamo mogu imati i visoko drveče) i staništa koja se karaterišu prisustvom permafrosta. Ovde je takodje uključeno i patuljasto drveče i žbunje (ispod 50 cm visine, kao ono koje se pojavljuje u ekstremnim alpijskim uslovima). F2 Arktická, alpijska i subalpiiska žbunasta staništa Zbunjaci razvijeni u uslovima hladne do umereno-hladne klime u arktičkim, alpijskim i subalpijskim zonama. Zajednice najčešče izgradjene od večnozelenih frigorifilnih četinarskih ili liščarskih vrsta. Ponekad u zajednicama dominiraju listopani žbunovi. F2.1 Žbunasta staništa poleglih vrba oko snežanika Opšte karakteristike: Boreo-alpijske žbunaste zajednice koje naseljavaju najekstremnija staništa na kojima se dugo zadržava sneg (na debelim humoznim naslagama uz rub snežanika), na silikatnoj geološkoj podlozi, redje na zakiseljenom tlu iznad silifikovanih krečnjaka, u manjim ili večim depresijama, na severnim, severozápadním i severoistočnim ekspozicijama. Edifikatori ovih zajednica su polegle puzeče glacijalno-reliktne vrbe , i . Na staništima su prisutni i drugi glacijalni i borealni relikti: , , , , , , , kao i mahovine spp., i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na silikatnoj ili karbonatnoj geološkoj podlozi, najčešče na tlima tipa buavice, u alpijskom regionu u dijapazonu nadmorskih visina od 1800 m do preko 2500 m. Staništa karakteriše kratak vegetacioni period, svega 1 do 2 meseca, veoma niske prosečne godišnje temperature, kao i mala temperaturna amplituda staništa (svega do 20 štěpeni Celzijusovih). Vlažnost staništa, a posebno podloge je po pravilu veliká. Opšte rasprostranjenje: borealne i arktické planine, subarktičke nizije, planine srednje i južne Evropě i centrálne Azije. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Ljuboten, Rudoka, Borislajc, Džinibeg, Kobilica, Konjuška, Bistra, a verovatno dolazi i na Čaušici I Livadici), Koritnik, Metohijske Prokletije, Koráb. Ekvivalentne zajednice: • Salicetum herbaceae balcanicum Ht. 1936 • Salicetum herbaceae dinaricum • Salicetum herbaceae Ht. 1936 • Salicetum herbaceae macedonicum • Salicetum reticulatae Tatič, Atanackovič, Krivošej 1994 • Salicetum retusae dinaricum Lakušlč 1960 • Salicetum retusae-reticulatae Ht. 1935 Karakteristične vršte: Anthelia juratzkana, Carex laevis, Festuca balcanica, Galium anisophyllon, Gnaphalium supinum, Ĺigusticum mutellina, Myosotis alpestris, Poa alpina, Polygonum viviparum, Ranunculus crenatus, Ranunculus montanus, Salix herbacea, Salix reticulata, Salix retusa, Saxifraga sempervivum, Sesieria tenerrima STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 346 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Osnovna literatura: AmidL003, HorvI974, HorvI935, HorvI936, RexhF994, RandN984, TatiB994 F2.11 Boreo-alpüska acidoklina žbunasta staništa oko snežanika Opšte karakteristike: Boreo-alpijske žbunaste zajednice koje naseljavaju najekstrenrnija staništa na kojima se dugo zadržava sneg (na debelim humoznim naslagama uz rub snežanika), na silikatnoj geološkoj podlozi, redje na zakiseljenom tlu iznad silifikovanih krečnjaka, u manjim ili večim depresijama, na severnim, severozapadnim i severoistočnim ekspozicijama. Edifikator ovih zajednica je niski, polegli, puzeči žbunič, arkto-alpijska vrsta . Značajno je prisustvo mahovina sp. i , kao i glacijalnih i borealnih relikata kao što su , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na silikatnoj geološkoj podlozi, najčešče na tlima tipa buavice, u alpijskom regionu u dijapazonu nadmorskih visina od 1900 m do preko 2500 m. Staništa karakteriše kratak vegetacioni period, svega 1 do 2 meseca, veoma niske prosečne godišnje temperature, kao i mala temperaturna amplituda staništa (svega do 20 štěpeni Celzijusovih). Vlažnost staništa, a posebno podloge je po pravilu veliká. Opšte rasprostranjenje: Borealne i arktické planine, subarktičke nizije, planine srednje i južne Evropě i centrálne Azije. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Rudoka, Borislajc, Džinibeg, Kobilica, Konjuška, Bistra, a verovatno dolazi i na Čaušici i Livadici), Koráb, Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Salicetum herbaceae balcanicum Ht. 1936 • Salicetum herbaceae dinaricum • Salicetum herbaceae Ht. 1936 • Salicetum herbaceae macedonicum Karakteristične vrste: Salix herbacea, Gnaphalium supinum, Ranunculus crenatus, Festuca balcanica, Anthelia juratzkana, Poa alpina, Ligusticum mutellina Osnovna literatura: AmidL003, HorvI974, HorvI935, HorvI936, RexhF994 F2.12 Boreo-alpüska kalcikhna žbunasta staništa oko snežanika Opšte karakteristike: Boreo-alpijske žbunaste zajednice razvijene na rubovima snežanika (mesta na kojima se dugo zadržava sneg), na krečnjačkoj geološkoj podlozi, redje na mešovitoj podlozi, u manjim ili večim depresijama, na severnim ekspozicijama. Edifikatori ovih zajednica su polegle puzeče glacijalno-reliktne vrbe i . Na staništima su prisutni i drugi glacijalni i borealni relikti: , , , , , , . Ekologija: Zajednice razvijene u alpijskom regionu u dijapazonu nadmorskih visina iznad 1800 m, na krečnjačkoj geološkoj podlozi, redje mešovitoj nastaloj usled zakišeljavanja tla; najčešči tip tla je buavica. Staništa karakteriše kratak vegetacioni period, svega 1 do 2 meseca, veoma niske prosečne godišnje temperature, kao i mala temperaturna amplituda staništa (svega do 20 stepem Celzijusovih). Vlažnost staništa, a posebno podloge je po pravilu veliká. Opšte rasprostranjenje: Borealne i arktické planine, subarktičke nizije, planine srednje i južne Evropě i centrálne Azije. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (od Ljubotena do Kobilice), Koráb, Koritnik, Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Salicetum reticulatae Tatič, Atanackovič, Krivošej 1994 • Salicetum retusae dinaricum Lakušič 1960 • Salicetum retusae-reticulatae Ht. 1935 Karakteristične vrste: Salix reticulata, Galium anisophyllon, Salix retusa, Saxifraga sempervivum, Ranunculus montanus, Polygonum viviparum, Carex laevis, Myosotis alpestris, Sesleria tenerrima Osnovna literatura: AmidL003, HorvI974, HorvI935, HorvI936, RandN984, RexhF994, TatiB994 F2.2 Večnozelene alpiiske i subalpiiske vrištine i žbunasta staništa 347 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte karakteristike: Niske (do 20 cm) ili umereno visoke (do 1 m) subalpijske i alpijske večnozelene vrištine i žbunaste zajednice. Glavni edifikatori ovih asocijacija su obično glacijalni relikti arkto-alpijskog, alpijskog i borealnog porekla: , , , , , , i . Redje su edifikatori relikti drevnog oromediterana poput vrsta: , , , , , . Ostale značajne vrste ovih staništa su: , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , . Pored njih značajno je prisustvo lišajeva , i mahovina i koje u ovim asocijacijama ponekad pokrivaju i do 40 % površine. Ekologija: Zajednice razvijene u subalpijskom i alpijskom pojasu na visinama iznad 1500 m. uglavnom na severu eksponiranim padinama, na krečnjačkoj ili silikatnoj geološkoj podlozi, na planinskim karbonatnim crnicama ili humusno-silikatnim zemljištima. Opšte rasprostranjenje: Alpijske i subalpijske zone evroazijskih planina Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina (izmedju Golemog Stražlšta i Tréma), Stará planina (sliv Dojkinačke reke-Tri čuke, Bratkova strana, Tri kladenca, Kopren, Stará karaula, Vražja glava, Žarkova čuka), Vlasinska visoravan (Besná Kobila, Mali i Veliki Strešer), Dukát planina, Kopaonik (Suvo Rudište, Karaman, Gobelja, Kukavica), Mokra planina; Kosovo: Šarplanina (severni obronci velikog kotia Bistrice, od Ljubotena do Kobilice, Durlov potok, padine Jelovarnika i podnožje obronaka Ravše), Koráb, Crni vrh i Konjuška, Metohijske Prokletije (Mokra Gora). Ekvivalentne zajednice: • Vaccinio-Salicetum appendiculatae D. Lakušič 1990 (nisu unete edifikatorske vrste dok se ne vidi da li tu spadajú) • Juniperus nana-Bruckenthalia spiculifolia Ht. 1935 rhododendretosum fenuginei Rajevski 1990 • Rhododendretum ferruginei silicicolum subalpino/alpinae M. Jank. prov. sensu lato 1995 • Rhododendretum ferruginei-Festuco paniculatae-Vacciniemm uligonose M. Jank. prov. 1995 • Daphno alpini-Juniperetum sibiricae D. Pavl. 1999 • Juniperetum nanae-intermediae B. Jovanovič 1953 • Juniperetum sibiricae-intermediae B. Jovanovič 1953 • Juniperus nana- Festuca adamovicii L. Rajevski prov. • Vaccinio-Juniperetum sibiricae Mišič 1964 • Vaccinio-Juniperetum sibiricae Mišič 1964 helianthemosum prov. D. Lakušič 1996 • Vaccinio-Juniperetum sibiricae Mišič 1964 luzuletosum prov. D. Lakušič 1996 • Piceo subalpinae-Vaccinio-Juniperetum Mišič et Popovič 1954 • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovič (1954) 1960 • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovič (1954) 1960 aconitetosum Mišič et Popovič 1954 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 348 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 avenetosum prov. D. Lakušič 1986 • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 bruckenthalietosum • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 genistetosum Mišič et Popovic 1954 • Vacciruo-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 seslerietosum Mišič et Popovic 1954 • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 typicum • Rubeto-Geranietum macrorrhyzi B. Jovanovič 1953 • Empetro-Vaccinietum balcanicum Ht. 1935 • Bruckenthalio-Juniperetum Ht. 1938 • Junipereto nanae-Bruckenthalietum spiculifoliae Ht. 1935 • Juniperus nana-Bruckenthalia spiculifolia Ht. 1935 festucetosum paniculatae Rajevski 1990 • Juniperus nana-Bruckenthalia spiculifolia Ht. 1935 vaccinietosum uliginosi Rajevski 1990 • Vaccinio-Bruckenthalietum spiculifoliae R. Jovanovič 1972 • Vaccinio-Bruckenthalietum spiculifoliae R. Jovanovič 1972 festucerosum nigrescentis R. Jovanovič 1972 • Vaccinio-Bruckenthalietum spiculifoliae R. Jovanovič 1972 arctostaphylletosum R. Jovanovič 1972 • Cetrario-Vaccinietum uliginosi Gančev 1963 • Hyperici-Vaccinietum Lakušič et al. 1979 • Vaccinietum uliginosi R. Jovanovič 1978 • Vaccinietum uliginosum tip Mišič, V. 1986 • Vaccinietum myrtilli (Z. Pavlovic 1951) Mišič 1960 • Vaccinietum myrtilli R. Jovanovič 1963 Karakteristične vršte: Vaccinium myrtillus, Juniperus nana, Vaccinium uliginosum, Festuca fallax, Crocus veluchensis, Nardus stricta, Vaccinium vitis-idaea, Crepis viscidula, Galium erectum, Thymus balcanus, Agrostis capillaris, Antennaria dioica, Arctostaphylos uva-ursi, Bruckenthalia spiculifolia, Deschampsia flexuosa, Gentiana asclepiadea, Hieracium hoppeanum, Luzula luzuloides subsp. čupřina, Luzula nemorosa, Myosotis alpestris, Potentilla témata, Ranunculus montanus, Anthoxanthum odoratum, Campanula sibthorpiana, Festuca duriuscula, Festuca supina, Geum montanum, Hypericum alpinum, Jasione orbiculata, Juniperus intermedia, Luzula erythranthema, Pimpinella saxifraga, Rhododendron ferrugineum, Rubus idaeus, Acer campestre, Acer pseudoplatanus, Alchemilla flabellata, Alchemilla pubescens, Amelanchier ovalis, Anthoxanthum odoratum, Asphodelus albus, Bromus erectus, Calamagrostis arundinacea, Calamintha alpina, Campanula abietina, Campanula patula, Carex caryophyllea, Carex věrna, Cotoneaster integerrimus, Crocus biflorus, Cytisus albus, Cytisus procumbens, Daphne mezereum, Euphorbia amygdaloides, Galium verum, Genista depressa, Genista involucrata, Genista pilosa, Gentiana lutea, Geranium macrorrhizum, Geranium sanguineum, Helianthemum nummularium, Helianthemum vulgare, Hylocomium proliferum, Hypericum alpigenum, Hypericum maculatum, Hypnum cupressiforme, Koeleria gracilis, Linum capitatum, Luzula campestris subsp. multiflora, Luzula luzuloides, Luzula multiflora, Luzula sylvatica, Ornithogalum orthophyllum subsp. kochii, Ornithogalum tenuifolium, Picea excelsa, Picea excelsa subsp. subalpina, Poa violacea, Polygonum bistorta, Polytrichum commune, Rhamnus saxatilis, Rosa alpina, Rosa spinosissima, Scabiosa columbaria, Senecio fuchsii, Senecio nemorensis, Silene sendtneri, Sorbus mougeotii, Symphytum tuberosum, Thymus glabrescens, Thymus jankae, Trifolium pratense, Veratrum nigrum, Viola tricolor, Achillea lingulata, Avenochloa versicolor, Campanula alpina, Campanula rotundifolia, Carex ericetorum, Cerastium alpinum, Dianthus scardicus, Empetrum nigrum, Euphrasia minima, Festuca halleri, Jasione montana, Juncus trifidus, Leontodon hispidus, Luzula spicata, Phyteuma confusum, Potentilla aurea subsp. chrysocraspeda, Potentilla erecta, Primula minima, Rumex acetosella, Senecio abrotanifolius, Sesieria comosa, Sesieria latifolia, Trinia glauca Osnovna literatura: AmidL003, AmidL998, ČoliD964, PavlD003, GrebO950a, HorvI974, HorvI935, HorvI936, HorvI953, JankM982, JankM994a, JovaB980, JovaB976, JovaR955, 349 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " JovaR972, LakuD996, LakuR979, MišiV960, MišiV978, MišiV954, MišiV954, MišiV960a, PavlD999, RajeL990, RanďV002, RandN980, RandN984, RexhF994, StevV999, TatiB994 F2.21 Alpidne patuliaste erikoidne vrištine pod uticaiem vetra Opšte karakteristike: Niske, polegle, uglavnom otvorene alpijske erikoidne vrištine u kojima dominira vrsta koju prate i drugi predstavnici familije Ericaceae poput vrsta , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na silikatnoj geološkoj podlozi u alpijskom, redje subatpijskom regionu. Opšte rasprostranjenje: Visoke planine Alpskog planinskog sistema. Na području Srbije (Šar planina), staništa sa imaju najjužniju glacijalno-refugijalnu tačku areala u Evropi i predstavljaju jedino nalazište vršte na Balkánskom poluostrvu. Na ovim staništima se javlja u zajednici . Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Durlov potok, padine Jelovarnika i podnožje obronaka Ravše). Osnovna literatura: StevV999 F2.22 Alpidne acidokline vrištine Opšte karakteristike: Do 1 m visoke žbunaste, po pravilu otvorene, subalpijske i alpijske zajednice u kojima dominira vrsta (= acut. balc>. Na staništima su relativno brojni i drugi predstavnici fam. - , , , kao i vršte , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na silikatnoj geološkoj podlozi, na nadmorskim visinama iznad 1900 m, na najhladnijim strmím stenovitim padinama okrenutim severu. Najbolje razvijene sastojine nalaze se na onim mestima gde debele naslage snega onemogučavaju normalan razvitak kleke. Opšte rasprostranjenje: Alpi, Pirineji, Dinaridi, Karpati, Balkán (=Stara planina), Pontské planine, Kavkaz, Himalaji. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Durlov potok). Ekvivalentne zajednice: • Juniperus nana-Bruckenthalia spiculifolia Ht. 1935 rhododendretosum ferruginei Rajevski 1990 • Rhododendretum ferruginei silicicolum subalpino/alpinae M. Jank. prov. sensu lato 1995 • Rhododendretum ferruginei-Festuco paniculatae-Vaccinietum uliginose M. Jank. prov. 1995 Karakteristične vršte: Juniperus nana, Bruckenthalia spiculifolia, Vaccinium myrtillus, Galium erectum, Luzula erythranthema, Hypericum alpinum, Deschampsia flexuosa, Geum montanum, Pimpinella saxifraga, Vaccinium uliginosum, Anthoxanthum odoratum, Campanula sibthorpiana, Festuca duriuscula, Thymus balcanus, Crepis viscidula, Myosotis alpestris, Festuca fallax, Rhododendron ferrugineum Osnovna literatura: PavlD003, GrebO950a, HorvI974, HorvI935, HorvI936, JankM982, JankM994a, RajeL990, RandN980, RexhF994, StevV999 F2.223 Šar planinske vrištine Opšte karakteristike: Do 1 m visoke žbunaste, po pravilu otvorene, subalpijske i alpijske zajednice u kojima dominira vrsta (= acut. balc>. Na staništima su relativno brojni i drugi predstavnici fam. - , , , kao i vršte , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na silikatnoj geološkoj podlozi, na nadmorskim visinama iznad 1900 m, na najhladnijim strmim stenovitim padinama okrenutim severu. Najbolje razvijene sastojine nalaze se na onim mestima gde debele naslage snega onemogučavaju normalan razvitak kleke. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva: Šar planina Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Durlov potok). Ekvivalentne zajednice: STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 350 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMemaiamype y KJiacufjUKaijuju cmauuuuna... " • Juniperus nana-Bruckenthalia spiculifolia Ht. 1935 rhododendretosum ferruginei Rajevski 1990 • Rhododendretum ferruginei silicicolum subalpino/alpinae M. Jank. prov. sensu lato 1995 • Rhododendretum ferruginei-Festuco paniculatae-Vaccinietum uligonose M. Jank. prov. 1995 Karakteristične vrste: Juniperus nana, Bruckenthalia spiculifolia, Vaccinium myrtillus, Galium erectum, Luzula erythranthema, Hypericum alpinum, Deschampsia flexuosa, Geum montanum, Pimpinella saxifraga, Vaccinium uliginosum, Anthoxanthum odoratum, Campanula sibthorpiana, Festuca duriuscula, Thymus balcanus, Crepis viscidula, Myosotis alpestris, Festuca fallax, Rhododendron ferrugineum, Vaccinium myrtillus Osnovna literatura: PavlD003, GrebO950a, HorvI974, HorvI935, HorvI936, JankM982, JankM994a, RajeL990, RandN980, RexhF994 F2.23 Južno-palearktičke planinske patuliaste žbunaste formaciie sa klekama Opšte karakteristike: Niske polegle, uglavnom zarvorene žbunaste formacije čiji su glavni edifikatori patuljaste planinske kieke i i subalpijska rasa smrče . Redje se radi o zatvorenim mešovitim liščarsko-četinarskim žbunastim formacijama u kojima pored poleglih kleká edifikatorsku ulogu imaju i listopadni žbunovi , , i dr. U zajednicama su po pravdu veoma brojne borovnice , i , kao i vrste: , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene u subalpijskim pojasu na visinama izmedju 1700 i 2000 m, uglavnom na severu eksponiranim padinama, po pravdu na silikatnoj geološkog podlozi (crveni permski peščari, graniti, korniti), redje na krečnjacima. Opšte rasprostranjenje: Južne Palearktičke planině. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina (izmedju Golemog Stražlšta i Trema), Stará planina (sliv Dojkinačke reke-Tri čuke, Bratkova strana, Tri kladenca, Kopren), Kopaonik (Suvo Rudište, Karaman, Gobelja, Kukavica); Kosovo: Prokletije, Šarplanina (Ljuboten). Ekvivalentně zajednice: • Daphno alpini-Juniperetum sibiricae D. Pavl. 1999 • Juniperetum nanae-intermediae B. Jovanovič 1953 • Juniperetum sibiricae-intermediae B. Jovanovič 1953 • Juniperus nana- Festuca adamovicii L. Rajevski prov. • Vaccinio-Juniperetum sibiricae Mišič 1964 • Vaccinio-Juniperetum sibiricae Mišič 1964 helianthemosum prov. D. Lakušič 1996 • Vaccinio-Juniperetum sibiricae Mišič 1964 luzuletosum prov. D. Lakušič 1996 • Piceo subalpinae-Vaccinio-Juniperetum Mišič et Popovic 1954 • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 aconitetosum Mišič et Popovic 1954 • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 avenetosum prov. D. Lakušič 1986 • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 bruckenthalietosum • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 genistetosum Mišič et Popovic 1954 • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 seslerietosum Mišič et Popovic 1954 • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 typicum • Rubeto-Geranietum macrorrhyzi B. Jovanovič 1953 Karakteristične vrste: Juniperus nana, Gentiana asclepiadea, Juniperus intermedia, Rubus idaeus, Vaccinium myrtillus, Acer campestre, Acer pseudoplatanus, Agrostis capillaris, Amelanchier ovalis, Antennaria dioica, Anthoxanthum odoratum, Arctostaphylos uva-ursi, Bromus erectus, Calamagrostis arundinacea, Calamintha alpina, Campanula abietina, Campanula patula, Cotoneaster integerrimus, Crocus biflorus, Crocus veluchensis, Cytisus procumbens, Daphne mezereum, Euphorbia 351 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacufuKauiiju cmauuuuna... " amygdaloides, Festuca fallax, Galium erectum, Genista involucrata, Genista pilosa, Gentiana lutea, Geranium macrorrhizum, Geranium sanguineum, Helianthemum vulgare, Hieracium hoppeanum, Hylocomium proliferum, Hypericum maculatum, Hypnum cupressiforme, Koeleria gracilis, Luzula luzuloides, Luzula sylvatica, Nardus stricta, Picea excelsa, Picea excelsa subsp. subalpina, Poa violacea, Polygonum bistorta, Polytrichum commune, Potentilla ternata, Rhamnus saxatilis, Rosa alpina, Rosa spinosissima, Scabiosa columbaria, Senecio fuchsii, Senecio nemorensis, Silene sendtneri, Sorbus mougeotii, Symphytum tuberosum, Thymus balcanus, Trifolium pratense, Vaccinium uliginosum, Vaccinium vitis-idaea, Veratrum nigrum, Viola tricolor Osnovna literatura: AmidL003, PavlD003, JankM982, JovaB980, LakuD996, LakuD996, MÍŠÍV960, MÍŠÍV978, PavlD999 F2.231 Balkánske subalpiiske žbunaste formaciie sa dominaciiom polegle kleke (= ) Opšte karakteristike: Niske polegle, uglavnom zatvorene žbunaste formacije čiji su glavni edifikatori patuljaste planinske kleke i . U zajednicama su cesto veoma brojne borovnica , kao i vrste , , , , , , , , , , i dr., Ekologija: Staništa razvijena na različitoj geološkoj podlozi (granit, crveni permski preščar, krečnjak) u subalpijskom pojasu na visinama izmedju 1500i 2000 m, uglavnom na strmim severu eksponiranim padinama. Opšte rasprostranjenje: Južne Palearktičke planine. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina (izmedju Golemog Stražlšta I Trema), Stará planina (sliv Dojkinačke reke-Tri čuke, Bratkova strana, Tri kladenca, Kopren), Kopaonik (Suvo Rudište, Karaman, Gobelja, Kukavica); Kosovo: Prokletije, Šarplanina (Ljuboten). Ekvivalentne zajednice: • Juniperetumnanae-intermediaeB. Jovanovič 1953 • Juniperetum sibiricae-intermediae B. Jovanovič 1953 • Juniperus nana- Festuca adamovicii L. Rajevski prov. • Vaccinio-Juniperetum sibiricae Mišič 1964 • Vaccinio-Juniperetum sibiricae Mišič 1964 helianthemosum prov. D. Lakušič 1996 • Vaccinio-Juniperetum sibiricae Mišič 1964 luzuletosum prov. D. Lakušič 1996 • Daphno alpini-Juniperetum sibiricae D. Pavl. 1999 Karakteristične vrste: Juniperus nana, Juniperus intermedia , Galium erectum, Hieracium hoppeanum, Daphne mezereum, Thymus balcanus, Hypericum maculatum, Campanula patula, Gentiana lutea, Euphorbia amygdaloides, Senecio ruchsii, Koeleria gracilis, Festuca fallax, Helianthemum vulgare, Geranium sanguineum, Scabiosa columbaria, Trifolium pratense, Vaccinium myrtillus, Calamagrostis amndinacea, Gentiana asclepiadea, Silene sendtneri, Veratrum nigrum, Calamintha alpina, Crocus biflorus, Anthoxanthum odoratum, Bromus erectus Osnovna literatura: AmidL003, JankM982, JovaB980, LakuD996,, MišiV960, MišiV978, PavlD999, PavlD003 F2.232 Balkánske subalpiiske žbunaste formaciie sa dominaciiom subalpiiske smrče Opšte karakteristike: Niske polegle, uglavnom zatvorene žbunaste formacije čiji su glavni edifikatori subalpijska rasa smrče , patuljasta planinska kleke i borovnica . U zajednicama su cesto veoma brojne i , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene u subalpijskom pojasu na visinama izmedju 1700 i 1900 m, uglavnom na severu eksponiranim padinama, po pravilu na silikatnoj geološkog podlozi (crveni permski peščari, graniti, korniti). Opšte rasprostranjenje: Planine Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (sliv Dojkinačke reke-Tri čuke, Bratkova strana, Tri kladenca, Kopren), Kopaonik (Suvo Rudište, Karaman, Gobelja). Ekvivalentne zajednice: • Piceo subalpinae-Vaccinio-Juniperetum Mišič et Popovic 1954 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 352 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 aconitetosum Mišič et Popovic 1954 • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 avenetosum prov. D. Lakušič 1986 • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 bruckenťhalietosum • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 genistetosum Mišič et Popovic 1954 • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 seslerietosum Mišič et Popovic 1954 • Vaccinio-Junipero-Piceetum subalpinum Mišič et Popovic (1954) 1960 typicum Karakteristične vrste: Picea excelsa subsp. subalpina, Juniperus nana, Vaccinium myrtillus, Vaccinium uliginosum, Gentiana asclepiadea, Poa violacea, Luzula luzuloides, Vaccinium vitis-idaea, Senecio nemorensis, Potentilla témata, Luzula sylvatica, Polygonum bistorta, Hylocomium proliferum, Campanula abietina, Crocus veluchensis, Agrostis capillaris, Antennaria dioica, Hypnum cupressiforme, Nardus stricta, Picea excelsa, Polytrichum commune, Rubus idaeus, Symphytum tuberosum, Viola tricolor Osnovna literatura: LakuD996, MišiV960, MišiV978 F2.233 Balkánske subalpiiske mešovite žbunaste formácii e sa klekama i listopanim žbunovima Opšte karakteristike: Niske polegle, uglavnom zatvorene mešovite liščarsko-četinarske žbunaste formacije čiji su glavni edifikatori , . i , , i dr. Ekologija: Krečnjačku subalpijski kamenjari, na visimana izmedju 1500 i 1700 m. Opšte rasprostranjenje: Planine Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina (izmedju Trema I Golemog Stražlšta) Ekvivalentne zajednice: • Rubeto-Geranietum macrorrhyzi B. Jovanovič 1953 Karakteristične vrste: Rubus idaeus, Rosa spinosissima, Rhamnus saxatilis, Juniperus nana, Arctostaphyllos uva-ursi, Genista involucrata, Cytisus procumbens, Genista pilosa, Cotoneaster integerrima, Amelanchier ovalis, Juniperus intermedia, Acerpseudoplatanus, Acer campestre, Rosa alpina, Sorbus mougeotii, Geranium macrorrhizum Osnovna literatura: JovaB980. F2.24 Alpigene visokoplaninske vrištine Opšte karakteristike: Niske polegle, po pravilu otvorene alpijske žbunaste zajednice čiji su edifikatori planinski žbuniči i . Pored njih značajno je prisustvo lišajeva , , i mahovina i koje u ovim asocijacijama ponekad pokrivaju i do 40 % površine. Ostale značajne vrste su , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na silikatnoj geološkoj podlozi (nekada i na krečnjacima sa debelim slojem rastresitog zemljišta iznad), na nadmorskim visinama od 1900-2100 m. Mesta koja naseljavaju ove zajednice su otvorená sa širokim padinama i grebenovima izloženimjakimvetrovima. Opšte rasprostranjenje: Alpi, Karpati, Dinaridi, Pirineji, Centrálni Masif, Sudeti, Jura, Severní Apenini. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (severní obronci velikog kotla Bistrice, od Ljubotena do Kobilice, Durlov potok), Koráb, Crni vrh i Konjuška, Metohijske Prokletije Ekvivalentne zajednice: • Empetro-VaccinietumbalcanicumHt. 1935 Karakteristične vrste: Campanula alpina, Euphrasia minima, Jasione montana, Juncus trifidus, Luzula spicata, Primula minima, Senecio abrotanifolius, Vaccinium uliginosum, Avenochloa versicolor, 353 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja nauuonajine HOMemuiamype y tuiacufiiKauiijii cmanuiuma... " Cerastium alpinum, Empetrum nigrum, Festuca supina, Phyteuma confusum, Potentilla aurea subsp. chrysocraspeda, Sesleria comosa, Dianthus scardicus, Festuca halieri, Jasione orbiculata, Juniperus nana, Vaccinium myrtillus Osnovna literatura: AmidL003, HorvI974, HorvI935, HorvI936, HorvI953, JankM982, RexhF994, StevV999 F2.26 vrištine Opšte karakteristike: Niske polegle, uglavnom zatvorene žbunaste formacije čiji je glavni edifikatori patuljasta erikoidna vrsta . Pored nje značajno učešče u izgradnji ovih vriština imaju i borovnice , i , kao i vrste: , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na silikatnoj geološkoj podlozi u dijapazonu nadmorskih visina od 1500 do 2000 m; na silikatnoj podlozi (graniti, crveni permski peščar). Opšte rasprostranjenje: Planine Balkanskog poluostrva i severne Anatolije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Besna Kobila, Mali i Veliki Strešer; Kopaonik (u vidu manjih fragmenata), Stará planina (sliv Dojkinačke reke-Tri čuke, Bratkova strana, Tri kladenca, Kopren), Mokra planina; Kosovo: Šar planina, Prokletije (Mokra Gora). Ekvivalentne zajednice: • Bruckenthalio-Juniperetum Ht. 1938 • Junipereto nanae-Bruckenthalietum spiculifoliae Ht. 1935 • Juniperus nana-Bruckenťhalia spiculifolia Ht. 1935 festucetosum paniculatae Rajevski 1990 • Juniperus nana-Bruckenťhalia spiculifolia Ht. 1935 vaccinietosum uliginosi Rajevski 1990 • Vaccinio-Bruckenthalietum spiculifoliae R. Jovanovič 1972 • Vaccinio-Bruckenthalietum spiculifoliae R. Jovanovič 1972 festucerosum nigrescentis R. Jovanovič 1972 Karakteristične vrste: Agrostis capillaris, Alchemilla flabellata, Alchemillapubescens, Antennaria dioica, Bruckenthalia spiculifolia, Carex caryophyllea, Carex věrna, Deschampsia flexuosa, Galium erectum, Geum montanum, Hypericum alpinum, Juniperus nana, Linum capitatum, Luzula erythranthema, Luzula luzuloides subsp. čupřina, Luzula multiflora, Nardus stricta, Pimpinella saxifraga, Thymus jankae, Vaccinium myrtillus, Vaccinium vitis-idaea, Anthoxanthum odoratum, Arctostaphylos uva-ursi, Campanula sibthorpiana, Crepis viscidula, Crocus veluchensis, Festuca duriuscula, Festuca fallax, Galium verum, Genista depressa, Hieracium hoppeanum, Luzula nemorosa, Myosotis alpestris, Ornithogalum orthophyllum subsp. kochii, Ornithogalum tenuifolium, Ranunculus montanus, Thymus balcanus, Vaccinium uliginosum, Helianthemum nummularium, Rhododendron ferrugineum, Jasione orbiculata Osnovna literatura: PavlD003, GrebO950a, HorvI974, HorvI935, HorvI936, JankM982, JovaR972, MišiV978, RajeL990, RandV002, RandN980, RexhF994 F2.27 Alpidne i vrištine Opšte karakteristike: Zajednice niskih poleglih zimzelenih žbuniča ili , hamefitskih vrsta glacijalnog porekla. Pored edifikatora brojne su i , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjačkoji ili silikatnoj geološkoj podlozi u dijapazonu nadmorskih visina iznad 1600 m. Opšte rasprostranjenje: Alpi, Pirineji, severni i centrálni Apenini, Dinaridi, Karpati, planine Balkanskog, Rodopskog i Skardo-pindskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Besna Kobila, Mali i Veliki Strešer; Kosovo: Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Vaccinio-Bruckenthalietum spiculifoliae R. Jovanovič 1972 arctostaphylletosum R. Jovanovič 1972 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 354 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Karakteristične vrste: Agrostis capillaris, Alchemilla flabellata, Alchemillapubescens, Antennaria dioica, Arctostaphylos uva-ursi, Bruckenthalia spiculifolia, Carex caryophyllea, Carex verná, Crocus veluchensis, Galium verum, Genista depressa, Hieracium hoppeanum, Linum capitatum, Luzula luzuloides subsp. cuprina, Luzula multiflora, Luzula nemorosa, Nardus stricta, Ornithogalum orthophyllum subsp. kochii, Ornithogalum tenuifolium, Ranunculus montanus, Thymus jankae, Vaccinium myrtillus, Vaccinium vitis-idaea, Achillea lingulata, Campanula rotundifolia, Carex ericetorum, Deschampsia flexuosa, Gentiana asclepiadea, Helianthemum nummularium, Jasione orbiculata, Leontodon hispidus, Myosotis alpestris, Potentilla erecta, Rumex acetosella, Sesleria latifolia, Trinia glauca, Vaccinium uliginosum Osnovna literatura: JovaR972, RandV002, StevV999 F2.2A Alpidne visokoplaninske vrištine sa patuliastim borovnicama Opšte karakteristike: Visokoplaninske vrištine razvijene u subalpijskom i alpijskom regionu sa dominacijom hamefitskih patuljastih borovnica i koje sa večom brojnošču prate i , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na silikatnoj geološkoj podlozi (crveni peščari i konglomerati, graniti) u dijapazonu nadmorskih visina od 1700 do 2000 m. Opšte rasprostranjenje: Severni i centrálni Apenini, Bakanske, Grčke i Pontské planine, Kavkaz. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (Stará karaula, Tri čuke, Vražja glava, Žarkova čuka), Vlasinska visoravan (Veliki Strešer), Besná Kobila, Dukát planina, Kopaonik (Suvo Rudište, Gobelja); Kosovo: Prokletije, Šar planina Ekvivalentne zajednice: • Cetrario-Vaccinietum uliginosi Gančev 1963 • Hyperici-Vaccinietum Lakušič et al. 1979 • Vaccinietum uliginosi R. Jovanovič 1978 • Vaccinietum uliginosum tip Mišlč, V. 1986 • Vaccinietum myrtilli (Z. Pavlovic 1951) Mišič 1960 • Vaccinietum myrtilli R. Jovanovič 1963 Karakteristične vrste: Vaccinium myrtillus, Asphodelus albus, Crepis viscidula, Crocus veluchensis, Cytisus albus, Festuca fallax, Festuca supina, Hypericum alpigenum, Juniperus nana, Luzula campestris subsp. multiflora, Luzula luzuloides var. cuprina, Luzula nemorosa, Nardus stricta, Potentilla ternata, Ranunculus montanus, Thymus glabrescens, Vaccinium uliginosum, Vaccinium vitis-idaea Osnovna literatura: AmidL003, HorvI935, JankM982, JovaB976, LakuD996, LakuR979, MišiV960, MišiV978, RandV002, RexhF994 F2.2A1 Balkánske visokoplaninske vrištine sa brusnicom Opšte karakteristike: Visokoplaninske vrištine razvijene u subalpijskom i alpijskom regionu sa dominacijom hamefitske patuljaste borovnice , koju sa večom brojnošču prate i , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na silikatnoj geološkoj podlozi (crveni peščari i konglomerati, graniti), redje na krečnjacima, na visinama iznad 1700 m. Opšte rasprostranjenje: Severni i centrálni Apenini, Balkánske, Grčke i Pontské planine, Kavkaz. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (Stará karaula, Tri čuke, Vražja glava, Žarkova čuka), Vlasinska visoravan (Veliki Strešer), Besná Kobila, Dukát planina, Kopaonik (Suvo Rudište, Gobelja); Kosovo: Prokletije, Šar planina Ekvivalentne zajednice: • Cetrario-Vaccinietum uliginosi Gančev 1963 • Hyperici-Vaccinietum Lakušič et al. 1979 • Vaccinietum uliginosi R. Jovanovič 1978 • Vaccinietum uliginosum tip Mišlč, V. 1986 355 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuonajine HOMemuiamype y KJiacudjiiKauiijii cmamiiuma.. Karakteristične vršte: Asphodelus albus, Crocus veluchensis, Cytisus albus, Festuca supina, Juniperus nana, Luzula campestris subsp. multiflora, Luzula luzuloides var. čupřina, Potentilla témata, Vaccinium myrtillus, Vaccinium uliginosum, Vaccinium vitis-idaea Osnovna literatura: AmidL003, HorvI935, JankM982, JovaB976, LakuD996, LakuR979, MišiV960, MišiV978, RandV002, RexhF994 F2.2A2 Balkánske visokoplaninske vrištine sa običnom borovnicom Opšte karakteristike: Visokoplaninske vrištine razvijene u subalpijskom i alpijskom regionu sa dominacijom hamefitske patuljaste borovnice koju sa večom brojnošču prate i , , , . , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na silikatnoj geološkoj podlozi (crveni peščari i konglomerati, graniti) u dijapazonu nadmorskih visina od 1700 i 2000 m. Opšte rasprostranjenje: Severni i centrálni Apenini, Bakanske, Grčke i Pontské planine, Kavkaz. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (Stará karaula, Tri čuke, Vražja glava, Žarkova čuka), Kopaonik (Suvo Rudište, Gobelja); Kosovo: Šar planina, Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Vaccinietum myrtilli (Z. Pavlovic 1951) Mišič 1960 • Vaccinietum myrtilli R. Jovanovič 1963 Karakteristične vršte: Vaccinium myrtillus, Luzula nemorosa, Hypericum alpigenum, Thymus glabrescens, Ranunculus montanus, Nardus stricta, Festuca fállax, Crepis viscidula Osnovna literatura: AmidL003, HorvI935, JankM982, JovaB976, LakuD996, MišiV960, MišiV978, RandV002 F2.2B Alpidne visokoplaninske i vrištine Opšte karakteristike: Niske subalpijske ili alpijske listopadne vrištine sa dominacijom vrsta iz familije . Najznačajniji edifikatori ovih zajednica su vršte rodová , ili . Poseban značaj imaju vršte , , , , i dr. Opšte rasprostranjenje: Južni Alpi, Apenini, Dinaridi, južni Karpati, planine Balkansog, Rodopskog i Skardo-Pindskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Manje sastojine sa dominacijom vrsta , , , , mogu se naci u subalpijskim i alpijskim delovima Prokletija, Šare, Kopaonika, Stare i Suve planine i na Vlasinskoj visoravni. Nisu opisane ekvivalentne fitocenoze. Osnovna literatura: RanďV002 F2.3 Subalpiiska i oroborealna žbunasta staništa Opšte karakteristike: Žbunaste 1 do 3 m visoke, po pravilu otvorene, subalpijske zajednice u kojima dominiraju vrbe , , , zelena jova ili . Na staništima su relativno brojni i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , kao i mahovine , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na silikatnoj, serpentinskoj ili karbonatnoj geološkoj podlozi, na nadmorskim visinama izmedju 1300 i 2000 m, na hladnim i vlažnim, ocednim strmim padinama, obično okrenutim severu, ili redje na uměřeno hladnim osunčanim padinama. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 356 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte rasprostranjenje: Alpi, Karpati, Planine Balkanskog poluostrva, Korzika i planině severoistočne Azije Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (sliv Dojkinačke reke, sliv Jelovičke reke, sliv Toplodolske reke), Kopaonik (Suvo Rudište, ispod Pančičevog vrha), Kosovo: Kopaonik (Oštro koplje, Šatorica), Šar planina, Prokletije Ekvivalentně zajednice: • Salici-Alnetum viridis Čolič, Mišič et Popovic 1964 • Junipero-Salicetum silesiacae B. Jovanovič 1953 • Salicetum waldesteinianae dinaricum Lakušič et al. 1977 • Vaccinio-Salicetum appendiculatae D. Lakušič 1990 Karakteristične vršte: Aegopodium podagraria, Alnus viridis, Asperula cynanchica, Athyrium filix-femina, Bromus fibrosus, Caltha palustris, Campanula rotundifolia, Cardamine amara, Cotoneaster integerrimus, Cotoneaster tomentosus, Crepis paludosa, Cytisus hirsutus subsp. ciliatus, Daphne blagayana, Daphne mezereum, Dianthus petraeus, Dicranium scoparium, Doronicum columnae, Dorycnium germanicum, Euphorbia amygdaloides, Festuca varia, Galium mollugo, Genista radiata, Gentiana asclepiadea, Gentiana punctata, Geum coccineum, Geum rivale, Grimmia apocarpa, Helianthemum vulgare, Hylocomnium proliferum, Hypericum alpinum, Hypericum maculatum, Juniperus intermedia, Juniperus nana, Leucanthemum vulgare, Ligusticum mutellina, Ligusticum simplex, Lilium jankae, Lilium martagon, Linum tauricum, Luzula sylvatica, Marchantia polymorpha, Mnium punctatum, Myosotis scorpioides, Pellia eppyphylla, Plagiochila asplenioides, Polytrichum commune, Ranunculus montanus, Rosa alpina, Rubus idaeus, Rubus saxatilis, Rumex acetosa, Rumex alpinus, Salix appendiculata, Salix silesiaca, Saxifraga stellaris, Scabiosa columbaria, Scapania dentata, Sesleria latifolia, Soldanella alpina, Stellaria nemorum, Taraxacum officinale, Thymus longicaulis, Vaccinium myrtillus, Vaccinium uliginosum, Vaccinium vitis-idaea, Veratrum lobelianum Osnovna literatura: MišiV978, JovaB980, LakuD996, LakuD989, ČoliD964, JovaB999 F2.31 Planinska žbunasta staništa iove Opšte karakteristike: Do 2 mvisoke žbunaste, po pravilu otvorene, subalpijske i alpijske zajednice u kojima dominira zelena jova . Na staništima su relativno brojni i , , , , , , , , , kao i mahovine , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na silikatnoj geološkoj podlozi (crveni permski peščari), na nadmorskim visinama izmedju 1280 i 1900 m, na hladnim i vlažnim, ocednim strmim stenovitim padinama, obično okrenutim severu. Opšte rasprostranjenje: Alpi, Karpati, Dinaridi, Balkan, Vitoša, Rila, Korzika i planine severoistočne Azije Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (sliv Dojkinačke reke, sliv Jelovičke reke, sliv Toplodolske reke) Ekvivalentně zajednice: • Salici-Alnetum viridis Čolič, Mišič et Popovic 1964 Karakteristične vršte: Alnus viridis, Salix silesiaca, Rumex alpinus, Ligusticum mutellina, Saxifraga stellaris, Geum coccineum, Myosotis scorpioides, Hylocomnium proliferum, Dicranium scoparium, Plagiochila asplenioides, Scapania dentata, Vaccinium myrtillus, Caltha palustris, Veratrum lobelianum, Athyrium filix-femina, Marchantia polymorpha, Pellia eppyphylla, Mnium punctatum, Polytrichum commune, Grimmia apocarpa, Vaccinium vitis-idaea, Rubus idaeus, Cardamine amara, Geum rivale, Doronicum columnae, Gentiana asclepiadea, Crepis paludosa, Aegopodium podagraria, Lilium jankae, Gentiana punctata, Veronica sp., Soldanella alpina, Taraxacum officinale, Ligusticum simplex, Rumex acetosa, Stellaria nemorum Osnovna literatura: MišiV978, ČoliD964, JovaB999 F2.32 Subalpijska i oroborealna žbunasta staništa vrba 357 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoncuine noMewoiamypey íaiacucjjUKaijuju cmauuuuna.. Opšte karakteristike: Žbunaste 1 do 3 m visoke, po pravilu otvorene, subalpijske zajednice u kojima dominiraju vrbe , , . Na staništima su relativno brojni i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na silikatnoj ili krečnjačkoj geološkoj podlozi, na nadmorskim visinama izmedju 1500 i 2000 m, obično na hladnim i vlažnim, ocednim strmim padinama, okrenutim severu. Opšte rasprostranjenje: Visoke euroazijske planine. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (sliv Dojkinačke reke, sliv Jelovičke reke, sliv Toplodolske reke), Kopaonik (Suvo Rudište, ispod Pančičevog vrhá); Kosovo: Šar planina, Prokletije Ekvivalentne zajednice: • Junipero-Salicetum silesiacae B. Jovanovič 1953 • Salicetum waldesteinianae dinaricum Lakušič et al. 1977 • Vaccinio-Salicetum appendiculatae D. Lakušič 1990 Karakteristične vršte: Vaccinium myrtillus, Salix silesiaca, Juniperus nana, Juniperus intermedia, Rosa alpina, Rubus saxatilis, Cotoneaster tomentosus, Cytisus hirsutus subsp. ciliatus, Campanula rotundifolia, Luzula sylvatica, Daphne mezereum, Cotoneaster integerrimus, Leucanthemum vulgare, Galium mollugo, Lilium martagon, Festuca varia, Dianthus petraeus, Doronicum columnae, Ranunculus montanus, Euphorbia amygdaloides, Hypericum maculatum, Helianthemum vulgare, Vaccinium uliginosum, Salix appendiculata Osnovna literatura: JovaB980, LakuD996, LakuD989 F2.321 Balkánska subalpiiska žbunasta staništa šleske vrbe Opšte karakteristike: Žbunaste 2 do 3 m visoke, po pravilu otvorene, subalpijske zajednice u kojima dominira šleska vrba . Na staništima su relativno brojni i , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na krečnjačkoj podlozi, na nadmorskim visinama izmedju 1400 i 1800 m. Opšte rasprostranjenje: Planine Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (sliv Dojkinačke reke, sliv Jelovičke reke, sliv Toplodolske reke) Ekvivalentne zajednice: • Junipero-Salicetum silesiacae B. Jovanovič 1953 Karakteristične vršte: Salix silesiaca, Juniperus nana, Juniperus intermedia, Rosa alpina, Rubus saxatilis, Cotoneaster tomentosus, Cytisus hirsutus subsp. ciliatus, Campanula rotundifolia, Luzula sylvatica, Daphne mezereum, Vaccinium myrtillus, Cotoneaster integerrimus, Leucanthemum vulgare, Galium mollugo, Lilium martagon, Festuca varia, Dianthus petraeus, Doronicum columnae, Ranunculus montanus, Euphorbia amygdaloides, Hypericum maculatum, Helianthemum vulgare Osnovna literatura: JovaB980 F2.322 Dinarska subalpiiska žbunasta staništa valdštainove vrbe Opšte karakteristike: Žbunaste, 1 do 2 m visoke, po pravilu otvorene, subalpijske zajednice u kojima dominira vrba . Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na krečnjačkoj podlozi, na nadmorskim visinama iznad 1500 m. Opšte rasprostranjenje: Planine Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina Ekvivalentne zajednice: • Salicetum waldesteinianae dinaricum Lakušič et al. 1977 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 358 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMemaiamype y KJiacufjUKaijuju cmauuuuna... " F2.323 Dinarske subalpiiska žbunasta staništa ušaste vrbe Opšte karakteristike: Žbunaste, 1 do 2 m visoke, po pravilu otvorene, subalpijske zajednice u kojima dominira vrba . Ostale značajne vršte su , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na silikatnoj geološkoj podlozi (graniti), na nadmorskim visinama izmedju 1900 i 2000 m, na hladnim i vlažním, ocednim strmím padinama, obično okrenutim severu. Opšte rasprostranjenje: Planine Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Suvo Rudište, ispod Pančičevog vrhá). Ekvivalentne zajednice: • Vaccinio-Salicetum appendiculatae D. Lakušič 1990 Karakteristične vršte: Vaccinium myrtillus, Vaccinium uliginosum, Salix appendiculata, Juniperus nana, Geranium sylvaticum, Helianthemum nummularium, Luzula luzuloides, Luzula sylvatica, Cerastium moesiacum, Ornithogalum gussonei, Silene sendtneri, Cotoneaster tomentosus Osnovna literatura: LakuD996, LakuD989 F2.35 Subalpiiska balkánska žbunasta staništa Opšte karakteristike: Žbunaste, 1 do 1.5 m visoke, po pravilu otvorene, subalpijske zajednice u kojima dominira . Ostale značajne vršte su , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na serpentinskoj ili karbonatnoj geološkoj podlozi, na nadmorskim visinama oko 1500 m, obično na uměřeno hladnim osunčanim padinama. Opšte rasprostranjenje: Planine Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Kopaonik (Oštro kopije, Šatorica). Ekvivalentne zajednice: • Daphno-Cytisanthetum radiati serpentinicum Randjelovič et Rexhepi 1979 • Daphno-Cytisanthetum radiati calcicolum Lakušič et al 1978 • Daphno-Genistetum radiati Randjelovič et Rexhepi 1979 • Daphno-Genistetum radiatae Randjelovič et al. 1979 Karakteristične vršte: Genista radiata, Daphne blagayana, Sesieria latifolia, Asperula cynanchica, Thymus longicaulis, Linum tauricum, Hypericum alpinum, Dorycnium germanicum, Bromus fibrosus, Scabiosa columbaria Osnovna literatura: KojiM998, RandN979, RandN980 F2.4 Žbunasta staništa bora krivulia Opšte karakteristike: Niske polegle, uglavnom zatvorene žbunaste formacije čiji je glavni edifikator bor krivulj . U zajednicama su cesto veoma brojne i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . Značajno je i prisustvo lišajeva , i mahovina , , , i dr. Nekada su ove zajednice gradile prostrani, neprohodni pojas koji je danas antropogeno uništen i proredjen na male sastojine i pojedinačna stabla. Ekologija: Zajednice razvijene nakrečnjačkoj, serpentinskoj ili silikatnoj geološkoj podlozi u dijapazonu nadmorskih visina od 1400 do 2400 m. 359 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte rasprostranjenje: Alpi, Jura, Hercinske planine, Karpati, Apenini, balkánske planine. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina; Stará planina (ograničen deo izmedju Tri Kladenca i Tri Čuke, na granici sa Bugarskom); Kosovo: Prokletije (Nedžinat, Krš Čvrlje, Koprivnik, Starac, Maja Rusolija, Žljeb, Mokra Gora, Hajla, Maja Rops, Žuti kamen, Štedim, Lumbardska planina), Šar planina (Ošljak, Ostrovica, Kodža Balkan). Ekvivalentne zajednice: • Achilleo-Pinetum mugo Rexhepi 1983 • Pinetummughi-GeumbulgaricumL. Amidžlč 1997 • Pinetum mugo typicumM. Jankovič 1972 • Wulfenio-Pinetum mugo M. Jankovič et Bogojevič 1967 • Homogyno-Pinetum mughi-Vaccinietum D. Pavl. & M. Jank. 1998 • Achilleo abrotanoides-Pinetum mughi-Junipero nanae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Jasiono orbiculati-nardetum-Pinetum mughi-Vaccinio-Juniperi M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Luzulo luzulinae-Pinetum mugi-peucis-Vaccinio myrtillae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pinio peucis heldreichii-Pineum mughi-Seslerio robustae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pino mughi-Pinetum heldreichii peucis-Dactyllo hispanici M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Rhytidiadelpho lorei-Pinetum mughi-peucis heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Vaccinio-Pinetum mugo puecis M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Wulfenio carinthiacae-Pinetum mugo-puecisesus M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Wulfenio-Pinetum mugo Grebenščikov 1943 • Pinetum mugo serpentinicum M. Jankovič 1982 • Ptilotricho-Bmckenthalio-Pinetum mugo M. Jankovič et Bogojevič (1974) 1976 • Pinetum mugi prov. • Sorbo-Mughetum B. Jovanovič 1952 • Sorbo-Pinetum mugo B. Jovanovič 1952 Karakteristične vrste: Luzula sylvatica, Pinus mugo, Vaccinium myrtillus, Veratrum album, Ajuga pyramidalis, Alchemilla vulgaris, Armeria canescens, Bromus fibrosus, Bruckenthalia spiculifolia, Calamintha alpina subsp. alpina, Euphorbia amygdaloides, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Gentiana punctata, Gentiana verná, Geranium sylvaticum, Geum bulgaricum, Geum coccineum, Geum montanum, Helianthemum alpestre, Homogyne alpina, Hypericum perforatum subsp. latifolium, Hypochoeris pelivanovicii, Juniperus intermedia, Lilium albanicum, Linum capitatum, Linum flavum, Luzula luzulina, Luzula nemorosa, Nephrodium austriacum, Nephrodium filix-mas, Oxalis acetosella, Peucedanum carvifolia, Pinus peuce, Poa ursina, Polygala croatica, Potentilla australis, Ptilotrichum dieckii, Ranunculus montanus, Rhytidiadelphus triquetrus, Rubus idaeus, Saxifraga adscendens subsp. adscendens, Saxifraga rotundifolia, Scorzonera rosea, Thymus sp., Trifolium alpestre, Trifolium medium subsp. balcanicum, Vaccinium uliginosum, Viola sylvestris, Wulfenia carinthiaca, Alchemilla alpestris, Anemone hepatica, Aquilegia vulgaris, Ar cto staphylo s uva-ursi, Campanula rotundifolia, Carex sempervirens, Cetraria islandica, Cotoneaster integerrimus, Cotoneaster tomentosus, Dicranium scoparium, Dryas octopetala, Gentiana asclepiadea, Hylocomium splendens, Hylocomium triquetrum, Juniperus nana, Polygonatum verticillatum, Rubus saxatilis, Salix silesiaca, Saxifraga aizoon, Selaginella helvetica, Sorbus mougeotii, Valeriana montana, Veronica urticifolia Osnovna literatura: AmidL997a, PavlD003, Greb0943, JankM982, JankM990, JankM974, JankM976, JankM003, JankM967, JankM973, JankM998a, JankM003, JovaB953, JovaB955a, MÍŠÍV978, PavlD003, RandN980, RexhF994, TatiB994 F2.47 Pelago-Dinarska žbunasta staništa bora krivulia Opšte karakteristike: Niske polegle, uglavnom zatvorene žbunaste formacije čiji je glavni edifikator bor krivulj . U zajednicama su cesto veoma brojne i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . Nekada su ove zajednice gradile prostrani, neprohodni pojas koji je danas antropogeno uništen i proredjen na male sastojine i pojedinačna stab la. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjačkoj i silikatnoj geološkoj podlozi u dijapazonu nadmorskih visina od 1700-2400; na serpentinskoj podlozi u dijapazonu od 1700-2000m; tip tla planinska karbonatna crnica i humusno-silikatno tlo. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Škardo-pindskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije (Nedžinat, Krš Čvrlje, Koprivnik, Starac, Maja Rusolija, Žljeb, Mokra Gora, Hajla, Maja Rops, Žuti kamen, Štedim, Lumbardska planina), Šar planina (Ošljak, Ostrovica, Kodža Balkan). Ekvivalentne zajednice: • Achilleo-Pinetum mugo Rexhepi 1983 • Pinetummughi-GeumbulgaricumL. Amidžlč 1997 • Pinetum mugo typicum M. Jankovič 1972 • Wulfenio-Pinetum mugo M. Jankovič et Bogojevič 1967 • Homogyno-Pinetum mughi-Vaccinietum D. Pavl. & M. Jank. 1998 • Achilleo abrotanoides-Pinetum mughi-Junipero nanae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Jasiono orbiculati-nardetum-Pinetum mughi-Vaccinio-Juniperi M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Luzulo luzulinae-Pinetum mugi-peucis-Vaccinio myrtillae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pinio peucis heldreichii-Pineum mughi-Seslerio robustae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pino mughi-Pinetum heldreichii peucis-Dactyllo hispanici M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Rhytidiadelpho lorei-Pinetum mughi-peucis heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Vaccinio-Pinetum mugo puecis M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Wulfenio carinthiacae-Pinetum mugo-puecisesus M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Wulfenio-Pinetum mugo Grebenščikov 1943 • Pinetum mugo serpentinicum M. Jankovič 1982 • Ptilotricho-Bruckenthalio-Pinetum mugo M. Jankovič et Bogojevič (1974) 1976 Karakteristične vrste: Luzula sylvatica, Pinus mugo, Vaccinium myrtillus, Ajuga pyramidalis, Alchemilla vulgaris, Armeria canescens, Bromus fibrosus, Bruckenthalia spiculifolia, Calamintha alpina subsp. alpina, Euphorbia amygdaloides, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Gentiana punctata, Gentiana verná, Geranium sylvaticum, Geum bulgaricum, Geum coccineum, Geum montanum, Helianthemum alpestre, Homogyne alpina, Hypericum perforatum subsp. latifolium, Hypochoeris pelivanovicii, Juniperus intermedia, Lilium albanicum, Linum capitatum, Linum flavum, Luzula luzulina, Luzula nemorosa, Nephrodium austriacum, Nephrodium filix-mas, Oxalis acetosella, Peucedanum carvifolia, Pinus peuce, Poa ursina, Polygala croatica, Potentilla australis, Ptilotrichum dieckii, Ranunculus montanus, Rhytidiadelphus triquetrus, Rubus idaeus, Saxifraga adscendens subsp. adscendens, Saxifraga rotundifolia, Scorzonera rosea, Thymus sp., Trifolium alpestre, Trifolium medium subsp. balcanicum, Vaccinium uliginosum, Veratrum album, Viola sylvestris, Wulfenia carinthiaca Osnovna literatura: AmidL997a, PavlD003, Greb0943, JankM982, JankM990, JankM974, JankM976, JankM003, JankM967, JankM973, JankM998a, JankM003, PavlD003, RandN980, RexhF994, TatiB994 F2.471 Pelago-Dinarska žbunasta staništa bora krivulia na krečnjaku Opšte karakteristike: Niske polegle, uglavnom zatvorene žbunaste formacije čiji je glavni edifikator bor krivulj . U zajednicama su cesto veomabrojne i , , , , , , , , , , , , , . , , , , , . Nekada su ove zajednice gradile prostrani. nepro hodni pojas koji je danas antropogeno uništen i proredjen na male sastojine i pojedinačna stabla. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjačkoj geološkoj podlozi, na planinskoj karbonatnoj crnici u dijapazonu nadmorskih visina izmedju 1700 i 2400 m. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Skardo-pindskog sistema. 361 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije (Nedžinat, Krš Čvrlje, Koprivnik, Starac, MajaRusolija, Žljeb, Mokra Gora, Hajla, Maja Rops, Zuti kamen, Štedim, Lumbardska planina), Šar planina (Ošljak, Ostrovica, Kodža Balkan). Ekvivalentne zajednice: • Achilleo-Pinetum mugo Rexhepi 1983 • Pinetum mughi-Geum bulgaricum L. Amidžlč 1997 • Pinetum mugo typicum M. Jankovič 1972 • Wulfenio-Pinetum mugo M. Jankovič et Bogojevič 1967 • Homogyno-Pinetum mughi-Vaccinietum D. Pavl. & M. Jank. 1998 • Achilleo abrotanoides-Pinetum mughi-Junipero nanae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Jasiono orbiculati-nardetum-Pinetum mughi-Vaccinio-Juniperi M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Luzulo luzulinae-Pinetum mugi-peucis-Vaccinio myrtillae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pinio peucis heldreichii-Pineum mughi-Seslerio robustae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pino mughi-Pinetum heldreichii peucis-Dactyllo hispanici M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Rhytidiadelpho lorei-Pinetum mughi-peucis heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Vaccinio-Pinetum mugo puecis M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Wulfenio carinthiacae-Pinetum mugo-puecisesus M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Wulfenio-Pinetum mugo Grebenščikov 1943 Karakteristične vršte: Pinus mugo, Geum bulgaricum, Helianthemum alpestre, Vaccinium uliginosum, Vaccinium myrtillus, Wulfenia carinthiaca, Luzula sylvatica, Saxifraga rotundifolia, Alchemilla vulgaris, Geum montanum, Festuca heterophylla, Gentiana punctata, Veratrum album, Geranium sylvaticum, Poa ursina, Gentiana věrna, Calamintha alpina subsp. alpina, Armeria canescens, Saxifraga adscendens subsp. adscendens, Linum capitatum, Homogyne alpina, Oxalis acetosella, Nephrodium austriacum, Pinus peuce Osnovna literatura: AmidL997a, PavlD003, Greb0943, JankM982, JankM998a, JankM990, JankM003, JankM974, JankM976, JankM003, JankM967, JankM973, PavlD003, RandN980, RexhF994, TatiB994 F2.472 Pelago-Dinarska žbunasta staništa bora krivulia na serpentinitu Opšte karakteristike: Niske polegle, uglavnom zatvorene žbunaste formacije čiji je glavni edifikator bor krivulj . U zajednicama su cesto veomabrojne i , , , , , , , , , , , , , , Ekologija: Zajednice razvijene na serpentinskoj podlozi u dijapazonu nadmorskih visina od 1700 do 2000 m. Opšte rasprostranjenje: Šar planina Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Ostrovica) Ekvivalentne zajednice: • Pinetum mugo serpentinicum M. Jankovič 1982 • Ptilotricho-Bruckenthalio-Pinetum mugo M. Jankovič et Bogojevič (1974) 1976 Karakteristične vršte: Pinus mugo, Vaccinium myrtillus, Bruckenthalia spiculifolia, Thymus sp., Luzula luzulina, Potentilla australis, Fragaria vesca, Ranunculus montanus, Juniperus intermedia, Viola sylvestris, Ajuga pyramidalis, Polygala croatica, Linum flavum, Peucedanum carvifolia, Rhytidiadelphus triquetrus, Luzula nemorosa, Euphorbia amygdaloides, Hypericum perforatum subsp. latifolium, Rubus idaeus, Luzula sylvatica, Geum coccineum, Ptilotrichum dieckii, Bromus fibrosus, Hypochoeris pelivanovicii, Scorzonera rosea, Lilium albanicum, Trifolium medium subsp. balcanicum, Nephrodium filix-mas, Trifolium alpestre Osnovna literatura: JankM982, JankM990, JankM974, JankM976, JankM973, RexhF994, TatiB994 F2.48 Balkánsko rodopska žbunasta staništa bora krivulia Opšte karakteristike: Niske polegle, uglavnom zatvorene žbunaste formacije čiji je glavni edifikator bor krivulj , koji dostiže visinu od 1 do 2 m i prečnik stabla do 8 cm. U zajednicama su cesto veoma brojne i , , , , , , , , , , , , STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 362 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufjUKaijuju cmauuuuna... " , , , . Značajno je i prisustvo lišajeva , i mahovina , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjačkoj ili silikatnoj geološkoj podlozi (crveni peščari) u dijapazonu nadmorskih visina od 1400 do 1920 m na severnoj ili jugozapadnoj ekspoziciji. Opšte rasprostranjenje: Istočne Balkánske planine (Pirin, Rila, Stará planina, Suva planina, retko na Rodopima, Vitoša i Orvilos) Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina; Stará planina (ograničen deo izmedju Tri Kladenca i Tri Čuke, na granici sa Bugarskom). Ekvivalentne zajednice: • Pinetum mugi prov. • Sorbo-MughetumB. Jovanovič 1952 • Sorbo-Pinetum mugo B. Jovanovič 1952 Karakteristične vrste: Pinus mugo, Sorbus mougeotii, Salix silesiaca, Rubus saxatilis, Vaccinium myrtillus, Juniperus nana, Luzula sylvatica, Arctostaphylos uva-ursi, Veronica urticifolia, Carex sempervirens, Valeriana montana, Dicranium scoparium, Hylocomium triquetrum, Hylocomium splendens, Cotoneaster tomentosus, Cotoneaster integerrimus, Dryas octopetala, Campanula rotundifolia, Aquilegia vulgaris, Polygonatum verticillatum, Veratrum album, Saxifraga aizoon, Anemone hepatica, Alchemilla alpestris, Selaginella helvetica, Cetraria islandica, Gentiana asclepiadea Osnovna literatura: JovaB953, JovaB955a, MišiV978 F3 Uměřena i mediteransko montana žbunasta staništa Zbunjaci razvijeni u uslovima umerene ili mediteransko-montane klime. Zajednice najčešče izgradjene od listopadnih širokolinsnih vrsta, redje u zajednicama dominiraju četinarske vrste. Primarno su razvijeni kao sekundami oblici vegetacije u šumskoj i šumostepskoj zoni (uměřeni klimat). Medjutim, javljaju se i u mediteransko-submediteranskoj zoni, ali tada u višim i hladnijim planinskim predelima. Takodje se javljaju i u arktičkoj ili alpijskoj i subalpijskoj zoni, ali tada isključivo u krajevima koji su topliji zbog specifičnih mirkoklimatskih prilika (npr. južno ekponirane padine i sl.) F3.1 Umerene šikare i žbunasta staništa Opšte karakteristike: Nizijske, brdské i planinske visoke, obično gusto sklopljene žbunaste zajednice u kojima dominira obična leska ili obična kleká . Zajednice uglavnom predstavljaju degradacione stadijume različitih tipova šuma u umerenoj zoni. Opšte rasprostranjenje: Srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Žbunasta vegetacija rasprostranjena u zoni umerenih listopadnih šuma. Fitocenološki slabo istražena staništa. Ekvivalentne zajednice: • Hieraciuo-Juniperetum communis Rexhepi et Randjelovič 1983 • Coryletum avellanae Fukarek 1958 Osnovna literatura: RexhF994, KojiM998, ZupaM986 F3.16 Žbunasta staništa obične kleke Opšte karakteristike: Srednjeevropske nizijske, brdské i planinske žbunaste zajednice u kojima dominira obična kleká . Zajednice uglavnom predstavljaju degradacione stadijume različitih tipova šuma u umerenoj zoni. Opšte rasprostranjenje: Srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Žbunasta vegetacija rasprostranjena u zoni umerenih listopadnih šuma. Fitocenološki slabo istražena staništa. 363 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacufuKauuju cmanuiuma.. Ekvivalentne zajednice: • Hieraciuo-Juniperetum communis Rexhepi et Randjelovič 1983 Osnovna literatura: RexhF994 F3.17 Šikare leske Opšte karakteristike: Nizijske, brdské i planinske visoke, obično gusto sklopljene žbunaste zajednice u kojima dominira obična leska . Zajednice uglavnom predstavljaju degradacione stadijume različitih tipova šuma u umerenoj zoni. Rasprostranjenje u Srbiji: Žbunasta vegetacija rasprostranjena u zoni umerenih listopadnih šuma. Fitocenološki slabo istražena staništa. Ekvivalentne zajednice: • Coryletum avellanae Fukarek 1958 Osnovna literatura: KojiM998, RexhF994, ZupaM986 F3.2 Mediteransko-montane širokolisne listopadne šikare Opšte karakteristike: Gusto zbijeni, obično zatvoreni i neporodhodni, ili otvoreni i raštrkani 0.5- do 3 m visoki listopadni šibljaci i šikare u kojima dominiraju , . , , , , , , , . , , , i . Na staništima su veoma cesto brojni i drugi visoki listopani žbunovi i nisko drveče , , , . , , . , , , , , , , . , , , , , kao i zeljaste stepske, livado-stepske, kamenjarske i šumske biljke , , , , , , . , , , . , , , . , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , . , , , , . , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , . , , . , , , , , , , , . , , , , , , , , i dr. Panónske listopadne šikare po nastanku predstavljaju autohtone ivične fitocenoze, nastale kao rezultát ekološkog mikrozoniranja na obodu šume. Medjutim zbog intenzivnog uništavanja šuma, one su antropogeno veoma proširene na teréne gde je šuma iskrčena, tako da prestavljaju različite degradacione stadijume u uništavanju šuma u šumostepskoj zoni. Kontinentálni šibljaci po pravdu predstavljaju prirodne, veoma trajne stadijume vegetacije koja se razvija na strmim stenovitim terenima ili prostranim krečnjačkim površima, na kojima zbog orografskih i drugih ekološkiih prilika nema uslova za razvoj šumske vegetacije. Na nekim mestima, šibljaci predstavljaju i degradacioni stadijum u uništavanju termofilnih šuma. Nasuprot njima kontinentálne šikare predstavljaju različite degradacione stadijume šumske vegetacije o čemu svedoči značajno prisustvo šumskog drveča , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku, kiselim silikatima (granit, crveni peščar) ili serpentinitima i peridotitima na plitkim i siromašnim zemljištima, ili na lesu i pešku, na kojima su razvijene različite varijante černozema i peskovitih zemljišta, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime ili panonsko -kontinentálna klima. Veoma porozna krečnjačka ili peskovita podloga kroz koju lako poniru površinske vode, i degradirani zemljišni pokrivač znatno pojačavaju stepen suše na staništima. Zajednice se razvijaju na visianama izmedju 80 i 1500 m. Opšte rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa, centrálna Eurazija, zapadna Azija. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Beograd (Višnjička kosa - Nikino brdo), Klisura Zamne, Klisura Mlave (Gornjak, Ribare), Klisura Peka, Klisura Resave, Zlotska klisura, Klisura Gornjak, Derdapska klisura (Golubac, Štrbac), Klisura Vitovnica, Klisura Grze, Kanjon Trešnjice, Sičevačka klisura, Rtanj (Ledeničke straně, Prešla, Zabrde), Svrljiške planine (Rinjska planina), Mokra, GornjaKoritnica, Divljane, Oreovac, Novo selo, Bela Palanka, Sičevo, Krčimir, Sopotnica, Koritnica, Sebet, Kaletinac, Junior, Mečiji vrh, Lepterija, Orlovčič, Leskovik, Grosnica, Komarica, Badnjevac, Cukojevac, Draca-Bogosavljevica, Draca-Rujevica, Jovanovac-Komarica-Samar, Resnik-Krecnjacka kosa na desnoj obali Lepenice, Krivelj, Rgotina, Mučanj, Ladevac, Špiljani, Bovan, Betrage, Konjske rupe, Dobrinja, Godulja, Tara, Mileševka, Lim; Kosovo: Bribanič (Zmič), Gradevci (Rosulje), Brobanič (Koleno, Rosulje), Grabovci (Koriz), Dobroševci, Graode (Godanci), Seč (Murga), Markov kamen (Pograde), Istok (Selilo, Jelo, Kršnica-Caculjan), Gorožup, podnožje Paštrika, podnožje Koritnika (Žur), Vljašne (Goma polje), Koznik, Koznička boka, Mrasarski potok, Labučevski potok, Gubavac kod Peči, Koritnik, Paštrik, dolina Erenika kod Djakovice, dolina Belog Drima (izmedju Bruta i Spása), dolina Strike-Petka kod Ponoševca, Zatriče kod Orahovca, Koprivnik (Peč); Utrzi (Maja Ljubeničit); Krši čelis (Streonička plania); Golo brdo (pobrde); Pekljen (Peč), Vojvodina. Fruška gora, Deliblatska peščara. Ekvivalentne zajednice: • Crataego-Prunetum spinosae Beus 1971 • Pruno spinosae- Crataegetum s.l. (Soó, 1927) Hueck 1931 • Pruno spinosae-Crataegetum Soó (1927) Hueck 1931 • Prunetum spinosae Soo • Rhamno cathartici-Prunetum spinosae Parabuščski 1988 • Prunetum fruticosae (Oberd. 1957) Kornaš 1974 • Prunetum spinosae-fruticosae B. Jovanovič 1968 • Forsythietum albanicum prov. Fukarek 1960 • Fraxino excelsioris-Colurno-Syringetum E. Vukičevič 1968 • Polygalo-Forsythietum europaeae Blečič et Krasniqui 1972 • Polygalo-Forsythietum europaeae Blečič et Krasniqui 1972 carpinetosum Blečič et Krasniqui 1972 • Berberido-Syringetum vulgaris E. Vukičevič 1968 • Carici-Syringetum E. Vukičevič 1968 • Cotino-Syringetum E. Vukičevič 1968 • Ery ngio-Syringetum vulgaris Diklič 1965 • Ery ngio-Syringetum vulgaris Diklič 1965 carpinetosum betuli Diklič 1965 365 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. • Eryngio-Syringetum vulgaris Diklič 1965 juniperetosum sabinae Diklič 1965 • Eryngio-Syringetum vulgaris Diklič 1965 typicum • Seslerio-Syringetum E. Vukičevič 1968 • Sorbo-Fraxino-Syringetum E. Vukičevič 1968 • Syringetum deli-jovanense Knnap 1944 • Syringetum timokense Knnap 1944 • Syringetum timokense Knnap 1944 lithospermetosum Knnap 1944 • Syringetum vulgaris Knapp 1944 • Taxo-Syringetum vulgaris E. Vukičevič 1968 • Aceri (monspessulam)-Colurno-Syringetum Vukičevič 1968 • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 cotinetosum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 stipetosum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 var. sa Achnatherum calamagrostis • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 var. sa Carex humilis • Syringetum vulgaris silicicolum B. Jovanovič et E. Vukičevič 1982 • Cratagetum monogynae Veljovič & Matovič 1980 prov. • Pteridio-Prunetum spinosae prov. D. Lakušič 1996 • Artemisio-Amygdaletum nanae B. Jovanovič 1954 • Artemisio-Prunetum tenellae B. Jovanovič 1954 • Botryochloo-PaliuretumB. Jovanovič 1973 • Euphorbio-Paliuretum spinae-christi Bogojevič 1969 • Ishaemeto-Paliuretum prov. B. Jovanovič 1973 • Cotinetum coggygriae calicolum Fukarek (1958) 1968 • Cotinetum coggygriae serpentinicum Ritt.-Stud. 1972 • Stipo-Rosetum spinosissimae B. Jovanovič 1955 • Syringo-Prunetum mahalebi (B. Jovanovič 1949) Mišič 1978 • Carpinetum orientalis silicicolum B. Jovanovič 1970 • Carpinetum orientalis silicicolum prov. B. Jovanovič 1970 • Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 • Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 quercetosum Mišič 1967 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 ramondietosum Mišič 1981 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 silicicolum B. Jovanovič 1977 • Syringo-Fraxino-Carpinetum orientalis Mišič 1967 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 seslerietosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 quercetosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 anemonetosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 emend. B. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum pubescentis silicicolum Rudski 1940 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum confertae Rudski 1940 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum sessiliflorae Rudski 1940 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 syringetosum prov. Grebenščikov 1950 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 366 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 pyreto-amygdaliformetosum B. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 cotoneasteretosum B. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 colurnetosum B. Jovanovič 1955 • Dioscoreo-Carpinetum orientalis Blečič et Lakušič 1966 • Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 • Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 viburnetosum Knapp 1944 • Orneto-Aceretum monspessulani B. Jovanovič 1950 • Orneto-Ostryetum Gajič et al. 1954 • Seslerio rigidae-Ostryetum Bležič et Tatič 1969 • Seslerio rigidae-Ostryetum Bležič et Tatič 1969 syringetosum Bležič et Tatič 1969 • Seslerio tenuifoliae-Ostryetum Vukojičič et D. Lakušič 1995 • Seslerio-Ostryetum Ht. et H-ič 1950 • Aceri-Ostryetum carpinifoliae B. Petkovič et al. 1986 • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 aceretosum intermediae • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 coronilletosum emeroides • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 pinetosum nigrae • Franguletum rupestris B. Jovanovič 1973 • Rhamnetum rupestris B. Jovanovič 1973 Karakteristične vrste: Fraxinus ornus, Syringa vulgaris, Fragaria vesca, Crataegus monogyna, Galium purpureum, Teucrium chamaedrys, Prunus mahaleb, Euphorbia cyparissias, Dactylis glomerata, Clematis vitalba, Carex humilis, Acer campestre, Rosa spinosissima, Rhamnus cathartica, Prunus spinosa, Helleborus odorus, Evonymus verrucosus, Cynanchum vincetoxicum, Cotinus coggygria, Carpinus orientalis, Acer monspessulanum, Viburnum lantana, Rosa canina, Rhus cotinus, Ligustrum vulgare, Galium mollugo, Festuca heterophylla, Corylus avellana, Coronilla varia, Cornus sanguinea, Campanula persicifolia, Brachypodium sylvaticum, Urtica dioica, Lithospermum purpurocaeruleum, Evonymus europaeus, Vincetoxicum officinale, Thalictrum aquilegiifolium, Stipa pulcherrima, Stachys recta, Quercus cerris, Poa nemoralis, Melica uniflora, Lonicera caprifolium, Hypericum perforatum, Geranium sanguineum, Eryngium palmatum, Corylus colurna, Cornus mas, Carpinus betulus, Calamintha acinos, Asplenium trichomanes, Artemisia camphorata, Achillea millefolium, Salvia nemorosa, Rubus idaeus, Cichorium intybus, Viola sylvestris, Veronica chamaedrys, Teucrium montanum, Sorbus torminalis, Smyrnium perfoliatum, Sesleria autumnalis, Sedum acre, Saxifraga rotundifolia, Rubus tomentosus, Quercus pubescens, Primula veris, Polypodium vulgare, Polygonatum officinale, Pyrus pyraster, Melica ciliata, Lathyrus venetus, Juniperus oxycedrus, Glechoma hirsuta, Geranium macrorrhizum, Festuca valesiaca, Festuca sulcata, Euphorbia glabriflora, Euphorbia amygdaloides, Dianthus petraeus, Ceterach officinarum, Bromus fibrosus, Asplenium adiantum-nigrum, Arabis turrita, Arabis hirsuta, Aethionema saxatile, Achillea clypeolata, Viola hirta, Veronica austriaca sabsp.jacquinii, Tilia officinarum subsp. platyphyllos, Thymus glabrescens, Tanacetum corymbosum, Tamus communis, Symphytum tuberosum, Stipa grafiana, Stellaria holostea, Stachys scardica, Silene viridiflora, Sedum ochroleucum, Sedum maximum, Sedum dasyphyllum, Sanguisorba minor, Pteridium aquilinum, Potentilla recta, Polygonatum latifolium, Pinus nigra, Ostrya carpinifolia, Oryzopsis virescens, Minuartia verna, Melittis melissophyllum, Lychnis atropurpurea, Lilium martagon, Juniperus communis, Hypericum alpigenum, Helianthemum nummularium, Galium verum, Galium mollugo subsp. erectum, Galium lucidum, Galium aristatum, Festuca panciciana, Evonymus verrucosus, Euphorbia polychroma, Dioscorea balcanica, Delphinium fiissum, Danaa cornubiensis, Cytisus hirsutus, Cyclamen neapolitanum, Cotoneaster tomentosus, Cotoneaster integerrimus, Coronilla emeroides, Chrysanthemum corymbosum, Chamaecytisus ciliatus, Cerastium brachypetalum, Carex verna, Carex hallerana, Bupleurum junceum, Brachypodium pinnatum, Asperula cynanchica, Asparagus tenuifolius, Arabis hirsuta subsp. hirsuta, Alyssum murale, Alyssum montanum, Allium flavum, Achillea crithmifolia, Acer pseudoplatanus, Acer hyrcanum, Agrostis alba, Bromus sterilis, Cicuta 367 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiuria i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacufuKauuju cmanuiuma... " virosa, Daucus carota, Plantago media, Robinia pseudacacia, Sonchus oleraceus, Ulmus montana, Alyssum saxatile, Leopoldia comosa, Linaria angustissima, Waldsteinia geoides, Viola alba, Vicia incana, Vicia cracca, Veronica jacquinii, Verbascum nigrum, Verbascum lychnitis, Veratrum nigrum, Ulmus procera, Ulmus campestris, Tunica saxifraga, Trinia kitaibelii, Trifolium pignantii, Trifolium alpestre, Thymus pulegioides subsp. montanus, Thymus pulegioides, Thymus montanus, Thlaspi perfoliatum, Thlaspi kovatsii, Thalictrum minus, Teucrium polium, Stereodon cupressiforme, Sorbus domestica, Sorbus aucuparia, Sorbus aria, Solanum dulcamara, Siler trilobum, Silene vulgaris, Sesleria tenuifolia, Seseli tortuosum, Serratula tinctoria, Senecio rupestris, Sedům telephium, Scabiosa columbaria, Saxifraga aizoon, Satureja kitaibelii, Sanguisorba albanica, Sambucus nigra, Sambucus ebulus, Salvia pratensis, Salix alba, Ruscus aculeatus, Rumex acetosella, Rubus caesius, Rosa sp., Rosa pendulina, Rosa dumetorum, Rosa arvensis, Rosa andegavensis, Rhamnus cathartica, Ranunculus illyricus, Quercus sessilis, Quercus sessiliflora, Quercus petraea, Quercus macedonica, Quercus dalechampii, Quercus conferta, Pulsatilla vulgaris subsp. grandis, Prunus tenella, Prunus fruticosa, Primula veris subsp. columnae, Primula columnae, Populus tremula, Polytrichum communis, Polygonatum odoratum, Polygala supina, Polygala doerfleri, Pyrus communis, Pyrus amygdaliformis, Phleum phleoides, Peucedanum cervaria, Peucedanum austriacum, Pedicularis heterodonta, Parmelia saxatilis, Parmelia caperata, Paliurus spina-christi, Origanum vulgare, Leucodon sciuroides, Mycelis muralis, Muscari sp., Muscari comosum, Moltkia doerfleri, Moehringia muscosa, Mercurialis ovata, Medicago falcata, Malus florentina, Lychnis coronaria, Leucodon sciurides, Leucanthemum vulgare, Leontodon asper, Lembotropis nigricans, Lathyrus vernus, Lathyrus sphaericus, Koeleria gracilis, Juglans regia, Iris variegata, Inula salicina, Inula germanica, Hypericum maculatum, Hyacinthella leucophaea, Hieracium waldsteinii, Hieracium boreale, Helleborus serbicus, Hedera helix subsp. helix, Hedera helix, Gymnocarpium robertianum, Globularia cordifolia, Geum urbanum, Geranium robertianum, Galium aparine, Fraxinus excelsior, Fragaria elatior, Forsythia europaea, Filipendula hexapetala, Filago germanica, Festuca ovina, Festuca dalmatica, Falcaria vulgaris, Fagus moesiaca, Euphorbia pannonica, Erysimum canescens, Eryngium campestre, Erythronium dens-canis, Edraianthus jugoslavicus, Dorycnium herbaceum, Dorycnium germanicum, Doronicum columnae, Diplachne serotina, Digitalis lanata, Digitalis laevigata, Dictamnus albus, Dicranum scoparium, Cytisus rectipilosus, Cytisus austriacus, Cynanchum huteri, Cynanchum athoum, Crataegus pentagyna, Coronilla emerus, Convallaria majalis, Colutea arborescens, Colchicum visianii, Clinopodium vulgare, Cladonia rangiferina, Chrysopogon gryllus, Chamaecytisus tommasinii, Chamaecytisus rochelii, Chamaecytisus hirsutus, Centraria islandica, Centaurea triumfetti, Centaurea scabiosa, Centaurea kosaninii, Carex michelii, Carex digitata, Campanula trachelium, Campanula rapunculoides, Calamintha vulgaris, Calamintha officinalis, Bromus squarrosus, Bromus erectus, Berberis vulgaris, Astragalus glycyphyllos, Asplenium ruta-muraria, Asarum europaeum, Arrhenatherum elatius, Aristolochia pallida, Arenaria serpyllifolia, Aremonia agrimonioides, Anomonodon viticulosus, Anemone sylvestris, Anemone hepatica, Anemone apennina, Andropogon ischaemum, Amygdalus nana, Alyssum markgrafii, Agropyron repens, Achillea pannonica, Acer tataricum, Acer platanoides, Acer obtusatum, Acer intermedium, Acanthus longifolius, Stipa capillata, Scorzonera hispanica, Satureja montana, Rhamnus saxatilis, Micromeria cristata, Hyssopus officinalis, Galium erectum, Frangula rupestris, Achnatherum calamagrostis Osnovna literatura: AdamL909, AdamL909, BlečV971, BogoR969, ButoB992, ButoB989, ČoliD974, DiklN962, DiklN965, PavlD003, FukaP962a, GajiM954c, GrebO950, GrebO950, JovaB954, JovaB980, JovaB949, JovaB955c, JovaB968, JovaB968, JovaB973a, JovaB973b, JovaB953b, JovaB953b, JovaB953b, JovaB988, JovaB982a, JovaB948, KnapR944, KošaN913, KošaN922, KošaN939, KojiM998, KrasF972, MatoM986, GajiM992, MišiV978, MišiV966, MišiV981, MišiV997e, ParaS988, ParaS986, ParaS988c, PetkB986, PurgD993, RexhF994, RudsI949, SariM997, SariM997, StojS983, TomiZOOOa, TomiZ980, VeljV967b, VukiE968a, VukoS995 F3.24 Subkontinentalne i kontinentálně listopadne šikare Opšte karakteristike: Gusto zbijeni, obično zatvoreni i neprodhodni, ili otvoreni i raštrkani 0.5 do 3 m visoki listopadni šibljaci i šikare u kojima dominiraju , , , , , , , , , , , , , , , i . Na staništima su veoma cesto brojui i dragi visoki listopani žbunovi i nisko drveče , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , kao i zeljaste stepske, livado-stepske, kamenjarske i šumske biljke , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Panónske listopadne šikare po nastanku predstavljaju autohtone ivične fitocenoze, nastale kao rezultát ekološkog mikrozoniranja na obodu šume. Medjutim zbog intenzivnog uništavanja šuma, one su antropogeno veoma proširene na teréne gde je šuma iskrčena, tako da predstavljaju različite degradacione stadijume u uništavanju šuma u šumostepskoj zoni. Kontinentálni šibljaci po pravilu predstavljaju prirodne, veoma trajne stadijume vegetacije koja se razvija na strmim stenovitim terenima ili prostranim krečnjačkim površima, na kojima zbog orografskih i drugih ekološkiih prilika nema uslova za razvoj šumske vegetacije. Na nekim mestima, šibljaci predstavljaju i degradacioni stadijum u uništavanju termofilnih šuma. Nasuprot njima kontinentálne šikare predstavljaju različite degradacione stadijume šumske vegetacije o čemu svedoči značajno prisustvo šumskog drveča , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku, kiselim silikatima (granit, crveni peščar) ili serpentinitima i peridotitima na plitkim i siromašnim zemljištima, ili na lesu i pesku, na kojima su razvijene različite varijante černozema i peskovitih zemljišta, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime ili panonsko -kontinentálna klima. Veoma porozna krečnjačka ili peskovita podloga kroz koju lako poniru površinske vode, i degradirani zemljišni pokrivač znatno pojačavaju stepen suše na staništima. Zajednice se razvijaju na visianama izmedju 80 i 1500 m. Opšte rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa, centrálna Eurazija, západná Azija. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Beograd (Višnjička kosa - Nikino brdo), Klisura Zamne, Klisura Mlave (Gornjak, Ribare), Klisura Peka, Klisura Resave, Zlotska klisura, Klisura Gornjak, Berdapska klisura (Golubac, Štrbac), Klisura Vitovnica, Klisura Grze, Kanjon Trešnjice, Sičevačka klisura, Rtanj (Ledeničke strane, Prešla, Zabrde), Svrljiške planine (Rinjska planina), Mokra, Gornja Koritnica, 369 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Divljane, Oreovac, Novo selo, Bela Palanka, Sičevo, Krčimir, Sopotnica, Koritnica, Sebet, Kaletinac, Junior, Mečiji vrh, Lepterija, Orlovčič, Leskovik, Grosnica, Komarica, Badnjevac, Cukojevac, Draca-Bogosavljevica, Draca-Rujevica, Jovanovac-Komarica-Samar, Resnik-Krecnjacka kosa na desnoj obali Lepenice, Krivelj, Rgotina, Mučanj, Ladevac, Špiljani, Bovan, Betrage, Konjske rupe, Dobrinja, Godulja, Tara, Mileševka, Lim; Kosovo: Bribanič (Zmič), Gradevci (Rosulje), Brobanič (Koleno, Rosulje), Grabovci (Koriz), Dobroševci, Graode (Godanci), Seč (Murga), Markov kamen (Pograde), Istok (Selilo, Jelo, Kršnica-Caculjan), Gorožup, podnožje Paštrika, podnožje Koritnika (Žur), Vljašne (Goma polje), Koznik, Koznička boka, Mrasarski potok, Labučevski potok, Gubavac kod Peči, Koritnik, Paštrik, dolina Erenika kod Djakovice, dolina Belog Drima (izmedju Brata i Spása), dolina Strike-Petka kod Ponoševca, Zatriče kod Orahovca, Koprivnik (Peč); Utrzi (Maja Ljubeničit); Krši čelis (Streonička plania); Golo brdo (pobrde); Pekljen (Peč), Vojvodina. Fraška gora, Deliblatska peščara. Ekvivalentne zajednice: • Crataego-Prunetum spinosae Beus 1971 • Prano spinosae- Crataegetum s.l. (Soó, 1927) Hueck 1931 • Prano spinosae-Crataegetum Soó (1927) Hueck 1931 • Prunetum spinosae Soo • Prunetum spinosae-fraticosae B. Jovanovič 1968 • Rhamno cathartici-Prunetum spinosae Parabuščski 1988 • Prunetum fraticosae (Oberd. 1957) Kornaš 1974 • Prunetum spinosae-fraticosae B. Jovanovič 1968 • Forsythietum albanicum prov. Fukarek 1960 • Fraxino excelsioris-Colurno-SyringetumE. Vukičevič 1968 • Polygalo-Forsythietum europaeae Blečič et Krasniqui 1972 • Polygalo-Forsythietum europaeae Blečič et Krasniqui 1972 carpinetosum Blečič et Krasniqui 1972 • Berberido-Syringetum vulgaris E. Vukičevič 1968 • Carici-Syringetum E. Vukičevič 1968 • Cotino-Syringetum E. Vukičevič 1968 • Eryngio-Syringetum vulgaris Diklič 1965 • Eryngio-Syringetum vulgaris Diklič 1965 carpinetosum betuli Diklič 1965 • Eryngio-Syringetum vulgaris Diklič 1965 juniperetosum sabinae Diklič 1965 • Eryngio-Syringetum vulgaris Diklič 1965 typicum • Seslerio-Syringetum E. Vukičevič 1968 • Sorbo-Fraxino-Syringetum E. Vukičevič 1968 • Syringetum deli-jovanense Knnap 1944 • Syringetum timokense Knnap 1944 • Syringetum timokense Knnap 1944 lithospermetosum Knnap 1944 • Syringetum vulgaris Knapp 1944 • Taxo-Syringetum vulgaris E. Vukičevič 1968 • Aceri (monspessulani)-Colurno-Syringetum Vukičevič 1968 • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 cotinetosum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 stipetosumE. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 var. sa Achnatheram calamagrostis • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 var. sa Carex humilis • Syringetum vulgaris silicicolum B. Jovanovič et E. Vukičevič 1982 • Cratagetum monogynae Veljovič & Matovič 1980 prov. • Pteridio-Pranetum spinosae prov. D. Lakušič 1996 • Artemisio-Amygdaletum nanae B. Jovanovič 1954 • Artemisio-Prunetum tenellae B. Jovanovič 1954 • Botryochloo-PaliuretumB. Jovanovič 1973 • Euphorbio-Paliuretum spinae-christi Bogojevič 1969 • Ishaemeto-Paliuretum prov. B. Jovanovič 1973 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 370 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Cotinetum coggygriae calicolum Fukarek (1958) 1968 Cotinetum coggygriae serpentinicum Ritt.-Stud. 1972 Stipo-Rosetum spinosissimae B. Jovanovič 1955 Syringo-Prunetum mahalebi (B. Jovanovič 1949) Mišič 1978 Carpinetum orientalis silicicolumB. Jovanovič 1970 Carpinetum orientalis silicicolum prov. B. Jovanovič 1970 Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 quercetosum Mišič 1967 Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 ramondietosum Mišič 1981 Syringo-Carpinetumorientalis (Grebenščikov 1950)Mišič 1967 silicicolumB. Jovanovič 1977 Syringo-Fraxino-Carpinetum orientalis Mišič 1967 Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 seslerietosum Krasniqui 1968 Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 quercetosum Krasniqui 1968 Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 anemonetosum Krasniqui 1968 Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 emend. B. Jovanovič 1953 Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum pubescentis silicicolum Rudski 1940 Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum confertae Rudski 1940 Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum sessiliflorae Rudski 1940 Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 syringetosumprov. Grebenščikov 1950 Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 pyreto-amygdaliformetosumB. Jovanovič 1953 Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 cotoneasteretosumB. Jovanovič 1953 Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 colurnetosumB. Jovanovič 1955 Dioscoreo-Carpinetum orientalis Blečič et Lakušič 1966 Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 viburnetosum Knapp 1944 Orneto-AceretummonspessulaniB. Jovanovič 1950 Orneto-Ostryetum Gajič et al. 1954 Seslerio rigidae-Ostryetum Bležič et Tatič 1969 Seslerio rigidae-Ostryetum Bležič et Tatič 1969 syringetosum Bležič et Tatič 1969 Seslerio tenuifoliae-Ostryetum Vukojičič et D. Lakušič 1995 Seslerio-Ostryetum Ht. etH-ič 1950 Aceri-Ostryetum carpinifoliae B. Peťkovič et al. 1986 Orno-Ostryetum Aichinger 1933 Orno-Ostryetum Aichinger 1933 aceretosum intermediae Orno-Ostryetum Aichinger 1933 coronilletosum emeroides Orno-Ostryetum Aichinger 1933 pinetosum nigrae FranguletumrupestrisB. Jovanovič 1973 Rhamnetum rupestris B. Jovanovič 1973 Karakteristične vršte: Fraxinus ornus, Syringa vulgaris, Fragaria vesca, Crataegus monogyna, Galium purpureum, Teucrium chamaedrys, Prunus mahaleb, Euphorbia cyparissias, Dactylis glomerata, Clematis vitalba, Carex humilis, Acer campestre, Rosa spinosissima, Rhamnus cathartica, Prunus spinosa, Helleborus odorus, Evonymus verrucosus, Cynanchum vincetoxicum, Cotinus coggygria, Carpinus orientalis, Acer monspessulanum, Viburnum lantana, Rosa canina, Rhus cotinus, Ligustrum vulgare, Galium mollugo, Festuca heterophylla, Corylus avellana, Coronilla varia, Cornus sanguinea, Campanula persicifolia, Brachypodium sylvaticum, Urtica dioica, Lithospermum purpurocaeruleum, Evonymus europaeus, Vincetoxicum officinale, Thalictrum aquilegiifolium, Stipa pulcherrima, Stachys recta, Quercus cerris, Poa nemoralis, Melica uniflora, Lonicera caprifolium, 371 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsüma i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacufuKauiiju cmauuuuna.. Hypericum perforatum, Geranium sanguineum, Eryngium palmatum, Corylus colurna, Cornus mas, Carpinus betulus, Calamintha acinos, Asplenium trichomanes, Artemisia camphorata, Achillea millefolium, Salvia nemorosa, Rubus idaeus, Cichorium intybus, Viola sylvestris, Veronica chamaedrys, Teucrium montanum, Sorbus torminalis, Smyrnium perfoliatum, Sesieria autumnalis, Sedum acre, Saxifraga rotundifolia, Rubus tomentosus, Quercus pubescens, Primula veris, Polypodium vulgare, Polygonatum officinale, Pyrus pyraster, Melica ciliata, Lathyrus venetus, Juniperus oxycedrus, Glechoma hirsuta, Geranium macrorrhizum, Festuca valesiaca, Festuca sulcata, Euphorbia glabriflora, Euphorbia amygdaloides, Dianthus petraeus, Ceterach officinarum, Bromus fibrosus, Asplenium adiantum-nigrum, Arabis turrita, Arabis hirsuta, Aethionema saxatile, Achillea clypeolata, Viola hirta, Veronica austriaca subsp. jacquinii, Tilia officinarum subsp. platyphyllos, Thymus glabrescens, Tanacetum corymbosum, Tamus communis, Symphytum tuberosum, Stipa grafiana, Stellaria holostea, Stachys scardica, Silene viridiflora, Sedum ochroleucum, Sedum maximum, Sedum dasyphyllum, Sanguisorba minor, Pteridium aquilinum, Potentilla recta, Polygonatum latifolium, Pinus nigra, Ostrya carpinifolia, Oryzopsis virescens, Minuartia verna, Melittis melissophyllum, Lychnis atropurpurea, Lilium martagon, Juniperus communis, Hypericum alpigenum, Helianthemum nummularium, Galium verum, Galium mollugo subsp. erectum, Galium lucidum, Galium aristatum, Festuca panciciana, Evonymus verrucosus, Euphorbia polychroma, Dioscorea balcanica, Delphinium fissum, Danaa cornubiensis, Cytisus hirsutus, Cyclamen neapolitanum, Cotoneaster tomentosus, Cotoneaster integerrimus, Coronilla emeroides, Chrysanthemum corymbosum, Chamaecytisus ciliatus, Cerastium brachypetalum, Carex verna, Carex hallerana, Bupleurum junceum, Brachypodium pinnatum, Asperula cynanchica, Asparagus tenuifolius, Arabis hirsuta subsp. hirsuta, Alyssum murale, Alyssum montanum, Allium flavum, Achillea crithmifolia, Acer pseudoplatanus, Acer hyrcanum, Agrostis alba, Bromus sterilis, Cicuta virosa, Daucus carota, Plantago media, Robinia pseudacacia, Sonchus oleraceus, Ulmus montana, Alyssum saxatile, Leopoldia comosa, Linaria angustissima, Waldsteinia geoides, Viola alba, Vicia incana, Vicia cracca, Veronica jacquinii, Verbascum nigrum, Verbascum lychnitis, Veratrum nigrum, Ulmus procera, Ulmus campestris, Tunica saxifraga, Trinia kitaibelii, Trifolium pignantii, Trifolium alpestre, Thymus pulegioides subsp. montanus, Thymus pulegioides, Thymus montanus, Thlaspi perfoliatum, Thlaspi kovatsii, Thalictrum minus, Teucrium polium, Stereodon cupressiforme, Sorbus domestica, Sorbus aucuparia, Sorbus aria, Solanum dulcamara, Siler trilobum, Silene vulgaris, Sesieria tenuifolia, Seseli tortuosum, Serratula tinctoria, Senecio rupestris, Sedum telephium, Scabiosa columbaria, Saxifraga aizoon, Satureja kitaibelii, Sanguisorba albanica, Sambucus nigra, Sambucus ebulus, Salvia pratensis, Salix alba, Ruscus aculeatus, Rumex acetosella, Rubus caesius, Rosa sp., Rosa pendulina, Rosa dumetorum, Rosa arvensis, Rosa andegavensis, Rhamnus cathartica, Ranunculus illyricus, Quercus sessilis, Quercus sessiliflora, Quercus petraea, Quercus macedonica, Quercus dalechampii, Quercus conferta, Pulsatilla vulgaris subsp. grandis, Prunus tenella, Prunus fruticosa, Primula veris subsp. columnae, Primula columnae, Populus tremula, Polytrichum communis, Polygonatum odoratum, Polygala supina, Polygala doerfleri, Pyrus communis, Pyrus amygdaliformis, Phleum phleoides, Peucedanum cervaria, Peucedanum austriacum, Pedicularis heterodonta, Parmelia saxatilis, Parmelia caperata, Paliurus spina-christi, Origanum vulgare, Oleucodon sciuroides, Mycelis muralis, Muscari sp., Muscari comosum, Moltkia doerfleri, Moehringia muscosa, Mercurialis ovata, Medicago falcata, Malus florentina, Lychnis coronaria, Leucodon sciurides, Leucanthemum vulgare, Leontodon asper, Lembotropis nigricans, Lathyrus vernus, Lathyrus sphaericus, Koeleria gracilis, Juglans regia, Iris variegata, Inula salicina, lnula germanica, Hypericum maculatum, Hyacinthella leucophaea, Hieracium waldsteinii, Hieracium boreale, Helleborus serbicus, Hedera helix subsp. helix, Hedera helix, Gymnocarpium robertianum, Globularia cordifolia, Geum urbanum, Geranium robertianum, Galium aparine, Fraxinus excelsior, Fragaria elatior, Forsythia europaea, Filipendula hexapetala, Filago germanica, Festuca ovina, Festuca dalmatica, Falcaria vulgaris, Fagus moesiaca, Euphorbia pannonica, Erysimum canescens, Eryngium campestre, Erythronium dens-canis, Edraianthus jugoslavicus, Dorycnium herbaceum, Dorycnium germanicum, Doronicum columnae, Diplachne serotina, Digitalis lanata, Digitalis laevigata, Dictamnus albus, Dicranum scoparium, Cytisus rectipilosus, Cytisus austriacus, Cynanchum huteri, Cynanchum athoum, Crataegus pentagyna, Coronilla emerus, Convallaria majalis, Colutea arborescens, Colchicum visianii, Clinopodium vulgare, Cladonia rangiferina, Chrysopogon gryllus, Chamaecytisus tommasinii, Chamaecytisus rochelii, Chamaecytisus hirsutus, Cetraria islandica, Centaurea triumfetti, Centaurea scabiosa, Centaurea kosaninii, Carex michelii, Carex digitata, Campanula trachelium, Campanula rapunculoides, Calamintha vulgaris, Calamintha officinalis, Bromus squarrosus, Bromus erectus, Berberis vulgaris, Astragalus glycyphyllos, Asplenium ruta-muraria, Asarum europaeum, Arrhenatherum elatius, Aristolochia pallida, Arenaria serpyllifolia, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 372 Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Aremonia agrimonioides, Anomonodon viticulosus, Anemone sylvestris, Anemone hepatica, Anemone apennina, Andropogon ischaemum, Amygdalus nana, Alyssum markgrafii, Agropyron repens, Achillea pannonica, Acer tataricum, Acer platanoides, Acer obtusatum, Acer intermedium, Acanthus longifolius, Stipa capillata, Scorzonera hispanica, Satureja montana, Rhamnus saxatilis, Micromeria cristata, Hyssopus officinalis, Galium erectum, Frangula rupestris, Achnatherum calamagrostis Osnovna literatura: AdamL909, AdamL909, BlečV971, BogoR969, ButoB992, ButoB989, ČoliD974, DiklN962, DiklN965, PavlD003, FukaP962a, GajiM954c, GrebO950, GrebO950, JovaB954, JovaB980, JovaB949, JovaB955c, JovaB968, JovaB968, JovaB973a, JovaB973b, JovaB953b, JovaB953b, JovaB953b, JovaB988, JovaB982a, JovaB948, KnapR944, KošaN913, KošaN922, KošaN939, KojiM998, KrasF972, MatoM986, GajiM992, MišiV978, MišiV966, MÍŠÍV981, MišiV997e, ParaS988, ParaS986, ParaS988c, PetkB986, PurgD993, RexhF994, RudsI949, SariM997, SariM997, StojS983, TomiZOOOa, TomiZ980, VeljV967b, VukiE968a, VukoS995 F3.241 Centralnoevropske subkontinentalne listopadne šikare Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene i neprodhodne, redje otvorene, 1 do 3 m visoke listopadne šikare u kojima dominiraju , , , , i . U zajednicama se sa znatno manjim brojnostima javljaju i drugi žbunovi poput , , , , , , , kao i zeljaste, uglavnom pravé stepske , , , , i livado-stepske vršte , , , , , , i dr. Panónske listopadne šikare po nastanku predstavljaju autohtone ivične fitocenoze, nastale kao rezultát ekološkog mikrozoniranja na obodu šume. Medjutim zbog intenzivnog uništavanja šuma, one su antropogeno veoma proširene na teréne gde je šuma iskrčena, tako da prestavljaju različite degradacione stadijume u uništavanju šuma u šumostepskoj zoni. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na lesu, na kome su razvijene različite varijante černozema. Podneblje je tipično panonsko jer ga odlikuje polusušna panonsko -kontinentálna klima. Godišnja suma padavina varira izmedju 600 i 800 mm, a nadmorské visine su izmedju 80 i 200 m. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina. Fruška gora, Deliblatska peščara. Fitocenološki nedovoljna obradjena staništa. Ekvivalentne zajednice: • Crataego-Prunetum spinosae Beus 1971 • Pruno spinosae- Crataegetum s.l. (Soó, 1927) Hueck 1931 • Pruno spinosae-Crataegetum Soó (1927) Hueck 1931 • Prunetum spinosae Soo • Rhamno cathartici-Prunetum spinosae Parabuščski 1988 • Prunetum fruticosae (Oberd. 1957) Kornaš 1974 • Prunetum spinosae-fruticosae B. Jovanovič 1968 Karakteristične vršte: Achillea millefolium, Cornus sanguinea, Crataegus monogyna, Evonymus europaeus, Galium mollugo, Ligustrum vulgare, Prunus spinosa, Rhamnus cathartica, Rosa canina, Urtica dioica, Acer campestre, Anemone sylvestris, Arrhenatherum elatius, Astragalus glycyphyllos, Chamaecytisus rochelii, Cichorium intybus, Clematis vitalba, Colutea arborescens, Coronilla varia, Cynanchum vincetoxicum, Dactylis glomerata, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Inula germanica, Iris variegata, Lembotropis nigricans, Lonicera caprifolium, Peucedanum cervaria, Prunus fruticosa, Pulsatilla vulgaris subsp. grandis, Rubus caesius, Rubus idaeus, Salix alba, Salvia nemorosa, Sambucus ebulus, Sambucus nigra, Solanum dulcamara, Stipa pulcherrima, Ulmus procera Osnovna literatura: ButoB992, ButoB989, ParaS986, ParaS988c, PurgD993, StojS983, SariM997, JovaB968, ParaS988 F3.2411 Panónske listopadne šikare trniine Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene i neprohodne, 1 do 2 m visoke listopadne šikare u kojima apsolutno dominira trnjina , koju sa znatno manjim brojnostima prate i drugi žbunovi poput , , , , , kao i zeljaste vršte , , , , , , i dr. Šikare sa trnjinom uglavnom predstavljaju degradacioni stadijum u uništavanju šuma u šumostepskoj zoni. 373 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacufjUKaijuju cmanuiuma.. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na lesu, nakome su razvijene različite varijante čemozema. Podneblje je típično panonsko jer ga odlikuje polusušna panonsko -kontinentálna klima. Godišnja suma padavina varira izmedju 600 i 800 mm, a nadmorské visine su izmedju 80 i 200 m. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: oko puta Stejanovci-Irig, dolina Kukavice, Vrdnički hrub, Mandeloški potok, potoka Cikaš kod Bešenova, okolina Doroslova, Deliblatska peščara. Ekvivalentne zajednice: • Crataego-Prunetum spinosae Beus 1971 • Pruno spinosae- Crataegetum s.l. (Soó, 1927) Hueck 1931 • Pruno spinosae-Crataegetum Soó (1927) Hueck 1931 • Prunetum spinosae Soo • Rhamno cathartici-Prunetum spinosae Parabušéski 1988 Karakteristične vršte: Prunus spinosa, Rosa canina, Crataegus monogyna, Cornus sanguinea, Ligustrum vulgare, Achillea millefolium, Astragalus glycyphyllos, Evonymus europaeus, Fragaria vesca, Galium mollugo, Lonicera caprifolium, Rhamnus cathartica, Rubus caesius, Salix alba, Sambucus ebulus, Sambucus nigra, Solanum dulcamara, Ulmus procera, Urtica dioica Osnovna literatura: ButoB992, ButoB989, ParaS986, ParaS988c, PurgD993, StojS983, SariM997 F3.2412 Panónske listopadne glogove šikare Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene i neporodhodne, do 2-3 m visoke listopadne šikare u kojima dominira glog , koga prate i drugi žbunovi i brojne zeljaste biljke stepskog karaktera. Šikare sa glogom uglavnom predstavljaju degradacioni stadijum u uništavanju šuma u šumostepskoj zoni. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na lesu ili na pešku, na kome su razvijene različite varijante černozema i inicjalnih peskovitih zemljišta. Podneblje je tipično panonsko jer ga odlikuje polusušna panonsko -kontinentálna klima. Godišnja suma padavina varira izmedju 600 i 800 mm, a nadmorské visine su izmedju 80 i 200 m. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina. Prostrane gotovo monodominantne sastojine gloga su zabeležene na Deliblatkosj peščari, medjutim sastojine ovog tipa fitocenološki nisu obradjene. F3.2413 Panónske listopadne šikare stepske višnie Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene i neporodhodne, 1 do 2 m visoke listopadne šikare u kojima apsolutno dominira stepska višnja , koju sa znatno manjim brojnostima prate i drugi žbunovi poput , , , , kao i zeljaste, uglavnom pravé stepske vršte , , , , i dr. Po nastanku to su autohtone ivične fitocenoze, nastale kao rezultát ekološkog mikrozoniranja na obodu šume, ali su cesto antropogeno proširene na teréne gde je šuma iskrčena. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na lesu, nakome su razvijene različite varijante černozema. Podneblje je tipično panonsko jer ga odlikuje polusušna panonsko -kontinentálna klima. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Fraška gora Ekvivalentne zajednice: • Prunetum fraticosae (Oberd. 1957) Kornaš 1974 • Prunetum spinosae-fraticosae B. Jovanovič 1968 Karakteristične vršte: Prunus fruticosa, Colutea arborescens, Chamaecytisus rochelii, Lembotropis nigricans, Fraxinus ornus, Anemone sylvestris, Iris variegata, Peucedanum cervaria, Stipa pulcherrima, Pulsatilla vulgaris subsp. grandis Osnovna literatura: SariM997 F3.2414 Panónske listopadne šikare stepskogbadema Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene do 1 m visoke listopadne šikare u kojima dominira stepski badem . Sastojine ovih zajednica su obično veoma male i raštrkane, tako da ne formiraju veče kompaktne površine. Obično se javljaju na kontaktu dragih šuma i šikara sa stepskim formacijama. Ekologija: Zajednice razvijene na lesu ili pešku, na kome su razvijene različite varijante černozema. Podneblje je tipično panonsko jer ga odlikuje polusušna panonsko -kontinentálna klima. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina. Deliblatska peščara. Fitocenološki neobradjena staništa. F3.2415 Panónske listopadne šikare šikare ruia STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 374 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamype y miacufuKauuju cmauuuima... " Opšte karakteristike: Gusto zbijene ili otvorene do 2-3 m visoke listopadne šikare u kojima dominira raj . Sastojine ovili zajednica su obično veoma male i raštrkane, tako da ne formiraju veée kompaktne površine. Obično se javljaju na kontaktu dragih šuma i šikara sa stepskim formacijama. Ekologija: Zajednice razvijene na lesu ili pesku, na kome su razvijene različite varijante černozema. Podneblje je tipično panonsko jer ga odlikuje polusušna panonsko -kontinentálna klima. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina. Deliblatska peščara. Fitocenološki neobradjena staništa. F3.2416 Panónske listopadne šikare šikare kaline Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene i neporodhodne, do 2-3 m visoke listopadne šikare u kojima dominira kalina . Sastojine ovili zajednica su obično male i raštrkane, ili se javljaju u vidu dužih uzanih traka na kontaktu šuma sa stepskim formacijama. Ekologija: Zajednice razvijene na lesu ili pesku, na kome su razvijene različite varijante černozema. Podneblje je tipično panonsko jer ga odlikuje polusušna panonsko -kontinentálna klima. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina. Deliblatska peščara. Fitocenološki neobradjena staništa. F3.242 Balkánske subkontinentalne listopadne šikare i šibliaci Opšte karakteristike: Gusto zbijeni, obično zatvoreni i neporodhodni, ili otvoreni i raštrkani 0.5 do 3 m visoki listopadni šibljaci i šikare u kojima dominiraju , , , , , , , , , , , , . Na staništima su veoma cesto brojni i drugi visoki listopani žbunovi i nisko drveče , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , kao i zeljaste biljke , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , «Dryzopsis virescens>, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Šibljaci po pravilu predstavljaju prirodne, veoma trajne stadijume vegetacije koja se razvija na strmim stenovitim terenima ili prostranim krečnjačkim površima, na kojima zbog orografskih i diugih ekološkiih prilika nema uslova za razvoj šumske vegetacije. Na nekim mestima, šibljaci predstavljaju i degradacioni stadijum u uništavanju termofilnih šuma. Nasuprot njima šikare predstavljaju različite degradacione stadijume šumske vegetacije o čemu svedoči značajno prisustvo šumskog drveča , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku, kiselim silikatima (granit, crveni peščar) ili serpentinitima i peridotitima na plitkim i siromašnim zemljištima, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karkaterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Veoma porozna krečnjačka podloga kroz koju lako poniru površinske vode, i degradirani zemljišni pokrivač znatno pojačavaju stepen suše na staništima. Zajednice se razvijaju na visianama izmedju 100 i 1500 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i istočni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Beograd (Višnjička kosa - Nikino brdo), Klisura Zamne, Klisura Mlave (Gornjak, Ribare), Klisura Peka, Klisura Resave, Zlotska klisura, Klisura Gornjak, Derdapska klisura (Golubac, Štrbac), Klisura Vitovnica, Klisura Grze, Kanjon Trešnjice, Sičevačka klisura, Rtanj (Ledeničke strane, Prešla, Zabrde), Svrljiške planine (Rinjska planina), Mokra, Gornja Koritnica, Divljane, Oreovac, Novo selo, Bela Palanka, Sičevo, Krčimir, Sopotnica, Koritnica, Sebet, Kaletinac, Junior, Mečiji vrh, Lepterija, Orlovčič, Leskovik, Grosnica, Komarica, Badnjevac, Cukojevac, Draca-Bogosavljevica, Draca-Rujevica, Jovanovac-Komarica-Samar, Resnik-Krecnjacka kosa na desnoj obali Lepenice, Krivelj, Rgotina, Mučanj, Ladevac, Špiljani, Bovan, Betrage, Konjske rupe, Dobrinja, Godulja, Tara, Mileševka, Lim; Kosovo: Bribanič (Zmič), Gradevci (Rosulje), Brobanič (Koleno, Rosulje), Grabovci (Koriz), Dobroševci, Graode (Godanci), Seč (Murga), Markov kamen (Pograde), Istok (Selilo, Jelo, Kršnica-Caculjan), Gorožup, podnožje Paštrika, podnožje Koritnika (Žur), Vljašne (Goma polje), Koznik, Koznička boka, Mrasarski potok, Labučevski potok, Gubavac kod Peči, Koritnik, Paštrik, dolina Erenika kod Djakovice, dolina Belog Drima (izmedju Bruta i Spása), dolina Strike-Petka kod Ponoševca, Zatriče kod Orahovca, Koprivnik (Peč); Utrzi (Maja Ljubeničit); Krši čelis (Streonička plania); Golo brdo (pobrde); Pekljen (Peč). Ekvivalentne zajednice: Forsythietum albanicum prov. Fukarek 1960 Fraxino excelsioris-Colurno-SyringetumE. Vukičevič 1968 Polygalo-Forsythietum europaeae Blečič et Krasniqui 1972 Polygalo-Forsythietum europaeae Blečič et Krasniqui 1972 carpinetosum Blečič et Krasniqui 1972 Berberido-Syringetum vulgaris E. Vukičevič 1968 Carici-Syringetum E. Vukičevič 1968 Cotino-Syringetum E. Vukičevič 1968 Eryngio-Syringetum vulgaris Diklič 1965 Eryngio-Syringetum vulgaris Diklič 1965 carpinetosum betuli Diklič 1965 Eryngio-Syringetum vulgaris Diklič 1965 juniperetosum sabinae Diklič 1965 Eryngio-Syringetum vulgaris Diklič 1965 typicum Seslerio-Syringetum E. Vukičevič 1968 Sorbo-Fraxino-Syringetum E. Vukičevič 1968 Syringetum deli-jovanense Knnap 1944 Syringetum timokense Knnap 1944 Syringetum timokense Knnap 1944 lithospermetosum Knnap 1944 Syringetum vulgaris Knapp 1944 Taxo-Syringetum vulgaris E. Vukičevič 1968 Aceri (monspessulani)-Colurno-Syringetum Vukičevič 1968 Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 cotinetosumE. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 stipetosumE. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 var. sa Achnatherum calamagrostis Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 var. sa Carex humilis Syringetum vulgaris silicicolumB. Jovanovič et E. Vukičevič 1982 Cratagetum monogynae Veljovič & Matovič 1980 prov. Pteridio-Prunetum spinosae prov. D. Lakušič 1996 Prunetum spinosae-fruticosae B. Jovanovič 1968 Artemisio-Amygdaletum nanae B. Jovanovič 1954 Artemisio-PrunetumtenellaeB. Jovanovič 1954 Botryochloo-PaliuretumB. Jovanovič 1973 Euphorbio-Paliuretum spinae-christi Bogojevič 1969 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 376 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouame HOMemuiamype y miacucJMKauuju cmanuiuma... " • Ishaemeto-Paliuretum prov. B. Jovanovič 1973 • CotinetumcoggygriaecalicolumFukarek(1958) 1968 • Cotinetum coggygriae serpentinicum Ritt.-Stud. 1972 • Stipo-Rosetum spinosissimae B. Jovanovič 1955 • Syringo-Prunetum mahalebi (B. Jovanovič 1949) Mišič 1978 • Carpinetum orientalis silicicolum B. Jovanovič 1970 • Carpinetum orientalis silicicolum prov. B. Jovanovič 1970 • Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 • Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 quercetosum Mišič 1967 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 ramondietosum Mišič 1981 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 silicicolum B. Jovanovič 1977 • Syringo-Fraxino-Carpinetum orientalis Mišič 1967 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 seslerietosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 quercetosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 anemonetosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 emend. B. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum pubescentis silicicolum Rudski 1940 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum confertae Rudski 1940 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum sessiliflorae Rudski 1940 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 syringetosum prov. Grebenščikov 1950 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 pyreto-amygdaliformetosum B. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 cotoneasteretosum B. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 colurnetosum B. Jovanovič 1955 • Dioscoreo-Carpinetum orientalis Blečič et Lakušič 1966 • Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 • Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 viburnetosum Knapp 1944 • Orneto-Aceretum monspessulani B. Jovanovič 1950 • Orneto-Ostryetum Gajič et al. 1954 • Seslerio rigidae-Ostryetum Bležič et Tatič 1969 • Seslerio rigidae-Ostryetum Bležič et Tatič 1969 syringetosum Bležič et Tatič 1969 • Seslerio tenuifoliae-Ostryetum Vukojičič et D. Lakušič 1995 • Seslerio-Ostryetum Ht. et H-ic 1950 • Aceri-Ostryetum carpinifoliae B. Petkovic et al. 1986 • Orno -Ostry etum Aichinger 1933 • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 aceretosum intermediae • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 coronilletosum emeroides • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 pinetosum nigrae • Franguletum rupestris B. Jovanovič 1973 • Rhamnetum rupestris B. Jovanovič 1973 Karakteristične vršte: Fraxinus ornus, Syringa vulgaris, Galium purpureum, Carex humilis, Euphorbia cyparissias, Fragaria vesca, Prunus mahaleb, Teucrium chamaedrys, Acer monspessulanum, Carpinus orientalis, Cotinus coggygria, Crataegus monogyna, Evonymus verrucosus, Helleborus odorus, Rosa spinosissima, Brachypodium sylvaticum, Campanula persicifolia, Clematis vitalba, Corylus avellana, Dactylis glomerata, Festuca heterophylla, Rhus cotinus, Viburnum lantana, Acer campestre, Artemisia camphorata, Asplenium trichomanes, Calamintha acinos, Carpinus betulus, Cornus mas, Corylus colurna, Cynanchum vincetoxicum, Eryngium palmatum, Geranium sanguineum, Hypericum perforatum, Melica uniflora, Poa nemoralis, Quercus cerris, Stachys recta, Thalictrum aquilegiifolium, Vincetoxicum officinale, Achillea clypeolata, Aethionema saxatile, Arabis hirsuta, Arabis turrita, Asplenium adiantum-nigrum, Bromus fibrosus, Ceterach officinarum, Coronilla varia, Dianthus petraeus, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia glabriflora, Festuca sulcata, Festuca valesiaca, Geranium macrorrhizum, Glechoma hirsuta, Juniperus oxycedrus, Lathyrus venetus, Melica ciliata, Pyrus pyraster, Polygonatum officinale, Polypodium vulgare, Primula veris, Prunus spinosa, Quercus pubescens, Rhamnus cathartica, Rubus tomentosus, Saxifraga rotundifolia, Sedum acre, Sesleria autumnalis, Smyrnium perfoliatum, Sorbus torminalis, Teucrium montanum, Veronica chamaedrys, Viola sylvestris, Acer hyrcanum, Acer 377 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuonajine HOMemuiamype y KJiacufMKauuju cmamiiuma.. pseudoplatanus, Achillea crithmifolia, Allium flavum, Alyssum montanum, Alyssum murale, Arabis hirsuta subsp. hirsuta, Asparagus tenuifolius, Asperula cynanchica, Brachypodium pinnatum, Bupleurum junceum, Carex hallerana, Carex verna, Cerastium brachypetalum, Chamaecytisus ciliatus, Chrysanthemum corymbosum, Cornus sanguinea, Coronilla emeroides, Cotoneaster integerrimus, Cotoneaster tomentosus, Cyclamen neapolitanum, Cytisus hirsutus, Danaa cornubiensis, Delphinium fissum, Dioscorea balcanica, Euphorbiapolychroma, Evonymus verrucosus, Festucapanciciana, Galium aristatum, Galium lucidum, Galium mollugo, Galium mollugo subsp. erectum, Galium verum, Helianthemum nummularium, Hypericum alpigenum, Juniperus communis, Ligustrum vulgare, Lilium martagon, Lithospermum purpurocaeruleum, Lonicera caprifolium, Lychnis atropurpurea, Melittis melissophyllum, Minuartia verna, Oryzopsis virescens, Ostrya carpinifolia, Pinus nigra, Polygonatum latifolium, Potentilla recta, Pteridium aquilinum, Rosa canina, Sanguisorba minor, Sedum dasyphyllum, Sedum maximum, Sedum ochroleucum, Silene viridiflora, Stachys scardica, Stellaria holostea, Stipa grafiana, Stipapulcherrima, Symphytum tuberosum, Tamus communis, Tanacetum corymbosum, Thymus glabrescens, Tilia officinarum subsp. platyphyllos, Veronica austriaca svibsp.jacquinii, Viola hirta, Acanthus longifolius, Acer intermedium, Acer obtusatum, Stipa capillata, Acerplatanoides, Scorzonera hispanica, Acer tataricum, Satureja montana, Achillea millefolium, Rhamnus saxatilis, Achillea pannonica, Micromeria cristata, Agropyron repens, Hyssopus officinalis, Alyssum markgrafii, Galium erectum, Amygdalus nana, Frangula rupestris, Andropogon ischaemum, Achnatherum calamagrostis, Anemone apennina, Anemone hepatica, Anomonodon viticulosus, Aremonia agrimonioides, Arenaria serpyllifolia, Aristolochia pallida, Asarum europaeum, Asplenium ruta-muraria, Berberis vulgaris, Bromus erectus, Bromus squarrosus, Calamintha officinalis, Calamintha vulgaris, Campanula rapunculoides, Campanula trachelium, Carex digitata, Carex michelii, Centaurea kosaninii, Centaurea scabiosa, Centaurea triumfetti, Centraria islandica, Chamaecytisus hirsutus, Chamaecytisus tommasinii, Chrysopogon gryllus, Cladonia rangiferina, Clinopodium vulgare, Colchicum visianii, Convallaria majalis, Coronilla emerus, Crataegus pentagyna, Cynanchum athoum, Cynanchum huteri, Cytisus austriacus, Cytisus rectipilosus, Dicranum scoparium, Dictamnus albus, Digitalis laevigata, Digitalis lanata, Diplachne serotina, Doronicum columnae, Dorycnium germanicum, Dorycnium herbaceum, Edraianthus jugoslavicus, Erythronium dens-canis, Eryngium campestre, Erysimum canescens, Euphorbia pannonica, Fagus moesiaca, Falcaria vulgaris, Festuca dalmatica, Festuca ovina, Filago germanica, Filipendula hexapetala, Forsythia europaea, Fragaria elatior, Fraxinus excelsior, Galium aparine, Geranium robertianum, Geum urbanum, Globularia cordifolia, Gymnocarpium robertianum, Hedera helix, Hedera helix subsp. helix, Helleborus serbicus, Hieracium boreale, Hieracium waldsteinii, Hyacinthella leucophaea, Hypericum maculatum, Inula salicina, Juglans regia, Koeleria gracilis, Lathyrus sphaericus, Lathyrus vernus, Leontodon asper, Leucanthemum vulgare, Leucodon sciurides, Lychnis coronaria, Malus florentina, Medicago falcata, Mercurialis ovata, Moehringia muscosa, Moltkia doerfleri, Muscari comosum, Muscari sp., Mycelis muralis, Oleucodon sciuroides, Origanum vulgare, Paliurus spina-christi, Parmelia caperata, Parmelia saxatilis, Pedicularis heterodonta, Peucedanum austriacum, Phleum phleoides, Pyrus amygdaliformis, Pyrus communis, Polygala doerfleri, Polygala supina, Polygonatum odoratum, Polytrichum communis, Populus tremula, Primula columnae, Primula veris subsp. columnae, Prunus tenella, Quercus conferta, Quercus dalechampii, Quercus macedonica, Quercus petraea, Quercus sessiliflora, Quercus sessilis, Ranunculus illyricus, Rhamnus cathartica, Rosa andegavensis, Rosa arvensis, Rosa dumetorum, Rosa pendulina, Rosa sp., Rumex acetosella, Ruscus aculeatus, Salvia pratensis, Sanguisorba albanica, Satureja kitaibelii, Saxifraga aizoon, Scabiosa columbaria, Sedum telephium, Senecio rupestris, Serratula tinctoria, Seseli tortuosum, Sesleria tenuifolia, Silene vulgaris, Siler trilobum, Sorbus aria, Sorbus aucuparia, Sorbus domestica, Stereodon cupressiforme, Teucrium polium, Thalictrum minus, Thlaspi kovatsii, Thlaspi perfoliatum, Thymus montanus, Thymus pulegioides, Thymus pulegioides subsp. montanus, Trifolium alpestre, Trifolium pignantii, Trinia kitaibelii, Tunica saxifraga, Ulmus campestris, Veratrum nigrum, Verbascum lychnitis, Verbascum nigrum, Veronica jacquinii, Vicia cracca, Vicia incana, Viola alba, Linaria angustissima, Waldsteinia geoides, Leopoldia comosa, Alyssum saxatile, Agrostis alba, Bromus sterilis, Cichorium intybus, Cicuta virosa, Daucus carota, Evonymus europaeus, Linaria vulgaris, Plantago media, Robinia pseudacacia, Rubus idaeus, Salvia nemorosa, Sonchus oleraceus, Ulmus montana, Urtica dioica Osnovna literatura: AdamL909, BlečV971, BogoR969, ČoliD974, DiklN962, DiklN965, PavlD003, FukaP962a, GajiM954c, GrebO950, GrebO950, JovaB954, JovaB980, JovaB949, JovaB955c, JovaB968, JovaB973a, JovaB973b, JovaB953b, JovaB953b, JovaB953b, JovaB988, JovaB982a, JovaB948, KnapR944, KošaN913, KošaN922, KošaN939, KojiM998, KrasF972, MatoM986, GajiM992, MišiV978, MišiV966, MišiV981, MišiV997e, PetkB986, RexhF994, RudsI949, SariM997, SariM997, TomiZOOOa, TomiZ980, VeljV967b, VukiE968a, VukoS995 F3.2421 Šibljaci evropské forziciie STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 378 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte karakteristike: Gusto zbijene, zatvorene ili raštrkane i otvorene do 2 m visoke listopadne šikare u kojima dominira evropská forzicija , koju prate i drugi žbunovi poput , , , , , , , kao i zeljaste biljke , , , , i dr. Šibljaci forzicije predstavljaju prírodné, veoma trajne stadijume vegetacije koja se razvija na strmim stenovitim terenima na kojima zbog orografskih i drugih ekološkiih prilika nema uslova za razvoj šumske vegetacije. Medjutim danas šikare sa forzicijom cesto predstavljaju degradacioni stadijum u uništavanju termofilnih hrastovih šuma na serpentinitu, o čemu svedoči i značajno prisustvo mladica šumskog drveča kao što su , , , , , , , . Ekologija: Zajednice razvijene na serpenitnistkoj podlozi, na degradiranim zemljištima, na visinama izmedju 300 i 1200 m, na manje više strmim padinama klisura i velikih rečnili dolina kroz koje dopiru snažni mediteranski kliamtski uticaji. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i južni delovi Balkanskog popluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Koznik, Koznička boka, Mrasarski potok, Labučevski potok, Gubavac kod Peči, Koritnik, Paštrik, dolina Erenika kod Djakovice, dolina Belog Drima (izmedju Brata i Spása), dolina Strike-Petka kod Ponoševca, Zatriče kod Orahovca. Ekvivalentne zajednice: • Forsythietum albanicum prov. Fukarek 1960 • Fraxino excelsioris-Colurno-SyringetumE. Vukičevič 1968 • Polygalo-Forsythietum europaeae Blečič et Krasniqui 1972 • Polygalo-Forsythietum europaeae Blečič et Krasniqui 1972 carpinetosum Blečič et Krasniqui 1972 Karakteristične vrste: Acer monspessulanum, Acer pseudoplatanus, Acer tataricum, Carex hallerana, Carpinus orientalis, Corylus colurna, Evonymus verrucosus, Forsythia europaea, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus, Juniperus oxycedrus, Malus florentina, Polygala doerfleri, Prunus mahaleb, Rhamnus cathartica, Rhus cotinus, Rosa canina, Sanguisorba albanica, Sesleria autumnalis, Stellaria holostea, Syringa vulgaris, Alyssum markgrafii, Asparagus tenuifolius, Campanula persicifolia, Centaurea kosaninii, Centaurea triumfetti, Chrysanthemum corymbosum, Colchicum visianii, Convallaria majalis, Cyclamen neapolitanum, Cynanchum athoum, Dactylis glomerata, Danaa cornubiensis, Dictamnus albus, Dioscorea balcanica, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia glabriflora, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Galium aristatum, Geranium sanguineum, Helleborus odorus, Inula salicina, Lonicera caprifolium, Melica ciliata, Melica uniflora, Mercurialis ovata, Moltkia doerfleri, Pyrus pyraster, Polygonatum officinale, Primula columnae, Quercus cerris, Quercus pubescens, Rosa spinosissima, Rumex acetosella, Serratula tinctoria, Silene viridiflora, Sorbus torminalis, Stachys scardica, Symphytum tuberosum, Thalictrum aquilegiifolium, Thlaspi kovatsii, Trifolium alpestre, Trinia kitaibelii, Veronica chamaedrys, Vicia cracca, Viola sylvestris Osnovna literatura: AdamL909, BlečV971, ČoliD974, FukaP962a, KošaN913, KošaN922, KošaN939, SariM997 F3.2422 Šibljaci iorgovana iorgovana Opšte karakteristike: Gusto zbijem, obično zatvorení i neporodhodni, 2 do 3 m visoki listopadni šibljaci jorgovana . Na staništima su veoma cesto brojni i drugi visoki listopani žbunovi i nisko drveče , , , , , , , , , , , , kao i zeljaste biljke , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Šibljaci jorgovana po pravilu predstavljaju prírodné, veoma trajne stadijume vegetacije koja se razvija na strmim stenovitim terenima ili prostranim krečnjačkim površima, na kojima zbog orografskih i drugih ekoloških prilika nema uslova za razvoj šumske vegetacije. Na nekim mestima, šibljaci jorgovana predstavljaju i degradacioni stadijum u uništavanju termofilnih hrastovih i belograbovih šuma. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku, kiselim silikatima (granit, crveni peščar) ili serpentinitima i peridotitima na plitkim i siromašnim zemljištima, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karkaterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Veoma porozna krečnjačka podloga kroz koju lako poniru površinske vode, pojačava stepen suše na staništima jorgovana. Zajednice se razvijaju na visinama izmedju 200 i 1400 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Djerdapska klisura (Pecka Bara, Veliki i Mali Strbac, Greben), Velikije Krš (Krivelj), Rtanj, Tupižnica, Rgotina, Vidlič; Ibarska klisura (Dolina jorgovana), Stará planina (sliv Toplodolske reke). Ekvivalentne zajednice: • Berberido-Syringetum vulgaris E. Vukičevič 1968 379 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuíma... " • Carici-Syringetum E. Vukiéevié 1968 • Cotino-Syringetum E. Vukiéevié 1968 • Eryngio-Syringetum vulgaris Diklié 1965 • Eryngio-Syringetum vulgaris Diklié 1965 carpinetosum betuli Diklié 1965 • Eryngio-Syringetum vulgaris Diklié 1965 juniperetosum sabinae Diklié 1965 • Eryngio-Syringetum vulgaris Diklié 1965 typicum • Seslerio-Syringetum E. Vukiéevié 1968 • Sorbo-Fraxino-Syringetum E. Vukiéevié 1968 • Syringetum deli-jovanense Knnap 1944 • Syringetum timokense Knnap 1944 • Syringetum timokense Knnap 1944 lithospermetosum Knnap 1944 • Syringetum vulgaris Knapp 1944 • Taxo-Syringetum vulgaris E. Vukiéevié 1968 • Aceri (monspessulani)-Colurno-Syringetum Vukiéevié 1968 • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukiéevié et B. Jovanovié 1979 • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukiéevié et B. Jovanovié 1979 cotinetosum E. Vukiéevié et B. Jovanovié 1979 • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukiéevié et B. Jovanovié 1979 stipetosum E. Vukiéevié et B. Jovanovié 1979 • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukiéevié et B. Jovanovié 1979 var. sa Achnatherum calamagrostis • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukiéevié et B. Jovanovié 1979 var. sa Carex humilis • Syringetum vulgaris silicicolum B. Jovanovié et E. Vukiéevié 1982 Karakteristične vrste: Syringa vulgaris, Teucrium chamaedrys, Rhus cotinus, Juniperus oxycedrus, Fraxinus ornus, Euphorbia cyparissias, Carex humilis, Artemisia camphorata, Vincetoxicum officinale, Viburnum lantana, Veronica austriaca subspjacquinii, Ti li a officinarum subsp. platyphyllos, Thalictrum aquilegiifolium, Teucrium montanum, Stipa pulcherrima, Stachys recta, Smyrnium perfoliatum, Sedům ochroleucum, Sedům dasyphyllum, Sedům acre, Saxifraga rotundifolia, Rubus tomentosus, Rosa spinosissima, Prunus mahaleb, Primula veris, Potentilla recta, Polypodium vulgare, Polygonatum latifolium, Poa nemoralis, Phleum phleoides, Melica uniflora, Melica ciliata, Lychnis atropurpurea, Linaria angustissima, Leopoldia comosa, Hypericum perforatum, Hypericum alpigenum, Helleborus odorus, Glechoma hirsuta, Geranium sanguineum, Geranium macrorrhizum, Galium purpureum, Galium mollugo subsp. erectum, Galium lucidum, Fragaria vesca, Festuca sulcata, Festuca heterophylla, Evonymus verrucosus, Euphorbia polychroma, Euphorbia glabriflora, Eryngium palmatum, Dianthus petraeus, Delphinium fissum, Dactylis glomerata, Cytisus hirsutus, Cynanchum vincetoxicum, Crataegus monogyna, Cotoneaster integerrimus, Cotinus coggygria, Corylus colurna, Corylus avellana, Coronilla varia, Cornus mas, Clematis vitalba, Cerastium brachypetalum, Carpinus orientalis, Carpinus betulus, Campanula persicifolia, Calamintha acinos, Bupleurum junceum, Bromus fibrosus, Brachypodium sylvaticum, Asplenium trichomanes, Asplenium adiantum-nigrum, Arabis turrita, Arabis hirsuta subsp. hirsuta, Arabis hirsuta, Alyssum saxatile, Alyssum murale, Alyssum montanum, Allium flavum, Aethionema saxatile, Achillea pannonica, Achillea crithmifolia, Achillea clypeolata, Acer monspessulanum, Acer campestre Osnovna literatura: DiklN965, KnapR944, MišiV978, SariM997, JovaB988, JovaB982a, AdamL909, VukiE968a F3.24221 Balkanski šibliaci iorgovana na krečniaku Opšte karakteristike: Gusto zbijeni, obično zatvorení i neporodhodni, 2 do 3 mvisoki listopadni šibljaci jorgovana . Na staništima su veoma cesto brojni i drugi visoki listopani žbunovi ili nisko drveče poput vrsta , , kao i brojne zeljaste biljke , , , , . Šibljaci jorgovana po pravilu predstavljaju prirodne, veoma trajne stadijume vegetacije koja se razvija na strmim stenovitim terenima ili prostranim krečnjačkim površima, na kojima zbog orografskih i drugih ekološkiih prilika nema uslova za razvoj šumske vegetacije. Na nekim mestima, šibljaci jorgovana predstavljaju i degradacioni stadijum u uništavanju termofilnih hrastovih i belograbovih šuma. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku, na plitkim i siromašnim karbonatnim zemljištima, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karkaterišu topia i sušna leta, i uměřeno hladne i suve zime. Veoma porozna krečnjačka podloga kroz koju lako poniru površinske vode, pojačava stepen suše na staništima jorgovana. Zajednice se razvijaju na visinama izmedju 200 i 1400 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Djerdapska klisura (Pecka Bara , Veliki i Mali Štrbac, Greben), Velikije Krš (Krřvelj), Rtanj, Tupižnica, Rgotina, Vidlic; sliv Toplodolske reke Ekvivalentne zajednice: • Berberido-Syringetum vulgaris E. Vukičevič 1968 • Carici-Syringetum E. Vukičevič 1968 • Cotino-Syringetum E. Vukičevič 1968 • Eryngio-Syringetum vulgaris Diklič 1965 • Eryngio-Syringetum vulgaris Diklič 1965 carpinetosum betuli Diklič 1965 • Eryngio-Syringetum vulgaris Diklič 1965 juniperetosum sabinae Diklič 1965 • Eryngio-Syringetum vulgaris Diklič 1965 typicum • Seslerio-Syringetum E. Vukičevič 1968 • Sorbo-Fraxino-Syringetum E. Vukičevič 1968 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 380 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamypey toiacudjUKauuju cmauuuima... " • Syringetumdeli-jovanense Knnap 1944 • Syringetum timokense Knnap 1944 • Syringetum timokense Knnap 1944 lithospermetosum Knnap 1944 • Syringetum vulgaris Knapp 1944 • Taxo-Syringetum vulgaris E. Vukičevič 1968 • Aceri (monspessulani)-Columo-Syringetum Vukičevič 1968 Karakteristične vršte: Arabis hirsuta subsp. hirsuta, Artemisia camphorata, Cornus mas, Corylus avellana, Cotinus coggygria, Crataegus monogyna, Eryngium palmatum, Galium mollugo subsp. erectum, Potentilla recta, Syringa vulgaris, Teucrium chamaedrys, Vincetoxicum officinale, Arabis hirsuta, Carex humilis, Carpinus orientalis, Clematis vitalba, Delphinium fissum, Euphorbia cyparissias, Euphorbia polychroma, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Geranium sanguineum, Glechoma hirsuta, Helleborus odorus, Hypericum perforatum, Poa nemoralis, Polygonatum latifolium, Polypodium vulgare, Primula veris, Rosa spinosissima, Saxifraga rotundifolia, Sedum ochroleucum, Smyrnium perfoliatum, Teucrium montanum, Thalictrum aquilegiifolium, Tilia officinarum subsp. platyphyllos, Veronica austriaca subsp. jacquinii, Viburnum lantana, Acer campestre, Acer monspessulanum, Allium flavum, Alyssum montanum, Alyssum murale, Asplenium trichomanes, Brachypodium sylvaticum, Carpinus betulus, Coronilla varia, Corylus colurna, Dactylis glomerata, Dianthuspetraeus, Galium purpureum, Lychnis atropurpurea, Melica uniflora, Achillea clypeolata, Achillea crithmifolia, Aethionema saxatile, Arabis turrita, Bupleurum junceum, Campanulapersicifolia, Cerastium brachypetalum, Cotoneaster integerrimus, Evonymus verrucosus, Geranium macrorrhizum, Calamintha acinos Osnovna literatura: DiklN965, KnapR944, MišiV978, SariM997, AdamL909, VukiE968a F3.24222 Balkanski šibljaci jorgovana na seroentinitu Opšte karakteristike: Gusto zbijeni, obično zatvorení i neprohodni, 2 do 3 mvisoki listopadni šibljacijorgovana . Na staništima su veoma cesto brojni i drugi visoki listopani žbunovi i nisko drveče , kao i zeljaste biljke , , , , , . Šibljaci jorgovana na serpentinskoj podlozi najčešče predstavljaju degradacioni stadijum u uništavanju termofilnih hrastovih šuma, a redje predstavljaju prírodné, veoma trajne stadijume vegetacije koja se razvija na strmim stenovitim terenima na kojima zbog orografskih i drugih ekološkiih prilika nema uslova za razvoj šumske vegetacije. Ekologija: Zajednice razvijene na ultrabazičnoj serpentinitskoj i peridotitskoj podlozi, na plitkim i siromašnim zemljištima, u uslovima prelazne semiaridne umereno-kontinentalne (subkontinentalne) klime, koju karkaterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Ibarska klisura Ekvivalentne zajednice: • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 cotinetosum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 stipetosum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 var. sa Achnatherum calamagrostis • Syringetum vulgaris serpentinicum E. Vukičevič et B. Jovanovič 1979 var. sa Carex humilis Karakteristične vrste: Artemisia camphorata, Cynanchum vincetoxicum, Fraxinus ornus, Juniperus oxycedrus, Prunus mahaleb, Rhus cotinus, Sedum acre, Sedum dasyphyllum, Syringa vulgaris, Asplenium adiantum-nigrum, Bromus fibrosus, Carex humilis, Cytisus hirsutus, Euphorbia glabriflora, Festuca sulcata, Galium lucidum, Hypericum alpigenum, Stachys recta, Stipapulcherrima Osnovna literatura: JovaB988 F3.24223 Balkánski šibljaci iorgovana na silikátu Opšte karakteristike: Gusto zbijeni, obično zatvorení i neprohodni, 2 do 3 mvisoki listopadni šibljaci jorgovana . Na staništima su veoma cesto brojni i drugi visoki listopani žbunovi , , , kao i zeljaste biljke , , , , , , , . Šibljaci jorgovana na silikatnoj podlozi najčešče predstavljaju degradacioni stadijum u uništavanju termofilnih hrastovih šuma, a redje predstavljaju prírodné, veoma trajne stadijume vegetacije koja se razvija na strmim stenovitim terenima na kojima zbog orografskih i drugih ekološkiih prilika nema uslova za razvoj šumske vegetacije. Ekologija: Zajednice razvijene na silikatnoj podlozi (Graniti, Crveni peščari) na plitkim i siromašnim silikatnim zemljištima, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karakterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Zajednice se razvijaju na visinama izmedju 400 i 1000 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Ibarska klisura (Dolina jorgovana), Stará planina (sliv Toplodolske reke). Ekvivalentne zajednice: • Syringetum vulgaris silicicolum B. Jovanovič et E. Vukičevič 1982 Karakteristične vrste: Syringa vulgaris, Rhus cotinus, Rubus tomentosus, Euphorbia cyparissias, Juniperus oxycedrus, Euphrasia sp., Phleum phleoides, Teucrium chamaedrys, Melica ciliata, Linaria angustissima, Achilleapannonica, Alyssum saxatile, Leopoldia comosa Osnovna literatura: JovaB982a F3.2423 Balkánske subkontinentalne listopadne glogove šikare Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene i neprohodne, redje otvorene i raštrkane 2 do 3 m visoke listopadne šikare u kojima dominira glog , koga prate i drugi žbunovi i nisko drveče poput. Šikare sa glogom uglavnom prestavljaju degradacioni stadijum u uništavanju termofilnih šuma. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku, kiselim silikatima ili serpentinitima i peridotitima na plitkim i siromašnim degradiranim zemljištima, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karkaterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Zajednice se razvijaju u zoni termofilnih listopadnih šuma. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva 381 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma.. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija i Kosovo - Zajednice se razvijaju u zoni termofilnih listopadnih šuma, fitocenološki su veoma slabo istražene. Ekvivalentne zajednice: • Cratagetum monogynae Veljovič & Matovič 1980 prov. Osnovna literatura: PavlD003 F3.2424 Balkánske subkontinentalne listopadne šikare trniine Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene i neprohodne, 1 do 2 m visoke listopadne šikare u kojima apsolutno dominira trnjina , koju sa znatno manjim brojnostima prate i drugi žbunovi i nisko drveče poput , , , , kao i zeljaste vrste , , , , , , , , , i dr. Šikare sa trnjinom uglavnom predstavljaju degradacioni stadijum u uništavanju termofilnih šuma. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku, kiselim silikatima ili serpentinitima i peridotitima na plitkim i siromašnim degradiranim zemljištima, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karakterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Zajednice se razvijaju u zoni termofilnih listopadnih šuma. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija i Kosovo - Zajednice se razvijaju u zoni termofilnih listopadnih šuma,. fitocenološki su veoma slabo istražene. Ekvivalentne zajednice: • Pteridio-Prunetum spinosae prov. D. Lakušič 1996 • Prunetum spinosae Soo Karakteristične vrste: Pteridium aquilinum, Prunus spinosa, Quercus dalechampii, Pinus nigra, Fraxinus ornus, Cotinus coggygria, Fragaria vesca, Helleborus serbicus, Coronilla varia, Carex humilis, Festuca panciciana, Bromus fibrosus, Phleum phleoides, Melica ciliata, Dorycnium germanicum, Chamaecytisus ciliatus, Achillea millefolium, Agropyron repens, Agrostis alba, Bromus sterilis, Cichorium intybus, Cicuta virosa, Clematis vitalba, Cornus sanguinea, Crataegus monogyna, Daucus carota, Evonymus europaeus, Galium mollugo, Hypericum perforatum, Ligustrum vulgare, Linaria vulgaris, Plantago media, Quercus cerris, Robinia pseudacacia, Rosa canina, Rubus idaeus, Salvia nemorosa, Sonchus oleraceus, Ulmus montana, Urtica dioica, Prunus tenella, Festuca valesiaca, Teucrium chamaedrys, Carex humilis, Galium purpureum, Calamintha acinos, Amygdalus nana, Galium purpureum, Satureja kitaibelii, Veronica jacquinii, Filipendula hexapetala, Artemisia camphorata, Minuartia verna, Koeleria gracilis, Hyacinthella leucophaea, Euphorbia cyparissias, Ranunculus illyricus, Asperula cynanchica, Stachys recta, Achillea clypeolata, Achillea pannonica, Bromus erectus, Carex verna, Cytisus rectipilosus, Erysimum canescens, Festuca dalmatica, Festuca panciciana, Galium verum, Hypericum maculatum, Rosa spinosissima, Sanguisorba minor, Stipa grafiana, Syringa vulgaris, Teucrium montanum, Thalictrum minus, Thymus glabrescens Osnovna literatura: SariM997, ParaS988c F3.2425 Balkánske subkontinentalne listopadne šikare stepske višnie Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene i neporodhodne, 1 do 2 m visoke listopadne šikare u kojima apsolutno dominira stepska višnja . Po nastanku to su autohtone ivične fitocenoze, nastale kao rezultát ekološkog mikrozoniranja na obodu šume, ali su cesto antropogeno proširene na teréne gde je šuma iskrčena. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na krečnjaku, na osunčanim padinama, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karkaterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Zajednice se javljaju u zoni termofilnih šuma, na visinama do 600 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: uglavnom istočna Srbija u zoni termofilnih listopadnih šuma. Fitocenološki su neistražene. Osnovna literatura: AdamL909, SariM997 F3.2426 Balkánske subkontinentalne listopadne šikare stepskog badema Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene, redje otvorene i raštrkane, 0.5 do 1.5 m visoke listopadne šikare u kojima apsolutno dominira stepski badem (= ). Zajednice karakteriše prisustvo malog broja drugih žbunova poput , , kao i brojne zeljaste biljke karakteristične za termofilne kamenjare , , , , , , , , , , , , , , , , . Po nastanku to su autohtone ivične fitocenoze, nastale kao rezultát ekološkog mikrozoniranja na obodu šume, ali su cesto antropogeno proširene na teréne gde je šuma iskrčena. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 382 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacufuKauuju cmanuuima... " Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na krečnjaku, na osunčanim blago nagnutím padinama, u uslovima prelazne submediteransko-subkontínentalne klime, koju karakterišu topia i sušna leta, i uměřeno Wadne i suve zime. Zajednice se javljaju u zoni termofilnih šuma, na visinama izmedju 800 i 1000 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Rtanj (Ledeničke strane, Prešla, Zabrde), Svrljiške planine (Rinjska planina). Ekvivalentne zajednice: • Artemisio-Amygdaletum nanae B. Jovanovič 1954 • Artemisio-Prunetum tenellae B. Jovanovič 1954 Karakteristične vrste: Prunus tenella, Festuca valesiaca, Teucrium chamaedrys, Carex humilis, Galium purpureum, Calamintha acinos, Amygdalus nana, Galium purpureum, Satureja kitaibelii, Veronica jacquinii, Filipendula hexapetala, Artemisia camphorata, Minuartia verna, Koeleria gracilis, Hyacinthella leucophaea, Euphorbia cyparissias, Ranunculus illyricus, Asperula cynanchica, Stachys recta, Achillea clypeolata, Achillea pannonica, Bromus erectus, Carex verna, Cytisus rectipilosus, Erysimum canescens, Festuca dalmatica, Festuca panciciana, Galium verum, Hypericum maculatum, Rosa spinosissima, Sanguisorba minor, Stipa grafiana, Syringa vulgaris, Teucrium montanum, Thalictrum minus, Thymus glabrescens Osnovna literatura: JovaB954, SariM997, AdamL909 F3.2427 Balkánske subkontinentalne listopadne šikare dráče Opšte karakteristike: Gusto zbijeni, obično zatvorení i neporodhodni, 2 do 3 m visoki listopadni šibljaci drače . Na staništima su veoma cesto brojni i drugi visoki listopani žbunovi i nisko drveče , , , , kao druge uglavnom zeljaste biljke stepskog i submediteranskog karaktera: , , , , , , , , , , , i dr. Kontinentálni šibljaci drače po pravilu predstavljaju prírodné, trajne stadijume vegetacije koja se razvija na strmim krečnjačkim terenima, na kojima zbog orografskih i drugih ekološkiih prilika nema uslova za razvoj šumske vegetacije. Na mnogim mestima, predstavljaju i degradacioni stadijum u uništavanju termofilnih hrastovih i belograbovih šuma. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku na plitkim i siromašnim zemljištima, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karakterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Veoma porozna krečnjačka podloga kroz koju lako poniru površinske vode, pojačava stepen suše na ovim staništima. Zajednice se razvijaju na visinama izmedju 200 i 300 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Bele Palanke, Beograd (Višnjička kosa - Nikino brdo). Ekvivalentne zajednice: • Botryochloo-Paliuretum B. Jovanovič 1973 • Euphorbio-Paliuretum Spinae-christi Bogojevič 1969 • Ishaemeto-Paliuretum prov. B. Jovanovič 1973 Karakteristične vrste: Paliurus spina-christi, Cytisus austriacus, Crataegus monogyna, Ulmus campestris, Rosa canina, Rhamnus cathartica, Andropogon ischaemum, Chrysopogon gryllus, Euphorbia pannonica, Teucrium chamaedrys, Festuca valesiaca, Thymus glabrescens, Medicago falcata, Diplachne serotina, Thalictrum aquilegiifolium, Dorycnium herbaceum, Eryngium campestre, Agropyron repens, Achillea millefolium, Falcaria vulgaris, Euphorbia cyparissias, Viola hirta, Fragaria vesca, Centaurea scabiosa, Sanguisorba minor, Asperula cynanchica, Muscari comosum, Hypericum perforatum, Seseli tortuosum, Ligustrum vulgare, Cornus sanguinea, Prunus spinosa, Brachypodium pinnatum, Lithospermum purpurocaeruleum, Cynanchum vincetoxicum, Salvia pratensis, Galium verum, Stachys recta, Digitalis lanata Osnovna literatura: BogoR969, JovaB973b, SariM997, AdamL909 F3.2428 Balkánske subkontinentalne listopadne šikare ruia Opšte karakteristike: Gusto zbijeni, zatvorení i neprohodni, ili otvorení i raštrkani 2 do 3 m visoki listopadni šibljaci raja . Na staništima su veoma cesto brojni i drugi visoki listopani žbunovi i nisko drveče, kao i druge zeljaste biljke stepskog i submediteranskog karaktera: Kontinentálni šibljaci ruja po pravilu predstavljaju prírodné, trajne stadijume vegetacije koja se razvija na strmim kamenitim terenima, na kojima zbog orografskih i drugih ekološkiih prilika nema uslova za razvoj šumske vegetacije. Na mnogim mestima, predstavljaju i degradacioni stadijum u uništavanju termofilnih šuma. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku ili serpentinitu na plitkim i siromašnim zemljištima, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karkaterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija - Kosovo - Fitocenološki neistražena staništa. Ekvivalentne zajednice: • Cotinetum coggygriae calicolum Fukarek (1958) 1968 • Cotinetum coggygriae serpentinicum Ritt. -Stud. 1972 Osnovna literatura: RexhF994 383 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacucJMKauuju cmauuuíma.. F3.2429 Balkánske subkontinentalne listopadne šikare ruža spp Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene i neprohodne 0.5 do 1.5 m visoke listopadne šikare u kojima apsolutno dominira gustotrnovita ruža . Zajednice karakteriše gotovo potpuno odsustvo drugih žbunova kao i prisustvo brojnih zeljastih biljaka karakteristične za termofilne kamenjare , , , , , , , , , , . Po nastanku to su autohtone fitocenoze, nastale kao rezultát specifičnih ekoloških uslova na poroznim krečnjačkim terenima. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku na plitkim i siromašnim zemljištima, u planinskim predelima u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karkaterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Veoma porozna krečnjačka podloga kroz koju lako poniru površinske vode, pojačava stepen suše na ovim staništima. Zajednice se razvijaju na visinama izmedju 1000 i 1200 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: južne padine Rtnja. Ekvivalentne zajednice: • Stipo-Rosetum spinosissimae B. Jovanovič 1955 Karakteristične vrste: Rosa spinosissima, Stipa grafiana, Carex humilis, Galium purpureum, Festuca valesiaca, Teucrium chamaedrys, Vincetoxicum officinale, Calamintha acinos, Euphorbia cyparissias, Minuartia verná, Arenaria serpyllifolia, Senecio rupestris, Melica ciliata Osnovna literatura: JovaB955c, SariM997 F3.242A Balkánske subkontinentalne listopadne šikare rašelike Opšte karakteristike: Otvorení i raštrkani 2 do 3 m visoki listopadni šibljaci rašeljke . Na staništima su veoma cesto brojni i drugi visoki listopani žbunovi i nisko drveče , , , , , , , , , kao i druge zeljaste biljke stepskog i submediteranskog karaktera, , , , , . Šibljaci rašeljke po pravilu predstavljaju prírodné, trajne stadijume vegetacije koja se razvija na strmím siparima, na kojima zbog orografskih i drugih ekološkiih prilika nema uslova za razvoj šumske vegetacije. Na nekim mestima predstavljaju i degradacioni stadijum u uništavanju termofilnih šuma. Ekologija: Zajednice razvijene obično u klisurama i kanjonima, na strmím (35°-55°) krupnim, pokretnim ili umirenim krečnjačkim siparima, na plitkim i siromašnim zemljištima, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karakterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime, na visinama izmedju 150 i 550 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Klisura Zamne, Klisura Mlave (Gornjak, Ribare), Klisura Peka, Derdapska klisura, Klisura Resave, Zlotska klisura. Ekvivalentne zajednice: • Syringo-Prunetum mahalebi (B. Jovanovič 1949) Mišič 1978 Karakteristične vrste: Prunus mahaleb, Fraxinus ornus, Syringa vulgaris, Clematis vitalba, Acer campestre, Cotinus coggygria, Carpinus orientalis, Viburnum lantana, Corylus avellana, Galium purpureum, Sedům telephium, Crataegus monogyna, Geranium robertianum, Brachypodium sylvaticum, Ceterach officinarum, Galium mollugo Osnovna literatura: JovaB949, MišiV981, MišiV997e F3.242B Balkánske subkontinentalne listopadne šikare klokočike Opšte karakteristike: Gusto zbijeni, obično zatvorení 2 do 3 m visoki listopadni šibljaci klokočike . Na staništima su veoma cesto brojni i drugi visoki listopani žbunovi i nisko drveče, kao i druge uglavnom zeljaste biljke stepskog i submediteranskog karaktera: Ekologija: Zajednice razvijene na različitim tipovima podloge, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, u zoni termofilnih listopadnih šuma, gde predstavljaju ili autohtone ivične fitocenoze, nastale kao rezultát ekološkog mikrozoniranja na obodu šume, ili su antropogeno proširene na teréne gde je šuma iskrčena. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Beograd (Višnjička kosa - ter.op. D. Lakušič). F3.242C Balkánske subkontinentalne listopadne šikare belograbiča Opšte karakteristike: Gusto zbijene, zatvorene ili raštrkane i otvorene 2-3 m visoke listopadne šikare belograbiča , koga prate i drugi žbunovi i nisko drveče poput , , , , , kao i zeljaste biljke <>, <>, , , , , , , , , , , , , STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 384 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamype y KJiacufuKauuju cmauuuíma... " i dr. Šikare belograbiča predstavljaju degradacioni stadijum u uništavanju termofilnih hrastovih ili belograbovih šuma, o čemu svedoči i značajno prisustvo mladica visokog šumskog drveča kao što su , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku, kiselim silikatima (granit, crveni peščar) ili serpentinitima i peridotitima na plitkim i siromašnim zemljištima, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karakterišu topia i sušna leta, i uměřeno hladné i suve zime. Veoma porozna krečnjačka podloga i degradirani zemljišni pokrivač kroz koje lako poniru površinske vode, pojačavaju stepen suše na staništima. Zajednice se razvijaju na visianama izmedju 100 i 1400 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i istočni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Klisura Gornjak, Derdapska klisura (Golubac, Strbac), Klisura Vitovnica, Klisura Grze, Lazareva klisura, Sičevačka klisura, Mokra, Gornja Koritnica, Divljane, Oreovac, Novo selo, Bela Palanka, Sičevo, Krčimir, Sopotnica, Koritnica, Sebet, Kaletinac, Junior, Mečiji vrh, Lepterija, Orlovčič, Leskovik, Grosnica, Komarica, Badnjevac, Cukojevac, Draca-Bogosavljevica, Draca-Rujevica, Jovanovac-Komarica-Samar, Resnik-Krecnjacka kosa na desnoj obali Lepenice; Kosovo: Bribanič (Zmič), Gradevci (Rosulje), Brobanič (Koleno, Rosulje), Grabovci (Koriz), Dobroševci, Graode (Godanci), Seč (Murga), Markov kamen (Pograde), Istok (Selilo, Jelo, Kršnica-Caculjan), Gorožup, podnožje Paštrika, podnožje Koritnika (Zur), Vljašne (Goma polje). Ekvivalentne zajednice: • Carpinetum orientalis silicicolum B. Jovanovič 1970 • Carpinetum orientalis silicicolum prov. B. Jovanovič 1970 • Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 • Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 quercetosum Mišič 1967 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 ramondietosum Mišič 1981 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 silicicolum B. Jovanovič 1977 • Syringo-Fraxino-Carpinetum orientalis Mišič 1967 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 seslerietosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 quercetosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 anemonetosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 emend. B. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum pubescentis silicicolum Rudski 1940 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum confertae Rudski 1940 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum sessiliflorae Rudski 1940 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 syringetosum prov. Grebenščikov 1950 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 pyreto-amygdaliformetosum B. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 cotoneasteretosum B. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 colurnetosum B. Jovanovič 1955 • Dioscoreo-Carpinetum orientalis Blečič et Lakušič 1966 Karakteristične vršte: Teucrium chamaedrys, Acer monspessulanum, Asplenium adiantum-nigrum, Brachypodium sylvaticum, Calamintha vulgaris, Campanula persicifolia, Carpinus orientalis, Clematis vitalba, Clinopodium vulgare, Cornus mas, Cornus sanguinea, Crataegus monogyna, Cyclamen neapolitanum, Cynanchum vincetoxicum, Dactylis glomerata, Dioscorea balcanica, Eryngium palmatum, Euphorbia cyparissias, Evonymus verrucosus, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galium purpureum, Geranium macrorrhizum, Helleborus odorus, Lathyrus venetus, Leucodon sciurides, Lithospermum purpurocaeruleum, Melica uniflora, Leucodon sciuroides, Origanum vulgare, Oryzopsis virescens, Pyrus pyraster, Polygonatum officinale, Quercus cerris, Quercus conferta, Quercus macedonica, Quercus pubescens, Quercus sessiliflora, Sedum maximum, Sesieria autumnalis, Stachys scardica, Stellaria holostea, Stereodon cupressiforme, Symphytum tuberosum, Syringa vulgaris, Veronica chamaedrys, Viburnum lantana, Viola sylvestris, Acanthus longifolius, Acer campestre, Acer hyrcanum, Acer obtusatum, Anemone apennina, Anomonodon viticulosus, Arabis hirsuta, Aristolochia pallida, Asparagus tenuifolius, Asplenium trichomanes, Bromus squarrosus, Carex hallerana, Carex verna, Carpinus betulus, Cetraria islandica, Ceterach officinarum, Cladonia rangiferina, Coronilla emeroides, Corylus avellana, Corylus colurna, Cotinus coggygria, Cotoneaster tomentosus, Cynanchum huteri, Dicranum scoparium, Digitalis laevigata, Euphorbia amygdaloides, Evonymus verrucosus, Festuca ovina, Filago germanica, Galium aristatum, Glechoma hirsuta, Hedera helix subsp. helix, Helianthemum nummularium, Hieracium boreale, Hypericum perforatum, Juniperus communis, Ligustrum vulgare, Lychnis coronaria, Melittis melissophyllum, Ostrya carpinifolia, Parmelia caperata, Parmelia saxatilis, Poa nemoralis, Polytrichum communis, Primula veris subsp. columnae, Prunus mahaleb, Prunus spinosa, Quercus sessilis, Rhamnus cathartica, Rosa dumetorum, Rosa sp., Ruscus aculeatus, Sedum acre, Silene viridiflora, Siler trilobum, Smyrnium perfoliatum, Sorbus domestica, Sorbus torminalis, Tanacetum corymbosum, Teucrium polium, Thlaspi perfoliatum, Thymus pulegioides subsp. montanus, Tunica saxifraga, Veratrum nigrum, Verbascum lychnitis, Verbascum nigrum, Vincetoxicum officinale, Viola hirta, Waldsteinia geoides, Tamus communis, Pyrus amygdaliformis, Lilium martagon, Hedera helix, Geum urbanum, Galium purpureum, Galium mollugo, Danaa cornubiensis, Cotinus coggygria, Chrysanthemum corymbosum, Arabis turrita 385 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuima.. Osnovna literatura: DiklN962, GrebO950, GrebO950, JovaB980, JovaB953b, JovaB953b, JovaB953b, KojiM998, KrasF972, MatoM986, MÍŠÍV966, MÍŠÍV981, RudsI949, SariM997, VeljV967b F3.242D Balkánske subkontinentalne listopadne šikare maklena i crnog iasena Opšte karakteristike: Gusto zbijene, zatvorene ili raštrkane i otvorene 2-3 m visoke listopadne šikare maklena i crnog jasena . Na staništima su brojni i drugi žbunovi i nisko drveée poput , , , , , , , , , , , kao i zeljaste biljke , , , , , , i dr. Šikare maklena i crnog jasena predstavljaju degradacioni stadijum u uništavanju termofilnih hrastovih ili belograbovih šuma. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku, na plitkim i siromašnim zemljištima, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karakterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Veoma porozna krečnjačka podloga i degradirani zemljišni pokrivač kroz koje lako poniru površinske vode, pojačavaju stepen suše na staništima. Zajednice se razvijaju na visinama izmedju 200 i 700 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i istočni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Krivelj, Rgotina Ekvivalentne zajednice: • Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 • Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 viburnetosum Knapp 1944 • Orneto-Aceretum monspessulani B. Jovanovič 1950 Karakteristične vrste: Acer monspessulanum, Berberis vulgaris, Carex michelii, Carpinus orientalis, Crataegus pentagyna, Fragaria elatior, Fraxinus ornus, Galium aparine, Helleborus odorus, Lathyrus venetus, Muscari sp., Oryzopsis virescens, Pyrus communis, Prunus mahaleb, Quercus cerris, Quercus pubescens, Rhus cotinus, Rubus tomentosus, Syringa vulgaris, Viola alba, Evonymus verrucosus Osnovna literatura: KnapR944, JovaB948 F3.242E Balkánske subkontinentalne listopadne šikare crnograbiča Opšte karakteristike: Gusto zbijene, zatvorene ili raštrkane i otvorene 2-3 m visoke listopadne šikare crnog graba , koga prate i drugi žbunovi i nisko drveče poput , , , , , , , , kao i zeljaste biljke , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Šikare crnog graba predstavljaju degradacioni stadijum u uništavanju termofilnih hrastovih ili crnograbovih šuma, o čemu svedoči i značajno prisustvo mladica visokog šumskog drvečakao što su , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku ili serpentinitima i peridotitima, redje na kiselim silikatima, na plitkim i siromašnim zemljištima, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karakterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Veoma porozna krečnjačka podloga i degradirani zemljišni pokrivač kroz koje lako poniru površinske vode, pojačavaju stepen suše na staništima. Zajednice se razvijaju na visinama izmedju 500 i 1400 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Mučanj, Ladevac, Špiljani, Bovan, Betrage, Konjske rape, Dobrinja, Godulja, Tara, Mileševka, Lim,; Koprivnik (Peč); Utrzi (Maja Ljubeničit); Krši čelis (Streonička plania); Golo brdo (pobrde); Pekljen (Peč). Ekvivalentne zajednice: • Orneto-Ostryetum Gajič et al. 1954 • Seslerio rigidae-Ostryetum Bležič et Tatič 1969 • Seslerio rigidae-Ostryetum Bležič et Tatič 1969 syringetosum Bležič et Tatič 1969 • Seslerio tenuifoliae-Ostryetum Vukojičič et D. Lakušič 1995 • Seslerio-Ostryetum Ht. et H-ič 1950 • Aceri-Ostryetum carpinifoliae B. Petkovič et al. 1986 • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 aceretosum intermediae • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 coronilletosum emeroides • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 pinetosum nigrae Karakteristične vrste: Acer hyrcanum, Acer intermedium, Acer platanoides, Acer pseudoplatanus, Asarum europaeum, Asplenium trichomanes, Carex digitata, Cornus mas, Coronilla emerus, Cotinus coggygria, Dianthus petraeus, Doronicum columnae, Euphorbia amygdaloides, Evonymus verrucosus, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Globularia cordifolia, Gymnocarpium robertianum, Juglans regia, Juniperus communis, Leontodon asper, Lilium martagon, Moehringia muscosa, Ostrya carpinifolia, Pinus nigra, Polygonatum STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 386 Peayjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacucjmnauuju cmanuuima... " officinale, Pteridium aquilinum, Saxifraga rotundifolia, Sesleria autumnalis, Sesleria tenuifolia, Sorbus aria, Thymus pulegioides, Viola sylvestris, Anemone hepatica, Asplenium ruta-muraria, Brachypodium pinnatum, Calamintha officinalis, Campanula rapunculoides, Campanula trachelium, Carex humilis, Ceterach officinarum, Chamaecytisus ciliatus, Chamaecytisus hirsutus, Chamaecytisus tommasinii, Coronilla emeroides, Corylus avellana, Cotoneaster tomentosus, Crataegus monogyna, Edraianthus jugoslavicus, Erythronium dens-canis, Eryngium palmatum, Festuca sulcata, Geranium sanguineum, Helianthemum nummularium, Hieracium waldsteinii, Lathyrus sphaericus, Lathyrus vernus, Lonicera caprifolium, Melittis melissophyllum, Mycelis muralis, Pedicularis heterodonta, Peucedanum austriacum, Pyrus pyraster, Polygala supina, Polygonatum odoratum, Quercus cerris, Rosa pendulina, Rosa spinosissima, Saxifraga aizoon, Scabiosa columbaria, Sedum maximum, Sorbus torminalis, Tamus communis, Tanacetum corymbosum, Teucrium chamaedrys, Thymus montanus, Vicia incana, Aremonia agrimonioides, Campanula persicifolia, Carpinus betulus, Clematis vitalba, Evonymus verrucosus, Fagus moesiaca, Helleborus odorus, Lathyrus venetus, Leucanthemum vulgare, Poa nemoralis, Polypodium vulgare, Primula veris, Quercus petraea, Rhamnus cathartica, Silene vulgaris, Sorbus aucuparia, Trifolium pignantii, Veronica chamaedrys, Viburnum lantana, Acer campestre, Acer monspessulanum, Aethionema saxatile, Brachypodium sylvaticum, Dactylis glomerata, Populus tremula, Prunus mahaleb, Rosa andegavensis, Rosa arvensis Osnovna literatura: GajiM954c, KojiM998, KrasF972, GajiM992, PetkB986, TomiZOOOa, TomiZ980, VukoS995 F3.242F Balkánske subkontinentalne listopadne šikare Opšte karakteristike: Obično otvorene i raštrkane 1 do 2 m visoke listopadne šikare u kojima apsolutno dominira (= ). Zajednice karakteriše prisustvo malog broja drugih žbunova poput , , kao i brojne zeljaste biljke karakteristične za termofilne kamenjare Micromeria cristata>, , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na veoma strmim (preko 30 stepeni) do gotovo vertikalnim krečnjakim stranama klisura i kanjona, na plitkim siromašnim karbonatnim crnicama, na visinama izmedju 300 i 500 m. Staništa se nalaze u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karakterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Veoma porozna krečnjačka podloga kroz koju lako poniru površinske vode, pojačava stepen suše na ovim staništima. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Sičevačka klisura, Kanjon Trešnjice Ekvivalentne zajednice: • Franguletum rupestris B. Jovanovič 1973 • Rhamnetum rupestris B. Jovanovič 1973 Karakteristične vrste: Frangula rupestris, Coronilla emeroides, Rhamnus saxatilis, Cotinus coggygria, Micromeria cristata, Galium purpureum, Melica ciliata, Achnatherum calamagrostis, Geranium sanguineum, Carex humilis, Stipa capillata, Achillea clypeolata, Sanguisorba minor, Acanthus longifolius, Artemisia alba, Asplenium ruta-muraria, Alyssum murale, Ceterach officinarum, Dictamnus albus, Scorzonera hispanica, Teucrium chamaedrys, Hyssopus officinalis, Galium erectum, Asplenium trichomanes, Satureja montana, Helianthemum nummularium, Stipa grafiana Osnovna literatura: JovaB973a F3.3 Subkontinentalne i kontinentálne večnozelene šikare Opšte karakteristike: Obično otvorene i raštrkane 2 do 3 m visoke četinarske šikare u kojima dominiraju obična kleka crvena kleka ili divlja foja koje prate i drugi žbunovi i brojne zeljaste biljke stepskog ili submediteranskog karaktera. Šikare sa klekama uglavnom prestavljaju degradacione stadijume u uništavanju termofilnih šuma. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku, kiselim silikatima ili serpentinitima i peridotitima na plitkim i siromašnim degradiranim zemljištima,ili na lesu i pesku, na kojima su razvijene različite varijante černozema i inicjalnih peskovitih zemljišta, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne ili polusušne panonsko -kontinentálne klime, koju karakterišu topia i sušna leta i umereno hladne i suve zime. Zajednice se razvijaju u zoni termofilnih listopadnih šuma, na visinama do 1200 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i istočni delovi Balkanskog poluostrva, Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, klisura Ibra; Kosovo: Plánik (Ponoševac), Prekove, Izvor, Mendelak kod Novog Brda; Vojvodina: Deliblatska peščara. Zajednice se razvijaju u zoni termofilnih listopadnih šuma i šumostepa, generalno su fitocenološki veoma slabo istražene. 387 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacucJMKauuju cmauuuima... " Ekvivalentne zajednice: • Hieraciuo-Juniperetum communis Rexhepi et Randjelovič 1983 • Astero-Juniperetum oxycedri Rexhepi 1990 • Juniperetum oxycedri serpentinicumB. Jovanovič 1980 • Junipero oxycedri-Prunetum spinosae prov. D. Lakušič 1996 Karakteristične vrste: Juniperus excelsa, Juniperus communis, Juniperus oxycedrus, Alyssum markgrafii, Quercus pubescens, Plantago carinata, Euphorbia glabriflora, Astragalus onobrychis, Festuca panciciana, Dorycnium germanicum, Quercus cerris, Stachys scardica, Bromus fibrosus, Chrysopogon gryllus, Andropogon ischaemum, Koeleria cristata, Teucrium montanum, Asplenium trichomanes, Stachys recta Osnovna literatura: RexhF992, RexhF994, SariM997, JovaB992 F3.31 Panónske večnozelene šikare obične kieke Opšte karakteristike: Obično otvorene i raštrkane 2 do 3 m visoke četinarske šikare u kojima dominira obična kleka , koju prate i drugi žbunovi i brojne zeljaste biljke stepskog karaktera. Šikare sa klekom uglavnom prestavljaju degradacioni stadijum u uništavanju šuma u šumostepskoj zoni. Ekologija: Zajednice razvijene na lesu ili pesku, na kojima su razvijene različite varijante černozema i inicjalnih peskovitih zemljišta. Podneblje je tipično panonsko jer ga odlikuje polusušna panonsko -kontinentálna klima. Godišnja suma padavina varira izmedju 600 i 800 mm, a nadmorské visine su izmedju 80 i 200 m. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina. Prostrane gotovo monodominantne sastojine kleke su zabeležene na Deliblatskoj peščari, medjutim sastojine ovog tipa fitocenološki nisu obradjene. F3.32 Balkánske subkontinentalne večnozelene šikare obične kleke Opšte karakteristike: Obično otvorene i raštrkane 2 do 3 m visoke četinarske šikare u kojima dominira obična kleka , koju prate i drugi žbunovi i brojne zeljaste biljke stepskog ili submediteranskog karaktera. Šikare sa klekom uglavnom prestavljaju degradacioni stadijum u uništavanju šuma u šumostepskoj zoni. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku, kiselim silikatima ili serpentinitima i peridotitima na plitkim i siromašnim degradiranim zemljištima, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karkaterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Zajednice se razvijaju u zoni termofilnih listopadnih šuma. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i istočni delovi Baľkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija i Kosovo (Prekove, Izvor, Mendelak kod Novog Brda) - Zajednice se razvijaju u zoni termofilnih listopadnih šuma,. fitocenološki su veoma slabo istražene. Ekvivalentne zajednice: • Hieraciuo-Juniperetum communis Rexhepi et Randjelovič 1983 Osnovna literatura: RexhF994 F3.33 Balkánske subkontinentalne večnozelene šikare crvene kleke Opšte karakteristike: Gusto zbijene, zatvorene ili raštrkane i otvorene 2 do 3 m visoke četinarske šikare u kojima dominira crvena kleka , koju prate i drugi žbunovi kao i brojne zeljaste biljke , , , , , , , , , , , , , i dr. Šikare crvene kleke predstavljaju uglavnom degradacioni stadijum u uništavanju termofilnih hrastovih šuma na serpentinitu, o čemu svedoči i značajno prisustvo mladica šumskog drveča kao što su , . Ekologija: Zajednice razvijene na serpenitnistkoj podlozi, na degradiranim zemljištima, na visinama izmedju 300 i 1200 m, na manje više strmím padinama klisura i velikih rečnih dolina kroz koje dopiru snažni mediteranski klimatski uticaji. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 388 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Opšte rasprostranjenje: Centrálni i južni delovi Balkanskog popluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, klisura Ibra; Kosovo: Plánik (Ponoševac). Ekvivalentne zajednice: • Astero-JuniperetumoxycedriRexhepi 1990 • Juniperetum oxycedri serpentinicum B. Jovanovič 1980 • Junipero oxycedri-Prunetum spinosae prov. D. Lakušič 1996 Karakteristične vrste: Juniperus oxycedrus, Alyssum markgrafii, Quercus pubescens, Plantago carinata, Euphorbia glabriflora, Astragalus onobrychis, Festuca panciciana, Dorycnium germanicum, Quercus cerris, Stachys scardica, Bromus fibrosus, Chrysopogon gryllus, Andropogon ischaemum, Koeleria cristata, Teucrium montanum, Asplenium trichomanes, Stachys recta Osnovna literatura: RexhF992, SariM997 F3.34 Balkánske subkontinentalne večnozelene šikare divlie foie Opšte karakteristike: Obično otvorene i raštrkane 2 do 3 m visoke četinarske šikare u kojima dominira divlja foja koju prate i drugi žbunovi i brojne zeljaste biljke stepskog ili submediteranskog karaktera. Ekologija: Zajednice razvijene na različitim tipovima geološke podloge, na plitkim i siromašnim degradiranim zemljištima, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karakterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Zajednice se razvijaju u zoni termofilnih listopadnih šuma. Opšte rasprostranjenje: južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Tipične šikare sa divljomfojomjavljaju se u Grčkoj, Makedoniji i južnoj Bugarskoj, i predstavljene su zajednicom Em, koja svoje severene granice ima na području Severne Makedonije. Moguče je da se fragmenti ovog tipa staništa mogu nači i u kanjonu Pčinje u podgorini planine Kozjak na granici Srbije i Makedonije, gde se nalazi najsevernija tačka u areálu ove vrste na Balkánu. Osnovna literatura: JovaB992 F3.4 Planinske i subalpiiske listopadne šikare Opšte karakteristike: Otvorene i raštrkane, redje gusto zbijene i zatvorene 2 do 3 m visoke listopadne šikare u kojima dominiraju , , ili , koje prate i drugi žbunovi i nisko drveče. Šikare ovog tipa predstavljaju autohtone ivične fitocenoze, nastale kao rezultát ekološkog mikrozoniranja na obodu meoziflnih i frigorifilnih planinskih šume, ali su cesto antropogeno proširene na teréne gde je šuma iskrčena. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku ili kiselim silikatima na plitkim i siromašnim degradiranim zemljištima, u uslovima različitih varijanti planinske klime. Zajednice se razvijaju u zoni mezofilnih listopadnih i frigorifilnih četinarskih i mešovitih liščarsko-četinarskih šuma. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija (Kopaonik) i Kosovo (Prokletije) - staništa fitocenološki veoma slabo istražene. Ekvivalentne zajednice: • Rhamno-Fagetum moesiacae Fukarek 1969 • Sambucetum racemosae (Noirfolk 1949) Oberd 1973 • Achilleeto-Salicetum mixtum E. Vukičevič 1954 • Achilleo abrotanoides-Salicetum E. Vukičevič 1965 • Capraeto-Populetum tremulae Glišič (1950) 1975 Karakteristične vrste: Helianthemum nitidum, Calamintha acinos, Populus tremula, Betula verrucosa, Epilobium angustifolium, Drába aizoides, Senecio rupestris, Thymus balcanus, Campanula rotundifolia, Achillea abrotanoides, Dry as octopetala, Salix retusa, Galium mo Hugo, Galium parisiense f. leiocarpus, Hypericum alpinum, Juniperus nana, Luzula sylvatica, Stachys officinalis, Valeriana montana, Salix caprea Osnovna literatura: PavlD003, VukiE965 F3.41 Balkánske planinske i subalpiiske listopadne šikare sa 389 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma... " Opšte karakteristike: Otvorene i raštrkane, redje gusto zbijene i zatvorene 2 do 3 m visoke listopadne šikare u kojima dominira , koga prate i drugi žbunovi i nisko drveče. Šikare ovog tipa predstavljaju autohtone ivične fitocenoze, nastale kao rezultát ekološkog mikrozoniranja na obodu mezofilnih i frigorifilnih planinskih šume, ali su cesto antropogeno proširene na teréne gde je šuma iskrčena. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku ili kiselim silikatima na pliťkim i siromašnim degradiranim zemljištima, u uslovima različitih varijanti planinske klime. Zajednice se razvijaju u zoni mezofilnih listopadnih i frigorifilnih četinarskih i mešovitih liščarsko-četinarskih šuma. Opšte rasprostranjenje: Centralnijužni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije (Istok-rakoš-Ukša niže Gole Stene ). Ekvivalentne zajednice: • Rhamno-Fagetum moesiacae Fukarek 1969 Osnovna literatura: PavlD003 F3.42 Balkánske planinske i subalpiiske listopadne šikare sa Opšte karakteristike: Otvorene i raštrkane, redje gusto zbijene i zatvorene 2 do 3 m visoke listopadne šikare u kojima dominira , koju prate i drugi žbunovi i nisko drveče. Šikare ovog tipa predstavljaju autohtone ivične fitocenoze, nastale kao rezultát ekološkog mikrozoniranja na obodu mezofilnih i frigorifilnih planinskih šuma, ali su cesto antropogeno proširene na teréne gde je šuma iskrčena. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku ili kiselim silikatima na pliťkim i siromašnim degradiranim zemljištima, u uslovima različitih varijanti planinske klime. Zajednice se razvijaju u zoni mezofilnih listopadnih i frigorifilnih četinarskih i mešovitih liščarsko-četinarskih šuma. Opšte rasprostranjenje: Centralnijužni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija i Kosovo - staništa fitocenološki veoma slabo istražena. F3.43 Balkánske planinske i subalpiiske listopadne šikare sa Opšte karakteristike: Otvorene i raštrkane, redje gusto zbijene i zatvorene 2 do 3 m visoke listopadne šikare u kojima dominira planinska zova , koju prate i drugi žbunovi i nisko drveče. Šikare ovog tipa predstavljaju autohtone ivične fitocenoze, nastale kao rezultát ekološkog mikrozoniranja na obodu mezofilnih i frigorifilnih planinskih šuma, ali su cesto antropogeno proširene na teréne gde je šuma iskrčena. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku ili kiselim silikatima na plitkim i siromašnim degradiranim zemljištima, u uslovima različitih varijanti planinske klime. Zajednice se razvijaju u zoni mezofilnih listopadnih i frigorifilnih četinarskih i mešovitih liščarsko-četinarskih šuma. Opšte rasprostranjenje: Centralnijužni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija i Kosovo - staništa fitocenološki veoma slabo istražena. Ekvivalentne zajednice: • Sambucetum racemosae (Noirfolk 1949) Oberd 1973 Osnovna literatura: KojiM998, ZupaM986 F3.44 Balkánske planinske i subalpiiske listopadne šikare ive Opšte karakteristike: Otvorene i raštrkane, redje gusto zbijene i zatvorene 2 do 3 m visoke listopadne šikare u kojima iva , koju prate i drugi žbunovi i nisko drveče. Šikare ovog tipa predstavljaju autohtone ivične fitocenoze, nastale kao rezultát ekološkog mikrozoniranja na obodu mezofilnih i frigorifilnih planinskih šuma, ali su cesto antropogeno proširene na teréne gde je šuma iskrčena. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku ili kiselim silikatima na plitkim i siromašnim degradiranim zemljištima, u uslovima različitih varijanti planinske klime. Zajednice se razvijaju u zoni mezofilnih listopadnih i frigorifilnih četinarskih i mešovitih liščarsko-četinarskih šuma. Opšte rasprostranjenje: Centralnijužni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija (Kopaonik) i Kosovo (Prokletije) - staništa fitocenološki veoma slabo istražene. Ekvivalentne zajednice: STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 390 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Achilleeto-Salicetum mixtum E. Vukicevic 1954 • Achilleo abrotanoides-SalicetumE. Vukicevic 1965 • Capraeto-Populetum tremulae Glisic (1950) 1975 Karakteristicne vrste: Helianthemum nitidum, Calamintha acinos, Populus tremula, Betula verrucosa, Epilobium angustifolium, Draba aizoides, Senecio rupestris, Thymus balcanus, Campanula rotundifolia, Achillea abrotanoides, Dryas octopetala, Salix retusa, Galium mollugo, Galium parisiense f. leiocarpus, Hypericum alpinum, Juniperus nana, Luzula sylvatica, Stachys officinalis, Valeriana montana, Salix caprea Osnovna literatura: VukiE965, PavlD003 F4 Umerene žbunaste vrištine Zbunjaci razvijeni u uslovima umerene klime pod izraženim atlanskim uticajem. Zajednice najčešče izgradjene od večnozelenih ili listopadnih erikoidnih vrsta (Ericaceae) ili žbunastih, cesto bodljikavih mahunarki (Leguminosae). Staništa primarno rasprostranjena u atlanskom području Evropě. Medjutim, javljaju se i u kontinentálny im predelima, na mestima sa povečanom vlažnošču vazduha usled specifičnih mezo- i mirkoklimatskih prilika. F4.2 Suve vrištine Opšte karakteristike: Niska, 0.5 do 1 m visoka, gusto zbijena zatvorená žbunasta vegetacija u kojoj dominiraju vresovi ili (= ), koju prate i brojni drugi niski žbunovi, kao i mnogobrojne zeljaste biljke karakterističke za submediteranske i kontinentálne kamenjare: , , , , , , , , , , , , , , , , . Po nastanku to su autohtone sinuzije unutar svetlih šuma ili ivične fitocenoze, nastale kao rezultát ekološkog mikrozoniranja na obodu šume. Takodje, one su danas cesto antropogeno proširene na teréne gde je šuma iskrčena. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjačkoj ili serpentinitskoj podlozi, na visinama izmedju 50 i 1400 m, na manje više strmim padinama klisura i velikih rečnih dolina kroz koje dopiru mediteranski klimatski uticaji, ili na brdskim padinama u uslovima humidne umereno-kontinentalne (ilirske) klime. u zoni mezofilnih ilirskih listopadnih šuma. Opšte rasprostranjenje: Západná i centrálna Evropa i zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Rajičeva gora, šira okolina Kula, Rajičeve gore-Cigansko groblje), Gučevo. Ekvivalentne zajednice: • Erico-Seslerietum rigidae R. Jovanovič et S. Jovanovič 1985 • Genisto-Callunetum Ht. 1931 Karakteristične vrste: Erica carnea, Sesieria rigida, Dorycnium germanicum, Thymus jankae, Lotus corniculatus, Juniperus oxycedrus, Hypericum alpinum, Carex humilis, Alyssum murale, Polygala amara, Potentilla heptaphylla, Minuartia verná, Festuca dalmatica subsp. dalmatica, Plantago holosteum, Galium album, Bromus erectus subsp. fibrosus, Asplenium cuneifolium, Genista depressa, Stachys recta Osnovna literatura: HorvI974, JovaB962a, JovaR985, JovaR987a, ZupaM986 F4.22 Subatlantske - vrištine Opšte karakteristike: Niska, do 1 m visoka, gusto zbijena zatvorená žbunasta vegetacija u kojoj dominira vres , koju prate i brojni drugi niski žbunovi, medju kojima se posebno ističu vrste roda Genista (, ). Po nastanku to su autohtone ivične 391 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. fitocenoze, nastale kao rezultát ekološkog mikrozoniranja na obodu šume, ali su cesto antropogeno proširene na teréne gde je šuma iskrčena. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjačkoj podloží, u uslovima humidne umereno-kontinentalne (ilirske) klime, u zoni mezofilnih ilirskih listopadnih šuma. Opšte rasprostranjenje: Nemačko-Baltička nizija, Britansko visokogorje, visoke planine zapadnog Mediterana, zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Gučevo. Ekvivalentne zajednice: • Genisto-Callunetum Ht. 1931 Osnovna literatura: ZupaM986, HorvI974, JovaB962a F4.27 Jugoistočnoevropska suve vrištine sa Opšte karakteristike: Niska, do 0.5 m visoka, gusto zbijena zatvorená žbunasta vegetacija u kojoj dominira vres (= ), koju prate i malobrojni brojni drugi niski žbunovi, kao i mnogobrojne zeljaste biljke karakterističke za submediteranske i kontinentálne kamenjare , , , , , , , , , , , , , , , , . Po nastanku to su autohtone sinuzije unutar svetlih crnoborovih šuma ili ivične fitocenoze, nastale kao rezultát ekološkog mikrozoniranja na obodu šume. Takodje, one su danas cesto antropogeno proširene na teréne gde je šuma iskrčena. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krečnjačkoj ili serpentinitskoj podlozi, na visinama izmedju 50 i 1400 m, na manje više strmim padinama klisura i velikih rečnih dolina kroz koje dopiru mediteranski klimatski uticaji. Opšte rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Rajičeva gora, šira okolinaKula, Rajičeve gore-Cigansko groblje) Ekvivalentne zajednice: • Erico-Seslerietumrigidae R. Jovanovič et S. Jovanovič 1985 Karakteristične vrste: Erica carnea, Sesleria rigida, Dorycnium germanicum, Thymus jankae, Lotus corniculatus, Juniperus oxycedrus, Hypericum alpinum, Carex humilis, Alyssum murale, Polygala amara, Potentilla heptaphylla, Minuartia verná, Festuca dalmatica subsp. dalmatica, Plantago holosteum, Galium album, Bromus erectus subsp. fibrosus, Asplenium cuneifolium, Genista depressa, Stachys recta Osnovna literatura: JovaR985, JovaR987a F5 Makija, matoral i termo-mediteranska žbunasta staništa Zbunjaci u čijoj izgradjeni, sa više od 75 % pokrovnosti kruna, dominiraju večnozelene vrste (makija i gariga) ili mešoviti zbunjaci u kojima ni večnozlene ni listopadne vrste nemajú više od 75% pokrovnosti kruna (pseudomakija). Gariga uvek ima otvorenú vegetaciju i nešto golog tla, obično sa mnogo jednogodišnjih biljaka i geofita gde dominiraju prolečnice, obično sa nekim žbunastim delovima (pr. Cistus, Lavandula, Erica, Rosmarinus), a može i biti nešto večeg žbunja i raštrakanog drveča. Makija i pseudomakija su bitno zatvorenijeg sklopa, obično sa 100 % pokrovnosti, obično žbunaste sa nešto jednogodišnjih biljaka i nešto geofita, drveče je skoro uvek prisutno, ali tada individue drveča imaju formu žbunova. Makija i gariga se razvijaju u uslovima pravé mediteranske klime, dok je pseudomakija karkateristična za submediteranska i prelazna umereno-kontinentalno-submediteranska područja. _I F5.3 Pseudomakija STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 392 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Opšte karakteristike: Mešovite od 0.5 do 3 m visoke, žbunaste zajednice izgradjene od večnozelenih i listopadnih žbunova, koje se po svojim karakteristikama nalaze izmedju mediteranske makije i kontinentalnih šibljaka. Glavni edifikatori ovih zajednica su , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku, kiselim silikatima ili serpentinitima i peridotitima na plitkim i siromašnim degradiranim zemljištima, u uslovima prelazne mediteransko-submediteranske klime, koju karakterišu izrazito topia i sušna leta i blage i vlažne zime, sa izraženim prirustvom mrazeva. Zajednice se razvijaju u zoni termofilnih listopadnih submediteranskih šuma. Opšte rasprostranjenje: Mediterasnko područje. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Paštrik (Šimširovo brdo) Osnovna literatura: AdamL909, KošaN939 F5.31 Grčko-balkanska pseudomakija Opšte karakteristike: Mešovite od 0.5 do 3 m visoke, žbunaste zajednice izgradjene od večnozelenih i listopadnih žbunova, koje se po svojim karkateristikama nalaze izmedju mediteranske makije i kontinentalnih šibljaka. Glavni edifikatori ovih zajednica su , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjaku, kiselim silikatima ili serpentinitima i peridotitima na plitkim i siromašnim degradiranim zemljištima, u uslovima prelazne mediteransko-submediteranske klime, koju karakterišu izrazito topia i sušna leta, i blage i vlažne zime, sa izraženim prirustvom mrazeva. Zajednice se razvijaju u zoni termofilnih listopadnih submediteranskih šuma. Opšte rasprostranjenje: Mediterasnko područje. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Paštrik (Šimširovo brdo) Osnovna literatura: AdamL909, KošaN939 F7 Bodljikave mediteranske vrištine (frigana. ježolike vrištine) Zbunjaci izgradjeni od bodljikavih žbuničakoji fromiraju jastuke (najčešče članovi familija Compositae iLeguminosae), ili drugi bodljikavi zbunjaci i nisko drveče. Nisko drveče u ovom slučaju je predstavljeno jedinkama zakržljalim u rastu, koje ponekad mogu biti i polegle. Staništa se javljaju u području šireg Mediterana (mediteranski i submediteranski floristički region). F7.4 Ježolike vrištine Opšte karakteristike: Niska, do 0.5 m visoka, otvorená i raštrkana, redje gusto zbijena i zatvorená bodljikava žbunasta ježolika vegetacija u koj oj dominira koga prate i brojni drugi niski žbunovi, kao i mnogobrojne zeljaste biljke karakteristične za submediteranske i kontinentálne kamenjare. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na krečnjaku, na siromašnim degradiranim zemljištima, na osunčanim nagnutim padinama, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karakterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Opšte rasprostranjenje: Mediteransko područje 393 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Svrijiške planine (Pleš), Sičevačka klisura (Kusača), Sukovo. Fitocenološki neopisana staništa. Osnovna literatura: DiklN972b F7.48 Grčko-baľkanske šumske iežolike vrištine sa Opšte karakteristike: Niska, do 0.5 m visoka, otvorená i raštrkana, redje gusto zbijena i zatvorená bodljikava žbunasta ježolika vegetacija u kojoj dominira koga prate i brojni drugi niski žbunovi, kao i mnogobrojne zeljaste biljke karakterističke za submediteranske i kontinentálne kamenjare. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na krečnjaku, na siromašnim degradiranim zemljištima, na osunčanim nagnutim padinama, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karkaterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Opšte rasprostranjenje: Mediteransko područje Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Svrijiške planine (Pleš), Sičevačka klisura (Kusača), Sukovo. Fitocenološki neopisana staništa. Osnovna literatura: DiklN972b F7.481 Meziiske iežolike vrištine Opšte karakteristike: Niska, do 0.5 m visoka, otvorená i raštrkana, redje gusto zbijena i zatvorená bodljikava žbunasta ježolika vegetacija u kojoj dominira koga prate i brojni drugi niski žbunovi, kao i mnogobrojne zeljaste biljke karakterističke za submediteranske i kontinentálne kamenjare. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na krečnjaku, na siromašnim degradiranim zemljištima, na osunčanim nagnutim padinama, u uslovima prelazne submediteransko-subkontinentalne klime, koju karkaterišu topia i sušna leta, i umereno hladne i suve zime. Opšte rasprostranjenje: Mediteransko područje Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Svrijiške planine (Pleš), Sičevačka klisura (Kusača), Sukovo. Fitocenološki neopisana staništa. Osnovna literatura: DiklN972b F9 Rečné i ritske šikare Zbunjaci i gustiši na vododrživom tlu ili na ivicama privremenih ili stalnih reka i potoka. Staništa su sezonski vlažná, plavljenje u toku koga se može formirati vodena površina iznad zemljišta traje manje od pola godine. F9.1 Vrbovi zbunjaci uz potoke i iezera Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene, redje otvorene i raštkane 2 do 3 m visoke listopadne žbunaste zajednice u kojima dominiraju različite vrbe , , , , , , , ili zajednice u kojima dominiraju evropská vresina ili Majerova vresina (= prop parte auct. Bale). Edifikatore prate i drugi higrofilni žbunovi i nisko drveče , , , , kao i brojne higrofilne zeljaste biljke , , , , , , , , , , i dr. Sastojine ovih zajednica su obično male i raštrkane, i javljaju se u vidu uzanih traka duž rečnih tokova. Ekologija: Zajednice razvijene na razlličitim tipovima aluvijalnih nanosa, uglavnom na krečnjačkoj podlozi u kojoj preovladjuje šljunak i krupni pesak, uz obale brzih i hladnih planinskih potoka i manjih reka čiji nivo vode i u toku letnjih meseci relativno visok, ili u toku letnjih meseci nivo vode STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 394 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " znatno opadá pa podloga u znatnoj meri može biti suva, rastresita i sa dosta vazduha; ili zajednice razvijene na razlličitim tipovima aluvijalnih nanosa, uz obale sporih nizisjkih i brdaskih potoka i manjih usporenih reka. Zemljište je težeg mehaničkog sastava, sa večim sadržajem gline, sitnozrnog i krupnozrnog peská, ponekad sa slojevima šljunka koji prekidaju kapilarno penjanje vode i stanište čini specifčnim u higričkom režimu. Opšte rasprostranjenje: Nizijska i brdsa područja zapadno i istočno nemorlane, borealne, tople umerene, mediteranske, stepske, i hladne pustinjsk zone Palearktika, kao i planinski pojasevi Mediteranu i subtropskim pustinjama. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Lim, Mileševka, Djetina, Toplica, Rzav, ušče Ribnice, Ibar, Drina, pritoke Vlasinskog jezera., Morava i Pek; Banjska reka; Kosovo: Pečka i Dečanska Bistrica, Beli Drim, Beli Drim, dolina Erenika i Lepenca, Djeneral Jankovič Ekvivalentne zajednice: Salicetum eleagni Moor 1958 em. Oberd. 1962 Salicetum eleagni Moor 1958 em. Oberd. 1962 alnetosum incanae B. Jovanovič et Tucovič 1965 Salicetum incanae prov. Jovanovič et Tucovič 1965 Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 agropyretosum Slavkovič 1974 Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 alnetosum glutinosae B. Jovanovič 1965 Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 incanetosum B. Jovanovič 1965 Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 myricarietosumB. Jovanovič 1965 Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 salicetosum eleagni Saponario-Salicetum purpureae Tchou (1948) 1949 Salicetum pentandro-auritae prov. V. Randjelovič 2002 Salicetum albae-amydalinae-purpureae sensu lato Salicetum albo-triandrae prov. V. Randjelovič 2001 Salici amplexicaule-Myricarietum Vukičevič et al. 1992 Salici-Myricarietum Moor 1958 Karakteristične vrste: Mentha aquatica, Populus nigra, Salix incana, Salix purpurea, Alnus glutinosa, Bidens tripartita, Equisetum palustre, Mentha longifolia, Myricaria germanica, Polygonum lapathifolium, Ranunculus repens, Rubus caesius, Salix alba, Saponaria officinalis, Solanum dulcamara, Tussilago farfara Osnovna literatura: JovaB965, JoviN996, KojiM998, ParaS973, RandV002, SariM997, SlavŽ974, ZupaM986 F9.11 Progeria žbunasta staništa uz potoke Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene, redje otvorene i raštrkane 2 do 3 m visoke listopadne žbunaste zajednice u kojima dominiraju rakita , siva vrba ili prašljika , koju prate i druge higrofilni žbunovi i nisko drveče , , , , kao i brojne higrofilne zeljaste biljke: , , , , , , , , , , i dr. Sastojine ovih zajednica su obično male i raštrkane, i javljaju se u vidu uzanih traká duž rečnih tokova. Ekologija: Zajednice razvijene na različitim tipovima aluvijalnih nanosa, uglavnom na krečnjačkoj podlozi u kojoj preovladjuje šljunak i křupni pesak, uz obale brzih i hladnih planinskih potoka i manjih reka čiji nivo vode i u toku letnjih meseci relativno visok, ili u toku letnjih meseci nivo vode znatno opadá pa podloga u znatnoj meri može biti suva, rastresita i sa dosta vazduha. Opšte rasprostranjenje: Alpi i susedni planinski sistemi Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Lim, Mileševka, Djetina, Toplica, Rzav, ušče Ribnice, Ibar, Drina, pritoke Vlasinskog jezera., Morava i Pek; Kosovo: Pečka i Dečanska Bistrica, Beli Drim, Beli Drim Ekvivalentne zajednice: • Salicetum eleagni Moor 1958 em. Oberd. 1962 • Salicetum eleagni Moor 1958 em. Oberd. 1962 alnetosum incanae B. Jovanovič et Tucovič 1965 395 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMewoiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. Salicetum incanae prov. Jovanovič et Tucovič 1965 Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 agropyretosum Slavkovič 1974 Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 alnetosum glutinosae B. Jovanovič 1965 Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 incanetosumB. Jovanovič 1965 Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 myricarietosumB. Jovanovič 1965 Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 salicetosum eleagni Saponario-Salicetum purpureae Tchou (1948) 1949 Salicetum pentandro-auritae prov. V. Randjelovič 2002 Karakteristične vrste: Mentha aquatica, Populus nigra, Salix incana, Salix purpurea, Alnus glutinosa, Bidens tripartita, Equisetum palustre, Mentha longifolia, Myricaria germanica, Polygonum lapathifolium, Ranunculus repens, Rubus caesius, Salix alba, Saponaria officinalis, Solanum dulcamara, Tussilago farfara Osnovna literatura: JovaB965, JoviN996, ParaS973, RandV002, SariM997, SlavŽ974, ZupaM986 F9.111 Orogeni žbunjaci sive vrbe Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene, redje otvorene i raštrkane 2 do 3 m visoke listopadne žbunaste zajednice u kojima dominira siva vrba , koju prate i druge higrofilne vrste , , , i dr. Sastojine ovih zajednica su obično male i raštrkane, i javljaju se u vidu uzanih traka duž rečnih tokova. Ekologija: Zajednice razvijene na različitim tipovima aluvijalnih nanosa, uglavnom na krečnjačkoj podlozi u kojoj preovladjuje šljunak i křupni pesak, uz obale brzih i hladnih planinskih potoka i manjih reka čiji nivo vode u toku letnjih meseci cesto znatno opadá pa podloga u znatnoj meri može biti suva, rastresita i sa do sta vazduha. Osim toga ove zajednice karakterišu i suva leta, što pojačava efekat suše na staništima sive vrbe što se ogleda i na njenim kseromorfnim adaptacijama kako na nivou lista, tako i na nivou močnog vertikalnog korenovog sistema. Redje se zajednice ovog tipa javljaju i na glejnim zemljištima. Opšte rasprostranjenje: Alpi i susední planinski sistemi Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Lim, Mileševk, Ibar, Toplica, Djetina; Kosovo: Pečka i Dečanska Bistrica, Beli Drim. Ekvivalentne zajednice: Salicetum eleagni Moor 1958 em. Oberd. 1962 Salicetum eleagni Moor 1958 em. Oberd. 1962 alnetosum incanae B. Jovanovič et Tucovič 1965 Salicetum incanae prov. Jovanovič et Tucovič 1965 Karakteristične vrste: Salix incana, Populus nigra, Salix purpurea, Tussilago farfara, Mentha aquatica, Mentha longifolia Osnovna literatura: JovaB965, JoviN996, SariM997 F9.112 Orogeni žbuniaci rakite Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene, redje otvorene i raštrkane 2 do 3 m visoke listopadne žbunaste zajednice u kojima dominira rakita koju prate i druge higrofilni žbunovi i nisko drveče , , , , , kao i brojne higrofilne zeljaste biljke , , , , , , , i dr. Sastojine ovih zajednica su obično male i raštrkane, i javljaju se u vidu uzanih traka duž rečnih tokova. Ekologija: Zajednice razvijene na različitim tipovima aluvijalnih nanosa, uglavnom na krečnjačkoj i serpentinitskoj podlozi, uz obale brzih planinskih potoka i manjih brzih reka čiji je nivo vode i u toku letnjih meseci relativno visok. Zemljišteje lakšeg mehaničkog sastava, sa velikim sadržajem sitnozrnog i krupnozrnog peska, ponekad sa slojevima šljunka koji prekidaju kapilarno penjanje vode i stanište čini specifičnim u higričkom režimu. Opšte rasprostranjenje: Alpi i susední planinski sistemi Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Lím, Mileševka, Djetina, Toplica, Rzav, ušče Ribnice, Ibar, Drina, Morava i Pek; Kosovo: Beli Drim Ekvivalentne zajednice: Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 396 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 agropyretosum Slavkovič 1974 Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 alnetosum glutinosae B. Jovanovič 1965 Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 incanetosumB. Jovanovič 1965 Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 myricarietosumB. Jovanovič 1965 Salicetum purpureae Vend.-Zel. 1952 salicetosum eleagni Saponario-Salicetum purpureae Tchou (1948) 1949 Karakteristične vrste: Salix purpurea, Populus nigra, Salix alba, Salix incana, Alnus glutinosa, Myricaria germanica, Polygonum lapathifolium, Rubus caesius, Solanum dulcamara, Saponaria officinalis, Ranunculus repens, Bidens tripartita, Mentha aquatica, Equisetum palustre Osnovna literatura: JovaB965, JoviN996, ParaS973, SariM997, SlavŽ974, ZupaM986 F9.113 Orogeni žbunjaci prašljike Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene, redje otvorene i raštkane 2 do 3 m visoke listopadne žbunaste zajednice u kojima dominira prašljika , koju prate i drugi higrofilni žbunovi i nisko drveče, kao i brojne higrofilne zeljaste biljke. Sastojine ovih zajednica su obično male i raštrkane, i javljaju se u vidu uzanih traka duž rečnih tokova. Ekologija: Zajednice razvijene na različitim tipovima aluvijalnih nanosa, uz obale brzih planinskih potoka i manjih reka čiji je nivo vode i u toku letnjih meseci relativno visok. Opšte rasprostranjenje: Alpi i susední planinski sistemi Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: pritoke Vlasinskog jezera. Ekvivalentne zajednice: Salicetum pentandro-auritae prov. V. Randjelovič 2002 Osnovna literatura: RandV002 F9.12 Nizijski i brdskí vrbovi žbunjaci uz potoke i rečice Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene, redje otvorene i raštkane 2 do 3 m visoke listopadne žbunaste zajednice u kojima dominiraju različite vrbe , , , koje prate i druge higrofilni žbunovi i nisko drveče, kao i brojne higrofilne zeljaste biljke. Sastojine ovih zajednica su obično male i raštrkane, i javljaju se u vidu uzanih traka duž rečnih tokova. Ekologija: Zajednice razvijene na različitim tipovima aluvijalnih nanosa, uz obale sporih nizijskih i brdskih potoka i manjih usporenih reka. Zemljište je težeg mehaničkog sastava, sa večim sadržajem gline sitnozrnog i krupnozrnog peska, ponekad sa slojevima šljunka koji prekidaju kapilarno penjanje vode i stanište čini specifičnim u higričkom režimu. Opšte rasprostranjenje: Nizijska i brdská područja zapadno i istočno nemorálne, borealne, tople umerene, mediteranske, stepske, i hladne pustinjske zone Palearktika, kao i planinski pojasevi Mediterana i subtropskih pustinja. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija i Kosovo - Zajednice se razvijaju u zoni nizijskih i brdskih termofilnih listopadnih šuma, fitocenološki su veoma slabo istražene. Ekvivalentne zajednice: • Salicetum albae-amydalinae-purpureae sensu lato • Salicetum albo-triandrae prov. V. Randjelovič 2001 F9.13 Planinski niski grmtjaci na šliunku uz potoke i rečice Opšte karakteristike: Obično otvorene i raštrkane, redje gusto zbijene, 1 do 2 m visoke žbunaste zajednice u kojima dominiraju evropská vresina ih Majerova vresina (= prop parte auct. Bale), koju prate i drugi higrofilni žbunovi, medu kojima se posebno ističu različite vrste vrba spp., kao i zeljaste biljke, koje zajedno formiraju pionirske zajednice na obalama i sprudovima duž rečnih tokova. Ekologija: Zajednice razvijene na različitim tipovima aluvijalnih nanosa, uglavnom na kamenito-peskovito-šljunkovitiom materijalu, poreklom od različitih stena, uz obale brzih i hladnih planinskih potoka i manjih reka čiji nivo vode u toku letnjih meseci malo opadá. Opšte rasprostranjenje: Planinski i severnoborealni Palerktički potoci. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Banjska reka; Kosovo: Dolina Pečke i Dečanske Bistrice, dolina Erenika i Lepenca, Djeneral Jankovič Ekvivalentne zajednice: 397 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacucJMKauuju cmanuiuma.. • Salici amplexicaule-Myricarietum Vukičevič et al. 1992 • Salici-Myricarietum Moor 1958 Osnovna literatura: DMN986, KojiM998, LakuR961, LakuR971e, SariM997, VukiE992, ZlatBOOO F9.131 Meziiski niski grmliaci sa evropskom vresinom Opšte karakteristike: Obično otvorene i raštrkane, redje gusto zbijene, 1 do 2 m visoke žbunaste zajednice u kojima dominira evropská vresina , koju prate i drugi higrofilni žbunovi, medju kojima se posebno ističu , , kao i zeljaste biljke, koje zajedno formiraju pionirske zajednice na obalama i sprudovima duž rečnih tokova. Ekologija: Zajednice razvijene na različitim tipovima aluvijalnih nanosa, uglavnom na kamenito-peskovito-šljunkovitiom materijalu, poreklom od različitih stena, uz obale brzih i hladnih planinskih potoka i manjih reka čiji nivo vode u toku letnjih meseci malo opadá. Opšte rasprostranjenje: Centrani i istočni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Banjska reka Ekvivalentne zajednice: • Salici amplexicaule-Myricarietum Vukičevič et al. 1992 • Salici-Myricarietum Moor 1958 Osnovna literatura: KojiM998, SariM997, VukiE992, ZlatBOOO F9.132 Jugoistočnodinarski niski grmliaci sa Majerovom vresinom Opšte karakteristike: Obično otvorene i raštrkane, redje gusto zbijene, 1 do 2 m visoke žbunaste zajednice u kojima dominira Majerova vresina (= prop parte auct. Bale), koju prate i drugi higrofilni žbunovi, medu kojima se posebno ističu različite vrste vrba spp., kao i zeljaste biljke, koje zajedno formiraju pionirske zajednice na obalama i sprudovima duž rečnih tokova. Ekologija: Zajednice razvijene na različitim tipovima aluvijalnih nanosa, uglavnom na krečnjačkoj podlozi u kojoj preovladjuje šljunak i křupni pesak, uz obale brzih i hladnih planinskih potoka i manjih reka čiji nivo vode u toku letnjih meseci malo opadá. Opšte rasprostranjenje: Jugoistočni i južni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Dolina Pečke i Dečanske Bistrice, dolina Erenika i Lepenca, Djeneral Jankovič Osnovna literatura: DiklN986, LakuR961, LakuR971e F9.2 Ritske i barske vrbove šikare Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene, redje otvorene i raštrkane 0,5 do 1 m visoke listopadne žbunaste zajednice u kojima dominiraju , ili , koju prate i drugi higrofilni žbunovi i nisko drveče , , , , , , , kao i brojne higrofilne močvarene i tresavske biljke , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Izuzetno na ovim staništima se u kontaktnim zonama mogu javiti i biljke stepskog i livadskog karaktera poput , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene u plavnim, ritskim zonama nizijskih reka, i na obalama bara i manjih jezera, na teškim ritskim glejnim zemljištima ili emom zabarenom pesku, na mestima gde se voda u STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 398 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " podlozi zadržava gotovo tokom čitave godine, ili na u planinskim područjima na sfagnumskim tresavama, na visinama do 1500 m. Opšte rasprostranjenje: Zapadni Palearktik Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Vlasinsko jezero; Vojvodina: Veliká agla, Burmanski vok, Obala Dunava, Kurjačka greda, Stari Dunav, Ostrvo, Deliblatska peščara. Ekvivalentne zajednice: • Phragmiteto-Salicetum cinerei Gigov 1962 • Calamagrosti-Salicetum cinereae Soó et Zólyomi 1955 • Phragmiteto-Salicetum cinereae Gigov et Bogdanovič 1963 • Salicetum cinereae B. Jovanovič 1953 • Thelyptero-Phragmito-Salicetum cinereae M. Jankovič 1994 • Urtico kiovoensis-Salicetum cinereae B. Jovanovič 1979 • Funario hygrometricae-Salicetum triandrae (Malcuit 1929, Parabučski 1965) ErdešI 1971 • Salicetum triandrae Malcuit 1929 • Holoshoeno-Salicetum rosmarinifoliae Stjepanovič-Veseličič 1953 • Salicetum rosmarinifoliae (P. Magyar 1933) Stjepanovič 1952 • Salicetum albo-amygdalino-purpureae prov. N. Jovič et al. 1996. • Potentillo-Salicetum rosmarinifoliae V. Randjelovič 1994 • Betulo-Salicetum Košanin 1910 • Saliceto-Betuletum Košanin 1910 Karakteristične vrste: Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Myosotis palustris, Salix alba, Solanum dulcamara, Acorus calamus, Agrostis alba, Asperula cynanchica, Aulacomnium palustre, Betula pubescens, Calamagrostis epigejos, Calliergonella cispidata, Caltha palustris, Calystegia sepium, Carex echinata, Car ex elata, Carex remota, Chrysopogon gryllus, Climacium dendroides, Comarum palustre, Dianthus pontederae subsp. giganteiformis, Epilobium palustre, Equisetum fluviatile, Equisetum palustre, Festuca sulcata subsp. wagneri, Frangula alnus, Funaria hygrometrica, Galium palustre, Galium verum, Glyceria fluitans, Helianthemum nummularium, Holoschoenus vulgaris, Inula salicina, Juncus effusus, Lemna minor, Lysimachia nummularia, Lysimachia punctata, Mentha aquatica, Menyanthes trifoliata, Onobrychis arenaria, Parnassia palustris, Phragmites communis, Pimpinella saxifraga, Polygala comosa, Populus nigra, Populus tremula, Ranunculus lingua, Rorippa amphibia, Rorippa sylvestris, Salix aurita, Salix cinerea, Salix fragilis, Salix pentandra, Salix purpurea, Salix repens subsp. rosmarinifolia, Salix rosmarinifolia, Salix triandra, Scabiosa ochroleuca, Seseli annuum, Sphagnum contortum, Sphagnum flexuosum, Sphagnum subsecundum, Thelypteris palustris, Teucrium chamaedrys, Thelypteris palustris, Tragopogon orientalis, Typha angustifolia, Typha latifolia, Urtica dioica, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatúra: ButoB992, ErdeJ971, JankM974a, JovaB953b, JovaB965, JoviN996, KošaN910a, MišiV974, ParaS972, RandV002, SariM997, StjeL953, StjeL979, VukiE959 F9.21 Niziiski ritski i barski vrbaci sa Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene, redje otvorene i raštrkane 2 do 3 m visoke listopadne žbunaste zajednice u kojima dominira barska iva , koju prate i drugi higrofilni žbunovi i nisko drveče , , , kao i brojne higrofilne močvarne i ritske zeljaste biljke , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Zajednice imaju pionirski karakter i predstavljaju predhodnicu šumama jove i bele vrbe. Ekologija: Zajednice razvijene u plavnim, ritskim zonama nizijskih reka, i na obalama bara i manjih jezera, na teškim ritskim tresetno glejnim do jako vlažnim glejnim zemljištima ili crnom zabarenom pesku, sa podzemnom vodom koja se nalazi na 20-25 cm ispod površine zaemljišta. Voda se u podlozi zadržava gotovo tokom čitave godine (i do 11 meseci). Podloga se osuši obično u jeseň (mada ne uvek !) kada se podzemne vode povuku, a voda iz površinskih delová ispari. 399 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. Opšte rasprostranjenje: Zapadni Palearktik Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Majdanpeka i podgorina Suve planine; Vojvodina: Obedska bara (Vujiča okno), okolina Kupinova, Šuma Puk,Viničná Ekvivalentne zajednice: • Phragmiteto-Salicetum cinerei Gigov 1962 • Calamagrosti-Salicetum cinereae Soó et Zólyomi 1955 • Phragmiteto-Salicetum cinereae Gigov et Bogdanovič 1963 • Salicetum cinereae B. Jovanovič 1953 • Thelyptero-Phragmito-Salicetum cinereae M. Jankovič 1994 • Urtico kiovoensis-Salicetum cinereae B. Jovanovič 1979 Karakteristične vrste: Salix cinerea, Phragmites communis, Acorus calamus, Lemna minor, Thelypteris palustris, Solanum dulcamara, Lythrum salicaria, Caltha palustris, Galium palustre, Lysimachia vulgaris, Myosotis palustris, Calystegia sepium, Carex remota, Equisetum palustre, Frangula alnus, Glyceria fluitans, Juncus effusus, Lysimachia nummularia, Lysimachia punctata, Populus tremula, Ranunculus lingua, Salix alba, Salix fragilis, Thelypteris palustris, Typha angustifolia, Typha latifolia, Urtica dioica, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: JankM974a, ButoB992, ErdeJ971, JovaB953b, JovaB965, JoviN996, MÍŠÍV974, SariM997, VukiE959 F9.22 Niziiski ritski i barski vrbaci sa Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene, redje otvorene i raštrkane 2 do 3 m visoke listopadne žbunaste zajednice u kojima dominira , koju prate i drugi higrofilni žbunovi i nisko drveče , , , kao i brojne higrofilne močvarne i ritske zeljaste biljke , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene u plavnim, ritskim zonama mzijskih reka, na teškim ritskim jako vlažnim glejnim zemljištima, na mestima gde voda lagano teče i ostavlja mulj na obali. Opšte rasprostranjenje: Zapadni Palearktik Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Veliká agla, Burmanski vok, Obala Dunava, Kurjačka greda, Stari Dunav, Ostrvo Ekvivalentne zajednice: • Funario hygrometricae-Salicetumtriandrae (Malcuit 1929, Parabučski 1965) ErdešI 1971 • Salicetum triandrae Malcuit 1929 Karakteristične vrste: Salix triandra, Salix alba, Solanum dulcamara, Salix purpurea, Populus nigra, Funaria hygrometrica, Rorippa sylvestris, Agrostis alba, Rorippa amphibia, Myosotis palustris, Carex elata, Mentha aquatica Osnovna literatura: ErdeJ971, ErdeJ971, JoviN996, ParaS972 F9.23 Niziiski ritski i barski vrbaci sa Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene, redje otvorene i raštrkane 0,5 do 1 m visoke listopadne žbunaste zajednice u kojima dominira , koju prate brojne higrofilne ali i kserofilne stepske vrste: , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene u vlažnim, retko plavljenim područjima na peskovitoj podlozi sa relativno visokim nivoom podzemih voda. Staništa pokazuju prelazan karakter izmedju ritkih žbunjaka i stepskih travnih formacija, što se ogleda i u mešovitom florističkom sastavu. Opšte rasprostranjenje: Zapadni Palearktik Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Deliblatska peščara. Ekvivalentne zajednice: • Holoshoeno-Salicetumrosmarinifoliae Stjepanovič-Veseličič 1953 • Salicetum rosmarinifoliae (P. Magyar 1933) Stjepanovič 1952 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 400 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Karakteristične vrste: Salix repens subsp. rosmarinifolia, Calamagrostis epigejos, Inula salicina, Helianthemum nummularium, Scabiosa ochroleuca, Holoschoenus vulgaris, Festuca sulcata subsp. wagneri, Chrysopogon gryllus, Teucrium chamaedrys, Dianthus pontederae subsp. giganteiformis, Tragopogon orientalis, Asperula cynanchica, Seseli annuum, Galium verum, Pimpinella saxifraga, Onobrychis arenaria, Polygala comosa Osnovna literatura: StjeL979, StjeL953 F9.24 Nizijski mešoviti ritski i barski vrbaci spp. Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene, redje otvorene i raštrkane 2 do 3 m visoke mešovite listopadne žbunaste zajednice u kojima dominiraju , i , koje prate brojne higrofilne močvarne i ritske zeljaste biljke. Zajednice se javljaju u obliku uzanih traka uz obale dolinskih reka ili u vidu manjih fragmenata u ritskim i barskim područjima. Imaju pionirski karakter i predstavljaju predhodnicu šumama bele vrbe. Ekologija: Zajednice razvijene na najnižim i najvlažnijim delovima terena neposredno pored vodotokova ili u depresijama u pri terasnom delu aluvijalnih ravni, na teškim jako vlažnim glejnim zemljištima. Opšte rasprostranjenje: Zapadni Palearktik Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: uz obale velikih reka. Ekvivalentne zajednice: • Salicetum albo-amygdalino-purpureae prov. N. Jovič et al. 1996. Osnovna literatura: JoviN996 F9.25 Planinski tresavski vrbaci sa Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene, redje otvorene i raštrkane 0,5 do 1 m visoke listopadne žbunaste zajednice u kojima dominira , koju prate i drugi higrofilni žbunovi i nisko drveče , , , kao i brojne higrofilne tresavske biljke , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na stalno vlažnoj tresetnoj podlozi u planinskim predelima, na visinama izmedju 1200 i 1500 m. Opšte rasprostranjenje: Zapadni Palearktik Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Vlasinsko jezero. Ekvivalentne zajednice: • Potentillo-Salicetum rosmarinifoliae V. Randjelovič 1994 • Betulo-SalicetumKošanin 1910 • Saliceto-Betuletum Košanin 1910 Karakteristične vrste: Salix rosmarinifolia, Comarum palustre, Betula pubescens, Sphagnum flexuosum, Sphagnum contortum, Sphagnum subsecundum, Menyanthes trifoliata, Aulacomnium palustre, Carex echinata, Parnassia palustris, Salix aurita, Equisetum fluviatile, Lythrum salicaria, Lysimachia vulgaris, Climacium dendroides, Salix pentandra, Epilobium palustre, Calliergonella cispidata Osnovna literatura: RandV002, KošaN910a F9.3 Južne rečné galerije i šikare Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene, redje otvorene i raštrkane 1 do 3 m visoke, mešovite vežnozeleno-listopadne higrofilne žbunaste zajednice u kojima dominiraju mediteranski žbunovi iz rodová , i . Ekologija: Zajednice razvijene na razlličitim tipovima aluvijalnih nanosa, uglavnom na krečnjačkoj podlozi u kojoj preovladjuje šljunak i krupni pesak, uz obale mediteranskih potoka i manjih reka, ili na njihovim uščima gde se osečajakuticaj zaslanjenih brakičnih voda. Opšte rasprostranjenje: Mediteransko područje Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: bez preciznih navoda o lokalitetima. 401 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Ekvivalentne zajednice: • Vitici-Tamaricetum dalmaticae H-ič 1960 Osnovna literatura: RexhF994 F9.31 Galérii e sa . i Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene, redje otvorene i raštrkane 1 do 3 m visoke, mešovite vežnozeleno-listopadne higrofilne žbunaste zajednice u kojima dominiraju mediteranski žbunovi iz rodová , i . Ekologija: Zajednice razvijene na razlličitim tipovima aluvijalnih nanosa, uglavnom na krečnjačkoj podlozi u kojoj preovladjuje šljunak i krupni pesak, uz obale mediteranskih potoka i manjih reka, ili na njihovim uščima gde se oseča jak uticaj zaslanjenih brakičnih voda. Opšte rasprostranjenje: Mediteransko područje Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: bez preciznih navoda o lokalitetima. Ekvivalentne zajednice: • Vitici-Tamaricetum dalmaticae H-ič 1960 Osnovna literatura: RexhF994 F9.4 Šikare bagrenca Opšte karakteristike: Gusto zbijene, obično zatvorene, redje otvorene i raštrkane 1 do 3 m visoke listopadne žbunaste zajednice u kojima dominira bagrenac , koga prate i drugi higrofilni žbunovi i nisko drveče, kao i brojne higrofilne močvarne i ritske zeljaste biljke i dr. Ekologija: Zajednice razvijene u plavnim, ritskim zonama nizijskih reka, i na obalama bara i manjih jezera, na teškim ritskim glejnim zemljištima ili crnom zabarenom pesku, na mestima gde se voda u podlozi zadržava gotovo tokom čitave godine. Opšte rasprostranjenje: Poreklom iz Severne Amerike. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija i Vojvodina: alohtona vrsta poreklom iz Severne Amerike, danas se intenzivno širi na obalama dolinskih reka, gde istiskuje autohotone vrste. FA Živice Uzani uzdužni pojasevi žbunja, koj i mogu ali ne moraju biti održavani, ponekad sa slučajnim pojedinačnim stablima drveča. FA.l Živice sa egzotičnim v rstama FA.2 Veoma održavane živice od autohtonih vrsta F A. 3 Živice bo gate autohtonim vrstama FA.4 Živice siromašne autohtponim vrstama FB Plantáže žbunova Veštački višegodišnji zasadi niskog do visokog žbunja koje se koristi za različite potrebe. Žbunaste plantáže koje se kultiviraju redovno, ali ne obavezno jednom godišnje (vinogradi, vočnjaci ili plantáže lekovitih žbunastih biljakačaja) STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 402 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " FB.l Žbunaste plantáže sa koiih se sakuplia čitava biljka FB.2 Žbunaste plantáže sa koiih se sakupliaiu grane ili listoví FB.22 Vrbaci i ivici FB.3 Žbunaste plantáže ukrasnih biljaka ili voéa. Drugačiie od vinograda FB.31 Žbunasti i niski drvenasti vočniaci FB.32 Plantáže ukrasnog šiblia FB.4 Vinogradi 403 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeKina: "XapMOHU3aifUja HaifiAonaime HOMeHKJiamype y KJiaciupUKaifuju cmmmuima... G ŠUME I ŠUMSKA STANIŠTA I DRUGE POŠUMLJENE POVRŠINE Staništa gde je dominantná vegetacija ili je do skorá bila, drveče, tipično sa pojedinačnim stablima, i sa pokrovnošču krošnji večom od 10 %: Uključuje gornju šumsku granicu, niske šume i šikare, nedávno potpuno posečené površine sa predhodno postoječim pokrivačem tla, koji se još nije ponovno obnovio. Suma se karakteriše dominantním tipovima drveča, koja su mešavina vrsta u okviru kategorija: a) širokolisno listopadno, b) mešovito širokolisno i četinarsko, c) širokolisno večnozeleno, i d) četinarsko. Dreveče obično može da dostigne visinu od 5 m u punoj zrelosti, ali ova visina može da bude i niža na večim širinama i nadmorskim visinama. Zajednice visokog šiblja (kao leska -Corylus i neke vrbe - Salix) sa strukturom tipa šume se takodje tretira kao šuma. Takodje uključuju redovno krčené zásade i plantáže drvenastih sadnica. Ne uključuju patuljasto drveče i žbunje (ispod 50 cm) kao ono koje se pojavljuje u uslovima ekstremne alpijske klime i raštrkano šumovitih travnih površina sa pokrovnošču krošnji od 5 do 10 %, uključujuči parkové. Sumska staništa su odvojena od drugih šumovitih staništa. Sume su definisane kao: prírodná staništa sa površinom večom od 0,5 ha, pokrovnošču kruna večom od 10 % i visinom drveča večom od 5 m, sa manje ili više prízemné flóre (koja nije pod jakim uticajem čoveka kroz održavanje i oštečenja). Plantáže veča od 0,5 ha, pokrovnošču kruna večom od 10 % i visinom drveča večom od 5m, su takodje uključena u šumska staništa. Druga šumovita staništa uključuju: a) prírodná staništa površine manje od 0,5 ha, pokrovnošču kruna večom od 10% i visinom drveča večom od 5 m pod jakim uticajem čoveka kroz održavanje i oštečenja (male, intenzivno gazdovane šume i male šume pod jakim uticajem antropgenih aktivnosti); b) mlada prírodná staništa sa drvečem visine manje od 5m i pokrovnošču krune potencijalno večom od 10%; c) plantáže mladog drveča sa potencijalnom pokrovnošču krune večom od 10 % i visinom dreveča manjom od 5m; d) plantáže manje od otprilike 0.5 ha sa potencijalnom pokrovnoošču kruna večom od 10 % i visinom drveča večom od 5m; e) površine koje su normalno delovi šume ali privremeno bez debala kao rezultát čovekove aktivnosti ili prirodnih uzroka; f) gajevi; drvoredi zrelog drveča, kao avenije i vetrobrani. Gl Širokolisne listopadne šume Prírodná ili veštačka staništa sa površinom večom od 0,5 ha, pokrovnošču kruna večom od 10 % i visinom drveča večom od 5 m, u kojima se više od 75 % pokrovnosti kruna sastoji od širokolisnih listopadnih vrsta (bazirano na Fao definiciji). G5 Drvoredi, male antropogene šume, nedávno posečené šume, mlade šume i šume panjače Prírodná ili veštačka staništa površine obično manje od 0,5 ha, pokrovnošču kruna obično večom od 10 % i visinom drveča obično večom od 5 m, pod jakim uticajem čoveka kroz održavanje i oštečenja (male, intenzivno gazdovane šume i male šume pod jakim uticajem STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 404 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " antropgenih aktivnosti, plantáže mladog drveča sa potencijalnom pokrovnošču krune večom od 10 %, gajevi; drvoredi zrelog drveča, kao avenije i vetrobrani). _I Gl.l Rečne šume vrba . iova i breza Opšte karakteristike: Galerijske šume sa proredjenim ili gotovo sklopljenim spratom niskog ili visokog drveča sa visinama stabala i do 30 m. U nižim predelima dominantně vršte drveča su bela vrba , bela topola , crna topola i siva topola , dok se u planinskim podmčjima kao glavni edifikator javlja siva jova , koju ponekad sa značajnijim učeščem prate crna jova i grab . U dmgom spratu drveča javljaju se još , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. U zavisnosti od trajanja visoke vode spratovi žbunja i prizemne floře su ponegde razvijeni i bujni, a ponegde su skoro potpuno nerazvijeni. Najniže spratove izgradjuju uglavnom , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice ovog tipa se javljaju na obalama nizijskih i brdskih reka, na recentnim aluvijalnim nanosima, hidromorfnim glejnim, pseudoglejnim ili aluvijalnim semiglejnim zemljištima. Zemljišta su duže ili kráče plavljena, a nivo podzemně vode je po pravilu veoma visok. Na staništima koja su veoma dugo i intenzivno plavljena, a nivo podzemně vode veoma visok, zemljišta su trajno zasičena gotovo stagnirajučom vodom sa malo kiseonika, pa se pročeši raspadanja organskih materija odvijaju u gotovo anaerobnim uslovima. Redje plavljenje potpuno odsustvuje, ali je i tada nivo podzemně vode relativno visok pa su opšti uslovi prelaznog higro-mezofilnog karaktera. Staništa se javljaju na visinama do 700 mnv, u uslovima umereno-kontinentalne, kontinentalne-panonske klime i umereno-kontinentalne brdské i planinske klime. 405 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte rasprostranjenje: Doline velikih nizijskih i brdskih reka u šumskih, stepskim, šumo-stepskim, hladnim pustinjskim i polupustinjskim područjima Evroazije, kao i borealna, boreonemoralna i boreostepska područja Evroazije, i planinska područja Alpa, Karpata, Dinarida, Baľkanskih planina, Apenina i Bohemijskog četvorougla. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Beograda, Ada Huja, Bežanija, Pančevački rit, Makiš, Obrenovac, Dolina Veliké Morave, dolina Ibra, Posavina od Beograda do Šapca, Gornja Koritnica, Nišava (Bela Palanka, Babušnica, Leskovik, Krupac, PoljskaRžana, Gradište; Staničenje), Temska, Vrelo Dojkinacke reke, kraj Ribnice u okolini Kraljeva, Lim kod Prijepolja, Západná Morava izmedju Trstenika i Vrnjačke banje, Golija (Kolješnica, Golijska reka, Šabac, Brusnička reka, Cerje), Sjenica (Štavljanske breze), Kanjon Velikog Rzava ispod Mučnja, Dumljansko brdo (Melina) kod Prijepolja.Radnova Ada (rukávci Drine u Mačvi); Vojvodina: Podunavlje, Posavina, Potisje, manji deo i obod Deliblatskog Peska, Veliki pesak, Jamina, Dugaja, Varoška ada, Hrastova greda, Topolova greda, Kozarnica, Ostvo, Tonja, Obedska Bara, Bukinski rit, Subotičko-Horgoška peščara (Hajdukovo), Kurjačka greda, Provalija, Kuvalovo, Jamina, Ostvo, Golič, Kurjačka greda-Skela, Mala Agla, Jamina, Agla, Rogoznjača, Stari Dunav, Golič, Ušič, Cárski sprud, Tonja, Vršačke planine, Bukinski rit, Subotičko-Horgoška peščara. Ekvivalentne zajednice: • Salicetum albae Issler 1926 • Salicetum albae Issler 1926 agrostetosum albae Karpati 1961 • Salicetum albae Issler 1926 cornetosum Wend.Zel. 1953 • Salicetum albae Issler 1926 myosotietosum Karpati 1958 • Salicetum albae Issler 1926 normale Soo • Salicetum albae Issler 1926 phragmito-caricetosum Jur. 1951 • Salicetum albae Issler 1926 rubetosum • Salicetum albae Issler 1926 staphylletosum • Carici-Salicetum albae Tomič et al 1997 • Rubeto-Salicetum albae Tomič et al 1997 • Salicetum albae pannonicum Parabučski (1965) 1972 • Salicetum albae pannonicum Parabučski (1965) 1972 caricetosum elatae Parabučski 1972 • Salicetum albae pannonicum Parabučski (1965) 1972 rubetosum Parabučski 1972 • Salicetum aľbae-amygdalinae Slavnič 1952 • Salicetum aľbae-amygdalinae Slavnič 1952 rubetosum Slavnič 1952 • Salicetum albae-fragilis Soó (1930, 1934) 1958 • Salicetum albae-triandrae Slavnič 1952 • Populeto-Salicetum Rajevski 1950 • Salici-Populetum (R. Tx. 1931) M. Drees 1936 • Salici-Populetum (R. Tx. 1931) M. Drees 1936 cornetosum sanguineae • Salici-Populetum nigrae Parabučski 1965 • Salici-Populetum nigrae Parabučski 1965 aristolochietosum Parabučski 1972 • Salici-Populetum nigrae Parabučski 1965 poetosum Parabučski 1972 • Crataego nigrae-Populetum albae S. Parbučski 1965 • Crataego nigrae-Populetum albae S. Parbučski 1965 quercetosum S. Parbučski 1965 • Crataego nigrae-Populetum albae S. Parbučski 1965 typicum • Populetum albae B. Jovanovič 1965 • Populetum albae balcanicum Karpati 1962 • Populetum nigrae (B. Jovanovič 1965) B. Jovanovič et Tomič 1979 • Populetum nigrae (B. Jovanovič 1965) B. Jovanovič et Tomič 1979 brachypodietosum Slavkovič 1974 • Populetum nigrae (B. Jovanovič 1965) B. Jovanovič et Tomič 1979 rubetosum Slavkovič 1974 • Populetum nigrae Knapp 1944 • Populetum canescentis prov. Gajič 1986 • Populetum nigro-albae Slavnič (1942) 1952 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 406 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacucjmnauuju cmanuiuma... " • Alnetum incanae Tatic 1969 • Alnetum incanae Tatic 1969 aconitosum Tatic 1969 • Alnetum incanae Tatic 1969 pteridiosum Tatic 1969 • Alnetum incanae Zolyomi • Equiseto-Alnetum incanae (Moor 1958) Trinajstic 1973 • Oxali-Alnetum incanae Blecic 1960 • Oxali-Alnetum incanae Blecic 1960 juniperetosum communis B. Jovanovic et E. Vukicevic 1983 • Alnetum glutinosae-incanae B. Jovanovic et al. 1983 • Alno incanae-Carpinetum betuli A. Dinic 1983 • Carpino betuli-Alnetum incanae A. Dinic 1983 Karakteristicne vrste: Urtica dioica, Acer tataricum, Lysimachia nummularia, Ranunculus repens, Acer campestre, Alnus glutinosa, Amorpha fruticosa, Caltha palustris, Cornus sanguinea, Lythrum salicaria, Rubus caesius, Sambucus nigra, Solanum dulcamara, Aconitum divergens, Evonymus europaeus, Iris pseudacorus, Lamium maculatum, Lycopus europaeus, Myosotis palustris, Poa palustris, Populus nigra, Prunella vulgaris, Prunus spinosa, Salix alba, Ulmus campestris, Adoxa moschatellina, Aegopodium podagraria, Ajuga reptans, Alnus glutinosa, Alnus incana, Anemone nemorosa, Aremonia agrimonioides, Arum maculatum, Asarum europaeum, Asperula odorata, Athyrium filix-femina, Brachypodium sylvaticum, Prunella vulgaris, Calamintha officinalis, Calystegia sepium, Campanula persicifolia, Cardamine bulbifera, Cardamine impatiens, Carpinus betulus, Chaerophyllum aureum, Chrysosplenium alterni•folium, Circaea lutetiana, Convolvulus arvensis, Crataegus monogyna, Crataegus nigra, Euphorbia lucida, Galium aparine, Galium palustre, Glechoma hederacea, Morus alba, Populus alba, Potentilla reptans, Salix amygdalina, Salix fragilis, Salix purpurea, Stachys palustris, Symphytum officinale, Viburnum opulus, Acer negundo, Agrostis alba, Aristolochia clematitis, Bidens tripartita, Corylus avellana, Crataegus monogyna, Crocus veluchensis, Dactylis glomerata, Daphne mezereum, Doronicum austriacum, Echinochloa crus-galli, Epilobium montanum, Equisetum arvense, Equisetum sylvaticum, Erythronium dens-canis, Euphorbia amygdaloides, Fagus sylvatica, Festuca heterophylla, Ficaria verna, Filipendula ulmaria, Fragaria vesca, Frangula alnus, Fraxinus americana, Fraxinus angustifolia, Fraxinus oxycarpa, Galeopsis tetrahit, Galium cruciatum, Gentiana asclepiadea, Geranium robertianum, Geranium sylvaticum, Geum urbanum, Efelleborus odorus, Efumulus lupulus, Hypericum montanum, Impatiens noli-tangere, Juniperus communis, Lamium galeobdolon, Lamium luteum, Lapsana communis, Lonicera nigra, Luzula luzulina, Luzula luzuloides, Luzula nemorosa, Mentha aquatica, Mentha dumetorum, Milium effusum, Moehringia trinervia, Mycelis muralis, Nephrodium filix-femina, Nephrodium filix-mas, Oxalis acetosella, Paris quadrifolia, Phalaris arundinacea, Picea excelsa, Poa nemoralis, Polygonum bistorta, Polygonum mite, Potentilla micrantha, Prenanthes purpurea, Primula acaulis, Prunus avium, Pteridium aquilinum, Pulmonaria officinalis, Quercus pedunculata, Quercus petraea, Rhamnus frangula, Rorippa sylvestris, Rubus hirtus, Rubus idaeus, Salix caprea, Sanicula europaea, Scilla bifolia, Scutellaria galericulata, Senecio alpestris, Senecio nemorensis, Senecio paludosus, Sorbus aucuparia, Stachys sylvatica, Stellaria holostea, Stellaria nemorum, Symphytum tuberosum, Ulmus effusa, Vaccinium myrtillus, Valeriana officinalis, Veratrum album, Veratrum lobelianum, Verbena officinalis, Veronica officinalis, Viola sylvestris, Vitts sylvestris, Agropyron repens, Althaea officinalis, Asparagus tenuifolius, Bidens cernua, Bidens frondosa, Bromus sterilis, Calamagrostis epigejos, Cardamine pratensis, Cardamine sylvatica, Carex acutiformis, Carex elata, Carex hirta, Carex obtusifolius, Carex riparia, Carex vulpina f. tenuior, Celtis occidentalis, Cirsium arvense, Cirsium lanceolatum, Clematis vitalba, Convolvulus sepium, Equisetum palustre, Eupatorium cannabinum, Fraxinus viridis, Galeopsis speciosa, Galium palustre f. lanceolatum, Glycyrrhiza echinata, Hypericum acutum, Hypericum perforatum, Juncus lampocarpus, Lappa major, Leucojum aestivum, Lysimachia vulgaris, Medicago lupulina, Mentha piperita, Mentha sylvestris, Morus nigra, Myosotis nemorosa, Phragmites communis, Physalis alkekengi, Plantago intermedia, Plantago major, Poa trivialis, Polygonum hydropiper, Polygonum lapathifolium, Quercus robur, Rhamnus cathartica, Rumex conglomeratus, Rumex crispus, Rumex sanguineus, Salix cinerea, Sambucus ebulus, Saponaria officinalis, Scrophularia alata, Slum latifolium, Solidago serotina, Stellaria aquatica, Stellaria media, Stenactis annua, Symphytum autumnalis, Thalictrum flavum, Trifolium repens, Ulmus laevis, Ulmus minor, Vicia cracca, Xanthium italicum 407 STANISTA SRBIJE - Prirucnik sa opsiima i osnovnim podacima Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma... " Osnovna literatura: BlečV960a, DiniA983, ErdeJ971, ErdeJ971, GajiM954b, GajiM954b, GajiM989, GajiM972, GHŠM964, JovaB997, JovaB980, JovaB965, JovaB983, JoviN996, KojiM998, MatoM986, MišiV978, MišiV974, ParaS972, ParaS972, PekaV987, RaduS982, SlavŽ974, SlavŽ952, SlavŽ952, TatiB975, TomiZ992, TomiZ997, TomiZ977 Gl.11 Vrbové šume oko reka Opšte karakteristike: Galerijske šume sa proredjenim ili gotovo sklopljenim spratom niskog ili visokog drveča sa visinama stabala i do 30 m. Dominantne vrste drveča su bela vrba , bela topola , crna topola i siva topola . U drugom spratu drveča javljaju se još , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. U zavisnosti od trajanja visoke vode spratovi žbunja i prizemne floře su ponegde razvijeni i bujni, a ponegde su skoro potpuno nerazvijeni. Najniže spratove izgradjuju uglavnom , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , Oenanthe aquastica>, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice ovog tipa se javljaju na obalama nizijskih i brdskih reka, na recentnim aluvijalnimm nanosima, hidromorfnim glejnim ili aluvijalnim semiglejnim zemljišta. Zemljišta su duže ili kráče plavljena, a nivo podzemne vode je po pravdu veoma visok. Na staništima koja su veoma dugo i intenzivno plavljena, a nivo podzemne vode veoma visok, zemljišta su trajno zasičena gotovo stagnirajučom vodom sa malo kiseonika, pa se pročeši raspadanja organsikih materija odvijaju u gotovo anaerobnim uslovima. Staništa se javljaju na visinama do 700 mnv, u uslovima uměřeno-kontinentálne i kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Doline velikih nizijskih i brdskih reka u šumskim, stepskim, šumo-stepskim, hladnim pustinjskim i polupustinjskim područjima Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Beograda, Ada Huja, Bežanija, Pančevački rit, Makiš, Obrenovac, Dolina Veliké Morave, dolina Ibra, Posavina od Beograda do Šapca, Gornja Koritnica, Nišava (Bela Palanka, Babušnica, Leskovik, Krupac, Poljska Ržana, Gradište; Staničenje), Teniska, Vrelo Dojkinačke reke, kraj Ribnice u okolitú Kraljeva, Lim kod Prijepolja, Zapadna Morava izmedju Trstenika i Vrnjacke banje; Vojvodina: Podunavlje, Posavina, Potisje, manji deo i obod Deliblatskog Peská, Veliki pesak, Jamina, Dugaja, Varoška ada, Hrastova greda, Topolova greda, Kozarnica, Ostvo, Tonja, Obedska Bara, Bukinski rit, Subotičko-Horgoška peščara (Hajdukovo), Kurjačka greda, Provalija, Kuvalovo, Jamina, Ostvo, Golič, Kurjačka greda-Skela, Mala Agla, Jamina, Agla, Rogoznjača, Stari Dunav, Golič, Ušič, Carski sprud, Tonja, Vršačke planine, Bukinski rit, Subotičko-Horgoška peščara. Ekvivalentne zajednice: • Salicetum albae Issler 1926 • Salicetum albae Issler 1926 agrostetosum albae Karpati 1961 • Salicetum albae Issler 1926 cornetosum Wend.Zel. 1953 • Salicetum albae Issler 1926 myosotietosum Karpati 1958 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 408 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Salicetum albae Issler 1926 normale Soo • Salicetum albae Issler 1926 phragmito-caricetosum Jur. 1951 • Salicetum albae Issler 1926 rubetosum • Salicetum albae Issler 1926 staphylletosum • Carici-Salicetum albae Tomič et al 1997 • Rubeto-Salicetum albae Tomič et al 1997 • Salicetum albae pannonicum Parabučski (1965) 1972 • Salicetum albae pannonicum Parabučski (1965) 1972 caricetosum elatae Parabučski 1972 • Salicetum albae pannonicum Parabučski (1965) 1972 rubetosum Parabučski 1972 • Salicetum albae-amygdalinae Slavnič 1952 • Salicetum albae-amygdalinae Slavnič 1952 rubetosum Slavnič 1952 • Salicetum albae-fragilis Soó (1930, 1934) 1958 • Salicetum albae-triandrae Slavnič 1952 • Populeto-Salicetum Rajevski 1950 • Salici-Populetum (R. Tx. 1931) M. Drees 1936 • Salici-Populetum (R. Tx. 1931) M. Drees 1936 cornetosum sanguineae • Salici-Populetum nigrae Parabučski 1965 • Salici-Populetum nigrae Parabučski 1965 aristolochietosum Parabučski 1972 • Salici-Populetum nigrae Parabučski 1965 poetosum Parabučski 1972 • Crataego nigrae-Populetum albae S. Parbučski 1965 • Crataego nigrae-Populetum albae S. Parbučski 1965 quercetosum S. Parbučski 1965 • Crataego nigrae-Populetum albae S. Parbučski 1965 typicum • Populetum albae B. Jovanovič 1965 • Populetum albae balcanicum Karpáti 1962 • Populetum nigrae (B. Jovanovič 1965) B. Jovanovič et Tomič 1979 • Populetum nigrae (B. Jovanovič 1965) B. Jovanovič et Tomič 1979 brachypodietosum Slavkovič 1974 • Populetum nigrae (B. Jovanovič 1965) B. Jovanovič et Tomič 1979 rubetosum Slavkovič 1974 • Populetum nigrae Knapp 1944 • Populetum canescentis prov. Gajič 1986 • Populetum nigro-albae Slavnič (1942) 1952 Karakteristične vrste: Rubus caesius, Galium palustre, Urtica dioica, Lythrum salicaria, Cornus sanguinea, Solanum dulcamara, Lysimachia nummularia, Amorpha fruticosa, Salix alba, Populus nigra, Lycopus europaeus, Ulmus campestris, Glechoma hederacea, Stachys palustris, Ranunculus repens, Poa palustris, Iris pseudacorus, Euphorbia lucida, Populus alba, Viburnum opulus, Salix fragilis, Salix purpurea, Calystegia sepium, Symphytum officinale, Salix amygdalina, Crataegus nigra, Morus alba, Potentilla reptans, Agrostis alba, Aristolochia clematitis, Bidens tripartita, Crataegus monogyna, Echinochloa crus-galli, Frangula alnus, Fraxinus angustifolia, Humulus lupulus, Mentha dumetorum, Senecio paludosus, Ulmus effusa, Carex vulpina f. tenuior, Equisetum arvense, Fraxinus americana, Mentha aquatica, Phalaris arundinacea, Polygonum mite, Rorippa sylvestris, Scutellaria galericulata, Verbena officinalis, Vitts sylvestris, Acer negundo, Fraxinus oxycarpa, Quercus pedunculata, Sambucus nigra, Acer tataricum, Bidens frondosa, Calamagrostis epigejos, Convolvulus sepium, Galeopsis speciosa, Glycyrrhiza echinata, Hypericum acutum, Poa trivialis, Prunella vulgaris, Quercus robur, Salix cinerea, Scrophularia alata, Symphytum autumnalis, Agropyron repens, Alnus glutinosa, Althaea officinalis, Asparagus tenuifolius, Bidens cernua, Bromus sterilis, Caltha palustris, Cardamine pratensis, Cardamine sylvatica, Carex acutiformis, Carex elata, Carex hirta, Carex obtusifolius, Carex riparia, Celtis occidentalis, Cirsium arvense, Cirsium lanceolatum, Clematis vitalba, Equisetum palustre, Eupatorium cannabinum, Evonymus europaeus, Fraxinus viridis, Galium palustre f. lanceolatum, Hypericum perforatum, Juncus lampocarpus, Lamium maculatum, Lappa major, Leucojum aestivum, Lysimachia vulgaris, Medicago lupulina, Mentha piperita, Mentha sylvestris, Morus nigra, Myosotis nemorosa, Myosotis palustris, Phragmites communis, Physalis alkekengi, Plantago intermedia, Plantago major, Polygonum hydropiper, Polygonum lapathifolium, Prunus spinosa, Rhamnus cathartica, Rumex conglomeratus, Rumex crispus, Rumex sanguineus, Sambucus ebulus, Saponaria officinalis, Sium latifolium, Solidago serotina, Stellaria aquatica, Stellaria media, Stenactis annua, Thalictrum flavum, Trifolium repens, Ulmus laevis, Ulmus minor, Vicia cracca, Xanthium italicum, Acer campestre, Athyrium filix-femina, Carex remota, Deschampsia cespitosa, 409 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsüma i osnovnim podacima Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMeuKJiamype y KJiacujjUKaijuju cmaumuma... " Mentha sp., Populus canescens, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Rhamnus frangula, Veronica serpyllifolia Osnovna literatura: ErdeJ971, ErdeJ971, GajiM954b, GajiM954b, G1ÍŠM964, IličE956a, JovaB981, JovaB997, JovaB980, JovaB965, JoviN996, KojiM998, MatoM986, MišiV974, MišiV978, MišiV974, ParaS972, ParaS972, PekaV987, RaduS982, SariM997, SlavŽ974, SlavŽ952, SlavŽ952, TomiZ992, TomiZ997, TomiZ977 Gl.111 Srednjeevropske šume bele vrbe Opšte karakteristike: Galerijske šume sa spratom drveča male visine i proredjenog sklopa, ili je redje sprat drveča gotovo sklopljen sa visinom stabala i preko 20 m. Dominantná vrsta je bela vrba , a redje se primešano javljaju i i . U drugom spratu drveča javljaju se još i , , i dr. U zavisnosti od trajanja visoke vode spratovi žbunja i prízemné flóre su ponegde razvijeni i bujni, a ponegde su skoro potpuno nerazvijeni. Najniže spratove izgradjuju uglavnom , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice ovog tipa se javljaju na obalama brdskih reka, na recentnom slojevitom aluvijalnom nánosu ili redje na različitim stadijumima razvoja hidromorfnih glejnih zemljišta. Zemljišta su veoma dugo i intenzivno plavljena, a nivo podzemne vode je po pravilu veoma visok, zbog čega su zemljišta trajno zasičena gotovo stagnirajučom vodom sa malo kiseonika, pa se procesi raspadanja organskih materija odvijaju u gotovo anaerobním uslovima. Staništa se javljaju na visinama izmedju 200 do 700 mnv, u uslovima umereno-kontinentalne klime. Opšte rasprostranjenje: ŠumskapodručjaEvroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Nišava (Krupac-, Poljska Ržana, Gradište; Staničenje), Temska, Vrelo Dojkinačke reke, kraj Ibra i Ribnice u okolini Kraljeva, Lim kod Prijepolja, Západná Morava izmedju Trstenika i Vrnjačke banje. Ekvivalentne zajednice: Salicetum albae Issler 1926 Salicetum albae Issler 1926 agrostetosum albae Karpati 1961 Salicetum albae Issler 1926 cornetosum Wend.Zel. 1953 Salicetum albae Issler 1926 myosotietosum Karpati 1958 Salicetum albae Issler 1926 normale Soo Salicetum albae Issler 1926 phragmito-caricetosum Jur. 1951 Salicetum albae Issler 1926 rubetosum Salicetum albae Issler 1926 staphylletosum Karakteristične vrste: Salix alba, Bromus sterilis, Equisetumpalustre, Poapalustris, Galium aparine, Mentha piperita, Ranunculus repens, Clematis vitalba, Cornus sanguinea, Hypericum perforatum, Rumex crispus, Urtica dioica, Xanthium italicum, Alnus glutinosa, Althaea officinalis, Amorpha fruticosa, Calystegia sepium, Carex acutiformis, Carex riparia, Eupatorium cannabinum, Fraxinus angustifolia, Iris pseudacorus, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Myosotis palustris, Phragmites communis, Polygonum hydropiper, Polygonum lapathifolium, Populus nigra, Rubus caesius, Rumex sanguineus, Salix fragilis, Salix purpurea, Saponaria officinalis, Solanum dulcamara, Symphytum officinale, Ulmus campestris Osnovna literatura: JovaB997, JovaB965, MišiV978 Gl.114 Kontinentálne vrbové galerije Opšte karakteristike: Galerijske šume sa spratom drveča male visine i proredjenog sklopa, ili je redje sprat drveča gotovo sklopljen sa visinom stabala i preko 20 m. Dominantná vrsta je bela vrba , a redje se primešano javljaju i , i, . U drugom spratu drveča javljaju se još i , i . U zavisnosti od trajanja visoke vode spratovi žbunja i prizemne floře su ponegde razvijeni i bujni, a ponegde su skoro potpuno nerazvijeni. Najniže spratove izgradjuju uglavnom , , , , , , , , , , , STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 410 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMentaiamype y KJiacufiiKauiiju cmamiuima... " , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice ovog tipa se javljaju u dolinama nizijskih reka, u ritskim i močvarnim područjima i predstavljaju primárnu, pionirsku vegetaciju. Razvijaju se ili na recentnom slojevitom aluvijalnom nánosu ili na različitim stadijumima razvoja hidromorfnih glejnih zemljišta. Slojevi aluvijalnih nanosa su neujednačenog mehaničkog sastava, debeli cesto i po několiko centimetara, izgradjeni pretežno od sitnog peská i praha. Njihovo vlaženje iz rečnog korita je neprekidno i znatno. Glejna zemljišta na kojima se razvijaju galerije bele vrbe su takodje dugotrajno plavljena, pa su izuzetno zbijena i teškog mehaničkog sastava. Nivo podzemne vode u njima varira od svega několiko desetina pa do preko 100 cm ispod površine zemljišta. Zbog toga su ona trajno zasičena gotovo stagnirajučom vodom sa malo kiseonika, pa se procesi raspadanja organsikih materija odvijaju u gotovo anaerobnim uslovima. Staništa se javljaju na visinama izmedju 0 i 250 mnv, u uslovima panónske klime. Opšte rasprostranjenje: Doline velikih nizijskih reka u stepskim, šumo-stepskim, hladnim pustinjskim i polupustinjskim područjima Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Beograda, Ada Huja, Bežamja, Pančevački rit, Makiš, Obrenovac; Vojvodina: Mala Agla, Jamina, Agla, Rogoznjača, Stari Dunav, Golič, Ušič, Carski sprud, Tonja, Vršačke planine, Bukinski rit Ekvivalentne zajednice: • Salicetum albae pannonicum Parabučski (1965) 1972 • Salicetum albae pannonicum Parabučski (1965) 1972 caricetosum elatae Parabučski 1972 • Salicetum albae pannonicum Parabučski (1965) 1972 rubetosum Parabučski 1972 • Salicetum albae-amygdalinae Slavnič 1952 • Salicetum albae-amygdalinae Slavnič 1952 rubetosum Slavnič 1952 Salicetum albae-fragilis Soó (1930, 1934) 1958 • Salicetum albae-triandrae Slavnič 1952 • Carici-Salicetum albae Tomič et al 1997 • Rubeto-Salicetum albae Tomič et al 1997 • Myosoto-Salicetum albae Sooyosoto-Salicetum albae Soo Karakteristične vrste: Agrostis alba, Bidens tripartita, Cardamine sylvatica, Carex obtusifolius, Cornus sanguinea, Euphorbia lucida, Frangula alnus, Galium palustre, Lamium maculatum, Lycopus europaeus, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha dumetorum, Myosotis nemorosa, Plantago intermedia, Poa palustris, Potentilla reptans, Rorippa sylvestris, Rubus caesius, Salix alba, Salix amygdalina, Scutellaria galericulata, Solanum dulcamara, Stachys palustris, Urtica dioica, Amorpha fruticosa, Fraxinus viridis, Glechoma hederacea, Iris pseudacorus, Populus nigra, Ranunculus repens, Salix fragilis, Salix purpurea, Sium latifolium Osnovna literatura: GajiM954b, GajiM954b, JovaB997, JoviN996, KojiM998, ParaS972, ParaS972, PekaV987, SlavŽ952, SlavŽ952, TomiZ997 Gl.1141 Kontinentálne vrbové galerije na recentnim aluviialnim nanosima Opšte karakteristike: Galerijske šume sa spratom drveča male visine i proredjenog sklopa. Dominantná vrsta je bela vrba , a redje se primešano javlja i crna topola . U drugom spratu drveéa javljaju se još i , i . U zavisnosti od trajanja visoke vode spratovi žbunja i prízemné flóre su ponegde razvijeni i bujni, a ponegde su skoro potpuno nerazvijeni. Najniže spratove izgradjujuuglavnom, , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice ovog tipa se javljaju u forlandu i predstavljaju primárnu, pionirsku vegetaciju, na recentnom slojevitom aluvijalnom nánosu. Slojevi su neujednačenog mehaničkog sastava, debeli cesto i po několiko centimetara. Nataloženi aluvijalni materijal je pretežno finiji i sastoji se najčešče od sitnog peska i praha. Vlaženje podloge iz rečnog korita je neprekidno i znatno. Javlja se na visinama izmedju 0 i 250 mnv u uslovima panónske klime. Opšte rasprostranjenje: Doline velikih nizijskih reka u stepskim, šumo-stepskim, hladnim pustinjskim i polupustinjskim područjima Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Beograda, Ada Huja, Bežanija, Pančevački rit, Makiš, Obrenovac; Vojvodina: Mala Agla, Jamina, Agla, Rogoznjača, Stari Dunav, Golič, Ušič, Carski sprud, Tonja, Vršačke planine, Bukinski rit Ekvivalentne zajednice: • Salicetum albae pannonicum Parabučski (1965) 1972 • Salicetum albae pannonicum Parabučski (1965) 1972 caricetosum elatae Parabučski 1972 • Salicetum albae pannonicum Parabučski (1965) 1972 rubetosum Parabučski 1972 • Salicetum albae-amygdalinae Slavnič 1952 411 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Salicetum albae-amygdalinae Slavnié 1952 rubetosum Slavnié 1952 • Salicetum albae-fragilis Soó (1930, 1934) 1958 • Salicetum albae-triandrae Slavnié 1952 Karakteristične vrste: Agrostis alba, Bidens tripartita, Cardamine sylvatica, Carex obtusifolius, Cornus sanguinea, Euphorbia lucida, Frangula alnus, Galium palustre, Lamium maculatum, Lycopus europaeus, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha dumetorum, Myosotis nemorosa, Plantago intermedia, Poa palustris, Potentilla reptans, Rorippa sylvestris, Rubus caesius, Salix alba, Salix amygdalina, Scutellaria galericulata, Solanum dulcamara, Stachys palustris, Urtica dioica, Amorpha fruticosa, Fraxinus viridis, Glechoma hederacea, Iris pseudacorus, Populus nigra, Ranunculus repens, Salix fragilis, Salix purpurea, Sium latifolium Osnovna literatura: GajiM954b, GajiM954b, KojiM998, ParaS972, ParaS972, PekaV987, SlavŽ952, SlavŽ952, JovaB997 Gl.1142 Kontinentálne vrbové galeriie na gleinim zemljištima Opšte karakteristike: Galerijske šume sa spratom drveéa visine do 15, redje i preko 20 m, proredjenog ili redje gotovo zatvorenog sklopa. Dominantná vrsta je bela vrba , a redje se primešano javtja i , , . Spratovi žbunja i prízemné flóre su uglavnom dobro razvijeni - izgradjeni od vrsta , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice ovog tipa se javljaju u dolinama nizijskih reka, u ritskim i močvarnim područjima, na različitim stadijumima razvoja hidromorfnih glejnih zemljišta. Vlaženje podloge iz rečnog korita je veoma izraženo i dugotrajno, pa je zemljište izuzetno zbijeno, teškog mehaničkog sastava. Nivo podzemne vode varira od svega několiko desetina pa do preko 100 cm ispod površine zemljišta. Zbog toga je zemljište trajno zasiéeno gotovo stagnirajuéom vodom sa malo kisoenika, pa se procesí raspadanja organiskih materija odvíjajú u gotovo anaerobním uslovima. Staništa se javljaju na visinama izmedju 0 i 250 mnv u uslovima panónske klime. Opšte rasprostranjenje: Doline velikih nizijskih reka u stepskim, šumo-stepskim, hladnim pustinjskim i polupustinjskim područjima Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Bukinski rit - staništa šire rasprostranjena u dolini nizijskih reka u panonskim i peripanonskim područjima. Ekvivalentne zajednice: • Carici-Salicetum albae Tomié et al 1997 • Rubeto-Salicetum albae Tomié et al 1997 • Myosoto-Salicetum albae Soo Karakteristične vrste: Acer negundo, Agrostis alba, Carex pendula, Carex vesicaria, Euphorbia palustris, Fraxinus viridis, Galium palustre, Iris pseudacorus, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Polygonum hydropiper, Ranunculus repens, Rubus caesius, Salix alba, Stenactis annua, Typhoides arundinacea Osnovna literatura: TomiZ997, JoviN996, JovaB997 Gl.115 Poplavne šume vrba i topola Opšte karakteristike: Galerijske šume sa proredjenim ili gotovo sklopljenim spratom drveča sa visonom stabala i do 30 m. Dominantne vrste su bela vrba i crna topola . U drugom spratu drveča javljaju se još i , , , , , , , i dr. U zavisnosti od trajanja visoke vode spratovi žbunja i prizemne floře su ponegde razvijeni i bujni, a ponegde su skoro potpuno nerazvijeni. Najniže spratove izgradjuju uglavnom , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice ovog tipa se javljaju na obalama nizijskih i brdskih reka, na recentnim aluvijalnim nanosima ili hidromorfnim glejnim i semiglejnim zemljišta. Zemljišta su duže ili krace plavljena, a nivo podzemne vode j e po pravilu veoma visok. Staništa se javljaju na visinama do 500 mnv, u uslovima umereno-kontinentalne i kontinentalne-panonske klime . Opšte rasprostranjenje: Šumskapodručja Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: GornjaKoritnica; Bela Palanka-Nišava; Babušnica; Leskovik-Nišava; Vojvodina: Kurjačka greda, Provalija, Kuvalovo, Jamina, Ostvo, Golič, Kurjačka greda-Skela Ekvivalentne zajednice: • Populeto-SalicetumRajevski 1950 • Salici-Populetum (R. Tx. 1931) M. Drees 1936 • Salici-Populetum (R. Tx. 1931) M. Drees 1936 cornetosum sanguineae • Salici-Populetum nigrae Parabučski 1965 • Salici-Populetum nigrae Parabučski 1965 aristolochietosum Parabučski 1972 • Salici-Populetum nigrae Parabučski 1965 poetosum Parabučski 1972 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 412 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemoiamypey toiacudjUKauuju cmauuuíma... " Karakteristične vrste: Cornus sanguinea, Crataegus nigra, Echinochloa crus-galli, Juncus lampocarpus, Lycopus europaeus, Lythrum salicaria, Mentha sylvestris, Populus alba, Ranunculus repens, Rubus caesius, Salix alba, Salix amygdalina, Salix fr agilis, Salix purpurea, Solanum dulcamara, Ulmus campestris, Verbena officinalis, Acer negundo, Agropyron repens, Amorpha fruticosa, Aristolochia clematitis, Asparagus tenuifolius, Bidens cernua, Calystegia sepium, Celtis occidentalis, Crataegus monogyna, Equisetum arvense, Evonymus europaeus, Fraxinus americana, Fraxinus oxycarpa, Galium aparine, Galium palustre, Humulus lupulus, Iris pseudacorus, Lappa major, Lysimachia nummularia, Morus alba, Phalaris arundinacea, Physalis alkekengi, Poa palustris, Polygonum mite, Populus nigra, Prunus spinosa, Rhamnus cathartica, Sambucus ebulus, Solidago serotina, Stenactis annua, Symphytum officinale, Ulmus effusa, Urtica dioica, Viburnum opulus, Vitis sylvestris Osnovna literatura: JovaB997, JovaB980, JoviN996, MatoM986, MišiV974, ParaS972, TomiZ977 Gl.116 Poplavne šume bele topole Opšte karakteristike: Galerijske šume sa proredjenim ili gotovo sklopljenim spratom drveča sa visinom stabala i do 30 m. Dominantná vrsta je bela topola . U drugom spratu drveča javljaju se još i , , , , , , i dr. Spratovi žbunja i prizemne floře su uglavnom dobro razvijeni i bujni - izgradjeni uglavnom od vrsta . , , , , , , , . , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice ovog tipa se javljaju u najsuvljim priobalnim delovima aluvijalnih ravni nizijskih i brdskih reka, na umereno suvim i lakim aluvijalnim nanosima i različitim varijantama umereno vlažnih aluvijalnih pararendzina. Plavljenje, ako ga još uvek ima, traje znatno kráče nego u bilo kom drugom delu aluvijalne ravni. Podzemná voda se nalazi na dubini večoj od 2 m, pa se sva ova zemljišta mogu smatrati umereno suvim. Staništa se javljaju na visinama do par stotina metara, u uslovima umereno-kontinentalne i kontinentalne-panonske klime . Opšte rasprostranjenje: Nizijski i brdski regioni šumske i šumo-stepske zone Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolina Veliké Morave, Ibra, Save; Vojvodina: Veliki pesak, Jamina, Dugaja, Varoška ada, Hrastova greda, Topolova greda, Kozarnica, Ostvo, Tonja, Obedska Bara, Bukinski rit, Subotičko-Horgoška peščara (Hajdukovo). Ekvivalentne zajednice: • Crataego nigrae-Populetum albae S. Parbučski 1965 • Crataego nigrae-Populetum albae S. Parbučski 1965 quercetosum S. Parbučski 1965 • Crataego nigrae-Populetum albae S. Parbučski 1965 typicum • Populetum albae B. Jovanovič 1965 • Populetum albae balcanicum Karpáti 1962 Karakteristične vrste: Amorpha fruticosa, Calystegia sepium, Crataegus nigra, Euphorbia lucida, Galium palustre, Glechoma hederacea, Lris pseudacorus, Leucojum aestivum, Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Mentha aquatica, Morus alba, Poa palustris, Populus alba, Potentilla reptans, Quercus pedunculata, Ranunculus repens, Rubus caesius, Scutellaria galericulata, Stachys palustris, Symphytum officinale, Thalictrum flavum, Ulmus campestris, Ulmus minor, Viburnum opulus, Vicia cracca, Caltha palustris, Cardamine pratensis, Carex elata, Carex hirta, Cirsium arvense, Cirsium lanceolatum, Cornus sanguinea, Equisetum arvense, Fraxinus americana, Lycopus europaeus, Lythrum salicaria, Medicago lupulina, Morus nigra, Phalaris arundinacea, Plantago major, Polygonum mite, Prunella vulgaris, Rorippa sylvestris, Rumex conglomeratus, Sambucus nigra, Senecio paludosus, Solanum dulcamara, Stellaria aquatica, Trifolium repens, Urtica dioica, Verbena officinalis, Vitis sylvestris Osnovna literatura: ErdeJ971, ErdeJ971, JovaB997, JoviN996, KojiM998, MišiV974, ParaS972, TomiZ977 Gl.117 Poplavne šume erne topole Opšte karakteristike: Galerijske šume sa proredjenim ili gotovo sklopljenim spratom drveča sa visinom stabala i do 30 m. Dominantná vrsta je erna topola . U drugom spratu drveča javljaju se još i , , , , , , , , , i dr. U 413 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacufuKauuju cmanuiuma... " zavisnosti od trajanja visoke vode spratovi žbunja i prízemné ílore su ponegde razvijeni i bujni, a ponegde su skoro potpuno nerazvijeni. Najniže spratove izgradjuju uglavnom , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice ovog tipa se javljaju na obalama nizijskih i brdskih reka, na suvljim glejnim zemljištima i aluvijalnim pararendzinama. Zemljišta su duže ili krače plavljena, a nivo podzemne vode je relativno visok, javlja se na dubini izmedju 120 i 180 cm. Staništa se javljaju na visinama do 500 mnv, u uslovima umereno-kontinentalne i kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Nizijski i brdski regioni šumske zone Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Beograda, Ada Ciganlija, selo Gotovac na putu Kraljevo-Mataruškabanja, dolina Ibra; Vojvodina: Podunavlje, Posavina , Potisje, manji deo i obod Deliblatskog Peska Ekvivalentne zajednice: • Populetum nigrae (B. Jovanovič 1965) B. Jovanovič et Tomič 1979 • Populetum nigrae (B. Jovanovič 1965) B. Jovanovič et Tomič 1979 brachypodietosum Slavkovič 1974 • Populetum nigrae (B. Jovanovič 1965) B. Jovanovič et Tomič 1979 nibetosum Slavkovič 1974 • Populetum nigrae Knapp 1944 • Populetum canescentis prov. Gajič 1986 • Populetum nigro-albae Slavnič (1942) 1952 Karakteristične vrste: Acer negundo, Agrostis alba, Amorpha fruticosa, Aristolochia clematitis, Bidens frondosa, Bidens tripartita, Calamagrostis epigejos, Carex vulpina f. tenuior, Convolvulus sepium, Crataegus monogyna, Echinochloa crus-galli, Euphorbia lucida, Frangula alnus, Galeopsis speciosa, Galium aparine, Galium palustre f. lanceolatum, Glechoma hederacea, Glycyrrhiza echinata, Humulus lupulus, Hypericum acutum, Lycopus europaeus, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha dumetorum, Populus alba, Populus nigra, Potentilla reptans, Rubus caesius, Salix alba, Salix cinerea, Scrophularia alata, Senecio paludosus, Solanum dulcamara, Stachys palustris, Stellaria media, Symphytum autumnalis, Ulmus laevis, Viburnum opulus, Acer tataricum, Cornus sanguinea, Crataegus nigra, Fraxinus angustifolia, Fraxinus oxycarpa, Morus alba, Poa trivialis, Quercus pedunculata, Quercus robur, Salix amygdalina, Sambucus nigra, Ulmus campestris, Ulmus effusa, Urtica dioica Osnovna literatura: JovaB997, JoviN996, KojiM998, RaduS982, SlavŽ974, TomiZ992 Gl.118 Poplavne šume sive topole Opšte karakteristike: Galerijske šume sa proredjenim ili gotovo sklopljenim spratom drveča sa visinom stabala i do 30 m. Dominantná vrsta je siva topola . U dmgom spratu drveča javljaju sejoš i , , , , , i dr. Spratovi žbunja i prizemne ílore su uglavnom dobro razvijeni i bujni - izgradjeni od vrsta , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice ovog tipa se javljaju u suvljim priobalnim delovima aluvijalnih ravni nizijskih i brdskih reka, na uměřeno suvim i lakim aluvijalnim nanosima i različitim varijantama umereno vlažnih aluvijalnih pararendzina. Plavljenje traje znatno krače nego u drugim delovima aluvijalne ravni. Podzemná voda se nalazi na večoj dubini, pa se sva ova zemljišta mogu smatrati umereno suvim. Staništa se javljaju na visinama do par stotina metara, u uslovima umereno-kontinentalne i kontinentalne-panonske klime . Opšte rasprostranjenje: Nizijski i brdski regioni šumske i šumo-stepske zone Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Posavina; Vojvodina: Subotičko-Horgoška peščara. Ekvivalentne zajednice: • Populetum canescentis prov. Gajič 1986 Karakteristične vrste: Populus canescens, Ulmus effusa, Acer tataricum, Quercus robur, Fraxinus angustifólia, Ulmus campestris, Rubus caesius, Rhamnus frangula, Cornus sanguinea, Acer campestre, Carex remota, Poa trivialis, Glechoma hederacea, Mentha sp., Ranunculus repens, Carex vulpina, Athyrium filix-femina, Lysimachia nummularia, Urtica dioica, Deschampsia cespitosa, Veronica serpyllifolia, Geum urbanum, Galium palustre, Prunella vulgaris, Stachys palustris Osnovna literatura: GHŠM964, JovaB997 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 414 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufjUKaijuju cmaumuma... " Gl.119 Poplavne mešovite šume erne i bele topole Opšte karakteristike: Galerijske šume sa proredjenim ili gotovo sklopljenim spratom drveča sa visinom stabala i do 30 m. Dominantne vršte su bela topola i erna topola . U drugom spratu drveča javljaju se još i , , . , , , i dr. Spratovi žbunja i prizemne flóre su uglavnom dobro razvijeni i bujni - izgradjeni od vrsta , , , , . , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju u suvljim i uměřeno vlažnim priobalnim delovima aluvijalnih ravni nizijskih i brdskih reka, na y-gleju ili na vlažnim i umereno suvim aluvijalnim pararendzinama. Dužina plavljenja i visina podzemnih voda se nalazi u graničnim vrednostima karakterističnim za monodominantne šume bele i erne topole. Staništa se javljaju na visinama do par stotina metara, u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Nizijski i brdski regioni šumske i šumo-stepske zone Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Posavina od Beograda do Šapca; Vojvodina: Olača i Zabrežje, Posavina, Podunavlje, Potisje, manji deo i obod Deliblatskog Peska Ekvivalentne zajednice: > Populetum nigro-albae Slavnič (1942) 1952 Karakteristične vrste: Rubus caesius, Salix alba, Salix cinerea, Viburnum opulus, Frangula alnus, Humulus lupulus, Crataegus monogyna, Populus alba, Populus nigra, Galium palustre f. lanceolatum, Glechoma hederacea, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Calamagrostis epigejos, Symphytum autumnalis, Stachys palustris, Senecio paludosus, Bidens frondosa, Aristolochia clematitis, Glycyrrhiza echinata, Lysimachia nummularia, Carex vulpina f. tenuior, Lycopus europaeus, Scrophularia alata, Hypericum acutum, Solanum dulcamara, Convolvulus sepium, Galeopsis speciosa, Mentha dumetorum, Euphorbia lucida, Bidens tripartita, Echinochloa crus-galli, Potentilla reptans, Agrostis alba Osnovna literatura: IličE956a, JovaB981, JovaB997, JoviN996, KojiM998, SlavŽ952 Gl.12 Boreo-alpiiske rečné galerrje Opšte karakteristike: Galerijske šume sa spratom drveča male visine i proredjenog sklopa, ili je redje sprat drveča gotovo sklopljen sa visinom stabala i preko 20 m. Dominantná vrsta je siva jova , ili su zajednice mešovitog karaktera sa značajnijim učeščem erne jove i graba . U drugom spratu drveča i spratu žbunja javljaju se još i , , «Crataegus monogyna>, , , , , , , , i . U zavisnosti od brzine i trajanja visoke vode sprat prizemne flore je razvijen u manjoj ili večoj meri. Najbrojniji u spratu zeljasith biljaka su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju na obalama brdskih i planinskih reka, na recentnom aluvijalnom nánosu ili znatno redje na pseudogleju. Zemljišta su rastresita i lakšeg mehaničkog sastava. Veoma su dugo i intenzivno plavljena, a nivo podzemne vode je po pravdu veoma visok. Redje plavljenje potpuno odsustvuje, ali je i tada nivo podzemne vode relativno visok pa su opšti uslovi prelaznog higro-mezofilnog karaktera. Staništa se javljaju na visinama izmedju 600 i 1400 mnv, u uslovima umereno-kontinentalne brdské i planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Borealna, boreonemoralna i boreostepska područja Evroazije, kao i planinska područja Alpa, Karpata, Dinarida, Balkanskih plaina, Apenina i Bohemijskog červorougla. 415 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Golija (Kolješnica, Golijska reka, Šabac, Brusnička reka, Cerje), Sjenica (Štavljanske breze), Kanjon Velikog Rzava ispod Mučnja, Dumljansko brdo (Melina) kod Prijepolja.Radnova Ada (rukávci Drine u Mačvi). Ekvivalentne zajednice: • Alnetum incanae Tatič 1969 • Alnetum incanae Tatič 1969 aconitosum Tatič 1969 • Alnetum incanae Tatič 1969 pteridiosum Tatič 1969 • Alnetum incanae Zólyomi • Equiseto-Alnetum incanae (Moor 1958) Trinajstič 1973 • Oxali-Alnetum incanae Blečič 1960 • Oxali-Alnetum incanae Blečič 1960 juniperetosum communis B. Jovanovič et E. Vukičevič 1983 • Alnetum glutinosae-incanae B. Jovanovič et al. 1983 • Alno incanae-Carpinetum betuli A. Dinič 1983 • Carpino betuli-Alnetum incanae A. Dinič 1983 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer tataricum, Aconitum divergens, Adoxa moschatellina, Aegopodium podagraria, Ajuga reptans, Alnus glutinosa, Alnus x hybrida, Alnus incana, Anemone nemorosa, Aremonia agrimonioides, Arum maculatum, Asarum europaeum, Asperula odorata, Athyrium fdix-femina, Brachypodium sylvaticum, Prunella vulgaris, Calamintha officinalis, Caltha palustris, Campanula persicifolia, Cardamine bulbifera, Cardamine impatiens, Carpinus betulus, Chaerophyllum aureum, Chrysosplenium alternifolium, Circaea lutetiana, Convolvulus arvensis, Corylus avellana, Crataegus monogyna, Crocus veluchensis, Dactylis glomerata, Daphne mezereum, Doronicum austriacum, Epilobium montanum, Equisetum sylvaticum, Erythronium dens-canis, Euphorbia amygdaloides, Evonymus europaeus, Fagus sylvatica, Festuca heterophylla, Ficaria verna, Filipendula ulmaria, Fragaria vesca, Galeopsis tetrahit, Galium cruciatum, Gentiana asclepiadea, Geranium robertianum, Geranium sylvaticum, Geum urbanum, Helleborus odorus, Hypericum montanum, Impatiens noli-tangere, Juniperus communis, Lamium galeobdolon, Lamium luteum, Lamium maculatum, Lapsana communis, Lonicera nigra, Luzula luzulina, Luzula luzuloides, Luzula nemorosa, Lysimachia nummularia, Milium effusum, Moehringia trinervia, Mycelis muralis, Myosotis palustris, Nephrodium filix-femina, Nephrodium filix-mas, Oxalis acetosella, Paris quadrifolia, Picea excelsa, Poa nemoralis, Polygonum bistorta, Potentilla micrantha, Prenanthes purpurea, Primula acaulis, Prunella vulgaris, Prunus avium, Prunus spinosa, Pteridium aquilinum, Pulmonaria officinalis, Quercuspetraea, Ranunculus repens, Rhamnus frangula, Rubus hirtus, Rubus idaeus, Salix caprea, Sambucus nigra, Sanicula europaea, Scilla bifolia, Senecio alpestris, Senecio nemorensis, Sorbus aucuparia, Stachys sylvatica, Stellaria holostea, Stellaria nemorum, Symphytum tuberosum, Urtica dioica, Vaccinium myrtillus, Valeriana officinalis, Veratrum album, Veratrum lobelianum, Veronica officinalis, Viola sylvestris Osnovna literatura: BlečV960a, DiniA983, GajiM989, GajiM972, JovaB983, KojiM998, TatiB975, JovaB997, JoviN996 Gl.121 Planinske galerii e sive iove < Alnus incana> Opšte karakteristike: Galerijske šume sa spratom drveča male visine i proredjenog sklopa, ili je redje srpat drveča gotovo sklopljen sa visinom stabala i preko 20 m. Dominantná vrsta j e sivajova , ili su zajednice mešovitog karaktera sa značajnijim učeščem crne jove i graba . U drugom spratu drveča i spratu žbunja javljaju se još i , , , , . , , , i . U zavisnosti od brzine i trajanja visoke vode sprat prizemne floře je razvijen u manjoj ili večoj meri. Najbrojniji u spratu zeljastihbiljaka su , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , . , , , . , , , , , , , i dr. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 416 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Ekologija: Zajednice se javljaju na obalama brdskih i planinskih reka, na recentnom aluvijalnom nánosu ili znatno redje na pseudogleju. Zemljišta su rastresita i lakšeg mehaničkog sastava. Veoma su dugo i intenzivno plavljena, a nivo podzemne vode je po pravilu veoma visok. Redje plavljenje potpuno odsustvuje, ali je i tada nivo podzemne vode relativno visok pa su opšti uslovi prelaznog higro-mezofilnog karaktera. Staništa se javljaju na visinama izmedju 600 i 1400 mnv, u uslovima umereno-kontinentalne brdské i planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planinska područja Alpa, Karpata, Dinarida, Balkanskih plaina, Apenina i Bohemijskog četvorougla. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Golija (Kolješnica, Golijska reka, Šabac, Brusnička reka, Cerje), Sjenica (Štavljanske breze), Kanjon Velikog Mučnja ispod Malinika, Dumljansko brdo (Melina) kod Prijepolja.Radnova Ada (rukávci Drine u Mačvi). Ekvivalentne zajednice: • Alnetum incanae Tatič 1969 • Alnetum incanae Tatič 1969 aconitosum Tatič 1969 • Alnetum incanae Tatič 1969 pteridiosum Tatič 1969 • Alnetum incanae Zólyomi • Equiseto-Alnetum incanae (Moor 1958) Trinajstič 1973 • Oxali-Alnetum incanae Blečič 1960 • Oxali-Alnetum incanae Blečič 1960 juniperetosum communis B. Jovanovič et E. Vukičevič 1983 • Alnetum glutinosae-incanae B. Jovanovič et al. 1983 • Alno incanae-Carpinetum betuli A. Dinič 1983 • Carpino betuli-Alnetum incanae A. Dinič 1983 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer tataricum, Aconitum divergens, Adoxa moschatellina, Aegopodium podagraria, Ajuga reptans, Alnus glutinosa, Alnus x hybrida, Alnus incana, Anemone nemorosa, Aremonia agrimonioides, Arum maculatum, Asarum europaeum, Asperula odorata, Athyrium filix-femina, Brachypodium sylvaticum, Prunella vulgaris, Calamintha officinalis, Caltha palustris, Campanula persicifolia, Cardamine bulbifera, Cardamine impatiens, Carpinus betulus, Chaerophyllum aureum, Chrysosplenium alternifolium, Circaea lutetiana, Convolvulus arvensis, Corylus avellana, Crataegus monogyna, Crocus veluchensis, Dactylis glomerata, Daphne mezereum, Doronicum austriacum, Epilobium montanum, Equisetum sylvaticum, Erythronium dens-canis, Euphorbia amygdaloides, Evonymus europaeus, Fagus sylvatica, Festuca heterophylla, Ficaria venia, Filipendula ulmaria, Fragaria vesca, Galeopsis tetrahit, Galium cruciatum, Gentiana asclepiadea, Geranium robertianum, Geranium sylvaticum, Geum urbanum, Helleborus odorus, Hypericum montanum, Impatiens noli-tangere, Juniperus communis, Lamium galeobdolon, Lamium luteum, Lamium maculatum, Lapsana communis, Lonicera nigra, Luzula luzulina, Luzula luzuloides, Luzula nemorosa, Lysimachia nummularia, Milium effusum, Moehringia trinervia, Mycelis muralis, Myosotis palustris, Nephrodium filix-fémina, Nephrodium filix-mas, Oxalis acetosella, Paris quadrifolia, Picea excelsa, Poa nemoralis, Polygonum bistorta, Potentilla micrantha, Prenanthes purpurea, Primula acaulis, Prunella vulgaris, Prunus avium, Prunus spinosa, Pteridium aquilinum, Pulmonaria officinalis, Quercus petraea, Ranunculus repens, Rhamnus frangula, Rubus hirtus, Rubus idaeus, Salix caprea, Sambucus nigra, Sanicula europaea, Scilla bifolia, Senecio alpestris, Senecio nemorensis, Sorbus aucuparia, Stachys sylvatica, Stellaria holostea, Stellaria nemorum, Symphytum tuberosum, Urtica dioica, Vaccinium myrtillus, Valeriana officinalis, Veratrum album, Veratrum lobelianum, Veronica officinalis, Viola sylvestris Osnovna literatura: BlečV960a, DiniA983, GajiM989, GajiM972, JovaB983, KojiM998, TatiB975, JovaB997, JoviN996 Gl.1211 Planinske monodominantne galeriie sive iove Opšte karakteristike: Galerijske šume sa spratom drveča male visine i proredjenog sklopa, ili je redje sprat drveča gotovo sklopljen sa visinom stahala i preko 20 m. Dominantná vrsta je siva jova , a izuzetno retko se javljaju i pojedinačna stabla smrče , ive ili jarebike . U zavisnosti od brzine i trajanja visoke vode sprat prízemné floře je razvijen u manjoj ili večoj meri. Najbrojniji u spratu zeljastihbiljaka su , , , , , , , , , , , , , , , Oxalis acetosella>, , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju na obalama brdskih i planinskih reka, na recentnom aluvijalnom nánosu ili znatno redje na pseudogleju. Zemljišta su rastresita i lakšeg mehaničkog sastava. Veoma su dugo i intenzivno 417 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " plavljena, a nivo podzemne vode je po pravilu veoma visok. Staništa se javljaju na visinama izmedju 600 i 1400 mnv, u uslovima umereno-kontinentalne brdské i planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planinska područja Alpa, Karpata, Dinarida, Balkanskih plaina, Apenina i Bohemijskog četvorougla. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Golija (Kolješnica, Golijska reka, Sabac, Brašnička reka, Cerje), Sjenica (Štavljanske breze), Kanjon Velikog Rzava ispod Mučnja, Radnova Ada (rukávci Drine u Mačvi). Ekvivalentne zajednice: • Alnetum incanae Tatič 1969 • Alnetum incanae Tatič 1969 aconitosum Tatič 1969 • Alnetum incanae Tatič 1969 pteridiosum Tatič 1969 • Alnetum incanae Zólyomi • Equiseto-Alnetum incanae (Moor 1958) Trinajstič 1973 • Oxali-Alnetum incanae Blečič 1960 • Oxali-Alnetum incanae Blečič 1960 juniperetosum communis B. Jovanovic et E. Vukičevič 1983 Karakteristicne vrste: Aconitum divergens, Alnus incana, Aremonia agrimonioides, Prunella vulgaris, Caltha palustris, Chrysosplenium alternifolium, Circaea lutetiana, Crataegus monogyna, Epilobium montanum, Euphorbia amygdaloides, Filipendula ulmaria, Fragaria vesca, Geranium robertianum, Impatiens noli-tangere, Myosotis palustris, Nephrodium filix-femina, Oxalis acetosella, Picea excelsa, Poa nemoralis, Pteridium aquilinum, Ranunculus repens, Salix caprea, Senecio alpestris, Sorbus aucuparia, Veratrum lobelianum, Viola sylvestris, Ajuga reptans, Asarum europaeum, Asperula odorata, Brachypodium sylvaticum, Cardamine impatiens, Chaerophyllum aureum, Corylus avellana, Dactylis glomerata, Daphne mezereum, Fagus sylvatica, Festuca heterophylla, Galium cruciatum, Geranium sylvaticum, Geum urbanum, Hypericum montanum, Juniperus communis, Lamium luteum, Lapsana communis, Luzula luzulina, Luzula nemorosa, Lysimachia nummularia, Moehringia trinervia, Nephrodium filix-mas, Paris quadrifolia, Polygonum bistorta, Rhamnus frangula, Rubus idaeus, Stachys sylvatica, Stellaria nemorum, Urtica dioica, Vaccinium myrtillus, Valeriana officinalis, Veronica officinalis Osnovna literatura: BlečV960a, JovaB983, KojiM998, TatiB975, JovaB997, JoviN996 Gl.1212 Planinske galeriie sive iove i crne iove Opšte karakteristike: Galerijske šume sa spratom drveča male visine i proredjenog sklopa, ili je redje sprat drveča gotovo sklopljen sa visinom stabala i preko 20 m. Dominantne vrste su siva jova i crna jova . U drugom spratu drveča i spratu žbunja javljaju se još i , , . U zavisnosti od brzine i trajanja visoke vode sprat prizemne floře je razvijen u manjoj ili večoj meri. Najbrojniji u spratu zeljastih biljaka su , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju na obalama brdskih i planinskih reka, na recentnom aluvijalnom nánosu ili znatno redje na pseudogleju. Zemljišta su dugo i intenzivno plavljena, a nivo podzemne vode je po pravilu veoma visok. Staništa se javljaju na visinama izmedju 1100 i 1200 mnv, u uslovima umereno-kontinentalne planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Sjenica (Štavljanske Grede) Ekvivalentne zajednice: • Alnetum glutinosae-incanae B. Jovanovic et al. 1983 Karakteristicne vrste: Alnus glutinosa, Alnus x hybrida, Alnus incana, Crataegus monogyna, Lysimachia nummularia, Oxalis acetosella, Ranunculus repens, Rhamnus frangula Osnovna literatura: JovaB983 Gl.1213 Planinske galeriie sive iove sa grabom Opšte karakteristike: Galerijske šume sa spratom drveča male visine i proredjenog sklopa, ili je redje sprat drveča gotovo sklopljen sa visinom stabala i preko 20 m. Dominantne vrste su siva jova i grab . U drugom spratu drveča i spratu žbunja javljaju se još i , , , , , . Sprat prizemne flóre je uglavnom dobro razvijen, au njemu su najbrojnije , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju na padinama u blizini obala brdskih i planinskih reka, na inicijalnim šumskim slabo razvijenim silikatnim zemljištima (argilofiliti, filiti i peščari). Plavljenje po pravilu potpuno odsustvuje, ali je nivo podzemne vode relativno visok pa su opšti uslovi prelaznog higro-mezofilnog karaktera što omogučuje sivoj jovi da opstane u.zajednici sa dragim mezofilnim šumskim drvečem. Staništa se javljaju na visinama izmedju 600 i 900 mnv, u uslovima umereno-kontinentalne brdské i planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planinska područja Alpa, Karpata, Dinarida, Balkanskih plaina, Apenina i Bohemijskog četvorougla. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Dumljansko brdo (Melina) kod Prijepolja. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 418 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuíma... " Ekvivalentne zajednice: • Alno incanae-Carpinetum betuli A. Dinié 1983 • Carpino betuli-Alnetum incanae A. Dinic 1983 Karakteristične vrste: Acer tataricum, Alnus incana, Anemone nemorosa, Aremonia agrimonioides, Arum maculatum, Carpinus betulus, Euphorbia amygdaloides, Ficaria verna, Fragaria vesca, Helleborus odorus, Juniperus communis, Potentilla micrantha, Primula acaulis, Pteridium aquilinum, Pulmonaria officinalis, Scilla bifolia, Viola sylvestris, Acer campestre, Adoxa moschatellina, Aegopodium podagraria, Ajuga reptans, Asarum europaeum, Asperula odorata, Brachypodium sylvaticum, Calamintha officinalis, Campanula persicifolia, Cardamine bulbifera, Convolvulus arvensis, Crataegus monogyna, Crocus veluchensis, Dactylis glomerata, Erythronium dens-canis, Evonymus europaeus, Galeopsis tetrahit, Geranium robertianum, Geum urbanum, Lamium galeobdolon, Lamium maculatum, Luzula luzuloides, Lysimachia nummularia, Moehringia trinervia, Mycelis muralis, Oxalis acetosella, Paris quadrifolia, Prenanthes purpurea, Prunella vulgaris, Prunus avium, Prunus spinosa, Quercus petraea, Rubus hirtus, Sambucus nigra, Sanicula europaea, Stellaria holostea, Symphytum tuberosum, Urtica dioica Osnovna literatura: DiniA983 G1.2 Jasenovo - iovine i hrastovo - brestovo - iasenove šume duž reka Opšte karakteristike: Mešovite ili monodominatne šume sa gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča sa prosečnom visinom stabala izmedju 20 i 25 m, izuzetno u najpovoljnijim uslovima prosečna visina najviših stabala dostiže visinu i do 35 m. Dominantne vrste su , i ili . U drugom spratu drveča javljaju se sa znatno manjimbrojnostima još i , , , , , , , , , , , , . Sprat žbunova je po pravilu dobro razvijen, a u njemu su najbrojniji , , «Crataegus monogyna>, , , , , , , i dr. Sprat prízemné flóre je takodje uglavnom dobro razvijen - izgradjen pretežno od vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju u različitim delovima aluvijalne ravni pod manjim ili večim uticajem podzemnih i plavnih voda. Odredjene zajednice se javljaju u centrálnom delu aluvijalne ravni, na terenima koji su neposredno iznad normalnog vodostaja, tako da su još uvek pod znatnim uticajem, kako podzemnih, tako i povremnih plavnih voda. U ovom slučaju podzemná voda koja duže stagnira se nalazi na dubini izmedju 70 i 140 cm, a njen uticaj se oseča vec na dubini od 20/30- 50 cm. Na drugom kraju ekološkog niza nalaze se zajednice koje se razvijaju na najvišim gredama u centrálnom delu poloja, i predstavljaju prvi prelaz u postepenoj smeni higrofilne aluvijalne vegetacije ka klimatogenim šumama. Plavljenje na ovim staništima gotovo potpuno odsustvuje, a nivo stagnirajučih podzemnih voda se nalazi na znatnoj dubini. U zavisnosti od uticaja podzemnih i površinskih voda, kao i starosti samih sastojina ove šume se razvijaju na različitim tipovima hidromorfnih ili automofnih zemljišta (recentni aluvijalni nanos, glej, semiglej, humoglej, pseudoglej, aluvijalna pararendzina, aluvijalna smedja zemljišta, gajnjača na lesu, lesivirane gajnjače, ritska crnica). Staništa se javljaju kako na obalama nizisjkih vodotokova, tako i na obalama brzih brdskih i planinskih reka i potoka, na 419 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuíma... " visinama od stotinak metara, pa do 1400 mnv, u uslovima umereno-kontinentalne, kontinentalne-panonske, kontinentalne-vlaške klime i umereno-kontinentalne brdské i planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Istočna, centrálna Evropa, kao i Pontsko-Panonski i subediteranski regioni jugoistočne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Ada Ciganlija i Makiš kod Beograda, Posavina (od Umke do Šapca), Pocerina, Kolubara (Bogovadja), Skobalj kod Smedereva (Lugovi, Badrika, Ševarika, Trebežina), dolina Veliké Morave, Zapadna Morava kod Kraljeva (Adrani-Osmakovača), Knič, Grabovac, Cukojevac, Vuckovica, Ribež, kod Gruže, Ibar kod Kraljeva, Pridvorice, Cerovac, Mramorac, Bašin, Lužnica, Kutinska reka, Nišava, Negotinski rit (izmedu Negotina-Rudevca-Srbova, Dupljanska reka), obala reke Kosačanke, obala reke Mileševke, obala reke Mioske, Sjenica-Štavljanske Breze; Vojvodina: Bukinski rit (Karadordevo), Raškovica, Viničná, Smogvica, Izmedu Klenka i Zemuna, na poloju reke Save, Vračev Gaj (sliv reke Nere kod rukavca Jaruga), Deliblatska peščara, Lug, Sastavci, Pečenik, Vratična, Kadionica, Karakuša, Vranjak, Senajske bare, Radenovci, Varadin, Matijevica, Grabovačko ostrvo, okolina Moroviča, zapadni deo Fruške gore, Bosut (Domuskela, Debrnja, Zvezdangrad), Obedskabara (Debela gora), Morovič, Jemena (Majzenova bašta, Varoš, Viničná), Koviljski rit (Brestov vrtlog, Široka mlaka, Kuvalovo, Veliki pesak, Burence, Dugaja). Ekvivalentne zajednice: • Aegopodio podagrariae-Alnetum glutinosae Karp. Et Toth 1961 • Aegopodio podagrariae-Alnetum glutinosae Karpáti et Toth 1969 • Alnetum glutinosae E. Ilič-Vukičevič 1956 • Alnetum glutinosae fluviatilis B. Jovanovič (1953) 1985 • Alnetum glutinosae s. lat. • Deschampsio-Alnetum glutinosae montanum B. Jovanovič et E. Vukičevič 1983 • Geo-Alnetum glutinosae montanum B. Jovanovič et E. Vukičevič 1983 • Helixeto-Alnetum glutinosae Slavkovič 1977 • Carpino-Quercetum robori-cerris B. Jovanovič 1983 • Carpino-Quercetum robori-cerris B. Jovanovič 1983 • Quercetum roboris prov. Mišič et Čolič 1974 • Deschampsio caespitosae-Fraxino-Quercetum roboris B. Jovanovič 1979 • Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 • Fraxino angnstifoliae-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 aceretosum B. Jovanovič etZ. Tomič 1980 • Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 hygrophyllum B. Jovanovič etZ. Tomič 1979 • Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 subinudatum B. Jovanovič etZ. Tomič 1980 • Fraxino-Quercetum roboris Rudski (1940) 1949 • Fraxino-Quercetum roboris Rudski (1940) 1949 aceretosum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 • Fraxino-Quercetum roboris Rudski (1940) 1949 hygrophyllum B. Jovanovič et Z. Tomič 1979 • Fraxino-Quercetum roboris Rudski (1940) 1949 subinudatum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 • Fraxino-Ulmetum efusae Slavnič 1952 • Querceto-Fraxinetum serbicum mixtum B. Jovanovič 1951 • Querceto-Fraxinetum serbicum Rudski (1940) 1949 • Querco-Fraxinetum moesiacum Rudski (1940) 1949 • Querco-Fraxinetum serbicum mixtum B. Jovanovič 1951 • Ulmeto-Fraxineto-Quercetum roboris prov. Mišič et Čolič 1974 • Ulmeto-Quercetum roboris B. Jovanovič 1965 • Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris Rudski 1940 allietosum ursini B. Jovanovič (1983) 1985 • Querceto roboris-Fraxinetum pallisae B. Jovanovič (1951) 1982 • Querco-Fraxinetum pallisae B. Jovanovič (1951) 1978 • Carpino-Fraxino-Quercetum roboris B. Jovanovič et Domazet 1978 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 420 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Carpino-Fraxino-Quercetum roboris Mišič (1962) 1974 • Carpino-Fraxino-Quercetum roboris Mišič (1962) 1974 caricetosum remotae B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Carpino-Fraxino-Quercetum roboris Mišič (1962) 1974 inudatum B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Fraxino angustifoliae-Carpino-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Fraxino angustifoliae-Carpino-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 inudatum • Fraxino angustifoliae-Carpino-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 caricetosum remotae • Carpineto-Quercetum roboris serbicum B. Jovanovič et Domazet 1979 • Carpino betuli-Quercetum roboris (Vukičevič 1956) B. Jovanovič et Glišič 1967 • Carpino betuli-Quercetum roboris (Vukičevič 1956) B. Jovanovič et Glišič 1967 cerretosum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 • Carpino betuli-Quercetum roboris (Vukičevič 1956) B. Jovanovič et Glišič 1967 farnettosum B. Jovanovič et Z. Tomič 1979 • Carpino-Quercetum roboris moesiacum B. Jovanovič et Domazet 1978 • Quercetum roboris-Carpinetum betuli prov. M. Jankovič et Bogojevič 1964 • Carpino betuli-Quercetum roboris (Anič 1959) Rauš 1969 tilietosum tomentosae Rauš 1971 • Populeto-Quercetum roboris prov. B. Jovanovič 1997 • Populetum albae-Quercetum roboris B. Jovanovič • Populetum nigrae-Quercetum roboris B. Jovanovič • Ulmetum campestris S. Parabučski 1965 Karakteristične vrste: Prunella vulgaris, Cornus sanguinea, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Viburnum opulus, Geum urbanum, Glechoma hederacea, Lysimachia nummularia, Rumex sanguineus, Ajuga reptans, Corylus avellana, Lycopus europaeus, Quercus robur, Rubus caesius, Acer campestre, Evonymus europaeus, Rhamnus frangula, Salix alba, Scrophularia nodosa, Ulmus campestris, Ulmus laevis, Urtica dioica, Carpinus betulus, Crataegus monogyna, Crataegus nigra, Crataegus oxyacantha, Fraxinus angustifolia, Galium palustre, Ligustrum vulgare, Populus alba, Ranunculus ficaria, Rosa canina, Viola sylvestris, Acer tataricum, Anemone ranunculoides, Aristolochia clematitis, Arum maculatum, Asarum europaeum, Carex divulsa, Carex remota, Convallaria majalis, Festuca gigantea, Frangula alnus, Galega officinalis, Lathyrus venetus, Pyrus pyraster, Prunus avium, Prunus spinosa, Ranunculus auricomus, Rosa arvensis, Scilla bifolia, Tamus communis, Ulmus minor, Viola alba, Vitts sylvestris, Acer negundo, Agrostis alba, Alliaria officinalis, Alnus glutinosa, Arum italicum, Asparagus tenuifolius, Asperula odorata, Athyrium füix-femina, Bellisperennis, Carex contigua, Carex muricata, Carex pairaei, Carex sylvatica, Chenopodium album, Circaea lutetiana, Clematis recta, Clematis vitalba, Colchicum autumnale, Cornus mas, Crataegus pentagyna, Crataegus sp., Dactylis polygama, Dryopteris filix-mas, Echinochloa crus-galli, Epilobium montanum, Epilobium obscurum, Equisetum arvense, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus, Fraxinus oxycarpa, Fraxinus pallisiae, Fraxinus sp., Fraxinus viridis, Galeobdolon luteum, Galium aparine, Galium cruciatum, Genista elata, Efedera helix, Hypericum acutum, Hypericum montanum, Inula britannica, Iris pseudacorus, Isopyrum thalictroides, Juniperus communis, Lactuca saligna, Lathyrus niger, Leucanthemum vulgare, Lythrum salicaria, Lythrum virgatum, Malus sylvestris, Melilotus albus, Mentha pulegium, Morus alba, Oxalis acetosella, Petasites hybridus, Pyrus communis, Pyrus malus, Plantago major, Poa nemoralis, Poa palustris, Polygonatum latifolium, Polygonatum multiflorum, Polygonatum officinale, Polygonum persicaria, Populus nigra, Potentilla erecta, Primula acaulis, Primula vulgaris, Pulmonaria mollissima, Pulmonaria officinalis, Pyrus pyraster, Quercus brevipes, Quercus cerris, Quercus conferta, Quercus filipendula, Quercus robur, Rumex conglomeratus, Rumex crispus, Ruscus aculeatus, Salix caprea, Salix fragilis, Sanicula europaea, Serratula tinctoria, Solanum dulcamara, Stellaria holostea, Stellaria media, Stellaria neglecta, Symphytum officinale, Thalictrum flavum, Tilia argentea, Tilia cordata, Tilia tomentosa, Toriiis anthriscus, Toriiis arvensis, Trifolium hybridům, Tussilago farfara, Ulmus carpinifolia, Ulmus effusa, Ulmus foliacea, Verbascum blattaria, Veronica maritima, Viburnum lantana, Vincetoxicum officinale, Viola elatior, Viola sylvatica, Amorpha fruticosa 421 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiuria i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y KJiacufuKauuju cmanuiuma... " Osnovna literatura: ČernP950a, ErdeJ971, IHČE956, JovaB951a, JovaB951b, JovaB953b, JovaB965a, JovaB967d, JovaB979, JovaB981, JovaB997, JovaB997, JovaB983, JovaB951b, JovaB979, JovaB986, JovaB982, JoviN990, JoviD994, JoviN996, KojiM998, MatoM986, MÍŠÍV962, MišiV974, ParaS972, RaduS982, RaušD971, RudsI949, SlavŽ952, SlavŽ952, SlavŽ974, TomiZ997, VukiE959, VukiE959a, VukiE966 Gl.21 Jasenovo-iovine - šume duž potoka i rečica. vlažne u vřeme viskog vodostaia. ali ne i u vřeme niskog vodostaia Opšte karakteristike: Galerijske šume sa spratom drveča male visine i proredjenog sklopa, ili je redje sprat drveča gotovo sklopljen sa visinom stabala i preko 20 m. Dominantná vrsta je crna jova . U drugom spratu drveča i spratu žbunja javljaju se još i , , , . U zavisnosti od brzine i trajanja visoke vode sprat prizemne floře je razvijen u manjoj ili večoj meri. Najbrojniji u spratu zeljastih biljaka su , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju na obalama brzih brdskih i planinskih reka i potoka, na recentnom aluvijalnom nánosu ili redje na gleju i psuedogleju. Zemljišta su dugo i intenzivno plavljena, a nivo podzemne vode je po pravilu veoma visok. Staništa se javljaju na visinama izmedju 400 i 1400 mnv, u uslovima umereno-kontinentalne brdské i planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Istočna, centrálna i lokalno západná i jugoistočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: obala reke Kosačanke, obala reke Mileševke, obala reke Mioske, Sjenica-Štavljanske Breze. Ekvivalentne zajednice: • Aegopodio podagrariae-Alnetum glutinosae Karp. Et Toth 1961 • Aegopodio podagrariae-Alnetum glutinosae Karpáti et Toth 1969 • Alnetum glutinosae E. Ilič-Vukičevič 1956 • Alnetum glutinosae fluviatilis B. Jovanovič (1953) 1985 • Alnetum glutinosae s. lat. • Deschampsio-Alnetum glutinosae montanumB. Jovanovič et E. Vukičevič 1983 • Geo-Alnetum glutinosae montanum B. Jovanovič et E. Vukičevič 1983 • Helixeto-Alnetum glutinosae Slavkovič 1977 Karakteristične vrste: Alnus glutinosa, Bellis perennis, Equisetum arvense, Geum urbanum, Leucanthemum vulgare, Petasites hybridus, Potentilla reptans, Primula acaulis, Prunella vulgaris, Ranunculus repens, Scrophularia nodosa, Tussilago farfara, Ajuga reptans, Athyrium filix-femina, Carex pairaei, Corylus avellana, Dryopteris filix-mas, Epilobium montanum, Fragaria vesca, Hypericum montanum, Juniperus communis, Lycopus europaeus, Oxalis acetosella, Potentilla erecta, Rhamnus frangula, Rumex sanguineus, Salix alba, Salix caprea, Salix fragilis, Solanum dulcamara, Ulmus laevis, Urtica dioica, Viburnum opulus, Viola sylvatica Osnovna literatura: JovaB983, MatoM986, JovaB997 Gl.211 Jasenovo-iovine - šume duž potočiča i izvora Opšte karakteristike: Umereno visoke, po pravilu sklopljene šume u kojima dominiraju i . Sprat žbunja i visokih zeljastih biljaka je veoma bogat a čine uglavnom , , , , , , , i dr. Ekologija: Šume se razvijaju oko izvora i malih potoka. Opšte rasprostranjenje: Atlantik, subatlanski i subkontinentalni delovi srednje Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Mada fitocenološki nisu obradjene, nije isključeno da se šume jove i jasena mogu nači i na podiučju Srbije. Gl.212 Jasenovo-iovine - šume duž brzih reka Opšte karakteristike: Galerijske šume sa spratom drveča male visine i proredjenog sklopa, ili je redje sprat drveča gotovo sklopljen sa visinom stabala i preko 20 m. Dominantná vrsta j e crna jova . U drugom spratu drveča i spratu žbunja javljaju se još i , STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 422 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufjUKaijuju cmaumuma... " i . U zavisnosti od brzine i trajanja visoke vode sprat prizemne flore je razvijen u manjoj ili večoj meri. Najbrojniji u spratu zeljastih biljaka su , , , , , . , , , . , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju na obalama brzih brdskih i planinskih reka i potoka, na recentnom aluvijalnom nánosu ili redje na gleju i psuedogleju. Zemljišta su dugo i intenzivno plavljena, a nivo podzemne vode je po pravilu veoma visok. Staništa se javljaju na visinama izmedju 400 i 1400 mnv, u uslovima umereno-kontinentalne brdské i planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Istočna, centrálna i lokalno západná i jugoistočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: obala reke Kosačanke, obala reke Mileševke, obala reke Mioske, Sjenica-Štavljanske Breze. Ekvivalentne zajednice: • Aegopodio podagrariae-Alnetum glutinosae Karp. Et Toth 1961 • Aegopodio podagrariae-Alnetum glutinosae Karpáti et Toth 1969 • Alnetum glutinosae E. Ilič-Vukičevič 1956 • Alnetum glutinosae íluviatilis B. Jovanovič (1953) 1985 • Alnetum glutinosae s. lat. • Deschampsio-Alnetum glutinosae montanum B. Jovanovič et E. Vukičevič 1983 • Geo-Alnetum glutinosae montanum B. Jovanovič et E. Vukičevič 1983 • Helixeto-Alnetum glutinosae Slavkovič 1977 Karakteristične vrste: Alnus glutinosa, Bellisperennis, Equisetum arvense, Geum urbanum, Leucanthemum vulgare, Petasites hybridus, Potentilla reptans, Primula acaulis, Prunella vulgaris, Ranunculus repens, Scrophularia nodosa, Tussilago farfara, Ajuga reptans, Athyrium filix-femina, Carex pairaei, Corylus avellana, Dryopteris filix-mas, Epilobium montanum, Fragaria vesca, Hypericum montanum, Juniperus communis, Lycopus europaeus, Oxalis acetosella, Potentilla erecta, Rhamnus frangula, Rumex sanguineus, Salix alba, Salix caprea, Salix fragilis, Solanum dulcamara, Ulmus laevis, Urtica dioica, Viburnum opulus, Viola sylvatica Osnovna literatura: JovaB983, MatoM986, JovaB997 Gl.2121 Jugoistočno-evropske šume erne iove duž brzih reka Opšte karakteristike: Galerijske šume sa spratom drveča male visine i proredjenog sklopa, ili je redje sprat drveča gotovo sklopljen sa visinom stabala i preko 20 m. Dominantná vrsta je crna jova . U drugom spratu drveča i spratu žbunja javljaju se još i , , i . U zavisnosti od brzine i trajanja visoke vode sprat prizemne flore je razvijen u manjoj ili večoj meri. Najbrojniji u spratu zeljastih biljaka su , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju na obalama brzih brdskih i planinskih reka i potoka, na recentnom aluvijalnom nánosu ili redje na gleju i psuedogleju. Zemljišta su dugo i intenzivno plavljena, a nivo podzemne vode je po pravilu veoma visok. Staništa se javljaju na visinama izmedju 400 i 1400 mnv, u uslovima umereno-kontinentalne brdské i planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: obala reke Kosačanke, obala reke Mileševke, obala reke Mioske, Sjenica-Štavljanske Breze. Ekvivalentne zajednice: • Aegopodio podagrariae-Alnetum glutinosae Karp. Et Toth 1961 • Aegopodio podagrariae-Alnetum glutinosae Karpáti et Toth 1969 • Alnetum glutinosae E. Ilič-Vukičevič 1956 • Alnetum glutinosae íluviatilis B. Jovanovič (1953) 1985 • Alnetum glutinosae s. lat. • Deschampsio-Alnetum glutinosae montanum B. Jovanovič et E. Vukičevič 1983 • Geo-Alnetum glutinosae montanum B. Jovanovič et E. Vukičevič 1983 • Helixeto-Alnetum glutinosae Slavkovič 1977 Karakteristične vrste: Alnus glutinosa, Bellis perennis, Equisetum arvense, Geum urbanum, Leucanthemum vulgare, Petasites hybridus, Potentilla reptans, Primula acaulis, Prunella vulgaris, Ranunculus repens, Scrophularia nodosa, Tussilago farfara, Ajuga reptans, Athyrium filix-femina, Carex pairaei, Corylus avellana, Dryopteris filix-mas, Epilobium montanum, Fragaria vesca, Hypericum montanum, Juniperus communis, Lycopus europaeus, Oxalis acetosella, Potentilla erecta, Rhamnus frangula, Rumex sanguineus, Salix alba, Salix caprea, Salix fragilis, Solanum dulcamara, Ulmus laevis, Urtica dioica, Viburnum opulus, Viola sylvatica Osnovna literatura: JovaB983, MatoM986, JovaB997 423 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue uoMeutoiamypey toiacuéjutcauuju cmauuuima.. G1.213 Jasenovo-iovine - šume duž sporih reka Opšte karakteristike: Uměřeno visoke, po pravilu sklopljene šume u kojima dominiraju i . Sprát žbunja i visokih zeljstihbiljaka je veoma bogat. Ekologija: Šume se razvijaju u dolinama stalnih nizjskih sporih reka i potoka. Opšte rasprostranjenje: Istočna, centrálna i lokalno zapadna Evropa. Nije isključeno da se ovaj tip šuma loklano javlja i ujugoistočnoj Evropi.. Rasprostranjenje u Srbiji: Mada fitocenološki nisu obradjene, nije isključeno da se šume jove i jasena mogu nači i na području Srbije. G1.22 Mešovite hrastovo-brestovo-iasenovo - - šume duž velikih reka Opšte karakteristike: Mešovite šume sa gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča sa prosečnom visinom stabala izmedju 20 i 25 m, izuzetno u najpovoljnijim uslovima prosečna visina najviših stabala dostiže visinu i do 35 m. Dominantne vrste su , , , , i . U drugom spratu drveča javljaju se sa znatno manjimbrojnostimajoš i , , , , , , , , , , , i . Sprát žbunova je po pravilu dobro razvijen, a u njemu su najbrojniji , , , , , , , i dr. U spratu prizemne fiore najčešče su vrste , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju u različitim delovima aluvijalne ravni pod manjim ili večim uticajem podzemnih i plavnih voda. Odredjene zajednice se javljaju u centrálnom delu aluvijalne ravni, na terenima koji su neposredno iznad normalnog vodostaja, tako da su još uvek pod znatnim uticajem, kako podzemnih, tako i povremnih plavnih voda. U ovom slučaju podzemná voda koja duže stagnira se nalazi na dubini izmedju 70 i 140 cm, a njen uticaj se oseča več na dubini od 20/30- 50 cm. Na drugom kraju ekološkog niza nalaze se zajednice koje se razvijaju na najvišim gredama u centrálnom delu poloja, i predstavljaju prvi prelaz u postepenoj smeni higrofilne aluvijalne vegetacije ka klimatogenim šumama. Plavljenje na ovim staništima gotovo potpuno odsustvuje, a nivo stagnirajučih podzemnih voda se nalazi na znatnoj dubini. U zavisnosti od uticaja podzemnih i površinskih voda, kao i starosti samih sastojina ove šume se razvijaju na različitim tipovima hidromorfnih ili automofnih zemljišta (semiglej, humoglej, pseudoglej, aluvijalna pararendzina, aluvijalna smedja zemljišta, gajnjača na lesu, lesivirane gajnjače, ritska crnica). Staništa se javljaju na visinama do par stotina metara, u uslovima umereno-kontinentalne, ontinentalne-panonske i kontinentalne-vlaške klime. Opšte rasprostranjenje: Pontsko-Panonski i subediteranski regioni jugoistočne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Ada Ciganlija i Makiš kod Beograda, Posavina (od Umke do Šapca), Pocerina, Kolubara (Bogovadja), Skobalj kod Smedereva (Lugovi, Badrika, Ševarika, Trebežina), dolina Veliké Morave, Zapadna Morava kod Kraljeva (Adrani-Osmakovača), Knič, Grabovac, Cukojevac, Vuckovica, Ribež, kod Gruže, Ibarkod Kraljeva, Pridvorice, Cerovac, Mramorac, Bašin, Lužnica, Kutinska reka, Nišava, Negotinski rit (izmedu Negotina-Rudevca-Srbova, Dupljanska reka); Vojvodina: Bukinski rit (Karadordevo), Raškovica, Viničná, Smogvica, izmedu Klenka i Zemuna, na poloju reke Save, Vračev Gaj (sliv reke Nere kod rukavca Jaruga), Deliblatska peščara, Lug, Sastavci, Pečenik, Vratična, Kadionica, Karakuša, Vranjak, Senajskebare, Radenovci, Varadin, Matijevica, Grabovačko ostrvo, okolina Moroviča, zapadni deo Fruške gore, Bosut (Domuskela, Debrnja, Zvezdangrad), Obedska bara (Debela gora), Morovič, Jemena (Majzenova bašta, Varoš, Viničná). Ekvivalentne zajednice: Carpino-Quercetum robori-cerris B. Jovanovič 1983 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 424 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Carpino-Quercetum robori-cerris B. Jovanovič 1983 Quercetum roboris prov. Mišič et Colic 1974 Deschampsio caespitosae-Fraxino-Quercetum roboris B. Jovanovič 1979 Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 aceretosum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 hygrophyllum B. Jovanovič et Z. Tomič 1979 Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 subinudatum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 Fraxino-Quercetum roboris Rudski (1940) 1949 Fraxino-Quercetum roboris Rudski (1940) 1949 aceretosum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 Fraxino-Quercetum roboris Rudski (1940) 1949 hygrophyllum B. Jovanovič et Z. Tomič 1979 Fraxino-Quercetum roboris Rudski (1940) 1949 subinudatum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 Fraxino-Ulmetum efusae Slavme 1952 Querceto-Fraxinetum serbicum mixtumB. Jovanovič 1951 Querceto-Fraxinetum serbicum Rudski (1940) 1949 Querco-Fraxinetum moesiacum Rudski (1940) 1949 Querco-Fraxinetum serbicum mixtum B. Jovanovič 1951 Ulmeto-Fraxineto-Quercetum roboris prov. Mšič et Čolič 1974 Ulmeto-Quercetum roboris B. Jovanovič 1965 Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris Rudski 1940 allietosum ursini B. Jovanovič (1983) 1985 Querceto roboris-FraxinetumpallisaeB. Jovanovič (1951) 1982 Querco-Fraxinetum pallisae B. Jovanovič (1951) 1978 Carpino-Fraxino-Quercetum roboris B. Jovanovič et Domazet 1978 Carpino-Fraxino-Quercetum roboris Mišič (1962) 1974 Carpino-Fraxino-Quercetum roboris Mišič (1962) 1974 caricetosum remotae B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 Carpino-Fraxino-Quercetum roboris Mišič (1962) 1974 inudatum B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 Fraxino angustifoliae-Carpino-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 Fraxino angustifoliae-Carpino-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 inudatum Fraxino angustifoliae-Carpino-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 caricetosum remotae Carpineto-Quercetum roboris serbicum B. Jovanovič et Domazet 1979 Carpino betuli-Quercetum roboris (Vukičevič 1956) B. Jovanovič et Glišič 1967 Carpino betuli-Quercetum roboris (Vukičevič 1956) B. Jovanovič et Glišič 1967 cerretosum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 Carpino betuli-Quercetum roboris (Vukičevič 1956) B. Jovanovič et Glišič 1967 farnettosum B. Jovanovič et Z. Tomič 1979 Carpino-Quercetum roboris moesiacum B. Jovanovič et Domazet 1978 Quercetum roboris-Carpinetum betuli prov. M. Jankovič et Bogojevič 1964 Carpino betuli-Quercetum roboris (Anič 1959) Rauš 1969 tilietosum tomentosae Rauš 1971 Populeto-Quercetum roboris prov. B. Jovanovič 1997 Populetum albae-Quercetum roboris B. Jovanovič Populetum nigrae-Quercetum roboris B. Jovanovič Karakteristične vrste: Cornus sanguinea, Quercus robur, Acer campestre, Evonymus europaeus, Glechoma hederacea, Lysimachia nummularia, Prunella vulgaris, Carpinus betulus, Crataegus monogyna, Crataegus oxyacantha, Fraxinus angustifolia, Geum urbanum, Ligustrum vulgare, Ranunculus ficaria, Rosa canina, Rubus caesius, Rumex sanguineus, Viola sylvestris, Acer tataricum, Ajuga reptans, Anemone ranunculoides, Aristolochia clematitis, Arum maculatum, Asarum europaeum, Carex divulsa, Carex remota, Convallaria majalis, Corylus avellana, Festuca gigantea, Frangula alnus, Galega officinalis, Lathyrus venetus, Lycopus europaeus, Pyrus pyraster, Potentilla reptans, Prunus avium, Prunus spinosa, Ranunculus auricomus, Ranunculus repens, Rosa arvensis, Scilla bifolia, Tamus communis, Ulmus campestris, Ulmus minor, Viburnum opulus, Viola alba, Vitis sylvestris, Acer negundo, Agrostis alba, Alliaria officinalis, Arum italicum, Asparagus tenuifolius, Asperula odorata, Carex contigua, Carex muricata, Carex sylvatica, Chenopodium album, Circaea lutetiana, Clematis recta, Clematis vitalba, Colchicum autumnale, Cornus mas, Crataegus nigra, Crataegus pentagyna, Crataegus sp., Dactylis polygama, Echinochloa crus-galli, Epilobium obscurum, Euphorbia amygdaloides, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus, Fraxinus oxycarpa, Fraxinus pallisiae, Fraxinus sp., Fraxinus viridis, 425 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KiiacucjjUKaijuju cmauuuuna.. Galeobdolon luteum, Galium aparine, Galium cruciatum, Galium palustre, Genista elata, Hedera helix, Hypericum acutum, Inula britannica, Iris pseudacorus, Isopyrum thalictroides, Lactuca saligna, Lathyrus niger, Lythrum salicaria, Lythrum virgatum, Malus sylvestris, Melilotus albus, Mentha pulegium, Morus alba, Pyrus communis, Pyrus malus, Plantago major, Poa nemoralis, Poa palustris, Polygonatum latifolium, Polygonatum multiflorum, Polygonatum officinale, Polygonum persicaria, Populus alba, Populus nigra, Primula vulgaris, Pulmonaria mollissima, Pulmonaria officinalis, Pyrus pyraster, Quercus brevipes, Quercus cerris, Quercus conferta, Quercus filipendula, Quercus robur, Rhamnus frangula, Rumex conglomeratus, Rumex crispus, Ruscus aculeatus, Salix alba, Sanicula europaea, Scrophularia nodosa, Serratula tinctoria, Stellaria holostea, Stellaria media, Stellaria neglecta, Symphytum officinale, Thalictrum flavum, Tilia argentea, Tilia cordata, Tilia tomentosa, Torilis anthriscus, Torilis arvensis, Trifolium hybridům, Ulmus carpinifolia, Ulmus effusa, Ulmus foliacea, Ulmus laevis, Urtica dioica, Verbascum blattaria, Veronica maritima, Viburnum lantana, Vincetoxicum officinale, Viola elatior Osnovna literatura: ČernP950a, ErdeJ971,11ÍČE956, JovaB951a, JovaB951b, JovaB953b, JovaB965a, JovaB967d, JovaB979, JovaB981, JovaB997, JovaB951b, JovaB986, JovaB982, JoviN990, JoviD994, JoviN996, KojiM998,MišiV962, MišiV974, RaduS982, RaušD971, RudsI949, SlavŽ952, SlavŽ974, TomiZ997, VukiE959, VukiE959a, VukiE966 Gl.223 Jugoistočno evropské iasenovo-hrastovo-iovine - - šume Opšte karakteristike: Mešovite šume sa gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča sa prosečnom visinom stabala izmedju 20 i 25 m, izuzetno u najpovoljnijim uslovima prosečna visina najviših stabala dostiže visinu i do 35 m. Dominantne vrste su , , , , i . U diugom spratu drveča javljaju se sa znatno manjimbrojnostimajoš i , , , , , , , , . , , i . Sprat žbunova je po pravilu dobro razvijen, a u njemu su najbrojniji , , , , , , . i dr. U spratu prizemne ílore najčešče su vrste , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju u različitim delovima aluvijalne ravni pod manjim ili večim uticajem podzemnih i plavnih voda. Odredjene zajednice se javljaju u centrálnom delu aluvijalne ravni, na terenima koji su neposredno iznad normalnog vodostaja, tako da su još uvek pod znatnim uticajem, kako podzemnih, tako i povremnih plavnih voda. U ovom slučaju podzemná voda koja duže stagnira se nalazi na dubini izmedju 70 i 140 cm, a njen uticaj se oseča več na dubini od 20/30- 50 cm. Na drugom kraju ekološkog niza nalaze se zajednice koje se razvijaju na najvišim gredama u centrálnom delu poloja, i predstavy'aj u prvi prelaz u postepenoj smeni higrofilne aluvijalne vegetacije ka klimatogenim šumama. Plavljenje na ovim staništima gotovo potpuno odsustvuje, a nivo stagnirajučih podzemnih voda se nalazi na znatnoj dubini. U zavisnosti od uticaja podzemnih i površinskih voda, kao i starosti samih sastojina ove šume se razvijaju na različitim tipovima hidromorfnih ili automofnih zemljišta (semiglej, humoglej, pseudoglej, aluvijalna pararendzina, aluvijalna smedja zemljišta, gajnjača na lesu, lesivirane gajnjače, ritska crnica). Staništa se javljaju na visinama do par stotina metara, u uslovima umereno-kontinentalne, ontinentalne-panonske i kontinentalne-vlaške klime. Opšte rasprostranjenje: Pontsko-Panonski i subediteranski regio ni jugoistočne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Ada Ciganlija i Makiš kod Beograda, Posavina (od Umke do Šapca), Pocerina, Kolubara (Bogovadja), Skobalj kod Smedereva (Lugovi, Badrika, Ševarika, Trebežina), dolina Veliké Morave, Západná Morava kod Kraljeva (Adrani-Osmakovača), Knie, Grabovac, Cukojevac, Vuckovica, Ribež, kod Gruže, Ibarkod Kraljeva, Pridvorice, Cerovac, Mramorac, Bašin, Lužnica, Kutinska reka, Nišava, Negotinski rit (izmedu Negotina-Rudevca-Srbova, Dupljanska reka); Vojvodina: STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 426 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacufjUKaijuju cmanuiuma... " Bukinski rit (Karadordevo), Raškovica, Viničná, Smogvica, izmedu Klenka i Zemuna, na poloju reke Save, Vračev Gaj (sliv reke Nere kod rukavca Jaruga), Deliblatska peščara, Lug, Sastavci, Pečenik, Vratična, Kadionica, Karakuša, Vranjak, Senajskebare, Radenovci, Varadin, Matijevica, Grabovačko ostrvo, okolina Moroviča, zapadni deo Fruške gore, Bosut (Domuskela, Debrnja, Zvezdangrad), Obedska bara (Debela gora), Morovič, Jemena (Majzenová bašta, Varoš, Viničná). Ekvivalentne zajednice: Carpino-Quercetum robori-cerris B. Jovanovič 1983 Carpino-Quercetum robori-cerris B. Jovanovič 1983 Quercetum roboris prov. Mišič et Colič 1974 Deschampsio caespitosae-Fraxino-Quercetum roboris B. Jovanovič 1979 Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 aceretosum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 hygrophyllum B. Jovanovič et Z. Tomič 1979 Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 subinudatum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 Fraxino-Quercetum roboris Rudski (1940) 1949 Fraxino-Quercetum roboris Rudski (1940) 1949 aceretosum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 Fraxino-Quercetum roboris Rudski (1940) 1949 hygrophyllum B. Jovanovič et Z. Tomič 1979 Fraxino-Quercetum roboris Rudski (1940) 1949 subinudatum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 Fraxino-Ulmetum efusae Slavnič 1952 Querceto-Fraxinetum serbicum mixtumB. Jovanovič 1951 Querceto-Fraxinetum serbicum Rudski (1940) 1949 Querco-Fraxinetum moesiacum Rudski (1940) 1949 Querco-Fraxinetum serbicum mixtum B. Jovanovič 1951 Ulmeto-Fraxineto-Quercetum roboris prov. Mišič et Colič 1974 Ulmeto-Quercetum roboris B. Jovanovič 1965 Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris Rudski 1940 allietosum ursini B. Jovanovič (1983) 1985 Querceto roboris-FraxinetumpallisaeB. Jovanovič (1951) 1982 Querco-Fraxinetum pallisae B. Jovanovič (1951) 1978 Carpino-Fraxino-Quercetum roboris B. Jovanovič et Domazet 1978 Carpino-Fraxino-Quercetum roboris Mišič (1962) 1974 Carpino-Fraxino-Quercetum roboris Mišič (1962) 1974 caricetosum remotae B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 Carpino-Fraxino-Quercetum roboris Mišič (1962) 1974 inudatum B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 Fraxino angustifoliae-Carpino-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 Fraxino angustifoliae-Carpino-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 inudatum Fraxino angustifoliae-Carpino-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 caricetosum remotae Carpineto-Quercetum roboris serbicum B. Jovanovič et Domazet 1979 Carpino betuli-Quercetum roboris (Vukičevič 1956) B. Jovanovič et Glišič 1967 Carpino betuli-Quercetum roboris (Vukičevič 1956) B. Jovanovič et Glišič 1967 cerretosum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 Carpino betuli-Quercetum roboris (Vukičevič 1956) B. Jovanovič et Glišič 1967 farnettosum B. Jovanovič et Z. Tomič 1979 Carpino-Quercetum roboris moesiacum B. Jovanovič et Domazet 1978 Quercetum roboris-Carpinetum betuli prov. M. Jankovič et Bogojevič 1964 Carpino betuli-Quercetum roboris (Anič 1959) Rauš 1969 tilietosum tomentosae Rauš 1971 Populeto-Quercetum roboris prov. B. Jovanovič 1997 Populetum albae-Quercetum roboris B. Jovanovič Populetum nigrae-Quercetum roboris B. Jovanovič Karakteristične vršte: Quercus robur, Acer campestre, Cornus sanguinea, Evonymus europaeus, Glechoma hederacea, Lysimachia nummularia, Prunella vulgaris, Carpinus betulus, Crataegus oxyacantha, Fraxinus angustifolia, Geum urbanum, Ligustrum vulgare, Ranunculus ficaria, Rosa canina, Rubus caesius, Rumex sanguineus, Viola sylvestris, Acer tataricum, Ajuga reptans, Anemone ranunculoides, Aristolochia clematitis, Arum maculatum, Asarum europaeum, Carex divulsa, Carex remota, Convallaria majalis, Corylus avellana, Crataegus monogyna, Festuca gigantea, Frangula alnus, Galega officinalis, Lathyrus venetus, Lycopus europaeus, Pyrus pyraster, Potentilla reptans, Prunus 427 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemoiamype y toiaciicpiiKauiijii cmauuuuna.. avium, Prunus spinosa, Ranunculus auricomus, Ranunculus repens, Rosa arvensis, Scilla bifolia, Tamus communis, Ulmus campestris, Ulmus minor, Viburnum opulus, Viola alba, Vitis sylvestris, Acer negundo, Agrostis alba, Alliaria officinalis, Arum italicum, Asparagus tenuifolius, Asperula odorata, Carex contigua, Carex muricata, Carex sylvatica, Chenopodium album, Circaea lutetiana, Clematis recta, Clematis vitalba, Colchicum autumnale, Cornus mas, Cornus sanguinea, Crataegus monogyna, Crataegus nigra, Crataegus pentagyna, Crataegus sp., Dactylis polygama, Echinochloa crus-galli, Epilobium obscurum, Euphorbia amygdaloides, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus, Fraxinus oxycarpa, Fraxinus pallisiae, Fraxinus sp., Fraxinus viridis, Galeobdolon luteum, Galium aparine, Galium cruciatum, Galium palustre, Genista elata, Hedera helix, Hypericum acutum, Inula britannica, Iris pseudacorus, Isopyrum thalictroides, Lactuca saligna, Lathyrus niger, Lythrum salicaria, Lythrum virgatum, Malus sylvestris, Melilotus albus, Mentha pulegium, Morus alba, Pyrus communis, Pyrus malus, Plantago major, Poa nemoralis, Poa palustris, Polygonatum latifolium, Polygonatum multiflorum, Polygonatum officinale, Polygonum persicaria, Populus alba, Populus nigra, Primula vulgaris, Pulmonaria mollissima, Pulmonaria officinalis, Pyrus pyraster, Quercus brevipes, Quercus cerris, Quercus conferta, Quercus filipendula, Quercus robur, Rhamnus frangula, Rumex conglomeratus, Rumex crispus, Ruscus aculeatus, Salix alba, Sanicula europaea, Scrophularia nodosa, Serratula tinctoria, Stellaria holostea, Stellaria media, Stellaria neglecta, Symphytum officinale, Thalictrum flavum, Tilia argentea, Tilia cordata, Tilia tomentosa, Toriiis anthriscus, Toriiis arvensis, Trifolium hybridum, Ulmus carpinifolia, Ulmus effusa, Ulmus foliacea, Ulmus laevis, Urtica dioica, Verbascum blattaria, Veronica maritima, Viburnum lantana, Vincetoxicum officinale, Viola elatior Karakteristične vrste: ČernP950a, ErdeJ971,11ÍČE956, JovaB951a, JovaB951b, JovaB953b, JovaB965a, JovaB967d, JovaB979, JovaB981, JovaB997, JovaB951b, JovaB986, JovaB982, JoviN990, JoviD994, JoviN996, KojiM998,MišiV962, MišiV974, RaduS982, RaušD971, RudsI949, SlavŽ952, SlavŽ974, TomiZ997, VukiE959, VukiE959a, VukiE966 Gl.2231 Mešovite šume poliskog iasena i lužniaka duž velikih reka Opšte karakteristike: Mešovite šume sa gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča sa prosečnom visinom stabala izmedju 20 i 25 m, izuzetno u najpovoljnijim uslovima prosečna visina stabala jasena dostiže visinu i do 33 m. Dominantne vrste su lužnjak i poljski jasen . U drugom spratu drveča i spratu žbunova javljaju se sa znatno manjimbrojnostimajoš i , , , , , , , , , , , , i dr. Spratovi žbunja i prízemné flóre su uglavnom dobro razvijeni i bujni - izgradjeni uglavnom od vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju u centrálnom delu aluvijalne ravni, na terenima koji su neposredno iznad normalnog vodostaja, tako da su još uvek pod znatnim uticajem, kako podzemnih, tako i povremnih plavnih voda. Podzemná voda koja duže stagnira se nalazi na dubini izmedju 70 i 140 cm, a njen uticaj se oseča več na dubini od 20/30- 50 cm. U zavisnosti od uticaja podzemnih i površinskih voda mešovite jasenovo-lužnjakove šume se razvijaju na različitim tipovima uglavnom hidromorfnih zemljišta (humoglej, semiglej, pseudoglej, aluvijalna pararendzina). Staništa se javljaju na visinama do 250 metara, u uslovima umereno-kontinentalne i kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Pontsko-Panonski i subediteranski regioni jugoistočne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Knič, Grabovac, Cukojevac, Vuckovica, Ribež, kod Gruže, Ibar kod Kraljeva, Pridvorice, Cerovac, Mramorac, Bašin, Lužnica, Kutinska reka, Nišava; Vojvodina: Raškovica, Viničná, Smogvica, izmedu Klenka i Zemuna, na poloju reke Save, Vračev Gaj (sliv reke Nere kod rukavca Jaruga), Deliblatska peščara, Lug, Sastavci, Pečenik, Obedskabara Ekvivalentne zajednice: • Deschampsio caespitosae-Fraxino-Quercetum roboris B. Jovanovič 1979 • Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 • Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 aceretosum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 • Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 hygrophyllum B. Jovanovič et Z. Tomič 1979 • Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 subinudatum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 • Fraxino angustifoliae-Quercetum roboris Rudski 1940 allietosum ursini B. Jovanovič (1983) 1985 • Fraxino-Quercetum roboris Rudski (1940) 1949 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 428 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuonajine HOMemuiamype y KJiacujjUKaijuju cmanuiuma... " • Fraxino-Quercetum roboris Rudski (1940) 1949 aceretosum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 • Fraxino-Quercetum roboris Rudski (1940) 1949 hygrophyllum B. Jovanovič et Z. Tomič 1979 • Fraxino-Quercetum roboris Rudski (1940) 1949 subinudatum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 • Fraxino-Ulmetum efusae Slavnič 1952 • Querceto-Fraxinetum serbicum mixtum B. Jovanovič 1951 • Querceto-Fraxinetum serbicum Rudski (1940) 1949 • Querco-Fraxinetum moesiacum Rudski (1940) 1949 • Querco-Fraxinetum serbicum mixtum B. Jovanovič 1951 • Ulmeto-Fraxineto-Quercetum roboris prov. Mišič et Colič 1974 • Ulmeto-Quercetum roboris B. Jovanovič 1965 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer tataricum, Ajuga reptans, Aristolochia clematitis, Arum maculatum, Asarum europaeum, Carex remota, Cornus sanguinea, Crataegus monogyna, Crataegus oxyacantha, Crataegus sp., Evonymus europaeus, Festuca gigantea, Frangula alnus, Fraxinus excelsior, Fraxinus oxycarpa, Fraxinus sp., Galega officinalis, Genista elata, Geum urbanum, Glechoma hederacea, Hypericum acutum, Ligustrum vulgare, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Pyrus communis, Pyrus pyraster, Polygonatum officinale, Polygonum persicaria, Prunella vulgaris, Prunus spinosa, Pulmonaria mollissima, Pulmonaria officinalis, Quercus brevipes, Quercus filipendula, Quercus robur, Quercus robur, Ranunculus auricomus, Ranunculus repens, Rubus caesius, Rumex sanguineus, Scrophularia nodosa, Stellaria neglecta, Symphytum officinale, Thalictrum flavum, Ulmus campestris, Ulmus effusa, Ulmus foliacea, Veronica maritima, Viburnum opulus, Viola sylvestris, Vitts sylvestris, Carpinus betulus, Circaea lutetiana, Corylus avellana, Pyrus malus, Populus alba, Quercus conferta, Ranunculus ficaria, Rosa canina, Scilla bifolia Osnovna literatura: ErdeJ971, JovaB951b, JovaB986, JoviN990, KojiM998, MišiV974, RudsI949, SlavŽ952, ČernP950a, I1ÍČE956, JovaB951a, JovaB951b, JovaB953b, JovaB981, JovaB997, JoviD994, JoviN996, SlavŽ952, SlavŽ974, VukiE959 G1.2232 Mešovite šume dlakavog poliskog iasena i lužniaka duž velikih reka Opšte karakteristike: Mešovite šume sa gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča. Dominantne vrste su lužnjak i maljavi poljski jasen . U drugom spratu drveča i spratu žbunova javljaju se sa znatno manjim brojnostima još i , , , , , , , i dr. Spratovi žbunja i prizemne floře su uglavnom dobro razvijeni i bujni - izgradjeni uglavnom od vrsta , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju u zoni aluvijalne ravni, na terenima koji su neposredno iznad normalnog vodostaja, tako da su još uvek pod znatnim uticajem, kako podzemnih, tako i povremnih plavnih voda. Suma se razvija na savremenom aluvijumu na kome je formirana ritska crnica, na visini oko 40 m, u uslovima kontinentalne-vlaške klime. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Negotinski rit (izmedu Negotina-Rudevca-Srbova, Dupljanska reka). Ekvivalentne zajednice: • Querceto roboris-Fraxinetum pallisae B. Jovanovič (1951) 1982 • Querco-Fraxinetum pallisae B. Jovanovič (1951) 1978 Karakteristične vrste: Fraxinus angustifolia, Fraxinus pallisiae, Quercus robur, Ulmus campestris, Acer tataricum, Acer tataricum, Cornus sanguinea, Fraxinus angustifolia, Fraxinus pallisiae, Quercus robur, Evonymus europaeus, Crataegus monogyna, Rosa canina, Acer campestre, Glechoma hederacea, Arum maculatum, Vincetoxicum officinale, Acer tataricum, Polygonatum latifolium, Lysimachia nummularia, Viola elatior, Rumex conglomeratus, Convallaria majalis, Ulmus campestris Osnovna literatura: JovaB982, JovaB997 Gl.2233 Mešovite šume poliskog iasena . lužniaka Quercus robus> i graba duž velikih reka Opšte karakteristike: Mešovite šume sa gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča sa prosečnom visinom stabala do 30 m. Dominantne vrste su lužnjak , poljski jasen i grab . U drugom spratu drveča i spratu žbunova javljaju se sa znatno manjim brojnostima još i , , , , , i dr. Spratovi žbunja i prizemne floře su uglavnom dobro razvijeni i bujni - izgradjeni uglavnom od vrsta , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju u rečnim dolinama u graničnim delovima aluvijalne ravni, na terenima koji su još uvek pod znatnim uticajem podzemnih voda, kao i pod uticajem kratkotrajnih plavnih voda. U zavisnosti od uticaja podzemnih i površinskih voda, kao i starosti samih sastojina ove šume se razvijaju na različitim tipovima zemljišta (semiglej, aluvijalna pararendzina, aluvijalna smedja zemljišta, gajnjača na lesu, lesivirane gajnjače). 429 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue uoMeuioiamypey toiacudjUKauuju cmauuuima... " Staništa se javljaju na visinama do par stotina metara, u uslovima umereno-kontinentalne i kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije, Balkánsko poluostrvo. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolina Veliké Morave, Západná Morava kod Kraljeva (Adrani-Osmakovača), Skobalj kod Smedereva (Lugovi, Badrika, Sevarika, Trebežina), Vojvodina; Obedskabara (Debela gora), Morovié, Jemena (Majzenova bašta, Varoš, Viničná). Ekvivalentne zajednice: • Carpino-Fraxino-Quercetum roboris B. Jovanovič et Domazet 1978 • Carpino-Fraxino-Quercetum roboris Mišič (1962) 1974 • Carpino-Fraxino-Quercetum roboris Mišič (1962) 1974 caricetosum remotae B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Carpino-Fraxino-Quercetum roboris Mišič (1962) 1974 inudatum B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Fraxino angustifoliae-Carpino-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Fraxino angustifoliae-Carpino-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 caricetosum remotae • Fraxino angustifoliae-Carpino-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 inudatum Karakteristične vrste: Acer campestre, Carex divulsa, Carex muricata, Carex remota, Carpinus betulus, Clematis recta, Convallaria majalis, Cornus sanguinea, Evonymus europaeus, Galium palustre, Glechoma hederacea, Iris pseudacorus, Lycopus europaeus, Pyrus pyraster, Potentilla reptans, Prunella vulgaris, Prunus avium, Quercus robur, Rhamnus frangula, Rosa arvensis, Rumex crispus, Tamus communis, Viola alba, Viola sylvestris, Fraxinus angustifolia Osnovna literatura: KojiM998, MišiV962, MÍŠÍV974, JovaB997, JovaB979, JovaB981, JoviD994, JoviN996 Gl.2234 Higrofilne šume lužnjaka i graba Opšte karakteristike: Mešovite šume sa gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča sa prosečnom visinom stabala i do 35 m. Dominantne vrste su lužnjak i grab . U drugom spratu drveča i spratu žbunova javljaju se sa znatno manjimbrojnostimajoš i , , , , , , , , , , , , i dr. Spratovi žbunja i prizemne floře su uglavnom dobro razvijeni i bujni - izgradjeni uglavnom od vrsta , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju u rečnim dolinama, na najvišim gredama u centrálnom delu poloja, i predstavljaju prvi prelaz u postepenoj smeni higrofilne aluvijalne vegetacije ka klimatogenoj. Plavljenje gotovo potpuno odsustvuje, a nivo stagnirajučih podzemnih voda se nalazi na znatnoj dubini. U zavisnosti od uticaja podzemnih i površinskih voda, kao i starosti samih sastojina ove šume se razvijaju na veoma plodnim različitim tipovima zemljišta. Semiglejna zemljišta su ovde relativno suva, a aluvijalna smedja zemljišta, gajnjače i lesivirane gajnjače su uvek dovoljno vlažne, takod da se šume razvijaju u izuzetno povoljnim uslovima. Staništa se javljaju na visinama do par stotina metara, u uslovima umereno-kontinentalne i kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije, Balkánsko poluostrvo. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Posavina (od Umke do Sapca), Pocerina, Kolubara (Bogovadja), Skobalj kod Smedereva (Lugovi, Badrika, Sevarika, Trebežina), Vojvodina: Vratična, Kadionica, Karakuša, Vranjak, Senajske bare, Radenovci, Varadin, Matijevica, Grabovačko ostrvo, okolina Moroviča, zapadni deo Fraške gore, Bosut (Domuskela, Debrnja, Zvezdangrad) Ekvivalentne zajednice: • Carpineto-Quercetum roboris serbicum B. Jovanovič et Domazet 1979 • Carpino betuli-Quercetum roboris (Anič 1959) Rauš 1969 tilietosum tomentosae Rauš 1971 • Carpino betuli-Quercetum roboris (Vukičevič 1956) B. Jovanovič et Glišič 1967 • Carpino betuli-Quercetum roboris (Vukičevič 1956) B. Jovanovič et Glišič 1967 cerretosum B. Jovanovič et Z. Tomič 1980 • Carpino betuli-Quercetum roboris (Vukičevič 1956) B. Jovanovič et Glišič 1967 farnettosum B. Jovanovič et Z. Tomič 1979 • Carpino-Quercetum roboris moesiacum B. Jovanovič et Domazet 1978 • Quercetum roboris-Carpinetum betuli prov. M. Jankovič et Bogojevič 1964 Karakteristične vrste: Acer campestre, Ajuga reptans, Arum italicum, Asarum europaeum, Asperula odorata, Carex sylvatica, Carpinus betulus, Cornus mas, Cornus sanguinea, Crataegus monogyna, Crataegus oxyacantha, Evonymus europaeus, Fraxinus angustifolia, Fraxinus ornus, Galeobdolon luteum, Hedera helix, Prunella vulgaris, Prunus avium, Ranunculus ficaria, Ruscus aculeatus, Stellaria holostea, Tilia argentea, Tilia cordata, Tilia tomentosa, Ulmus carpinifolia, Viburnum lantana, Viola sylvestris, Anemone ranunculoides, Clematis vitalba, Corylus avellana, Euphorbia amygdaloides, Geum urbanum, Isopyrum thalictroides, Lathyrus vernus, Ligustrum vulgare, Lysimachia nummularia, Polygonatum multiflorum, Prunus spinosa, Quercus robur, Rosa canina, Rumex sanguineus, Sanicula europaea, Ulmus minor Osnovna literatura: JovaB979, RaušD971, JovaB997, JoviN996, JovaB965a, JovaB967d, JovaB981, JoviD994, VukiE959, VukiE959a, VukiE966 Gl.2235 Higrofilne šume lužnjaka i bele topole STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 430 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y KJiacufuKauuju cmauuuíma... " Opšte karakteristike: Mešovite šume sa gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča. Dominantne vrste su lužnjak i bela topola . Pored glavnih edifikatora u ovim šumama se javlja još i , , , , , , , , , , . Ekologija: Zajednice se javljaju u priobalnom delu aluvijalne ravni, na višim i suvljim staništima u odnosu na šume lužnjaka i crne topole. Zajednice se razvijaju na umereno suvim aluvijalnim pararendzinama, sa nivoom podzemne vode ispod 160 cm, na visinama do par stotina metara, u uslovima umereno-kontinentalne i kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije, Balkánsko poluostrvo. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Ada Ciganlija kod Beograda; Vojvodina: Bukinski rit (Karadordevo) Ekvivalentne zajednice: • Populeto-Quercetum roboris prov. B. Jovanovič 1997 • Populetum albae-Quercetum roboris B. Jovanovič Karakteristicne vrste: Acer negundo, Agrostis alba, Cornus sanguinea, Crataegus nigra, Frangula alnus, Fraxinus viridis, Fraxinus angustifolia, Glechoma hederacea, Lysimachia nummularia, Morus alba, Populus nigra, Quercus robur, Ranunculus repens, Rubus caesius, Salix alba, Stellaria media, Ulmus laevis, Ulmus minor, Urtica dioica, Viburnum opulus Osnovna literatura: RaduS982, JovaB997, TomiZ997, JoviN996 G1.2236 Higrofilne šume lužnjaka i crne topole Opšte karakteristike: Mešovite šume sa gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča. Dominantne vrste su lužnjak i crna topola . Pored glavnih edifikatora u ovim šumama se javlja i mešovita flora higrofitnih i mezofintnih šuma. Ekologija: Zajednice se javljaju u centralnoj zoni aluvijalne ravni, na marginálním staništima šuma bele vrbe i topola, u odnosu na koje je nivo podzemne vode niži, a trajanje plavljenja krače. Zajednice se razvijaju na posmedjenim aluvijalnim pararendzinama i smedjim aluvijalnim zemljištima, na visinama do par stotina metara, u uslovima umereno-kontinentalne i kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije, Balkánsko poluostrvo. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Makiš kod Beograda Ekvivalentne zajednice: • Populetum nigrae-Quercetum roboris B. Jovanovič Osnovna literatura: JoviN996 G1.24 Higrofilne brestove šume duž velikih reka Opšte karakteristike: Monodominatne šume sa gotovo potpuno sklopljenim spratom. Dominantná vrsta je poljski brest . U drugom spratu drveča i spratu žbunova javljaju se sa znatno manjim brojnostima još i , , , i dr. Spratovi žbunja i prízemné flóre su uglavnom dobro razvijeni i bujni - izgradjeni uglavnom od vrsta , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju u delu aluvijalne ravni, ali samo na visokim gredama tako daje uticaj podzemnih i plavnih voda manji nego u tipičnim lužnjakovim šumama. Brestove šume se razvijaju na podlozi sa velikim sadržajem peska, u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Koviljski rit (Brestov vrtlog, Široka mláka, Kuvalovo, Veliki pesak, Burence, Dugaja) Ekvivalentne zajednice: • Ulmetum campestris S. Parabučski 1965 Karakteristicne vrste: Galium palustre, Glechoma hederacea, Rubus caesius, Ulmus campestris, Amorpha fruticosa, Cornus sanguinea, Crataegus nigra, Lysimachia nummularia, Populus alba, Potentilla reptans, Prunella vulgaris, Ranunculus repens, Viburnum opulus, Quercus robur Osnovna literatura: ParaS972, JovaB997 G1.241 Higrofilne šume poliskog bresta Opšte karakteristike: Monodominatne šume sa gotovo potpuno sklopljenim spratom. Dominantná vrsta je poljski brest . U drugom spratu drveča i spratu žbunova javljaju se sa znatno manjim brojnostima još i , , , , , i dr. Spratovi žbunja i prizemne flóre su uglavnom dobro 431 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacucJMKauuju cmauuuíma... " razvijeni i bujni - izgradjeni uglavnom od vrsta , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju u delu aluvijalne ravni, ali samo na visokim gredama tako daje uticaj podzemnih i plavnih voda manji nego u tipičnim lužnjakovim šumama. Brestove šume se razvijaju na podlozi sa velikim sadržajem peska, u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Koviljski rit (Brestov vrtlog, Široka mláka, Kuvalovo, Veliki pesak, Burence, Dugaja) Ekvivalentne zajednice: • Ulmetum campestris S. Parabučski 1965 Karakteristične vrste: Galium palustre, Glechoma hederacea, Rubus caesius, Ulmus campestris, Amorpha fruticosa, Cornus sanguinea, Crataegus nigra, Lysimachia nummularia, Populus alba, Potentilla reptans, Prunella vulgaris, Ranunculus repens, Viburnum opulus, Quercus robur Osnovna literatura: ParaS972, JovaB997 G1.4 Širokolisne ritske šume koje se ne razvijaju na kiselom tresetu Opšte karakteristike: Galerijske, po pravdu monodominantne šume sa spratom drveča male visine i proredjenog sklopa, ili je redje sprat drveča gotovo sklopljen sa visinom stabala i do 20-25 m. Dominantne vrste drveča su crna jova , poljski jasen ili lužnjak , a redje se primešano javljaju i , , , , , , , , , , , , i dr. U zavisnosti od trajanja visoke vode spratovi žbunja i prizemne flóre su ponegde razvijeni i bujni, a ponegde su skoro potpuno nerazvijeni. Najniže spratove izgradjuju uglavnom , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice ovog tipa se javljaju u dolinama nizijskih reka, u reljefnim depresijama ili u centralnim delovima aluvijalne ravni, na terenima koji se nalaze po několiko metara iznad normalnog vodostaja, ali su još uvek pod znatnim uticajem, pre svega podzemnih, a povremno i plavnih voda. To su ili staništa sa stagnirajučom ili samo delimično protočnom vodom, na kojima se razvijaju močvarna glejna zemljišta u kojima je gotovo čitav zemljišni profil zasičen vodom, tako da vladaju gotovo potpuni uslovi anaerobije, ili se podzemná voda nalazi na dubini večoj od 1,3 m. U zavisnosti od uticaja podzemnih i površinskih voda ove šume se razvijaju na različitim tipovima hidromorfnih i automorfnih zemljišta (glej, humoglej, semiglej, lesivirani pseudoglej, aluvijalna pararendzina, aluvijalna posemedjena pararendzina, pseudoglej-glej, livadski černozem). Staništa se javljaju na visinama do 100 metara, u uslovima umereno-kontinentalne i kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Močvarna i ritska područja Palearktika Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Košutnjak, Topčidersko brdo, dolina Jasenice u Šumadiji, Negotinsko blato, Mačvanska Posavina (Kujevica, Vučevica, Orid), Makiš kod Beograda, dolina Kolubare kod Ljiga; Vojvodina: Banatska palanka, kraj Nere, Sremska Posavina (Vinčina, Smogvica, Puk, Bosutsko loviště, Kupinske grede, Vitojevačko ostrvo, Grabovačko ostrvo), Obedska bara; Debela gora, Jasenovačko-Kereška pustara ("Subotička šuma"), okolina Doroslova, Naklo, Klještev, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 432 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Raškovice, Draganički Lug, Šašinovečki Lug, Turopoljski lug, Greda kod Novske, Trtika kod Novske, Ostrvo kod Mikanovaca, Spačva kod Vinkovaca, Zvezdangrad, Domuskela, Lisnik, Debrinja, Virci, Vratična, Lipovljani, Javačka greda, Lipovljani, Spačva, Žeravinac, Neprečava, Varadin, Carevina, Varoš, Radenovci, Kučina, Vranjak; Kosovo: izmedju Uroševca i Lipljana Ekvivalentne zajednice: • Carici elongatea-Alnetum glutinosae W. Koch 1926 • Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968 • Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968 ulmetosum laevis • Salici cinereae-Alnetum glutinosae montanum B. Jovanovič et E. Vukičevič 1983 • Carici praecocis-Quercetum roboris Erdeši 1971 • Convallario-Quercetum roboris Sóo 1957 • Deschampsio caespitosae-Quercetum roboris B. Jovanovič 1979 Genisto elatae ■Quercetum roboris (Ht 1938) E. Vukičevič (1959) 1989 Genisto elatae ■Quercetum roboris (Ht 1938) E. Vukičevič (1959) 1989 aceretosum tatarici Rauš 1971 Genisto elatae ■Quercetum roboris (Ht 1938) E. Vukičevič (1959) 1989 caricetosum brizoides Ht. 1938 Genisto elatae ■Quercetum roboris (Ht 1938) E. Vukičevič (1959) 1989 caricetosum remotae Ht. 1938 Genisto elatae ■Quercetum roboris (Ht 1938) E. Vukičevič (1959) 1989 carpinetosum betuli E. Vukičevič 1956 Genisto elatae ■Quercetum roboris (Ht 1938) E. Vukičevič (1959) 1989 leucoio-fraxinetosum Glavač 1959 Genisto elatae ■Quercetum roboris (Ht 1938) E. Vukičevič (1959) 1989 tardifloretosum Erdeši 1971 Genisto elatae ■Quercetum roboris (Ht 1938) E. Vukičevič (1959) 1989 ulmetosum B. Jovanovič et Z. Tomič 1977 • Querceto-Genistetum elatae Ht. 1939 • Querceto-Genistetum elatae Ht. 1939 fraxinetosum angustifoliae E. Vukičevič 1959 • Quercetum robori-cerris E. Vukičevič (1959) 1966 • Quercetum roboris prov. Mišič et Čolič 1974 • Quercetum-Genisto elatae Ht. carpinetosum betuli E. Vukičevič 1956 • Violo-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič • Cariceto remotae-Fraxinetum angustifoliae B. Jovanovič et Z. Tomič 1979 • Carici elatae-Fraxinetum angustifoliae Gajič 1986 veratretosum albae Gajič 1986 • Carici-Fraxinetum angustifoliae B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 • Fraxinetum angustifoliae E. Vukičevič (1959) 1989 • Fraxinetum oxycarpae prov. Mišič et Čolič 1974 • Fraxinetum pannonicae prov. Purger 1993 • Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959 • Saliceto cinereae-Fraxinetum angustifoliae B. Jovanovič et Z. Tomič 1979 Karakteristične vrste: Fraxinus angustifolia, Galium palustre, Iris pseudacorus, Lycopus europaeus, Lysimachia nummularia, Ranunculus repens, Rumex sanguineus, Rumex sanguineus, Cardamine pratensis, Glechoma hederacea, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Myosotis scorpioides, Polygonum hydropiper, Rorippa amphibia, Sium latifolium, Solanum dulcamara, Stachys palustris, Teucrium scordium, Veronica scutellata, Alisma plantago-aquatica, Alnus glutinosa, Alopecurus aequalis, Angelica sylvestris, Bi dens tripartita, Caltha palustris, Carex gracilis, Carex remota, Frangula alnus, Genista elata, Glyceria fluitans, Hottonia palustris, Humulus lupulus, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna minor, Lemna trisulca, Nephrodium spinulosum, Polygonum lapathifolium, Salix fragilis, Salvinia natans, Sparganium erectum, Stratiotes abides, Symphytum officinale, Ulmus laevis, Urtica radicans, Veronica anagallis-aquatica, Viburnum opulus, Acer campestre, Acer tataricum, Agrimonia eupatoria, Agrostis alba, Ajuga reptans, Alisma lanceolatum, Amblystegium riparium, Amorpha fruticosa, Aristolochia clematitis, Bellis perennis, Brachypodium 433 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacufuKauuju cmanuiuma... " sylvaticum, Calliergonella cuspidata, Carex hirta, Carex muricata, Carex praecox, Carex sylvatica, Carex strigosa, Carpinus betulus, Circaea lutetiana, Convallaria majalis, Convolvulus arvensis, Cornus sanguinea, Crataegus monogyna, Crataegus oxyacantha, Cynodon dactylon, Daucus carota, Eupatorium cannabinum, Euphorbia palustris, Evonymus europaeus, Fraxinus excelsior, Fraxinus oxycarpa, Galium elongatum, Genista tinctoria, Geum urbanum, Gratiola officinalis, Juncus compressus, Leucojum aestivum, Ligustrum vulgare, Lychnis flos-cuculi, Mentha arvensis, Mentha verticillata, Myosotis palustris, Oenanthe fistulosa, Plantago lanceolata, Poa palustris, Poa pratensis, Poa trivialis, Polygonum mite, Polygonum persicaria, Potentilla reptans, Primula vulgaris, Prunus spinosa, Quercus robur, Scutellaria hastifolia, Taraxacum officinale, Ulmus campestris, Ulmus carpinifolia, Veratrum album subsp. album, Veronica serpyllifolia, Viola sylvestris Osnovna literatura: ButoB993c, ErdeJ971, FabiB963, G1ÍŠM968, HorvI974, HorvI938, IličE956a, IličE956a, IlicE956, JovaB954c, JovaB981, JovaB997, JovaB986, JoviD994, JoviD994aa, JoviN981, JoviN996, KojiM998, MišiV974, ParaS972, PurgD993, RaušD974, SariM997, SlavŽ952, TomiZ992, TopaM986, VukiE959, VukiE966 Gl.41 Ritske šume iove koje se ne razviiaju na kiselom tresetu Opšte karakteristike: Galerijske šume sa spratom drveča male visine i proredjenog sklopa, ili je redje srpat drveča gotovo sklopljen sa visinom stabala i do 20 m. Dominantná vrsta je crna jova , a redje se primešano javljaju i , i . U zavisnosti od trajanja visoke vode spratovi žbunja i prízemné flóre su ponegde razvijeni i bujni, a ponegde su skoro potpuno nerazvijeni. Najniže spratove izgradjuju uglavnom , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice ovog tipa se javljaju u dolinama nizijskih reka, u reljefnim depresijama, na mestima gde nema isušivanja. To su staništa sa stagnirajučom ili samo delimično protočnom vodom, na kojima se razvijaju močvarna glejna ili humoglejna zemljišta u kojima je manje-više čitav zemljišni profil zasičen vodom, tako da vladaju gotovo potpuni uslovi anaerobije, zbog čega minerálni deo zemljišta dobija karakterističnu sivo-zelenu boju. Staništa se javljaju na visinama do par stotina metara u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Močvarna i ritska područja Palearktika Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Mačvanska Posavina (Kujevica, Vučevica, Orid), Makiš kod Beograda, dolina Kolubare kod Ljiga, Vojvodina: Banatska palanka, kraj Nere Ekvivalentne zajednice: • Carici elongatea-Alnetum glutinosae W. Koch 1926 • Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968 • Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968 ulmetosum laevis • Salici cinereae-Alnetum glutinosae montanum B. Jovanovič et E. Vukičevič 1983 Karakteristične vrste: Lysimachia vulgaris, Lysimachia nummularia, Alnus glutinosa, Sparganium erectum, Fraxinus angustifolia, Solanum dulcamara, Mentha aquatica, Polygonum lapathifolium, Galium palustre, Hottonia palustris, Sium latifolium, Rorippa amphibia, Humulus lupulus, Bidens tripartita, Lemna minor, Lemna trisulca, Viburnum opulus, Glechoma hederacea, Ulmus laevis, Teucrium scordium, Urtica radicans, Myosotis scorpioides, Salix fragilis, Alisma plantago-aquatica, Caltha palustris, Stachys palustris, Symphytum officinale, Carex gracilis, Angelica sylvestris, Cardamine pratensis, Rumex sanguineus, Iris pseudacorus, Lythrum salicaria, Nephrodium spinulosum, Rumex sanguineus, Hydrocharis morsus-ranae, Veronica anagallis-aquatica, Glyceria fluitans, Veronica scutellata, Stratiotes aloides, Frangula alnus, Lycopus europaeus, Polygonum hydropiper, Ranunculus repens, Alopecurus aequalis, Salvinia natans Osnovna literatura: RaušD974, JovaB986, IlicE956, IličE956a, VukiE966, GHŠM968, JovaB997, JoviN996 Gl.412 Stepske ritske šume erne iove STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 434 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufiiKauiiju cmanuiuma... " Opšte karakteristike: Galerijske šume sa spratom drveča male visine i proredjenog sklopa, ili je redje sprat drveča gotovo sklopljen sa visinom stabala i do 20 m. Dominantná vrsta je crna jova , a redje se primešano javljaju i , , i . U zavisnosti od trajanja visoke vode spratovi žbunja i prízemné flóre su ponegde razvijeni i bujni, a ponegde su skoro potpuno nerazvijeni. Najniže spratove izgradjuju uglavnom , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice ovog tipa se javljaju u dolinama nizijskih reka, u reljefnim depresijama, na mestima gde nema isušivanja. To su staništa sa stagnirajučom ili samo delimično protočnom vodom, na kojima se razvijaju močvarna glejna ili humoglejna zemljišta u kojima je manje-više čitav zemljišni profil zasičen vodom, tako da vladaju gotovo potpuni uslovi anaerobije, zbog čega minerálni deo zemljišta dobija karakterističnu sivo-zelenu boju. Staništa se javljaju na visinama do par stotina metara u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Stepska područja Evroazije Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Mačvanska Posavina (Kujevica, Vučevica, Orid), Makiš kod Beograda, dolina Kolubare kod Ljiga, Vojvodina: Banatska palanka, kraj Nere Ekvivalentne zajednice: Carici elongatea-Alnetum glutinosae W. Koch 1926 Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968 Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968 ulmetosum laevis Salici cinereae-Alnetum glutinosae montanum B. Jovanovič et E. Vukičevič 1983 Karakteristične vrste: Lysimachia vulgaris, Lysimachia nummularia, Alnus glutinosa, Sparganium erectum, Fraxinus angustifolia, Solanum dulcamara, Mentha aquatica, Polygonum lapathifolium, Galium palustre, Hottoniapalustris, Sium latifolium, Rorippa amphibia, Humulus lupulus, Bidens tripartita, Lemna minor, Lemna trisulca, Viburnum opulus, Glechoma hederacea, Symphytum officinale, Ulmus laevis, Teucrium scordium, Urtica radicans, Myosotis scorpioides, Salix fragilis, Alismaplantago-aquatica, Caltha palustris, Stachys palustris, Carex gracilis, Angelica sylvestris, Cardamine pratensis, Rumex sanguineus, Lythrum salicaria, Nephrodium spinulosum, Rumex sanguineus, Iris pseudacorus, Hydrocharis morsus-ranae, Veronica anagallis-aquatica, Glyceriafluitans, Veronica scutellata, Stratiotes aloides, Frangula alnus, Lycopus europaeus, Polygonum hydropiper, Ranunculus repens, Alopecurus aequalis, Salvinia natans Osnovna literatura: RaušD974, JovaB986, IHČE956, IličE956a, VukiE966, G1ÍŠM968, JovaB997, JoviN996 Gl.42 Ritske hrastove šume Opšte karakteristike: Monodominatne šume sa gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča sa prosečnom visinom stabala izmedju 20 i 25 m. Dominantná vrsta j e lužnjak . U drugom spratu drveča i spratu žbunova javljaju se sa znatno manjimbrojnostima još i , , , , , , , , , «Crataegus monogyna> i dr. Spratovi žbunja i prizemne flóre su uglavnom dobro razvijeni i bujni -izgradjeni uglavnom od vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju u centrálnom delu aluvijalne ravni, na terenima koji se nalaze po několiko metara iznad normalnog vodostaja, ali su još uvek pod znatnim uticajem, pre svega podzemnih, a povremno i plavnih voda. Podzemná voda se nalazi na dubini večoj od 1,3 m. U zavisnosti od uticaja podzemnih i površinskih voda monodominatne lužnjakove šume se razvijaju na različitim tipovima hidromorfnih i automorfnih zemljišta (semiglej, lesivirani pseudoglej, aluvijalna pararendzina, aluvijalna posemedjena pararendzina, pseudoglej-glej, livadski černozem). Staništa se javljaju na visinama do 100 metara, u uslovima umereno kontinentálne i kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Srednja Evropa 435 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Košutnjak, Topčidersko brdo; Vojvodina:Naklo, Klještev, Raškovice, Draganički Lug, Šašinovečki Lug, Turopoljski lug, Greda kod Novske, Trtika kod Novske, Ostrvo kod Mikanovaca, Spačva kod Vinkovaca, Zvezdangrad, Domuskela, Viničná, Lisnik, Debrinja, Virci, Vratična, Lipovljani, Javačka greda, Lipovljani, Spačva, Žeravinac, Viničná, Neprečava, Varadin, Carevina, Varoš, Radenovci, Obedska bara, Kučina, Vranjak Ekvivalentne zajednice: Carici praecocis-Quercetum roboris Erdeši 1971 Convallario-Quercetum roboris Sóo 1957 Deschampsio caespitosae-Quercetum roboris B. Jovanovič 1979 Genisto elatae ■Quercetum roboris (Ht 1938) E. Vukičevič (1959) 1989 Genisto elatae ■Quercetum roboris (Ht 1938) E. Vukičevič (1959) 1989 1971 Genisto elatae ■Quercetum roboris (Ht 1938) E. Vukičevič (1959) 1989 1938 Genisto elatae ■Quercetum roboris (Ht 1938) E. Vukičevič (1959) 1989 1938 Genisto elatae ■Quercetum roboris (Ht 1938) E. Vukičevič (1959) 1989 Vukičevič 1956 Genisto elatae ■Quercetum roboris (Ht 1938) E. Vukičevič (1959) 1989 Glavač 1959 Genisto elatae ■Quercetum roboris (Ht 1938) E. Vukičevič (1959) 1989 1971 Genisto elatae ■Quercetum roboris (Ht 1938) E. Vukičevič (1959) 1989 Z. Tomič 1977 Querceto-Genistetum elatae Ht.. 1939 Querceto-Genistetum elatae Ht.. 1939 fraxinetosum angustifoliae E. Vukičevič 1959 Quercetum robori-cerris E. Vukičevič (1959) 1966 Quercetum roboris prov. Mišič et Čolič 1974 Quercetum-Genisto elatae Ht. carpinetosum betuli E. Vukičevič 1956 Violo-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič Karakteristične vrste: Quercus robur, Acer tataricum, Cornus sanguinea, Crataegus oxyacantha, Circaea lutetiana, Acer campestre, Geum urbanum, Rubus caesius, Agrimonia eupatoria, Agrostis alba, Ajuga reptans, Carex hirta, Carex muricata, Carex praecox, Carex remota, Carpinus betulus, Crataegus monogyna, Cynodon dactylon, Daucus carota, Fraxinus oxycarpa, Galium palustre, Glechoma hederacea, Lychnis flos-cuculi, Lysimachia nummularia, Poa pratensis, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Rumex sanguineus, Scutellaria hastifolia, Taraxacum officinale, Viola sylvestris, Fraxinus angustifolia, Aristolochia clematitis, Polygonum persicaria, Genista elata, Ligustrum vulgare, Brachypodium sylvaticum, Lycopus europaeus, Primula vulgaris, Prunus spinosa, Ulmus carpinifolia, Evonymus europaeus, Ulmus campestris, Bellis perennis, Carex sylvatica, Carex strigosa, Convallaria majalis, Convolvulus arvensis, Fraxinus excelsior, Iris pseudacorus, Juncus compressus, Myosotis scorpioides, Plantago lanceolata, Veronica serpyllifolia Osnovna literatura: ErdeJ971, FabiB963,11ÍČE956, KojiM998, MišiV974, RaušD974, TopaM986, JoviN996, JovaB997, HorvI938, JovaB954c, JovaB981, JoviD994, JoviD994aa, JoviN981, ParaS972, SlavŽ952, TomiZ992, VukiE959 Gl.44 Ritske šume poliskog iasena Opšte karakteristike: Galerijske šume sa spratom drveča male visine i proredjenog sklopa, ili je redje sprat drveča gotovo sklopljen sa visinom stabala i do 20 m. Dominantná vrsta je polj ski jasen , a redje se primešano javljaju i , , i dr. U zavisnosti od trajanja visoke vode spratovi žbunja i prizemne flóre su ponegde razvijeni i bujni, a ponegde su skoro potpuno nerazvijeni. Najniže spratove izgradjuju uglavnom , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice ovog tipa se javljaju u dolinama mzijskih reka, u reljefnim depresijama u zoni lužnjakovui šuma, na mestima redovnog intenzivnog plavljenja. To su staništa sa stagnirajučom ili samo delimično protočnom vodom, na kojima se razvijaju močvarna glejna zemljišta u kojima je gotovo čitav zemljišni profil zasičen vodom, tako da vladaju gotovo potpuni uslovi anaerobije. Staništa se javljaju na visinama do stotinak stotina metara u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije, severní delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Mačva, dolina Jasenice u Šumadiji, Negotinsko blato; Vojvodina: Sremska Posavina (Vinčina, Smogvica, Puk, Bosutsko loviště, Kupinske grede, Vitojevačko ostrvo, Grabovačko ostrvo), Obedska bara; Debela gora, Jasenovačko-Kereška pustara ("Subotička šuma"), okolina Doroslova; Kosovo: izmedju Uroševca i Lipljana Ekvivalentne zajednice: • Cariceto remotae-Fraxinetum angustifoliae B. Jovanovič et Z. To míč 1979 • Carici elatae-Fraxinetum angustifoliae Gajič 1986 veratretosum albae Gajič 1986 • Carici-Fraxinetum angustifoliae B. Jovanovič et Z. Tomič (1978) 1979 • Fraxinetum angustifoliae E. Vukičevič (1959) 1989 • Fraxinetum oxycarpae prov. Mišič et Čolič 1974 • Fraxinetum pannonicae prov. Purger 1993 • Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959 • Saliceto cinereae-Fraxinetum angustifoliae B. Jovanovič et Z. Tomič 1979 Karakteristicne vrste: Fraxinus angustifolia, Carex remota, Mentha aquatica, Rumex sanguineus, Teucrium scordium, Stachys palustris, Rorippa amphibia, Ranunculus repens, Poa trivialis, Poa palustris, Oenanthe fistulosa, Myosotis palustris, Mentha verticillata, Mentha arvensis, Lythrum salicaria, Lysimachia vulgaris, Lysimachia nummularia, Lycopus europaeus, Leucojum aestivum, Iris pseudacorus, Galium palustre, Euphorbia palustris, Cardamine pratensis, Alisma lanceolatum, Polygonum mite, Amorpha fruticosa, Rubus caesius, Genista elata, Veratrum album subsp. album, Eupatorium cannabinum, Veronica scutellata, Solanum dulcamara, Sium latifolium, Polygonum hydropiper, Gratiola officinalis, Genista tinctoria, Galium elongatum, Calliergonella cuspidata, Amblystegium riparium Osnovna literatura: SariM997, ButoB993c, HorvI974, MišiV974, PurgD993, VukiE959, IlicE956a, VukiE966, ErdeJ971, JovaB997, JoviN996, JoviD994 Gl.5 Širokolisne ritske šume na kiselom tresetu Opšte karakteristike: Otvorene svetle šume u kojima dominiraju crna jova ili maljava breza , koje u spratu niskih žbunova i zeljastih biljaka prate , , , , različite žbunaste vrbe niske vrbe spp., kao i različite vrste sfagnuma, pravih mahovina i jetrenjača. Ekologija: Zajednice razvijene na tresetnoj, vlažnoj i veoma kiseloj podlozi u uslovima hladne i vlažne planinske ili severne klime Opšte rasprostranjenje: Borealne, subborealne i nemorálne zone zapadnog Palearktika, veoma lokalno se javlja i u stepskoj i šumostepskoj zoni. Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji pravé listopadne šume na kiseloj tresetnoj podlozi nisu fitocenološki opisane. Moguče je da se na području Vlasinske ili Pešterske visoravni mogu naci ovi tipovi staništa. Ekvivalentne zajednice: • Betulo-Salicetum Košanin 1910 • Saliceto-Betuletum Košanin 1910 • Potentillo-Salicetum rosmarinifoliae V. Randjelovič 1994 Osnovna literatura: RandV002, KošaN910a Gl.51 Brezové šume na sfagnumskim tresavama 437 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMeuKJiamypey KJiacucJMKauuju cmauuuuna.. Opšte karakteristike: Otvorene svetle šume u kojima dominira maljavabrez koju u spratu niskih žbunova i zeljastih biljaka prate , , , , kao i različite vrste sfagnuma, pravih mahovina i jetrenjača. Ekologija: zajednice razvijene na tresetnoj, vlažnoj i vema kiseloj podlozi u uslovima hladne i vlažne planinske ili severne klime Opšte rasprostranjenje: Borealne, subborealne i nemorálne zone zapadnog Palearktika, veoma lokalno se javlja i u stepskoj i šumostepskoj zoni. Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji pravé šume maljave breze na tresetnoj podlozi nisu fitocenološki opisane. Zajednice na Vlasini, koje danas pokazuju više karakterstike močvarnih šibljaka, bi se možda mogle uključiti u ovaj tip staništa. Ekvivalentne zajednice: • Betulo-SalicetumKošanin 1910 • Saliceto-Betuletum Košanin 1910 • Potentillo-Salicetum rosmarinifoliae V. Randjelovič 1994 Osnovna literatura: RandV002, KošaN910a G1.52 Ritske šume iove na kiselom tresetu Opšte karakteristike: Otvorene svetle šume u kojima dominira crna jova , koju u spratu žbunova obično prate niske vrbe spp. Ekologija: Zajednice razvijene na tresetnoj, vlažnoj i vema kiseloj podlozi u uslovima hladne i vlažne planinske ili severne klime Opšte rasprostranjenje: Palearktički region Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji pravé šume crne jove na kiseloj tresetnoj podlozi nisu fitocenološki opisane. Moguče je da se na području Vlasinske ili Pešterske visoravni mogu nači ovi tipovi staništa. G1.6 Bukové šume Opšte karakteristike: Visoke šume u kojima dominiraju različite vrste bukve. Šume veoma različite po svom florističkom sastavu i strukturi. Na jednom kraju stoje monodominantne šume u kojima bukva apsolutno dominira, tako da ni u spratu drveča i grmlja, ni u prízemnom spratu gotovo da nema drugih vrsta. Na drugom kraju stoje reliktně polidominantne šume u kojima zajedno sa bukvom ravnopravno živi veliki broj drvenastih i zeljastih vrsta. Izmedju ova dva ekstrema javlja se veliki broj različitih zajednica mešovitog karaktera u kojima se pored bukve kao najznažajnijeg edifikatora, javlja još po neka drvenasta vrsta u spratu visokog drveča ili spratu žbunova. Najčešči pratiocu bukve u ovim šumama medju drvenastim vrstama su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat prízemné flóre je ponekad dobro razvijen, a ponekad bukva dominira u tolikoj meri da spratovi žbunova i zeljastih biljaka potpuno odsustvuju. Najčešče zeljaste biljke su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . Ekologija: Bukové šume zauzimaju teréne različitih nagiba i svih ekspozicija. Ponekad su vezane za otovrena i eksponirana staništa, a ponekad zauzimaju strmé, zaklonjene osojne padine i úvale, ili čak klisure i kanjone gde su uticaji opšte klime ublaženi i modifikováni u pravcu vece relativné vlage vazduha, manjeg kolebanja vlage i umanjenih letnjih podnevnih temperatura. U zavisnosti od tipa matičně podloge ove šume se razvijaju na različitim tipovima automorfnih zemljišta. Na silikatima se javljaju humusno-silikatna ili smedja kisela zemljišta, dok se na krečnjacima javljaju smedja zemljišta ili rendzine. U zavisnosti od nagiba terena, starosti sastojina i antropogenih uticaja, zemljišta pod brdskim bukovim šumama mogu biti veoma duboka (60-90, pa čak i 120 cm), do veoma plitka i izrazito skeletogena. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne brdské, planinske ili subalpijske klime ili u područjima sa uticajem toplije submediteranske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Rtanj, Majdanpečka doména, Miroč, Greben, Deli Jovan, Suva planina, Ozren, Stará planina, Ostrozub, Vlasina, Rudnik, Povlen, Maljen, Krivelj, Vidojevica, Jablanik, Medvednik, Leskovik, Devica, Borinska reka, Kopaonik, Jastrebac, Željin, Radoželo, Čemerno, Goč, Golija, Javor; Boranja, Suvobor, Gučevo, Ovčár, okolina Ivanjice, Glavica, Zajača, klisure Velikog Razava, Ovčarsko-Kablarska klisura, klisura Bele reke i Panjice, Tara, Maljen, Cer, Vidojevica, Drina kod Bajine Bašte, Malog Zvornika i Banje Koviljače, Obrenovac, Lipovica, Avala, Rudnik, Povlen, Gledičke planine, Boranja, Jelova Gora, Jastrebac, Djerdap, Južni Kučaj, Crni vrh kod Bora, Klisura Vratne, Gornjačka klisura, Kanjon Lazareve reke, Resavska klisura, klisura Grze i Ivanštice, Grdelička klisura, Boranja, Borinjska reka, Bukovo kod Negotina, Homoljske planine, Seličevica, Stará planina, klisure Masurice i Jerme, Vidlic; Kozjak, Greben, Vlaška, Radan, Severní Kučaj, Majdanpečka Doména, Debeli Lug; Vojvodina: Fruška gora, Vršačke planine; Kosovo: Metohijske Prokletije, Šar-planina, Juničke planine, Koritnik, Paštrik, Crnoljeva planina, Drenica, Čičavica, Grmija. Ekvivalentne zajednice: • Crataego monogyna-Fegetum moesiacae-Anemono nemorosae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Fago-Aceretum platanoides-Brachypodietum sylvestris M. Jankovič 1998 ass.nova prov. 439 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Fago-Carpinetumbetuli-Convallario majalisM. Jankovič 1998 ass.nova prov. Circaeo-FagetumB. Jovanovič 1975 Dentario glandulosae-Fagetum submontanumB. Jovanovič (1975) 1979 Fagetum negotiense typicum Knapp 1944 Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í 1956 Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Jovanovič 1975 Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Jovanovič 1975 Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum (Rudski 1Í Fagetum submontanum mixtum M Fagetum submontanum mixtum Mišič (1963) 1972 juglandetosum Mišič 1963 Fagetum submontanum mixtum Mišič (1963) 1972 ilicetosum Mišič 1981 Fagetum timokense typicum Knapp 1944 Festuco drymeiae-Fagetum submontanum (M. Jankovič et Mišič 1960) Mišič 1972 Festuco drymeiae-Fagetum submontanum (M. Jankovič et Mišič 1960) Mišič 1972 carpinetosum betuli Dinič 1971 Festuco montanae-Fagetum submontanum petraeae (M. Jankovič et Mišič 1974) Mišič 1980 Festuco montanae-Fagetum submontanum betuli M. Jankovič et Mišič 1980 Hyperico androsaemi-Fagetum submontanum E. Vukičevič (1966) 1979 Ilici-Fagetum submontanum (Gajič 1961) B. Jovanovič 1979 Juglando-Fagetum submontanum (Mišič 1966) B. Jovanovič 1969 Musco-Fagetum submontanum (B. Jovanovič 1955) M. Jankovič et Mišič 1980 Querco-Fagetum Glišič 1971 Rusco-Fagetum submontanum Gajič 1967 Tilio-Fagetum submontanum (M. Jankovič et Mišič 1960) Mišič 1972 Tilio-Fagetum submontanum (M. Jankovič et Mišič 1960) Mišič 1972 ranunculetosum cassubici V. Pekanovič 1991 B. Jovanovič 1976 B. Jovanovič 1976 aculeatetosum Gajič 1961 B. Jovanovič 1976 carpinetosum betuli E. Vukičevič B. Jovanovič 1976 cephalarietosumB. Jovanovič 1975 B. Jovanovič 1976 dentarietosum glandulosae B. B. Jovanovič 1976 epimedietosum B. Jovanovič 1967 B. Jovanovič 1976 hederetosum Glišič 1968 B. Jovanovič 1976 ilicetosum B. Jovanovič 1967 B. Jovanovič 1976 luzuletosum sylvaticae B. B. Jovanovič 1976 polypodietosumB. Jovanovič 1975 B. Jovanovič 1976 calcicolumB. Jovanovič 1955 B. Jovanovič 1976 silicicolumB. Jovanovič 1955 B. Jovanovič 1976 fac. aegopodiousm Gajič 1961 B. Jovanovič 1976 fac. alliosum Mišič 1956 B. Jovanovič 1976 fac. alliosum ursini Černjaski 1950 B. Jovanovič 1976 fac. altherbosum Černjaski 1950 B. Jovanovič 1976 fac. altherbosum Mišič 1956 B. Jovanovič 1976 fac. asperulosum Gajič 1961 B. Jovanovič 1976 fac. asperulosum Mišič 1956 B. Jovanovič 1976 fac. atroposum Mišič 1956 B. Jovanovič 1976 fac. geraniousm Gajič 1961 B. Jovanovič 1976 fac. luzulosum Gajič 1961 B. Jovanovič 1976 fac. muscosum Černjaski 1950 B. Jovanovič 1976 fac. nudum Černjaski 1950 B. Jovanovič 1976 fac. nudum Mišič 1956 B. Jovanovič 1976 fac. polypodiosum Mišič 1956 B. Jovanovič 1976 fac. rubosum Mišič 1956 (1963) 1972 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima 440 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Tilio-Fagetum submontanum petraeae prov. V. Pekanovič 1983 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) tilietosum M. Jankovič et Mišič 1980 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) festucetosum M. Jankovič et Mišič 1960 • Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 juglandetosum (Mišič 1966) B. Jovanovnič 1969 • Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 circaetosum B. Jovanovnič 1975 • Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 hypericetosum androsaemi Vukičevič 1977 • Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 typicum • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) hypericetosum androsaemi E. Vukičevič (1966) 1976 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) luzuletosum Mišič et Popvič 1954 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) muscosum fac. B. Jovanovič - L • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) silicicolumB. Jovanovič 1953 • Fagetum montanumB. Jovanovič 1953 (nonRudski 1949) silicicolumB.Jovanovič 1953 fac. aegopodiosum • Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 luzuletosum • Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 silicicolum • Blechno-Fagetum moesiacae montanum B. Tatič et B. Atanackovič 1977 • Castaneo-Fagetum submontanum Glišič (1954) 1975 • Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 myrthylletosum B. Jovanovič 1950 • Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 luzuletosum (Rajevski 1956) B. Jovanovič 1967 • Leucobryo-Fagetum montanum B. Jovanovič (1975) 1979 • Luzulo albidae-Fagetum submontanum (Rajevski 1956) B. Jovanovič 1979 • Luzulo silvaticae-Fagetum submontanum B. Jovanovič 1976 • Luzulo silvaticae-Fagetum montanum B. Jovanovič (1975) 1979 • Luzulo-Fagetum moesiacae montanum Bleč. et Lakušič 1976 • Luzulo-Fagetum moesiacae subalpinum Bleč. et Lakušič 1969 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 festucetosum drymeiae Mišič et Popovic 1978 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 leucobryetosum B. Jovanovič 1975 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 myrthylletosum B. Jovanovič 1973 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 pauperum Mišič et Popovic 1954 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 silicicolum B. Jovanovič 1953 • Musco-FagetumB. Jovanovič 1955 • Musco-FagetumB. Jovanovič 1955 leucobryetosum Mišič 1956 • Polytricho formosi-Fagetum B. Jovanovič 1953 • Vaccinio-Fagetum moesiacae Fukarek 1969 • Musco-Fagetum B. Jovanovič 1955 blechnetosum B. Jovanovič 1973 • Musco-FagetumB. Jovanovič 1955 lycoodiosumB. Jovanovič 1973 • Acero-Ostryo-Fagetum moesiacae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Aceri-Ostryo-FagetumB. Jovanovič (1967) 1979 • Aceri-Ostryo-FagetumB. Jovanovič (1967) 1979 ilicetosumB. Jovanovič 1967 • Aceri-Ostryo-FagetumB. Jovanovič (1967) 1979 juglandetosumE. Vukičevič 1967 • Aceri-Ostryo-FagetumB. Jovanovič (1967) 1979 phyllitetosumB. Jovanovič 1967 • Aceri-Ostryo-FagetumB. Jovanovič (1967) 1979 saxifragetosumTomič 1980 • Aceri-Ostryo-FagetumB. Jovanovič (1967) 1979 seslerietosum variae Tomič 1980 • Fago-Seslerietum Mišič et Popovic 1954 441 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. Juglandi-Ostryo-Fagetum E. Vukičevič (1967) 1979 Ostryo-Fagetum M. Wraber 1968 Ostrýo-Fago-Quercetum E. Vukičevič 1976 Seslerio autumnalis-Fagetum moesiacae Blečič et Lakušič 1970 Seslerio rigidae-Fagetum Mišič et Popovic 1954 Seslerio rigidae-Fagetum Mišič et Popovic 1954 abietetosum Mišič et Popovic 1954 Seslerio rigidae-Fagetum Mišič et Popovic 1954 ostrýetosum Mišič et Popovic 1954 Seslerio rigidae-Ostryo-Fagetum Mišič et Popovic 1954 Seslerio-Ostryo-Fagetum Mišič et Popovic (1954) 1979 Taxo-Fagetum moesiacae Pavlovic 1997 Cephalanthero-Fagetum Fagetum altimontanum moesiacae B. Jovanovič (1950, 1957, 1959) 1985 Fagetum deli-jovanense Knapp 1944 Fagetum deli-jovanense Knapp 1944 arabidetosum Knapp 1944 Fagetum moesiacae montanum Bleč. et Lakušič 1970 Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič L Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič Popovic 1976 Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič Fagetum montanum B. Jovanovič 953 (non Rudski 1949) 953 (non Rudski 1949) aceretosum Tomič 1992 953 (non Rudski 1949) alliosum ursini fac. B. Jovanovič - 953 (non Rudski 1949) altherbosum fac. B. Jovanovič - L 953 (non Rudski 1949) asperuletosumB. Jovanovič 1973 953 (non Rudski 1949) calcicolumB. Jovanovič 1953 953 (non Rudski 1949) caricetosum pilosae Tomič 1992 953 (non Rudski 1949) carpinetosum betuli Tomič 1992 953 (non Rudski 1949) colurnetosumB. Jovanovič 1955 953 (non Rudski 1949) dentarietosumB. Jovanovič 1973 953 (non Rudski 1949) drymetosumB. Jovanovič 1973 953 (non Rudski 1949) festucetosum montanae Mišič et 953 (non Rudski 1949) fac. herbosum B. Jovanovič - L 953 (non Rudski 1949) ilicetosum Gajič 1961 953 (non Rudski 1949) fac. nudum B. Jovanovič - L 953 (non Rudski 1949) fac. alliosum Tomič 1992 953 (non Rudski 1949) fac. asperulosum Tomič 1992 953 (non Rudski 1949) fac. dentariosum Tomič 1992 953 (non Rudski 1949) fac. geraniosum Tomič 1992 953 (non Rudski 1949) fac. nudum Tomič 1992 953 (non Rudski 1949) fac. polypodiosum Tomič 1992 953 (non Rudski 1949) fac. rubosum Tomič 1992 Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 Fagetum montanum serpentinicum B. Jovanovič (1972) 1979 Fagetum subalpinum inferiorum Mišič et Popovic 1954 Festuco drymeiae-Fagetum montanum B. Jovanovič 1973 Ilici-Fagetum montanum Gajič (1961) 1979 Lauroceraso-FagetumB. Jovanovič 1967 Lauroceraso-FagetumB. Jovanovič 1967 cericetosumB. Jovanovič 1967 Lauroceraso-FagetumB. Jovanovič 1967 dentarietosumB. Jovanovič 1967 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) betuletosum Matovič 1986 Fagetum moesiacae montanum Bleč. et Lakušič 1970 herbosum Z.Pavlovic 1951 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) aculeatetosum Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 calcicolum Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 colurnetosum STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 442 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouame HOMemuiamype y miacucjmnauuju cmanuiuma... " • Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 mixtum • Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 tilietosum Jank. et Miš. 1960 • Festuco drymei-Fagetum moesiacae-montanum M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Mercuriali-Fagetum moesiacae Fukarek 1969 • Aceri heldreichii-FagetumB. Jovanovič 1957 • Aceri heldreichii-Fagetum B. Jovanovič 1957 polypoditosum B. Jovanovič • Aceri heldreichii-Fagetum montanum B. Jovanovič • Aceri heldreichii-Fagetum subalpinum M. Jankovič et Stevanovič 1983 • Fagetum subalpinum scardo-pindicum (Ht. 1938, Tregubov 1957) Em 1961 • Fagetum subalpinum serbicum Grebenščikov 1950 • Fagetum subalpinum serbicum Grebenščikov 1950 inferiorum Mišič et Popovic 1954 • Fagetum subalpinum serbicum Grebenščikov 1950 superiorům Mišič et Popovic 1954 • Fagetum subalpinum serbicum Grebenščikov 1950 piceetosum Mišič et Popovic 1954 • Pteridio aquilini-Aceretum heldreichii M. Jankovič & R. Bogojevič 1984 • Aceri heldreichii-Fagetum subalpinum M. Jankovič et Stevanovič 1983 doronicetosum orphanidis • Aceri heldreichii-Fagetum subalpinum M. Jankovič et Stevanovič 1983 geranietosum macrorrhizi • Aceri-Fraxino-Carpino-Fagetum mixtum Mišič 1962 • Aceri-Fraxino-Carpino-Fagetum mixtum Mišič 1962 ilicetosum Mišič et Dinič 1967 • Acereto-Fraxineto-Carpineto-Fagetum mixtum Mišič et Dinič 1967 ilicetosum Mišič et Dinič 1967 • Acereto-Fraxineto-Carpineto-Fagetum mixtum Mišič et Dinič 1967 silicicolum Mišič 1980 • Corylo colurnae-Fagetum B. Jovanovič (1955) 1979 • Corylo colurnae-Fagetum B. Jovanovič (1955) 1979 ramondietosum Mišič 1981 • Corylo colurnae-Fagetum mixtum Mišič 1967 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) colurnetosum B. Jovanovič 1955 • Fago-Aceri intermedii-Coryletum colurnae B. Jovanovič 1953 • Fago-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 • Fago-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 silicicolum V. Jovanovič 1982 • Fago-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 juglandetosum • Fago-Aceretum visianii Bleč. etLakušič 1970 • Aceri-Fagetum dinaricum (M. Wraber 1960) Zupančič 1967 Karakteristične vrste: Fagus sylvatica, Euphorbia amygdaloides, Asperula odorata, Geranium robertianum, Acer pseudoplatanus, Carpinus betulus, Geum urbanum, Corylus avellana, Fragaria vesca, Glechoma hirsuta, Helleborus odorus, Rubus hirtus, Clematis vitalba, Crataegus monogyna, Epilobium montanum, Prunus avium, Acer platanoides, Athyrium filix-femina, Fraxinus ornus, Polystichum lobatum, Quercuspetraea, Vaccinium myrtillus, Acer campestre, Aremonia agrimonioides, Cornus mas, Dentaria bulbifera, Poa nemoralis, Viola sylvestris, Anemone nemorosa, Arum maculatum, Circaea lutetiana, Mercurialis perennis, Mycelis muralis, Oxalis acetosella, Veronica officinalis, Aegopodium podagraria, Prenanthespurpurea, Pulmonaria officinalis, Quercus cerris, Sambucus nigra, Sanicula europaea, Scrophularia nodosa, Asarum europaeum, Hedera helix, Lapsana communis, Nephrodium filix-mas, Sorbus torminalis, Ulmus montana, Lactuca muralis, Luzula luzuloides, Pteridium aquilinum, Ruscus hypoglossum, Salvia glutinosa, Symphytum tuberosum, Tilia argentea, Veratrum album, Veronica chamaedrys, Carex sylvatica, Dryopteris filix-mas, Festuca drymeja, Festuca montana, Fraxinus excelsior, Gentiana asclepiadea, Lathyrus vernus, Luzula sylvatica, Pyrus pyraster, Polygonatum multiflorum, Polypodium vulgare, Populus tremula, Primula vulgaris, Quercus sessilis, Urtica dioica, Viburnum lantana, Brachypodium sylvaticum, Campanula trachelium, Corylus colurna, Galium schultesii, Luzula nemorosa, Melica uniflora, Parietaria officinalis, Saxifraga rotundifolia, Tilia cordata, Tilia platyphyllos, Abies alba, Ajuga reptans, Dryopteris filix-mas, Asplenium trichomanes, Evonymus europaeus, Fagus sylvatica, Festuca heterophylla, Heracleum sphondylium, Hieracium murorum, Lonicera alpigena, Luzula pilosa, Ostrya 443 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsüma i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " carpinifolia, Rosa arvensis, Senecio nemorensis, Sorbus aucuparia, Tilia tomentosa, Ulmus glabra, Adenostyles alliariae, Allium ursinum, Blechnum spicant, Dicranum scoparium, Geranium macrorrhizum, Juglans regia, Picea excelsa, Polystichum aculeatum, Polytrichum commune, Quercus pubescens, Rubus idaeus, Stachys sylvatica, Stellaria holostea, Viola hirta, Acer intermedium, Anemone ranunculoides, Aposeris foetida, Aruncus sylvestris, Betula verrucosa, Cardamine enneaphyllos, Carpinus orientalis, Cicerbita muralis, Cystopteris fragilis, Dactylis glomerata, Daphne mezereum, Epilobium lanceolatum, Epimedium alpinum, Evonymus latifolius, Evonymus verrucosus, Galanthus nivalis, Galeobdolon luteum, Galium sylvaticum, Genista ovata, Hypericum perforatum, Ilex aquifolium, Lamium luteum, Lathyrus venetus, Lonicera nigra, Lonicera xylosteum, Luzula forsten, Melittis melissophyllum, Paris quadrifolia, Pinus heldreichii, Polygonatum verticillatum, Prunus mahaleb, Ruscus aculeatus, Salix caprea, Scilla bifolia, Senecio rupestris, Smyrnium perfoliatum, Staphylea pinnata, Tamus communis, Tilia grandifolia, Tilia parvifolia, Veronica urticifolia, Viola sylvatica, Acer heldreichii, Adoxa moschatellina, Carexpilosa, Castanea sativa, Galium aparine, Hypnum cupressiforme, Musci sp., Sorbus aria, Acer obtusatum, Acer tataricum, Achillea millefolium, Aconitum vulparia var. phtora, Actaea spicata, Alchemilla vulgaris, Alectorolophus rumelicus subsp. abbreviatus, Anthoxanthum odoratum, Arabis hirsuta, Arabis turrita, Aspidium lonchitis, Aspidium spinulosum, Asplenium adiantum-nigrum, Atropa bella-donna, Barbula muralis, Barbula tortuosa, Bellis perennis, Betula verrucosa, Bromus asper subsp. benekenii, Prunella vulgaris, Calamagrostis arundinacea, Calamintha alpina, Calamintha clinopodium, Calamintha grandiflora, Campanula persicifolia, Cardamine pratensis, Cardamine triphylla, Carex divulsa, Carex leporina, Carex pallescens, Carex pendula, Carex remota, Carex sylvatica, Chaerophyllum hirsutum, Chrysosplenium alternifolium, Clinopodium vulgare, Corydalis cava, Corydalis solida, Cotinus coggygria, Crepis paludosa, Cyclamen purpurascens, Cynoglossum officinale, Cytisus hirsutus, Digitalis ambigua, Doronicum austriacum, Doronicum columnae, Doronicum orphanidis, Dryopteris lobata, Dryopteris villarii, Epipactis latifolia, Erythronium dens-canis, Euphorbia cyparissias, Fagus moesiaca, Festuca rubra sabsp.fallax, Galeopsis tetrahit, Galeopsis versicolor, Galium aristatum, Galium cruciata, Galium palustre, Galium vernum, Genista tinctoria, Hacquetia epipactis, Hedera helix subsp. helix, Helleborus multifidus, Helleborus niger subsp. macranthus, Hepatica triloba, Heracleum pollinianum, Hieracium transsilvanicum, Hieracium umbellatum, Hypericum androsaemum, Hypericum montanum, Hypericum quadrangulum, Ilex aquifolium, Impatiens noli-tangere, Juncus sp., Juniperus communis, Juniperus intermedia, Lamium galeobdolon, Lamium maculatum, Lamium orvala, Lastrea dryopteris, Ĺathyrus montanus, Ligustrum vulgare, Lilium martagon, Lunaria rediviva, Luzula nemorosa f. albida, Lysimachia punctata, Malus sylvestris, Mentha longifolia, Mentha sylvestris, Mnium undulatum, Myosotis palustris, Myrrhis odorata, Neottia nidus-avis, Omphalodes verna, Orchis sambucina, Origanum vulgare, Orobus vernus, Phegopteris dryopteris, Phyllitis scolopendrium, Pinus peuce, Pyrola rotundifolia, Pyrus communis, Poa alpina subsp. badensis, Poa ursina, Potentilla canescens, Potentilla erecta, Potentilla micrantha, Primula columnae, Primula veris, Prunus laurocerasus, Pteris aquilina, Pyrus pyraster, Pyta pubescens, Quercus sessiliflora, Quercus virgiliana, Ranunculus auricomus, Ranunculus cassubicus, Ranunculus ficaria, Ranunculus ophioglossifolius, Ranunculus platanifolius, Ranunculus repens, Rhamnus fallax, Rhamnus frangula, Ribes alpinum, Rosa alpina, Rosa pendulina, Rubus glandulosus, Rubus saxatilis, Rubus sp., Rumex acetosa, Rumex sanguineus, Saxifraga paniculata, Scabiosa columbaria, Scabiosa columbaria subsp. dubia, Sedum acre, Sedum cepaea, Sesieria argentea, Sesleria autumnalis, Sesleria rigida, Sorbus aucuparia subsp. glabrata, Stellaria nemorum, Tanacetum vulgare, Taraxacum officinale, Taxus baccata, Telekia speciosa, Teucrium chamaedrys, Thymus balcanus, Thymus montanus, Tilia officinarum subsp. platyphyllos, Toriiis anthriscus, Trifolium medium, Trifolium repens, Ulmus campestris, Ulmus carpinifolia, Veratrum nigrum, Verbascum nicolai, Veronica anagallis-aquatica, Veronica montana, Viola reichenbachiana, Viola sepincola, Acer visianii, Calamintha grandiflora subsp. oblongifolia, Crocus neapolitanus, Geranium reflexum, Geranium sylvaticum, Myosotis sylvatica, Scrophularia scopolii, Carex pilosa, Asperula odorata, Carex digitata, Festuca heterophylla, Solidago virgaurea, Poa nemoralis, Galium pseudaristatum, Hieracium sabaudum, Fagus moesiaca, Quercuspetraea, Carpinus betulus, Tilia argentea, Acer campestre, Ulmus montana, Daphne laureola, Rubus hirtus, Stachys sylvatica, Mycelis muralis, Cynoglossum montanum, Glechoma hirsuta, Fraxinus ornus, Cornus mas, Epipactis latifolia, Fragaria vesca, Melittis melissophyllum, Prunus avium, Acer platanoides, Corylus avellana, Ruscus hypoglossum, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 444 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Dryopteris filix-mas, Polystichum aculeatum, Sambucus nigra, Carex sylvatica, Ruscus aculeatus, Pulmonaria officinalis, Rosa arvensis Osnovna literatura: AntiM972c, BeočM960, BlečV970, BoriL955, ČernP950, ČoliD989, DiklN962, PavlD003, ErdeJ971, ErdeJ971, GajiM961, GajiM960, GajiM961a, GajiM966, GajiM989, GajiM961b, GajiM954c, GrebO950a, HorvI974, JankM958, JankM980, JankM984, JankM983, JankM998, JovaB948, JovaB967b, JovaB980, JovaB953b, JovaB953a, JovaB953b, JovaB955b, JovaB957a, JovaB967, JovaB967, JovaB973, JovaB980, JovaB976, JovaB970c, JovaV982, KnapR944, KojiM998, MatoM986, MišiV954, MišiV978, MišiV956, MišiV963, MišiV972a, MišiV982, MišiV967a, MišiV983, MišiV985c, MišiV954, MišiV954, PavlZ951, PekaV983, PekaV987, RandN974, RandN979b, RedžS984, RexhF994, RudsI949, SariM997, StefV966, TatiB982a, TomiZ, TomiZ980, TomiZ992, TomiZ994, UvalZ972, VeljV967b, VukiE966, VukiE976, VukiE977, VukiE976a, ZupaM986, ZupaM969 Gl.69 Mezijske bukové šume Opšte karakteristike: Šume veoma različite po svom florističkom sastavu i strukturi. Na jednom kraju stoje monodominantne šume u kojima mezijska bukva apsolutno dominira, tako da ni u spratu drveča i grmlja, ni u prízemnom spratu gotovo da nema drugih vrsta. Na drugom kraju stoje reliktně polidominantne šume u kojima zajedno sa mezijskom bukvom ravnopravno živi velikí broj drvenastih i zeljastih vrsta. Izmedju ova dva ekstrema javlja se velikí broj različitih zajednica mešovitog karaktera u kojima se pored bukve kao najznačajnijeg edifikatora, javlja još po neka drvenasta vrsta u spratu visokog drveča ili spratu žbunova. Najčešči pratioci bukve u ovim šumama medju drvenastsim vrstama su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat prizemne ílore je ponekad dobro razvijen, a ponekad bukva dominira u tolikoj meri da spratovi žbunova i zeljastih biljaka potpuno odsustvuju. Najčešče zeljaste biljke su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , 445 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i . Ekologija: Bukové šume zauzimaju teréne različitih nagiba i svih ekspozicija. Ponekad su vezane za otvorená i eksponirana staništa, a ponekad zauzimaju strmé, zaklonjene osojne padine i úvale, ili čak klisure i kanjone gde su uticaji opšte klime ublaženi i modifikováni u pravcu veče relativné vlage vazduha, manjeg kolebanja vlage i umanjenih letnjih podnevnih temperatura. U zavisnosti od tipa matičné podloge ove šume se razvijaju na različitim tipovima automorfnih zemljišta. Na silikatima se javljaju humusno-silikatna ili smedja kisela zemljišta, dok se na krečnjacima javljaju smedja zemljišta ili rendzine. U zavisnosti od nagiba terena, starosti sastojina i antropogenih uticaja, zemljišta pod brdskim bukovim šumama mogu biti veoma duboka (60-90, pa čak i 120 cm), do veoma plitka i izrazito skeletogena. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske brdské, planinske ili subalpijske klime ili u područjima sa uticajem vlažnije üirske ili toplije submediteranske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Rtanj, Majdanpečka doména, Miroč, Greben, Deli Jovan, Suva planina, Ozren, Stará planina, Ostrozub, Vlasina, Rudnik, Povlen, Maljen, Krivelj, Vidojevica, Jablanik, Medvednik, Leskovik, Devica, Borinska reka, Kopaonik, Jastrebac, Željin, Radoželo, Čemerno, Goč, Golija, Javor; Boranja, Suvobor, Gučevo, Ovčar, okolina Ivanjice, Glavica, Zajaca, klisure Velikog Razava, Ovčarsko-Kablarska klisura, klisura Bele reke i Panjice, Tara, Maljen, Cer, Vidojevica, Drina kod Bajine Bašte, Malog Zvornika i Banje Koviljače, Obrenovac, Lipovica, Avala, Rudnik, Povlen, Gledičke planine, Boranja, Jelova Gora, Jastrebac, Djerdap, Južni Kučaj, Crni vrh kod Bora, Klisura Vratne, Gornjačka klisura, Kanjon Lazareve reke, Resavska klisura, klisura Grze i Ivanštice, Grdelička klisura, Boranja, Borinjska reka, Bukovo kod Negotina, Homoljske planine, Seličevica, Stará planina, klisure Masurice i Jerme, Vidlič; Kozjak, Greben, Vlaška, Radan, Severni Kučaj, Majdanpečka Doména, Debeli Lug; Vojvodina: Fruška gora, Vršačke planine; Kosovo: Metohijske Prokletije, Šar-planina, Juničke planine, Koritnik, Paštrik, Crnoljeva planina, Drenica, Čičavica, Grmija. Ekvivalentne zajednice: Crataego monogyna-Fegetummoesiacae-Anemono nemorosae M. Jankovič 1998 as s. nova prov. Fago-Aceretum platanoides-Brachypodietum sylvestris M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Fago-Carpinetumbetuli-Convallario majalis M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Circaeo-FagetumB. Jovanovič 1975 Dentario glandulosae-Fagetum submontanumB. Jovanovič (1975) 1979 Fagetum negotiense typicum Knapp 1944 1975 1975 Fagetum submontanum (Rudsk: Fagetum submontanum (Rudsk: Fagetum submontanum (Rudsk: Fagetum submontanum (Rudsk: Fagetum submontanum (Rudsk: Fagetum submontanum (Rudsk: Fagetum submontanum (Rudsk: Fagetum submontanum (Rudsk: Fagetum submontanum (Rudsk: Fagetum submontanum (Rudsk: Fagetum submontanum (Rudsk: Fagetum submontanum (Rudsk: Fagetum submontanum (Rudsk: Fagetum submontanum (Rudsk: 1949)B. 1949)B. 1949)B. 1949)B. 1949)B. 1949)B. 1949)B. 1949) B. 1949)B. 1949)B. 1949)B. 1949)B. 1949)B. 1949) B. Fagetum submontanum (Rudski 1949) B Jovanovič 1976 Jovanovič 1976 aculeatetosum Gajič 1961 Jovanovič 1976 carpinetosum betuli E. Vukičevič 1956 Jovanovič 1976 cephalarietosumB. Jovanovič 1975 Jovanovič 1976 dentarietosumglandulosae B. Jovanovič Jovanovič 1976 epimedietosumB. Jovanovič 1967 Jovanovič 1976 hederetosum Glišič 1968 Jovanovič 1976 ilicetosumB. Jovanovič 1967 Jovanovič 1976 luzuletosum sylvaticae B. Jovanovič Jovanovič 1976 polypodietosumB. Jovanovič 1975 Jovanovič 1976 calcicolumB. Jovanovič 1955 Jovanovič 1976 silicicolumB. Jovanovič 1955 Jovanovič 1976 fac. aegopodiousm Gajič 1961 Jovanovič 1976 fac. alliosum Mišič 1956 Jovanovič 1976 fac. alliosum ursini Černjaski 1950 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 446 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Fagetum submontanum (Rudsk Fagetum submontanum (Rudsk Fagetum submontanum (Rudsk Fagetum submontanum (Rudsk Fagetum submontanum (Rudsk Fagetum submontanum (Rudsk Fagetum submontanum (Rudsk Fagetum submontanum (Rudsk Fagetum submontanum (Rudsk Fagetum submontanum (Rudsk Fagetum submontanum (Rudsk 1949) B. Jovanovic 1976 fac. altherbosum Černjaski 1950 1949) B. Jovanovic 1976 fac. altherbosum Mišič 1956 1949) B. Jovanovic 1976 fac. asperulosum Gajič 1961 1949) B. Jovanovic 1976 fac. asperulosum Mišič 1956 1949) B. Jovanovic 1976 fac. atroposum Mišič 1956 1949) B. Jovanovic 1976 fac. geraniousm Gajič 1961 1949) B. Jovanovic 1976 fac. luzulosum Gajič 1961 1949) B. Jovanovic 1976 fac. muscosum Černjaski 1950 1949) B. Jovanovic 1976 fac. nudum Černjaski 1950 1949) B. Jovanovic 1976 fac. nudum Mišič 1956 1949) B. Jovanovic 1976 fac. polypodiosum Mišič 1956 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovic 1976 fac. rubosum Mišič 1956 Fagetum submontanum mixtum Mišič (1963) 1972 Fagetum submontanum mixtum Mišič (1963) 1972 juglandetosum Mišič 1963 Fagetum submontanum mixtum Mišič (1963) 1972 ilicetosum Mišič 1981 Fagetum timokense typicumKnapp 1944 Festuco drymeiae-Fagetum submontanum (M. Jankovič et Mišič 1960) Mišič 1972 Festuco drymeiae-Fagetum submontanum (M. Jankovič et Mišič 1960) Mišič 1972 carpinetosum betuliDinič 1971 Festuco montanae-Fagetum submontanum petraeae (M. Jankovič et Mišič 1974) Mišič 1980 Festuco montanae-Fagetum submontanum betuli M. Jankovič et Mišič 1980 Hyperico androsaemi-Fagetum submontanum E. Vukičevič (1966) 1979 Ilici-Fagetum submontanum (Gajič 1961) B. Jovanovic 1979 Juglando-Fagetum submontanum (Mišič 1966) B. Jovanovic 1969 Musco-Fagetum submontanum (B. Jovanovic 1955) M. Jankovič et Mišič 1980 Querco-Fagetum Glišič 1971 Rusco-Fagetum submontanum Gajič 1967 Tilio-Fagetum submontanum (M. Jankovič et Mišič 1960) Mišič 1972 Tilio-Fagetum submontanum (M. Jankovič et Mišič 1960) Mišič 1972 ranunculetosum cassubici V. Pekanovič 1991 Tilio-Fagetum submontanum petraeae prov. V. Pekanovič 1983 Fagetum montanumB. Jovanovic 1953 (non Rudski 1949) tilietosumM. Jankovič et Mišič 1980 Fagetum montanumB. Jovanovic 1953 (non Rudski 1949) festucetosum M. Jankovič et Mišič 1960 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovic 1976 juglandetosum (Mišič 1966) B. Jovanovnič 1969 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovic 1976 circaetosumB. Jovanovnič 1975 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovic 1976 hypericetosum androsaemi Vukičevič 1977 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovic 1976 typicum Fagetum mo ntanumB. Jovanovic 1953 (non Rudski 1949) hypericetosum androsaemi E. Vukičevič (1966) 1976 Fagetum mo ntanumB. Jovanovic 1953 (non Rudski 1949) luzuletosum Mišič etPopvič 1954 Fagetum mo ntanumB. Jovanovic 1953 (non Rudski 1949) muscosum fac. B. Jovanovic -L Fagetum mo ntanumB. Jovanovic 1953 (non Rudski 1949) silicicolumB. Jovanovic 1953 Fagetum mo ntanumB. Jovanovic 1953 (non Rudski 1949) silicicolumB. Jovanovic 1953 fac. aegopodiosum Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovic 1967 luzuletosum Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovic 1967 silicicolum Blechno-Fagetum moesiacae montanum B. Tatič etB. Atanackovič 1977 Castaneo-Fagetum submontanum Glišič (1954) 1975 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovic 1976 myrthylletosum B. Jovanovic 1950 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovic 1976 luzuletosum (Rajevski 1956) B. Jovanovic 1967 Leucobryo-Fagetum montanum B. Jovanovic (1975) 1979 447 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. Luzulo albidae-Fagetum submontanum (Rajevski 1956) B. Jovanovič 1979 Luzulo silvaticae-Fagetum submontanum B. Jovanovič 1976 Luzulo silvaticae-Fagetum montanum B. Jovanovič (1975) 1979 Luzulo-Fagetum moesiacae montanum Bleč. etLakušič 1976 Luzulo-Fagetummoesiacae subalpinumBleč. etLakušič 1969 Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 festucetosum drymeiae Mišič et Popovic 1978 Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 leucobryetosumB. Jovanovič 1975 Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 myrthylletosumB. Jovanovič 1973 Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 pauperum Mišič et Popovic 1954 Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 silicicolumB. Jovanovič 1953 Musco-FagetumB. Jovanovič 1955 Musco-FagetumB. Jovanovič 1955 leucobryetosum Mišič 1956 Polytricho formosi-FagetumB. Jovanovič 1953 Vaccinio-Fagetum moesiacae Fukarek 1969 Musco-FagetumB. Jovanovič 1955 blechnetosumB. Jovanovič 1973 Musco-FagetumB. Jovanovič 1955 lycoodiosumB. Jovanovič 1973 Acero-Ostryo-Fagetum moesiacae M. Jankovič 1998 ass.novaprov. Aceri-Ostryo-Fagetum B. Jovanovič (1967) 1979 Aceri-Ostryo-Fagetum B. Jovanovič (1967) 1979 ilicetosumB. Jovanovič 1967 Aceri-Ostryo-Fagetum B. Jovanovič (1967) 1979 juglandetosum E. Vukičevič 1967 Aceri-Ostryo-Fagetum B. Jovanovič (1967) 1979 phyllitetosumB. Jovanovič 1967 Aceri-Ostryo-Fagetum B. Jovanovič (1967) 1979 saxifragetosum Tomič 1980 Aceri-Ostryo-Fagetum B. Jovanovič (1967) 1979 seslerietosum variae Tomič 1980 Fago-Seslerietum Mišič et Popovic 1954 Juglandi-Ostry o-Fagetum E. Vukičevič (1967) 1979 Ostryo-Fagetum M. Wraber 1968 Ostryo-Fago-Quercetum E. Vukičevič 1976 Seslerio autumnalis-Fagetum moesiacae Blečič et Lakušič 1970 Seslerio rigidae-Fagetum Mišič et Popovic 1954 Seslerio rigidae-Fagetum Mišič et Popovic 1954 abietetosum Mišič et Popovic 1954 Seslerio rigidae-Fagetum Mišič et Popovic 1954 ostryetosum Mišič et Popovic 1954 Seslerio rigidae-Ostryo-Fagetum Mišič et Popovic 1954 Seslerio-Ostryo-Fagetum Mišič et Popovic (1954) 1979 Taxo-Fagetum moesiacae Pavlovic 1997 Cephalanthero-Fagetum Fagetum altimontanum moesiacae B. Jovanovič (1950, 1957, 1959) 1985 Fagetum deli-jovanense Knapp 1944 Fagetum deli-jovanense Knapp 1944 arabidetosum Knapp 1944 Fagetum moesiacae montanum Bleč. etLakušič 1970 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudski 1949) Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudski 1949) aceretosum Tomič 1992 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) alliosum ursini fac. B. Jovanovič - L Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) altherbosum fac. B. Jovanovič - L Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudski 1949) asperuletosumB. Jovanovič 1973 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudski 1949) calcicolumB. Jovanovič 1953 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudski 1949) caricetosum pilosae Tomič 1992 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudski 1949) carpinetosum betuli Tomič 1992 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudski 1949) colurnetosumB. Jovanovič 1955 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudski 1949) dentarietosumB. Jovanovič 1973 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudski 1949) drymetosumB. Jovanovič 1973 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) festucetosum montanae Mišič et Popovic 1976 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudski 1949) fac. herbosumB. Jovanovič -L Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudski 1949) ilicetosum Gajič 1961 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 448 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) fac. nudum B. Jovanovič - L • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) fac. alliosum Tomič 1992 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) fac. asperulosum Tomič 1992 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) fac. dentariosum Tomič 1992 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) fac. geraniosum Tomič 1992 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) fac. nudum Tomič 1992 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) fac. polypodiosum Tomič 1992 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) fac. rubosum Tomič 1992 • Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 • Fagetum montanum serpentinicum B. Jovanovič (1972) 1979 • Fagetum subalpinum inferiorum Mišič et Popovič 1954 • Festuco drymeiae-Fagetum montanum B. Jovanovič 1973 • Ilici-Fagetum montanum Gajič (1961) 1979 • Lauroceraso-FagetumB. Jovanovič 1967 • Lauroceraso-FagetumB. Jovanovič 1967 cericetosumB. Jovanovič 1967 • Lauroceraso-FagetumB. Jovanovič 1967 dentarietosumB. Jovanovič 1967 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949)betuletosumMatovič 1986 • Fagetum moesiacae montanumBleč. et Lakušič 1970 herbosum Z.Pavlovic 1951 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) aculeatetosum • Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 calcicolum • Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 colurnetosum • Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 mixtum • Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 tilietosum Jank. et Miš. 1960 • Festuco drymei-Fagetum moesiacae-montanum M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Mercuriali-Fagetum moesiacae Fukarek 1969 • Aceri heldreichii-Fagetum B. Jovanovič 1957 • Aceri heldreichii-Fagetum B. Jovanovič 1957 polypoditosum B. Jovanovič • Aceri heldreichii-Fagetum montanum B. Jovanovič • Aceri heldreichii-Fagetum subalpinum M. Jankovič et Stevanovič 1983 • Fagetum subalpinum scardo-pindicum (Ht. 1938, Tregubov 1957) Em 1961 • Fagetum subalpinum serbicum Grebenščikov 1950 • Fagetum subalpinum serbicum Grebenščikov 1950 inferiorum Mišič et Popovič 1954 • Fagetum subalpinum serbicum Grebenščikov 1950 superiorům Mišič et Popovič 1954 • Fagetum subalpinum serbicum Grebenščikov 1950 piceetosum Mišič et Popovič 1954 • Pteridio aquilini-Aceretum heldreichii M. Jankovič & R. Bogojevič 1984 • Aceri heldreichii-Fagetum subalpinum M. Jankovič et Stevanovič 1983 doronicetosum orphanidis • Aceri heldreichii-Fagetum subalpinum M. Jankovič et Stevanovič 1983 geranietosum macrorrhizi • Aceri-Fraxino-Carpino-Fagetum mixtum Mišič 1962 • Aceri-Fraxino-Carpino-Fagetum mixtum Mišič 1962 ilicetosum Mišič et Dinič 1967 • Acereto-Fraxineto-Carpineto-Fagetum mixtum Mišič et Dinič 1967 ilicetosum Mišič et Dinič 1967 • Acereto-Fraxineto-Carpineto-Fagetum mixtum Mišič et Dinič 1967 silicicolum Mišič 1980 • Corylo colurnae-FagetumB. Jovanovič (1955) 1979 • Corylo colurnae-FagetumB. Jovanovič (1955) 1979 ramondietosumMišič 1981 • Corylo colurnae-Fagetum mixtum Mišič 1967 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) colurnetosum B. Jovanovič 1955 • Fago-Aceri intermedii-Coryletum colurnae B. Jovanovič 1953 • Fago-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 • Fago-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 silicicolum V. Jovanovič 1982 • Fago-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 juglandetosum Karakteristične vrste: Fagus sp., Euphorbia amygdaloides, Asperula odorata, Geranium robertianum, Acer pseudoplatanus, Carpinus betulus, Geum urbanum, Corylus avellana, Fragaria vesca, Glechoma hirsuta, Helleborus odorus, Rubus hirtus, Clematis vitalba, Crataegus monogyna, Prunus avium, Acer platanoides, Athyrium ßlix-femina, Fraxinus ornus, Polystichum lobatum, Quercus petraea, Vaccinium myrtillus, Acer campestre, Cornus mas, Dentaria bulbifera, Epilobium montanum, Poa nemoralis, Viola sylvestris, Arum maculatum, Mercurialis perennis, Mycelis muralis, Veronica officinalis, Aremonia 449 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacucJMKauuju cmanuiuma... " agrimonioides, Pulmonaria officinalis, Quercus cerris, Sambucus nigra, Sanicula europaea, Scrophularia nodosa, Anemone nemorosa, Asarum europaeum, Circaea lutetiana, Hedera helix, Lapsana communis, Oxalis acetosella, Sorbus torminalis, Ulmus montana, Aegopodium podagraria, Lactuca muralis, Luzula luzuloides, Prenanthes purpurea, Pteridium aquilinum, Ruscus hypoglossum, Salvia glutinosa, Symphytum tuberosum, Tilia argentea, Veronica chamaedrys, Carex sylvatica, Dryopteris filix-mas, Festuca drymeja, Festuca montana, Fraxinus excelsior, Gentiana asclepiadea, Lathyrus vernus, Luzula sylvatica, Nephrodium filix-mas, Pyrus pyraster, Polygonatum multiflorum, Polypodium vulgare, Populus tremula, Primula vulgaris, Quercus sessilis, Urtica dioica, Viburnum lantana, Brachypodium sylvaticum, Campanula trachelium, Corylus colurna, Galium schultesii, Luzula nemorosa, Melica uniflora, Parietaria officinalis, Tilia cordata, Tilia platyphyllos, Veratrum album, Ajuga reptans, Aspidium filix-mas, Asplenium trichomanes, Evonymus europaeus, Fagus sylvatica, Festuca heterophylla, Heracleum sphondylium, Hieracium murorum, Luzula pilosa, Ostrya carpinifolia, Rosa arvensis, Senecio nemorensis, Sorbus aucuparia, Tilia tomentosa, Ulmus glabra, Allium ursinum, Blechnum spicant, Dicranum scoparium, Geranium macrorrhizum, Juglans regia, Picea excelsa, Polystichum aculeatum, Polytrichum commune, Quercus pubescens, Rubus idaeus, Saxifraga rotundifolia, Stachys sylvatica, Stellaria holostea, Viola hirta, Abies alba, Acer intermedium, Anemone ranunculoides, Aposeris foetida, Aruncus sylvestris, Betula verrucosa, Cardamine enneaphyllos, Carpinus orientalis, Cicerbita muralis, Cystopteris fragilis, Dactylis glomerata, Epilobium lanceolatum, Epimedium alpinum, Evonymus latifolius, Evonymus verrucosus, Galeobdolon luteum, Galium sylvaticum, Genista ovata, Hypericum perforatum, Ilex aquifolium, Lamium luteum, Lathyrus venetus, Lonicera alpigena, Lonicera nigra, Lonicera xylosteum, Luzula forsteri, Melittis melissophyllum, Pinus heldreichii, Polygonatum verticillatum, Prunus mahaleb, Salix caprea, Scilla bifolia, Senecio rupestris, Smyrnium perfoliatum, Staphylea pinnata, Tamus communis, Tilia grandifolia, Tilia parvifolia, Veronica urticifolia, Viola sylvatica, Ruscus aculeatus, Acer heldreichii, Adenostyles alliariae, Adoxa moschatellina, Carex pilosa, Castanea sativa, Galium aparine, Hypnum cupressiforme, Musci sp., Sorbus aria, Acer obtusatum, Acer tataricum, Achillea millefolium, Aconitum vulparia v&r.phtora, Actaea spicata, Alchemilla vulgaris, Alectorolophus rumelicus subsp. abbreviatus, Anthoxanthum odoratum, Arabis hirsuta, Arabis turrita, Aspidium lonchitis, Aspidium spinulosum, Asplenium adiantum-nigrum, Atropa bella-donna, Barbula muralis, Barbula tortuosa, Bellis perennis, Betula verrucosa, Bromus asper subsp. benekenii, Prunella vulgaris, Calamagrostis arundinacea, Calamintha alpina, Calamintha clinopodium, Calamintha grandiflora, Campanula persicifolia, Cardamine pratensis, Cardamine triphylla, Carex divulsa, Carex leporina, Carex pallescens, Carex pendula, Carex remota, Carex sylvatica, Chaerophyllum hirsutum, Chrysosplenium alternifolium, Clinopodium vulgare, Corydalis cava, Corydalis solida, Cotinus coggygria, Crepis paludosa, Cyclamen purpurascens, Cynoglossum officinale, Cytisus hirsutus, Daphne mezereum, Digitalis ambigua, Doronicum austriacum, Doronicum columnae, Doronicum orphanidis, Dryopteris lobata, Dryopteris villarii, Epipactis latifolia, Erythronium dens-canis, Euphorbia cyparissias, Fagus moesiaca, Festuca rubra subsp. fallax, Galanthus nivalis, Galeopsis tetrahit, Galeopsis versicolor, Galium aristatum, Galium cruciata, Galium palustre, Galium vernum, Genista tinctoria, Hacquetia epipactis, Hedera helix subsp. helix, Helleborus multifidus, Helleborus niger subsp. macranthus, Hepatica triloba, Heracleum pollinianum, Hieracium transsilvanicum, Hieracium umbellatum, Hypericum androsaemum, Hypericum montanum, Hypericum quadrangulum, Ilex aquifolium, Impatiens noli-tangere, Juncus sp., Juniperus communis, Juniperus intermedia, Lamium galeobdolon, Lamium maculatum, Lamium orvala, Lastrea dryopteris, Lathyrus montanus, Ligustrum vulgare, Lilium martagon, Lunaria rediviva, Luzula nemorosa f. albida, Lysimachia punctata, Malus sylvestris, Mentha longifolia, Mentha sylvestris, Mnium undulatum, Myosotis palustris, Myrrhis odorata, Neottia nidus-avis, Omphalodes verna, Orchis sambucina, Origanum vulgare, Orobus vernus, Paris quadrifolia, Phegopteris dryopteris, Phyllitis scolopendrium, Pinuspeuce, Pyrola rotundifolia, Pyrus communis, Poa alpina subsp. badensis, Poa ursina, Potentilla canescens, Potentilla erecta, Potentilla micrantha, Primula columnae, Primula veris, Prunus laurocerasus, Pteris aquilina, Pyrus pyraster, Pyta pubescens, Quercus sessiliflora, Quercus virgiliana, Ranunculus auricomus, Ranunculus cassubicus, Ranunculus ficaria, Ranunculus ophioglossifolius, Ranunculus platanifolius, Ranunculus repens, Rhamnus fallax, Rhamnus frangula, Ribes alpinum, Rosa alpina, Rosapendulina, Rubus glandulosus, Rubus saxatilis, Rubus sp., Rumex acetosa, Rumex sanguineus, Saxifragapaniculata, Scabiosa columbaria, Scabiosa columbaria subsp. dubia, Sedum acre, Sedum cepaea, Sesleria argentea, Sesleria autumnalis, Sesleria rigida, Sorbus aucuparia subsp. glabrata, Stellaria nemorum, Tanacetum vulgare, Taraxacum officinale, Taxus baccata, Telekia speciosa, Teucrium chamaedrys, Thymus balcanus, Thymus montanus, Tilia officinarum subsp. platyphyllos, Toriiis anthriscus, Trifolium medium, Trifolium repens, Ulmus STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 450 Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " campestris, Ulmus carpinifolia, Veratrum nigrum, Verbascum nicolai, Veronica anagallis-aquatica, Veronica montana, Viola reichenbachiana, Viola sepincola Osnovna literatura: AntiM972c, AntiM971a, BeočM960, BlečV970, BoriL955, ČernP950, ČoliD989, ČoliD967, ČoliD974a, DiklN962, PavlD003, ErdeJ971, ErdeJ971, GajiM961a, GajiM966, GajiM954c, GajiM955, GajiM960, GajiM961, GajiM961b, GajiM964, GajiM969a, GajiM989, GajiM992, G1ÍŠM956, G1ÍŠM975, G1ÍŠM976, GrebO950a, HorvI974,11ÍČE951, JankM960b, JankM968, JankM982, JankM958, JankM980, JankM984, JankM983, JankM998, JovaB953, JovaB955b, JovaB955c, JovaB959, JovaB972a, JovaB973, JovaB980, JovaB985a, JovaB948, JovaB967b, JovaB953a, JovaB957a, JovaB967, JovaB967, JovaB976, JovaB970c, JovaV982, JoviN996, KnapR944, KojiM998, KošaN913a, KrasF972, MatoM986, MišiV954, MirkD951, MišiV956, MišiV963, MišiV972a, MišiV982, MišiV967a, MišiV983, MišiV985c, MišiV953, MišiV954, MišiV954b, MišiV957, MišiV964, MišiV965, MišiV966, MišiV972, MišiV977a, MišiV978, MišiV979, MišiV980ba, MišiV981, MišiV984d, MišiV985a, MišiV985c, MišiV990b, MišiV990c, MišiV997, NikoV958, PavlZ951, PekaV983, PekaV987, PopoM952, RandN974, RandN979b, RandN983c, RedžS984, RexhF994, RudsI949, SariM997, StefV966, TatiB982a, TomiZ, TomiZ980, TomiZ992, TomiZ994, TomiZ992, UvalZ972, VeljV967b, VukiE966, VukiE976, VukiE977, VukiE966, VukiE976, VukiE976a, ZupaM986 Gl.691 Mezijske brdské bukové šume Opšte karakteristike: Monodominantne ili mešovite šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome dominira mezij ska bukva , pored koje se u nekim sastojinama sa značajnijim učeščem javljaju još i , , . , , , i . U drugom spratu drveča i spratu žbunova javlja se relativno veliki broj drugih drvenastih vrsta, ali su njihove brojnosti znatno manje. Najčešče drvenaste vršte su , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat prizemne floře je su uglavnom dobro razvijen izgradjen uglavnom od vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ponekad bukva tako dominira da osim nje gotovo da nema drugih biljaka u šumi. Ekologija: Brdské bukové šume se javljaju na nadmorskim visinama izmedju 40 i 1300 m, i to uvek u vidu manjih ili večih fragmenata vezanih za specifična staništa u zoni hrastovih šuma. Ove šume zauzimaju strmé, zaklonjene osojne padine i úvale, gde su uticaji opšte klime ublaženi i modifikováni u pravcu veče relatívne vlage vazduha, manjeg kolebanja vlage i umanjenih letnjih podnevnih temperatura. U zavisnosti od tipa matičné podloge ove šume se razvijaju na različitim tipovima automorfnih zemljišta. Na silikatima se javljaju smedja kisela zemljišta, dok se na krečnjacima javljaju smedja zemljišta ili rendzine. U zavisnosti od nagiba terena, starosti sastojina i antropogenih uticaja, zemljišta pod brdskim bukovim šumama mogu biti veoma duboka (60-90, pa čak i 120 cm), do veoma plitka i izrazito skeletogena. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske brdské klime ili u područjima sa uticajem vlažnije ilirske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva, planine na južnom obodu Panónske nizije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Cer (Dobra Voda, Kumovac), Vidojevica, Gučevo, Zajaca, Drina kod Bajine Bašte, Malog Zvornika i Banje Koviljače, Obrenovac, Lipovica, Avala, Rudnik, Povlen, Gledičke planine, Gučevo, Boranja, Jelova Gora, Golija, Rudnik (Veliki Šturac, Belo polje, Javorska reka), 451 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Kopaonik, Jastrebac, Djerdap (Dobra, Lepenski vir, Kazan, Donji Milanovac, Zlatica, Boljetin, kraj Nešinog potoka, Coka Njalta, sliv Boljetinske reke, Malo Golubinje), Bukovo, Južni Kučaj, Crni vrhkod Bora (Veliká i Mala Gradašnica), Klisura Vratne, Gornjačka klisura, Kanjon Lazareve reke, Resavska klisura, Klisura Grze i Ivanštice, Grdelička klisura, Boranja, Borinjska reka, Bukovo kod Negotina, Homoljske planine, Krivelj, Rgotina, Ravnine, Kloparnik, Vrhovi, Koparnici, Seličevica, Stará planina (sliv Toplodolske reke; sliv Jelovičke reke; sliv Crnovrške reke), Krajišnici; Vojvodina: Fruška gora (Sremska Kamenica, Beočin, Ležimir, Vrdnik, Rogaljevo, Venac-Stražilovo, VilinKam, Iriški Venac, Rakovac, Kozji Hrbat, Veliki Cot, Crni Cot, Testera, VilinKam, Crveni Cot), Vršačke planine (Vršački vrh, Gudurički vrh, Donji Vršišor); Kosovo: Šar planina, Prokletije, Crnoljeva planina, Drenica, Cičavica, Grmija. Ekvivalentne zajednice: Circaeo-Fagetum B. Jovanovič 1975 Dentario glandulosae-Fagetum submontanum B. Jovanovič (1975) 1979 Fagetum negotiense typicum Knapp 1944 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum 1 Q7S submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 i y i j Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 Fagetum submontanum mixtum Mišič (1963) 1972 Fagetum timokense typicum Knapp 1944 Festuco drymeiae-Fagetum submontanum (M. Jankovič et Mišič 1960) Mišič 1972 Festuco drymeiae-Fagetum submontanum (M. Jankovič et Mišič 1960) Mišič 1972 carpinetosum betuli Dinič 1971 Festuco montanae-Fagetum submontanum petraeae (M. Jankovič et Mišič 1974) Mišič 1980 Festuco montanae-Fagetum submontanum betuli M. Jankovič et Mišič 1980 Musco-Fagetum submontanum (B. Jovanovič 1955) M. Jankovič et Mišič 1980 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) festucetosum M. Jankovič et Mišič 1960 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 circaetosumB. Jovanovnič 1975 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 typicum Fagetum submontanum mixtum Mišič (1963) 1972 juglandetosum Mišič 1963 Juglando-Fagetum submontanum (Mišičl966) B. Jovanovič 1969 Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 juglandetosum (Mišič 1966) B. Jovanovnič 1969 Tilio-Fagetum submontanum (M. Jankovič et Mišič 1960) Mišič 1972 Tilio-Fagetum submontanum (M. Jankovič et Mišič 1960) Mišič 1972 ranunculetosum cassubici V. Pekanovič 1991 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 452 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Tilio-Fagetum submontanum petraeae prov. V. Pekanovič 1983 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) tilietosum M. Jankovič et Mišič 1980 • Querco-Fagetum Glišič 1971 • Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 ilicetosum B. Jovanovič 1967 • Fagetum submontanum mixtum Mišič (1963) 1972 ilicetosum Mišič 1981 • Ilici-Fagetum submontanum (Gajič 1961) B. Jovanovič 1979 • Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 aculeatetosum Gajič 1961 • Rusco-Fagetum submontanum Gajič 1967 • Hyperico androsaemi-Fagetum submontanum E. Vukicevic (1966) 1979 • Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 hypericetosum androsaemi Vukicevic 1977 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) hypericetosum androsaemi E. Vukicevic (1966) 1976 Karakteristične vrste: Fagus sp., Prunus avium, Rubus hirtus, Acer campestre, Acerplatanoides, Carpinus betulus, Cornus mas, Polystichum lobatum, Quercus petraea, Acer pseudoplatanus, Asperula odorata, Carex pilosa, Clematis vitalba, Corylus avellana, Crataegus monogyna, Dryopteris filix-mas, Euphorbia amygdaloides, Fraxinus excelsior, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Lathyrus vernus, Poa nemoralis, Pulmonaria officinalis, Ruscus hypoglossum, Tilia cordata, Tilia platyphyllos, Ulmus montana, Athyrium filix-femina, Dentaria bulbifera, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Geranium robertianum, Helleborus odorus, Quercus cerris, Salvia glutinosa, Sorbus torminalis, Staphylea pinnata, Tilia argentea, Tilia tomentosa, Ulmus glabra, Viola sylvestris, Aegopodium podagraria, Allium ursinum, Arum maculatum, Asarum europaeum, Campanula trachelium, Cardamine bulbifera, Circaea lutetiana, Epilobium montanum, Galium aparine, Hedera helix, Juglans regia, Melittis melissophyllum, Mercurialis perennis, Mycelis muralis, Parietaria officinalis, Polygonatum multiflorum, Rosa arvensis, Ruscus aculeatus, Sambucus nigra, Sanicula europaea, Scrophularia nodosa, Stellaria holostea, Viola hirta, Ajuga reptans, Anemone nemorosa, Aposeris foetida, Aremonia agrimonioides, Aruncus sylvestris, Campanula persicifólia, Cardamine trifolia, Cardamine triphylla, Carex digitata, Carex pilosa, Carex sylvatica, Cynoglossum montanum, Dactylis glomerata, Daphne laureola, Dicranum scoparium, Epimedium alpinum, Epipactis latifolia, Evonymus europaeus, Evonymus latifolius, Fagus sylvatica, Festuca drymeja, Festuca heterophylla, Festuca montana, Galanthus nivalis, Galium pseudaristatum, Galium schultesii, Hepatica triloba, Heracleum sphondylium, Hieracium sabaudum, Hieracium transsilvanicum, Hypericum androsaemum, Hypericum montanum, Ilex aquifolium, Lactuca muralis, Lamium galeobdolon, Lamium luteum, Lamium maculatum, Lapsana communis, Lilium martagon, Luzula luzuloides, Melica uniflora, Pyrus pyraster, Polytrichum commune, Populus tremula, Prenanthes purpurea, Primula vulgaris, Pteridium aquilinum, Quercus sessilis, Ranunculus cassubicus, Scilla bifolia, Solidago virgaurea, Stachys sylvatica, Symphytum tuberosum, Tilia parvifolia, Ulmus carpinifolia, Vaccinium myrtillus, Veratrum nigrum, Veronica chamaedrys, Viola sylvatica Osnovna literatura: AntiM971a, BoriL955, ČoliD967, ČoliD974a, ErdeJ971, GajiM961a, GajiM989, GajiM960, GajiM961b, GajiM969a, G1ÍŠM976, JankM960b, JankM980, JovaB953a, JovaB953b, JovaB955b, JovaB967, JovaB980, JovaB976, JovaB970c, JoviN996, KnapR944, KojiM998, KrasF972, MišiV978, MišiV956, MišiV963, MišiV972a, MišiV982, MišiV985c, MišiV966, MšiV977a, MišiV979, MišiV981, MišiV985a, MišiV985c, MišiV997, PekaV983, PekaV987, RandN979b, RudsI949, UvalZ972, VukiE976, VukiE977, VukiE966, VukiE976a, ZupaM986 Gl.6911 Mezijske monodominantne brdské bukové šume Opšte karakteristike: Monodominatne šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome apsolutno dominira mezijska bukva . U drugom spratu drveča i spratu žbunova javljaju se sa znatno manjim brojnostima još i , , , , , , , , i dr. Spratovi žbunja i prizemne floře su uglavnom dobro razvijeni i bujni - izgradjeni uglavnom od vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Brdské bukové šume se javljaju na nadmorskim visinama izmedju 40 i 1300 m, i to uvek u vidu manjih ili večih fragmenata vezanih za specifična staništa u zoni hrastovih šuma. Ove šume zauzimaju strmé, zaklonjene osojne padine i úvale, gde su uticaji opšte klime ublaženi i modifikováni u pravcu veče relativné vlage vazduha, manjeg kolebanja vlage i umanjenih letnjih podnevnih temperatura. U zavisnosti od tipa matičně podloge ove šume se razvijaju na različitim tipovima automorfnih zemljišta. Na silikatima se javljaju smedja kisela zemljišta, dok se na krečnjacima javljaju smedja zemljišta ili rendzine. U zavisnosti od nagiba terena, 453 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " starosti sastojina i antropogenih uticaja, zemljišta pod brdskim bukovím šumama mogu biti veoma duboka (60-90, pa čak i 120 cm), do veoma plitka i izrazito skeletogena. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske brdské klime. Opšte rasprostranjenje: Centrální i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Obrenovac, Boranja, Borinjska reka, Bukovo kod Negotina, Homoljske planině, Krivelj, Rgotina, Gučevo, Ravnine, Kloparnik, Vrhovi, Koparnici, Rudnik (Veliki Sturac, Belo polje, Javorska reka), Kopaonik, Jastrebac, Golija, Seličevica, Stará planina (sliv Toplodolske reke; sliv Jelovičke reke; sliv Crnovrške reke), Krajišnici, Zajača; Vojvodina: Fraška gora (Rogaljevo, Venac-Stražilovo; Stražilovo; Vilin Kam; Iriški Venae, Rakovac, Veliki Cot, Crni Cot, Testera, Vilin Kam, Crveni Cot); Kosovo: Sar planina, Prokletije, Crnoljeva planina, Drenica, Cičavica, Grmija. Ekvivalentně zajednice: Circaeo-Fagetum B. Jovanovič 1975 Dentario glandulosae-Fagetum submontanum B. Jovanovič (1975) 1979 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) festucetosum M. Jankovič et Mišič 1960 Fagetum negotiense typicum Knapp 1944 Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum (Rudski Fagetum submontanum mixtum Mišič (1963) 1972 Fagetum timokense typicum Knapp 1944 Festuco drymeiae-Fagetum submontanum (M. Jankovič et Mišič 1960) Mišič 1972 Festuco drymeiae-Fagetum submontanum (M. Jankovič et Mišič 1960) Mišič 1972 carpinetosum betuli Dinič 1971 Festuco montanae-Fagetum submontanum betuli M. Jankovič et Mišič 1980 Festuco montanae-Fagetum submontanum petraeae (M. Jankovič et Mišič 1974) Mišič 1980 Musco-Fagetum submontanum (B. Jovanovič 1955) M. Jankovič et Mišič 1980 Luzulo silvaticae-Fagetum submontanum B. Jovanovič 1976 Karakteristične vršte: Acer campestre, Acerplatanoides, Acer pseudoplatanus, Aegopodium podagraria, Ajuga reptans, Allium ursinum, Anemone nemorosa, Aposeris foetida, Aremonia agrimonioides, Arum maculatum, Asarum europaeum, Asperula odorata, Athyriumfilix-femina, Cardamine bulbifera, Cardamine triphylla, Carex digitata, Carex sylvatica, Carpinus betulus, Circaea lutetiana, Clematis vitalba, Cornus mas, Corylus avellana, Crataegus monogyna, Dentaria bulbifera, Dicranum scoparium, Dryopteris filix-mas, Epilobium montanum, Epimedium alpinum, Euphorbia amygdaloides, Fagus sp., Fagus sylvatica, Festuca drymeja, Festuca montana, Fragaria vesca, Fraxinus excelsior, Galium aparine, Galium schultesii, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Helleborus odorus, Hepatica triloba, Heracleum sphondylium, Hieracium transsilvanicum, Lamium galeobdolon, Lamium luteum, Lathyrus vernus, Luzula luzuloides, Mercurialis perennis, Nephrodium filix-mas, Poa nemoralis, Polygonatum multiflorum, Polystichum aculeatum, Polytrichum commune, Populus tremula, Prenanthes purpurea, Primula vulgaris, Prunus avium, Pteridium aquilinum, Pulmonaria officinalis, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus sessilis, Rubus hirtus, Ruscus hypoglossum, Salvia glutinosa, Sanicula europaea, Scrophularia nodosa, Sorbus torminalis, Stellaria holostea, Symphytum tuberosum, Tilia argentea, Tilia cordata, Tilia parvifolia, Tilia platyphyllos, Tilia tomentosa, Ulmus glabra, Ulmus montana, Vaccinium myrtillus, Veratrum nigrum, Veronica chamaedrys, Viola sylvestris 1949) B. Jovanovič 1976 1949) B. Jovanovič 1976 calcicolum B. Jovanovič 1955 1949) B. Jovanovič 1976 silicicolum B. Jovanovič 1955 1949) B. Jovanovič 1976 carpinetosum betuli E. Vukičevič 1956 1949) B. Jovanovič 1976 cephalarietosum B. Jovanovič 1975 1949) B. Jovanovič 1976 circaetosum B. Jovanovnič 1975 1949) B. Jovanovič 1976 dentarietosum glandulosae B. Jovanovič 1975 1949) B. Jovanovič 1976 epimedietosum B. Jovanovič 1967 1949) B. Jovanovič 1976 fac. aegopodiousm Gajič 1961 1949) B. Jovanovič 1976 fac. alliosum Mišič 1956 1949) B. Jovanovič 1976 fac. alliosum ursini Cernjaski 1950 1949) B. Jovanovič 1976 fac. altherbosum Cernjaski 1950 1949) B. Jovanovič 1976 fac. altherbosum Mišič 1956 1949) B. Jovanovič 1976 fac. asperulosum Gajič 1961 1949) B. Jovanovič 1976 fac. asperulosum Mišič 1956 1949) B. Jovanovič 1976 fac. atroposum Mišič 1956 1949) B. Jovanovič 1976 fac. geraniousm Gajič 1961 luzulosum Gajič 1961 muscosum Cernjaski 1950 nudum Cernjaski 1950 nudum Mišič 1956 . polypodiosum Mišič 1956 . rabosum Mišič 1956 1949) B. Jovanovič 1976 hederetosum Glišič 1968 1949) B. Jovanovič 1976 luzuletosum sytvaticae B. Jovanovič 1975 1949) B. Jovanovič 1976polypodietosumB. Jovanovič 1975 1949) B. Jovanovič 1976 typicum 1949) B. Jovanovič 1976 fac. 1949) B. Jovanovič 1976 fac. 1949) B. Jovanovič 1976 fac. 1949) B. Jovanovič 1976 fac. 1949) B. Jovanovič 1976 fac. 1949) B. Jovanovič 1976 fac. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 454 Peayjimamu npojeKtna: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuima... " Osnovna literatura: ErdeJ971, GajiM961a, GajiM989, JankM980, JovaB953a, JovaB955b, JovaB967, JovaB980, JovaB976, KnapR944, MÍŠÍV978, MÍŠÍV956, MÍŠÍV963, MišiV972a, MÍŠÍV982, MišiV985c, RandN979b, RudsI949, MÍŠÍV997, VukiE976, VukiE977, ZupaM986, JoviN996, MišiV985a, MišiV977a, KrasF972, MÍŠÍV981, MišiV979 Gl.6912 Meziiske brdské bukové šume sa orahom Opšte karakteristike: Mešovite šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome dominira mezijska bukva uz značajno učešče oraha . U drugom spratu drveča i spratu žbunova javlja se relativno veliki broj drugih drvenastih vrsta, ali su njihove brojnosti znatno manje u odnosu na bukvu i orali. Najčešče drvenaste vrste su, sa znatno manjim brojnostima, još i , , , , , , , , , , , i dr. Sprat prízemné floře je uglavnom dobro razvijen - izgradjen uglavnom od vrsta , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Brdské bukové šume sa orahom se javljaju na nadmorskim visinama izmedju 50 i 300 m, i to uveku vidu manjih ili večih fragmenata vezanih za specifična staništa u zoni hrastovih šuma. Ove šume zauzimaju zaklonjena staništa sa povečanom vlagom vazduha, smanjenim delovanjem ekstremnih temperatura i dobrim rastresitim zemljištem. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske brdské klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Bukovo, Južni Kučaj, Derdap (kraj Nešinog potoka, Coka Njalta, sliv Boljetinske reke, kod Donjeg Milanovca, kod Malog Golubinja, kod Lepenskog vira, izmedju Koršobrdske reke i Boljetina), Crni vrh kod Bora (Veliká i Mala Gradašnica), Klisura Vratne, Gornjačka klisura, Kanjon Lazareve reke, Resavska klisura, Klisura Grze i Ivanštice, Grdelička klisura, Drina kod Bajine Bašte, Malog Zvornika i Banje Koviljače. Ekvivalentne zajednice: • Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 juglandetosum (Mišič 1966) B. Jovanovnič 1969 • Fagetum submontanum mixtum Mišič (1963) 1972 juglandetosum Mišič 1963 • Juglando-Fagetum submontanum (Mišičl966) B. Jovanovič 1969 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer platanoides, Acer pseudoplatanus, Aegopodium podagraria, Asperula taurina, Carpinus betulus, Clematis vitalba, Cornus mas, Corylus avellana, Fagus sp., Fraxinus excelsior, Galium aparine, Geranium robertianum, Geum urbanum, Helleborus odorus, Juglans regia, Lathyrus vernus, Parietaria officinalis, Polygonatum multiflorum, Prunus avium, Pulmonaria officinalis, Salvia glutinosa, Staphylea pinnata, Tilia cordata, Tilia platyphyllos, Tilia tomentosa, Ulmus carpinifolia, Viola hirta, Campanula trachelium, Crataegus monogyna, Dryopteris filix-mas, Euphorbia amygdaloides, Fraxinus ornus, Glechoma hirsuta, Pyrus pyraster, Poa nemoralis, Polystichum lobatum, Quercus cerris, Quercus petraea, Rubus hirtus, Sorbus torminalis, Viola sylvestris Osnovna literatura: ErdeJ97l, JovaB970c, MÍŠÍV963, MišiV972a, MišiV982, MÍŠÍV997, MÍŠÍV966, MišiV981, VukiE976a, MišiV985c, G1ÍŠM976, AntiM971a Gl.6913 Mezii ske brdské bukové šume sa lipama spp. Opšte karakteristike: Mešovite šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome dominira mezijska bukva uz značajno učešče različitih vrsta lipa (, , Tilia platyphyllos>). U drugom spratu drveča i spratu žbunova javlja se relativno veliki broj drugih drvenastih vrsta, ali su njihove brojnosti znatno manje u odnosu na bukvu i lipe. Najčešče drvenaste vrste su, sa znatno manjim brojnostima, još i , , , i dr. Sprat prizemne floře je uglavnom dobro razvijen - izgradjen uglavnom od vrsta , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Brdské bukové šume sa orahom se javljaju na nadmorskim visinama izmedju 200 i 600 m, i to uvek u vidu manjih ili večih fragmenata na osojnim padinama i dubokim uvalama, na mestima sa povečanom vlagom vazduha, smanjenim delovanjem ekstremnih temperatura i dobrim rastresitim zemljištem. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske brdské klime i kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije, severní delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Avala, Cer, Djerdap (Dobra, Lepenski vir, Kazan, Donji Milanovac, Boljetin); Vojvodina: Fraška Gora (Crni čot; Kozoji Hrbat; Izmedu Crnog i Velikog čota; Veliki čot; VilinKam), Vršačke planine (Vršački vrh, Gudurički vrh, Donji Vršišor) Ekvivalentne zajednice: • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) tilietosum M. Jankovič et Mišič 1980 • Tilio-Fagetum submontanum (M. Jankovič et Mišič 1960) Mišič 1972 • Tilio-Fagetum submontanum (M. Jankovič et Mišič 1960) Mišič 1972 ranunculetosum cassubici V. Pekanovič 1991 455 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue uoMeuioiamypey toiacudjUKauuju cmauuuima... " • Tilio-Fagetum submontanum petraeae prov. V. Pekanovič 1983 Karakteristične vrste: Acer campestre, Asarum europaeum, Asperula odorata, Cardamine bulbifera, Carpinus betulus, Dentaria bulbifera, Euphorbia amygdaloides, Fagus moesiaca, Hedera helix, Helleborus odorus, Lathyrus vernus, Poa nemoralis, Polystichum lobatum, Quercus petraea, Ranunculus cassubicus, Rubus hirtus, Ruscus hypoglossum, Tilia argentea, Tilia tomentosa, Viola sylvestris, Acerplatanoides, Acer pseudoplatanus, Allium ursinum, Campanula persicifolia, Carex pilosa, Cornus mas, Crataegus monogyna, Evonymus europaeus, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus, Galanthus nivalis, Geranium robertianum, Geum urbanum, Lamium maculatum, Lapsana communis, Lilium martagon, Melica uniflora, Mercurialis perennis, Mycelis muralis, Prunus avium, Pulmonaria officinalis, Ruscus aculeatus, Scilla bifolia, Staphylea pinnata, Stellaria holostea, Tilia cordata, Tilia platyphyllos, Ulmus glabra, Ulmus montana Osnovna literatura: BoriL955, ErdeJ971, JovaB953b, JankM980, PekaV983, PekaV987, RudsI949, MišiV997, JankM960b, MišiV972a, VukiE966 Gl.6914 Meziiske brdské bukové šume sa kitniakom Opšte karakteristike: Mešovite šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveéau kome dominiraju mezijska bukva i kitnjak . U drugom spratu drveéa i spratu žbunova javlja se relativno velikí broj drugih drvenastih vrsta, ali su njihove brojnosti znatno manje u odnosu na bukvu i kitnjak. Najčešée drvenaste vrste su , , , , , i dr. Sprat prízemné flóre je uglavnom dobro razvijen -izgradjen uglavnom od vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Kitnjakovo-bukove šume se javljaju na prelaznim staništima izmedju severno eksponiranih zaklonjenih uvala i južno eksponiranih grebena i glavica, u zoni hrastovih šuma. Zajednice se razvijaju na različitim smedjim i lesiviranim smedjim zemljištima u uslovimaumereno-kontinentalne-mezijske brdské klime i kontinentalne-panonske brdské klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Rudnik, Donji Milanovac (Zlatica; Vojvodina: Fraška Gora (Sremska Kamenica, Beočin, Ležimir, Vrdnik) Ekvivalentne zajednice: • Querco-Fagetum Glišič 1971 Karakteristične vrste: Carex pilosa, Asperula odorata, Carex digitata, Festuca heterophylla, Solidago virgaurea, Poa nemoralis, Galium pseudaristatum, Hieracium sabaudum, Fagus moesiaca, Quercus petraea, Carpinus betulus, Tilia argentea, Acer campestre, Ulmus montana, Daphne laureola, Rubus hirtus, Stachys sylvatica, Mycelis muralis, Cynoglossum montanum, Glechoma hirsuta, Fraxinus ornus, Cornus mas, Epipactis latifolia, Fragaria vesca, Melittis melissophyllum, Prunus avium, Acer platanoides, Corylus avellana, Ruscus hypoglossum, Dryopteris filix-mas, Polystichum aculeatum, Sambucus nigra, Carex sylvatica, Ruscus aculeatus, Pulmonaria officinalis, Rosa arvensis Osnovna literatura: KojiM998, JoviN996 Gl.6915 Meziiske brdské bukové šume sa božikovinom Opšte karakteristike: Mešovite šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome apsolutno dominira mezijska bukva i spratom visokog žbunjau kome dominira božikovina . Od ostalog drveča i žbunja sa znatno manjim brojnostima javljaju se još i , , , , i dr. Spratovi žbunja i prízemné flóre su uglavnom dobro razvijeni i bujní - izgradjeni uglavnom od vrsta , , , , , , i dr. Ekologija: Ove šume se uglavnom javljaju na nadmorskim visinama izmedju 400 i 800 m, i to uvek u vidu manjih ili večih fragmenata vezanih za specifična staništa u zoni hrastovih šuma. Ove šume se javljaju na mestima sa večom vlažnošču vazduha, manjim kolebanjem vlage i temperature, slabijim uticajem vetra, zime i suše i povoljnijihuslovapedoklime i zemljišta uopšte. U zavisnosti od tipa matičné podloge razvijaju se na različitim tipovima automorfnih zemljišta. Na silikatima se javljaju smedja kisela zemljišta, dok se na krečnjacima javljaju smedja zemljišta ili rendzine. Zemljišta su uglavnom duboka i dobro razvijena. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske brdské klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Rudnik, Povlen, Gledičke planine, Gučevo, Boranja, Zajaca, Jelova Gora, Južni Kučaj, Golija. Ekvivalentne zajednice: • Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 ilicetosum B. Jovanovič 1967 • Fagetum submontanum mixtum Mišič (1963) 1972 ilicetosum Mišič 1981 • Ilici-Fagetum submontanum (Gajič 1961) B. Jovanovič 1979 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 456 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuíma... " Karakteristicne vrste: Acer campestre, Acer platanoides, Acer pseudoplatanus, Campanula trachelium, Carpinus betulus, Clematis vitalba, Cornus mas, Corylus avellana, Crataegus monogyna, Dactylis glomerata, Euphorbia amygdaloides, Fagus moesiaca, Fraxinus excelsior, Geum urbanum, Ilex aquifolium, Juglans regia, Lathyrus vernus, Parietaria officinalis, Quercus cerris, Quercus petraea, Rosa arvensis, Rubus hirtus, Sorbus torminalis, Tilia cordata, Ulmus glabra, Viola hirta, Prunus avium, Tilia platyphyllos Osnovna literatura: JovaB967, MÍŠÍV963, MišiV972a, MišiV982, RandN979b, RudsI949, MÍŠÍV997, VukiE976, ČOUD967, ČoliD974a, GajiM960, GajiM961b, GajiM969a Gl.6916 Meziiske brdské bukové šume sa veprinom Opšte karakteristike: Mešovite šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome apsolutno dominira mezij ska bukva i spratom niskog žbunja u kome dominira veprina . Ekologija: Ove šume se uglavnom javljaju na nadmorskim visinama izmedju 250 i 450 m, i to uvek u vidu manjih ili večih fragmenata na blagim uvalama ili jugu eksoniranim padinama u zoni termofilnih hrastovih šuma. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske brdské klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Lipovica, Avala. Ekvivalentne zajednice: • Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 aculeatetosum Gajič 1961 • Rusco-Fagetum submontanum Gajič 1967 Osnovna literatura: SariM997, UvalZ972 Gl.6917 Meziiske brdské bukové šume sa krvavcem Opšte karakteristike: Mešovite šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome apsolutno dominira mezijskabukva i spratom niskog žbunja u kome dominira krvavac . Pored bukve, od drveča značajnije učešče ima i kitnjak , a sa manjim brojnostima se javljaju i . Spratovi žbunja i prízemné flóre su uglavnom dobro razvijeni i bujni - izgradjeni uglavnom od vrsta. , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Ove šume se uglavnom javljaju na nadmorskim visinama izmedju 350 i 600 m, i to uvek u vidu manjih ili večih fragmenata vezanih za specifična staništa u zoni hrastovih šuma. Ove šume se javljaju na najmezofilnijim staništima u zoni hrastova, na mestima sa velikom vlažnošču vazduha i malim kolebanjem ekoloških fakotra. Zajednice se razvijaju uglavnom na dubokim smedjim kiselim zemljištima. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne-ilirske brdské klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Cer (Dobra Voda, Kumovac), Vidojevica, Gučevo, okolina Zajace Ekvivalentne zajednice: • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) hypericetosum androsaemi E. Vukičevič (1966) 1976 • Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 hypericetosum androsaemi Vukičevič 1977 • Hyperico androsaemi-Fagetum submontanum E. Vukičevič (1966) 1979 Karakteristicne vrste: Arum maculatum, Aruncus sylvestris, Asperula odorata, Athyrium filix-femina, Cardamine trifolia, Carex pilosa, Carex sylvatica, Circaea lutetiana, Clematis vitalba, Dentaria bulbifera, Epilobium montanum, Evonymus latifolius, Fagus moesiaca, Fragaria vesca, Geranium robertianum, Glechoma hirsuta, Hypericum androsaemum, Hypericum montanum, Lactuca muralis, Melittis melissophyllum, Nephrodium filix-mas, Polystichum lobatum, Prunus avium, Rubus hirtus, Ruscus hypoglossum, Salvia glutinosa, Sambucus nigra, Sanicula europaea, Scrophularia nodosa, Staphylea pinnata, Ulmus montana, Viola sylvatica Osnovna literatura: VukiE966, VukiE977, MišiV997 Gl.692 Meziiske planinske acidofilne bukové šume Opšte karakteristike: Monodominantne ili redje mešovite šume sa proredjenim ili redje gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome dominira mezijska bukva , kojoj se retko u spratu drveča sa večim učeščem pridružuje i pito mi kesten , kao i kisele tráve i rebrača , borovnica ili mahovine u prízemnom spratu. Cesto zbog ekstremnih ekoloških uslova bukva u ovim zajednicama ima karakterističnu nisku, kržljavu i razgranatu formu. U drugom spratu drveča i spratu žbunova javljaju se sa znatno manjim brojnostima još i , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat prizemne flóre je relativno dobro razvijen, najčešče ga izgradjuju: , , , , , , 457 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuíma... " , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , i dr. Ekologija: Acidofilne planinske bukové šume sejavljaju na nadmorskim visinama izmedju (600) 1200 i 1600 m, i to uvek u vidu manjih ili večih sastojina u okvini bukovog visinskog pojasa. Javljaju se na svim ekspozicijama, po pravilu na velikim nagibima (25-35 stepeni), najako kiselim, cesto i skeletnim smedjim zemljištima, u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske planinske klime ili prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Majdanpečka Doména, Debeli Lug, Krak Tresti, usee Ogašu Skorcar u Velikú Grabovu, Ostrozub, Maljen, Željin, Rudnik, Toponica, Stará planina (slivovi Jelovičke, Crnovrške, Dojkinačke i Toplodolske reke), Kopaonik (greben Babin grob i južne straně kopaoničkog masiva), Željin, Majdanpečka Doména, Gučevo, Boranja, Suva planina, okolina Ivanjice, Srebrnica (Krastik, Krastik-Biljača, Cjepala, Loznica, Vezovac); Kosovo: Malin zhar, Cičavice, Caraleve, Šar planina. Ekvivalentne zajednice: • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) luzuletosum Mišič et Popvič 1954 • Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 luzuletosum • Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 luzuletosum (Rajevski 1956) B. Jovanovič 1967 • Luzulo albidae-Fagetum submontanum (Rajevski 1956) B. Jovanovič 1979 • Luzulo silvaticae-Fagetum submontanum B. Jovanovič 1976 • Luzulo silvaticae-Fagetum montanum B. Jovanovič (1975) 1979 • Luzulo-Fagetum moesiacae montanum Bleč. et Lakušič 1976 • Luzulo-Fagetum moesiacae subalpinum Bleč. et Lakušič 1969 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 festucetosum drymeiae Mišič et Popovic 1978 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 leucobryetosum B. Jovanovič 1975 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 myrthylletosum B. Jovanovič 1973 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 pauperum Mišič et Popovic 1954 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 silicicolum B. Jovanovič 1953 • Leucobryo-Fagetum montanum B. Jovanovič (1975) 1979 • Musco-FagetumB. Jovanovič 1955 • Musco-FagetumB. Jovanovič 1955 leucobryetosum Mišič 1956 • Polytricho formosi-FagetumB. Jovanovič 1953 • Musco-FagetumB. Jovanovič 1955 lycoodiosumB. Jovanovič 1973 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) muscosum fac. B. Jovanovič - L • Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 myrthylletosum B. Jovanovič 1950 • Vaccinio-Fagetum moesiacae Fukarek 1969 • Blechno-Fagetum moesiacae montanum B. Tatič et B. Atanackovič 1977 • Musco-FagetumB. Jovanovič 1955 blechnetosumB. Jovanovič 1973 • Castaneo-Fagetum submontanum Glišič (1954) 1975 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) silicicolumB. Jovanovič 1953 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) silicicolumB. Jovanovič 1953 fac. aegopodiosum • Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 silicicolum Karakteristične vršte: Acerplatanoides, Acer pseudoplatanus, Acer tataricum, Aegopodium podagraria, Ajuga reptans, Anemone nemorosa, Anemone ranunculoides, Aremonia agrimonioides, Arum maculatum, Aruncus sylvestris, Asperula odorata, Dryopteris filix-mas, Asplenium adiantum-nigrum, Asplenium trichomanes, Athyrium filix-femina, Betula verrucosa, Blechnum spicant, Brachypodium sylvaticum, Campanula trachelium, Carex sylvatica, Carpinus betulus, Castanea sativa, Cicerbita muralis, Circaea lutetiana, Clematis vitalba, Corydalis cava, Corydalis solida, Corylus avellana, Crataegus monogyna, Cystopteris fřagilis, Cytisus hirsutus, Dactylis glomerata, Dentaria bulbifera, Dicranum scoparium, Digitalis ambigua, Dryopteris filix-mas, Epilobium lanceolatum, Epilobium montanum, Epimedium alpinum, Epipactis latifólia, Erythronium dens-canis, Euphorbia amygdaloides, Fagus moesiaca, Festuca STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 458 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufjUKaijuju cmauuuuna... " drymeja, Festuca heterophylla, Festuca montana, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galeopsis versicolor, Galium aristatum, Galium schultesii, Genista ovata, Genista tinctoria, Gentiana asclepiadea, Geranium robertianum, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Helleborus odorus, Hieracium murorum, Hieracium umbellatum, Hypericum perforatum, Hypnum cupressiforme, Lactuca muralis, Lapsana communis, Lathyrus montanus, Lathyrus venetus, Ligustrum vulgare, Lonicera xylosteum, Luzula forsten, Luzula luzuloides, Luzula nemorosa, Luzula nemorosa f. albida, Luzula pilosa, Luzula sylvatica, Mercurialis perennis, Mnium undulatum, Musci sp., Mycelis muralis, Nephrodium filix-mas, Oxalis acetosella, Picea excelsa, Pyrus pyraster, Poa nemoralis, Polypodium vulgare, Polystichum lobatum, Polytrichum commune, Populus tremula, Potentilla canescens, Potentilla micrantha, Prenanthes purpurea, Primula vulgaris, Prunus avium, Prunus mahaleb, Pteridium aquilinum, Pteris aquilina, Pulmonaria officinalis, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus sessiliflora, Ranunculus ficaria, Rhamnus frangula, Rubus hirtus, Rubus sp., Salvia glutinosa, Sambucus nigra, Sanicula europaea, Scrophularia nodosa, Sedum cepaea, Stachys sylvatica, Symphytum tuberosum, Tamus communis, Tilia tomentosa, Urtica dioica, Vaccinium myrtillus, Veratrum album, Veronica chamaedrys, Veronica officinalis, Veronica urticifolia, Viburnum lantana, Viola sepincola, Viola sylvestris Osnovna literatura: ČernP950, ErdeJ971, ErdeJ971, GajiM961a, GajiM989, GajiM989, GajiM961b, GHŠM975, JovaB948, JovaB980, JovaB953b, JovaB955b, JovaB967, JovaB973, JovaB980, JovaB976, JoviN996, MišiV978, MišiV956, MišiV954, MišiV954, MišiV997, RexhF994, RudsI949, StefV966, TatiB982a, TomiZ, TomiZ994, VukiE966, VukiE976, ZupaM986 Gl.6921 Meziiske planinske bukové šume sa bekicama spp. Opšte karakteristike: Monodominatne šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome apsolutno dominira mezijska bukva , i spratom zeljastih biljaka u kojima su veoma brojne kisele travé i . U drugom spratu drveča i spratu žbunova javljaju se sa znatno manjim brojnostima još i , , , , i dr. Sprat prízemné floře je relativno dobro razvijen, najčešče ga izgradjuju , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Acidofilne planinske bukové šume sa bekicama se javljaju na nadmorskim visinama izmedju (600) 1200 i 1600 m, i to uvek u vidu manjih ili večih sastojina u okviru bukovog visinskog pojasa. Javljaju se na svim ekspozicijama, po pravilu na velikim nagibima (25-35 stepem), na jako kiselim, cesto i skeletnim smedjim zemljištima, u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (slívovi Jelovičke, Crnovrške, Dojkinačke i Toplodolske reke), Kopaonik (greben Babin grob i južne strane kopaoničkog masiva), Zeljin, Majdanpečka Doména; Kosovo: Malin zhar, Cičavice, Caraleve, Sar planina. Ekvivalentne zajednice: • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) luzuletosum Mišič et Popvič 1954 • Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 luzuletosum • Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 luzuletosum (Rajevski 1956) B. Jovanovič 1967 • Luzulo albidae-Fagetum submontanum (Rajevski 1956) B. Jovanovič 1979 • Luzulo silvaticae-Fagetum montanum B. Jovanovič (1975) 1979 • Luzulo-Fagetum moesiacae montanum Bleč. et Lakušič 1976 • Luzulo-Fagetum moesiacae subalpinum Bleč. et Lakušič 1969 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 festucetosum drymeiae Mišič et Popovic 1978 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 leucobryetosum B. Jovanovič 1975 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 myrthylletosum B. Jovanovič 1973 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 pauperum Mišič et Popovic 1954 • Luzulo-Fagetum montanum Mišič et Popovic 1976 silicicolum B. Jovanovič 1953 Karakteristične vrste: Aremonia agrimonioides, Asperula odorata, Blechnum spicant, Brachypodium sylvaticum, Crataegus monogyna, Cytisus hirsutus, Dactylis glomerata, Dicranum scoparium, Dryopteris filix-mas, Epilobium montanum, Fagus moesiaca, Festuca montana, Genista ovata, Genista tinctoria, Geum urbanum, Hieracium umbellatum, Lathyrus montanus, Ligustrum vulgare, Lonicera xylosteum, Luzula luzuloides, Luzula nemorosa, Luzula nemorosa f. albida, Luzula sylvatica, Mnium undulatum, Mycelis muralis, Oxalis acetosella, Picea excelsa, Poa nemoralis, Polypodium vulgare, Polytrichum commune, Prenanthes purpurea, Prunus mahaleb, Pteridium aquilinum, Pteris aquilina, Symphytum tuberosum, Tilia tomentosa, Vaccinium myrtillus, Veronica officinalis, Viburnum lantana, Viola sepincola, Euphorbia amygdaloides, Glechoma hirsuta, Rubus hirtus Osnovna literatura: GajiM961a, JovaB953b, JovaB967, JovaB976, MišiV978, MišiV956, MišiV954, MišiV954, RexhF994, RudsI949, MÍŠÍV997, StefV966, TomiZ, ZupaM986, JoviN996 459 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemaiamypey KJiacucpuKauuju cmauuuima... " G1.6922 Mezii ske planinske bukové šume sa mahovinama Opšte karakteristike: Monodominatne šume sa proredjenim ili redje gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome apsolutno dominira mezijska bukva , i spratom zeljastih biljaka u kome dominiraju mahovine , , , , i . Zbog ekstremnih ekoloških uslova bukva u ovim zajednicama ima karakterističnu nisku, kržljavu i razgranatu formu. U drugom spratu drveča i spratu žbunova javljaju se sa znatno manjim brojnostima još i , , , , , , , i dr. Sprat prizemne floře je relativno dobro razvijen, najčešče ga izgradjuju , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Ove šume se javljaju u vidu manjih ili večih sastojina u okviru bukovog visinskog pojasa, na visinama izmedju 700 i 1400 m. Javljaju se na svim ekspozicijama, po pravilu na velikim nagibima i izloženim grebenima, na jako kiselim skeletnim, suvim i niskoproduktivnim smedjim zemljištima, u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Gučevo, Boranja, Majdanpečka Doména, Suva planina, Ostrozub Ekvivalentne zajednice: • Leucobryo-Fagetum montanum B. Jovanovič (1975) 1979 • Musco-FagetumB. Jovanovič 1955 • Musco-FagetumB. Jovanovič 1955 leucobryetosumMišič 1956 • Musco-Fagetum B. Jovanovič 1955 lycoodiosum B. Jovanovič 1973 • Polytricho formosi-Fagetum B. Jovanovič 1953 Karakteristične vrste: Carpinus betulus, Dicranium scoparium, Fagus moesiaca, Festuca heterophylla, Hypnum cupressiforme, Luzula nemorosa, Poa nemoralis, Polypodium vulgare, Polytrichum commune, Dryopteris filix-mas, Asplenium adiantum-nigrum, Betula verrucosa, Castanea sativa, Corylus avellana, Hieracium murorum, Lactuca muralis, Luzula pilosa, Luzula sylvatica, Populus tremula, Quercus cerris, Quercus petraea, Rubus hirtus, Vaccinium myrtillus, Veronica officinalis, Viola sylvestris Osnovna literatura: ErdeJ97l, ErdeJ97l, GajiM96la, GajiM989, GajiM961b, JovaB955b, JovaB973, JovaB980, MÍŠÍV956, SariM997, VukiE966, MÍŠÍV956, VukiE976, JovaB948 Gl.6923 Mezii ske planinske bukové šume saborovnicom Opšte karakteristike: Monodominatne šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome apsolutno dominira mezijska bukva , i spratom zeljastih biljaka u kome dominira borovnica. U drugom spratu drveča i spratu žbunova javljaju se sa znatno manjim brojnostima još i , , i dr. Sprat prizemne floře je relativno dobro razvijen, najčešče ga izgradjuju , , , , , , , i dr, kao i različite vrste mahovina . Ekologija: Ove šume se javljaju u vidu manjih ili večih sastojina u okviru bukovog visinskog pojasa, na visinama izmedju 500 i 1400 m. Javljaju se na svim ekspozicijama, po pravilu na velikim nagibima i izloženim grebenima, na jako kiselim skeletnim, suvim i niskoproduktivnim smedjim zemljištima u početním stadijumima podzolizacije, u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Majdanpečka Doména, Debeli Lug, Krak Tresti, ušče Ogašu Skorcar u Velikú Grabovu, Ostrozub, Maljen, Zeljin Ekvivalentne zajednice: • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) muscosum fac. B. Jovanovič - L • Fagetum submontanum (Rudski 1949) B. Jovanovič 1976 myrthylletosum B. Jovanovič 1950 • Vaccinio-Fagetum moesiacae Fukarek 1969 Karakteristične vrste: Fagus moesiaca, Musei sp., Vaccinium myrtillus, Festuca drymeja, Oxalis acetosella, Rubus hirtus, Prenanthes purpurea, Luzula pilosa, Gentiana asclepiadea, Veratrum album, Dentaria bulbifera Osnovna literatura: ČernP950, JovaB973, JovaB948, TomiZ994, JoviN996 Gl.6924 Mezii ske planinske bukové šume sa rebračom Opšte karakteristike: Monodominatne šume sa proredjenim ili redje gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome apsolutno dominira mezijska bukva , i spratom zeljastih biljaka u kome dominira rebrača . U drugom spratu drveča i spratu žbunova javljaju se sa znatno manjim brojnostima još i , , i dr. Sprat prizemne floře je relativno dobro razvijen, najčešče ga izgradjuju , , , , , , , , , , , i dr. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 460 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamypey toiacudjUKauuju cmauuuima... " Ekologija: Ove šume se javljaju u vidu manjih ili veéih sastojina u okviru bukovog visinskog pojasa, na visinama izmedju 500 i 1400 m. Javljaju se na zaklonjenijim padinama, na jako kiselim smedjim zemljištima, u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Ivanjice, Ostrozub kraj Rupljanske reke. Ekvivalentne zajednice: • Blechno-Fagetum moesiacae montanum B. Tatié et B. Atanackovié 1977 • Musco-Fagetum B. Jovanovič 1955 blechnetosum B. Jovanovič 1973 Karakteristične vrste: Aruncus sylvestris, Asperula odorata, Blechnum spicant, Carpinus betulus, Cystopteris fragilis, Fagus moesiaca, Gentiana asclepiadea, Hieracium murorum, Lactuca muralis, Musci sp., Oxalis acetosella, Prenanthes purpurea, Vaccinium myrtillus, Veronica officinalis, Veronica urticifolia, Anemone ranunculoides, Arum maculatum, Carex sylvatica, Corylus avellana, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Mercurialis perennis, Nephrodium filix-mas, Polystichum lobatum, Pulmonaria officinalis, Sambucus nigra, Sanicula europaea, Viola sylvestris Osnovna literatura: JovaB973, TatiB982a Gl.6925 Meziiske planinske bukové šume sa kestenom Opšte karakteristike: Mešovite šume sa proredjenim ili redje gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome dominiraju mezijska bukva i pitomi kesten . U drugom spratu drveča i spratu žbunova javljaju se sa znatno manjimbrojnostimajoš i , i dr. Sprat prízemné flóre je relativno dobro razvijen, najčešče ga izgradjuju: , , , , i dr. Ekologija: Ove šume se javljaju u vidu manjih ili večih sastojina u okviru bukovog visinskog pojasa, na manjim visinama izmedju 400 i 600 m. Javljaju se na eksponiranim i osunčanim padinama, na jako kiselim smedjim zemljištima, u uslovima prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Srebrnica (Krastik, Krastik-Biljača, Cjepala, Loznica, Vezovac) Ekvivalentne zajednice: • Castaneo-Fagetum submontanum Glišič (1954) 1975 Karakteristične vrste: Acer tataricum, Carpinus betulus, Castanea sativa, Corydalis solida, Dentaria bulbifera, Fagus moesiaca, Primula vulgaris, Pteridium aquilinum, Ranunculus ficaria, Rubus sp., Anemone nemorosa, Arum maculatum, Epimedium alpinum, Erythronium dens-canis, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Helleborus odorus, Hypnum cupressiforme, Luzula pilosa, Potentilla canescens, Rhamnus frangula, Sanicula europaea, Veronica chamaedrys, Veronica officinalis, Viola sylvestris Osnovna literatura: GUŠM975 Gl.6926 Meziiske monodominantne acidofilne bukové šume Opšte karakteristike: Monodominatne šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome apsolutno dominira mezijska bukva . U drugom spratu drveča veoma retko se javljau još i , i dr. Sprat prízemné flóre je relativno siromašan, najčešče ga izgradjuju: , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Monodominantne acidofilne planinske bukové šume se javljaju na nadmorskim visinama izmedju 600 do 1200 m, i to uvek u vidu manjih ili večih sastojina u okviru bukovog visinskog pojasa. Javljaju se na svim ekspozicijama, po pravilu na velikim nagibima, na jako kiselim, cesto i skeletnim smedjim zemljištima, u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Rudnik (Belo polje, Mali Ljubavci, Beljušine, Mali Sturac, Veliki Sturac, Javorska reka, MauVračevšnica, izvor Jasenice, Kozjača, Grabovak, Pečine, Belički potok), Kosmov potok; Kota 805; Toponička reka; Toponica. Ekvivalentne zajednice: • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) silicicolum B. Jovanovič 1953 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) silicicolum B.Jovanovic 1953 fac. aegopodiosum • Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 silicicolum Karakteristične vrste: Asperula odorata, Aspidium filix-mas, Asplenium trichomanes, Brachypodium sylvaticum, Carpinus betulus, Cicerbita muralis, Circaea lutetiana, Corylus avellana, Epilobium montanum, Fagus moesiaca, Galium aristatum, Hieracium murorum, Hypericum perforatum, Lactuca muralis, Lathyrus venetus, Luzula forsteri, Poa nemoralis, Quercus sessiliflora, Rubus hirtus, Salvia glutinosa, Sedum cepaea, Viola sylvestris, Acer platanoides, Acerpseudoplatanus, Aegopodium podagraria, Ajuga reptans, Arum maculatum, Athyrium filix-femina, Campanula trachelium, Clematis vitalba, Corydalis cava, Crataegus monogyna, Dentaria bulbifera, Digitalis ambigua, Epilobium lanceolatum, Epipactis latifolia, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galeopsis versicolor, Galium schultesii, Geranium robertianum, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Helleborus odorus, Lapsana communis, Mercurialis perennis, Nephrodium 461 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMOHUsauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y KJiacufuKauuju cmaHuuíma... " filix-mas, Oxalis acetosella, Pyrus pyraster, Polypodium vulgare, Polys n chum lobatum, Potentilla micrantha, Prenanthes purpurea, Prunus avium, Pulmonaria officinalis, Sambucus nigra, Sanicula europaea, Scrophularia nodosa, Stachys sylvatica, Tamus communis, Urtica dioica, Veronica chamaedrys Osnovna literatura: GajiM961a, GajiM989, JovaB980, JovaB953b, MišiV956, RudsI949, SariM997 Gl.693 Meziiske planinske bukové šume na krečniaku Opšte karakteristike: Mešovite, uglavnom floristički bogate šume sa proredjenim ili redje gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome dominiraju mezijska bukva i crni grab , sa cesto veoma bujno razvijenim prizemnim spratom u kome vršte roda (, , ), cesto formiraju gotovo kompaktne "livade" unutar šumskog sklopa. U drugom spratu drveča i spratu žbunova obično se javlja relativno veliki broj drugih drvenastihbiljaka sa relativno velikim brojnostima. Najčešče su , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , i dr. Sprat prizemne floře je takodje relativno dobro razvijen i raznovrstan. Najčešče ga izgradjuju , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , i dr. Ekologija: Ove šume se javljaju u vidu manjih ili večih sastojina u okviru bukovog, redje i hrastovog visinskog pojasa, na manjim visinama izmedju 300 i 900 (1000) m. Javljaju se na eksponiranim krečnjačkim ili serpentinitskim padinama, na plitkim, nerazvijenim i gotovo uvek skeletnim crnicama ili smedjim zemljištima. Redje su zemljišta dobro razvijena i duboka do 80 cm. Staništa se javljaju u uslovima prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Boranja, Suvobor, Gučevo, Ovčár, Bukovi, Padine, okolina Ivanjice, Glavica, Zajača, klisure Velikog Razava, Ovčarsko-Kablarska klisura, klisura Bele reke i Panjice, Tara, Maljen, Kopaonik (Duboka Reka, Brzečka reka, Metodje, Banjski Kopaonik); Kosovo: Metohijske Prokletije (Ljubenički krš), Juničke planine, Koritnik, Paštrik Ekvivalentne zajednice: Acero-Ostryo-Fagetum moesiacae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Aceri-Ostryo-FagetumB. Jovanovič (1967) 1979 Aceri-Ostryo-FagetumB. Jovanovič (1967) 1979 ilicetosumB. Jovanovič 1967 Aceri-Ostryo-FagetumB. Jovanovič (1967) 1979juglandetosumE. Vukičevič 1967 Aceri-Ostryo-FagetumB. Jovanovič (1967) 1979 phyllitetosumB. Jovanovič 1967 Aceri-Ostryo-FagetumB. Jovanovič (1967) 1979 saxifragetosumTomič 1980 Aceri-Ostryo-FagetumB. Jovanovič (1967) 1979 seslerietosumvariae Tomič 1980 Juglandi-Ostryo-Fagetum E. Vukičevič (1967) 1979 Ostryo-Fagetum M. Wraber 1968 Ostrý o-Fago-Quercetum E. Vukičevič 1976 Seslerio rigidae-Ostry o-Fagetum Mišič et Popovic 1954 Seslerio-Ostryo-Fagetum Mišič et Popovic (1954) 1979 Seslerio autumnalis-Fagetum moesiacae Blečič et Lakušič 1970 Fago-Seslerietum Mišič et Popovic 1954 Seslerio rigidae-Fagetum Mišič et Popovic 1954 Seslerio rigidae-Fagetum Mišič et Popovic 1954 abietetosum Mišič et Popovic 1954 Seslerio rigidae-Fagetum Mišič et Popovic 1954 ostryetosum Mišič et Popovic 1954 Taxo-Fagetum moesiacae Pavlovic 1997 Osnovna literatura:^4ô/es alba, Acer campestre, Acer intermedium, Acer obtusatum, Acerplatanoides, Acer pseudoplatanus, Aposeris foetida, Arabis turrita, Aremonia agrimonioides, Asperula odorata, Asplenium trichomanes, Brachypodium sylvaticum, Calamintha grandiflora, Cardamine enneaphyllos, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 462 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamype y miacufuKauuju cmauuuima... " Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Clematis vitalba, Cornus mas, Corylus avellana, Corylus colurna, Crataegus monogyna, Cyclamen purpurascens, Dentaria bulbifera, Doronicum austriacum, Euphorbia amygdaloides, Evonymus latifolius, Evonymus verrucosus, Fagus moesiaca, Fagus sylvatica, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Geranium robertianum, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Hacquetia epipactis, Hedera helix, Helleborus multifidus, Helleborus niger subsp. macranthus, Helleborus odorus, Juglans regia, Juniperus communis, Lamium orvala, Lonicera alpigena, Lonicera nigra, Luzula nemorosa, Malus sylvestris, Melittis melissophyllum, Omphalodes verna, Ostrya carpinifolia, Pinus heldreichii, Pyrus pyraster, Primula vulgaris, Prunus avium, Pyrus pyraster, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus pubescens, Quercus sessilis, Quercus virgiliana, Rosa arvensis, Salix caprea, Senecio nemorensis, Sesleria argentea, Sesleria autumnalis, Sesleria rigida, Sorbus aria, Sorbus torminalis, Taxus baccata, Tilia argentea, Tilia grandifolia, Ulmus montana, Vaccinium myrtillus, Veronica officinalis, Viburnum lantana Osnovna literatura: PavlD003, GajiM954c, HorvI974, JankM998, JovaB972a, JovaB967, JovaB980, JoviN996, KrasF972, MišiV954, MišiV954b, MišiV997, TomiZ980, TomiZ992, VukiE976, VukiE976a Gl.6931 Meziiske planinske bukové šume sa crnim grabom Opšte karakteristike: Mešovite, floristički bogate šume sa proredjenim ili redje gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome dominiraju mezijska bukva i crni grab . U drugom spratu drveča i spratu žbunova javlja se relativno velikí broj drugih drvenastih biljaka sa relativno velikim brojnostima. Najčešče su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat prizemne flóre je takodje relativno dobro razvijen i raznovrstan. Najčešče ga izgradjuju , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Ove šume se javljaju u vidu manjih ili večih sastojina u okviru bukovog, redje i hrastovog visinskog pojasa, na manjim visinama izmedju 300 i 900 (1000) m. Javljaju se na eksponiranim krečnjačkim ili serpentinitskim padinama, na plitkim, nerazvijenim i gotovo uvek skeletnim crnicama ili smedjim zemljištima. Redje su zemljišta dobro razvijena i duboka do 80 cm. Staništa se javljaju u uslovima prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Boranja, Suvobor, Gučevo, Ovčar, Bukovi, Padine, okolina Ivanjice, Glavica, Zajaca, klisure Velikog Razava, Ovčarsko-Kablarska klisura, klisura Bele reke i Panjice, Tara, Maljen; Kosovo: Prokletije, Juničke planine, Koritnik, Paštrik Ekvivalentne zajednice: • Aceri-Ostryo-Fagetum B. Jovanovič (1967) 1979 • Aceri-Ostryo-Fagetum B. Jovanovič (1967) 1979 ilicetosum B. Jovanovič 1967 • Aceri-Ostryo-Fagetum B. Jovanovič (1967) 1979 juglandetosum E. Vukičevič 1967 • Aceri-Ostryo-Fagetum B. Jovanovič (1967) 1979 phyllitetosum B. Jovanovič 1967 • Aceri-Ostryo-Fagetum B. Jovanovič (1967) 1979 saxifragetosum Tomič 1980 • Aceri-Ostryo-Fagetum B. Jovanovič (1967) 1979 seslerietosum variae Tomič 1980 • Juglandi-Ostryo-Fagetum E. Vukičevič (1967) 1979 • Ostryo-Fagetum M. Wraber 1968 • Ostryo-Fago-Quercetum E. Vukičevič 1976 • Seslerio rigidae-Ostryo-Fagetum Mišič et Popovič 1954 • Seslerio-Ostryo-Fagetum Mišič et Popovič (1954) 1979 • Acero-Ostryo-Fagetum moesiacae M. Jankovič 1998 ass.novaprov. Karakteristične vrste: Arabis turrita, Aremonia agrimonioides, Asplenium trichomanes, Brachypodium sylvaticum, Cornus mas, Euphorbia amygdaloides, Fagus moesiaca, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Helleborus odorus, Ostrya carpinifolia, Acer campestre, Acer platanoides, Acer pseudoplatanus, Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Clematis vitalba, Corylus avellana, Corylus colurna, Crataegus monogyna, Evonymus verrucosus, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Juglans regia, Juniperus communis, Malus sylvestris, Pyrus pyraster, Prunus avium, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus pubescens, Quercus virgiliana, Rosa arvensis, Sorbus torminalis, Tilia argentea, Tilia grandifolia, Ulmus montana Osnovna literatura: JankM998, JovaB967, JovaB980, TomiZ980, VukiE976, VukiE976a, MÍŠÍV997, JoviN996, TomiZ980, TomiZ992, JovaB972a, KrasF972, MišiV954b, GajiM954c Gl.6932 Meziiske planinske bukové šume sa ieseniim šašem Opšte karakteristike: Mešovite šume sa proredjenim ili redje gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome dominiraju mezijska bukva i prizemnim spratom u kome jesenja šašika 463 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacucJMKauuju cmauuuíma... " formira gotovo kompaktne "livade" unutar šumskog sklopa. U drugom spratu drveča i spratu žbunovajavlja se relativno mali broj drugih drvenastihbiljaka sa relativno malimbrojnostima. Najčešče su , , , , , , , , i dr. Sprat prizemne floře je relativno dobro razvijen i raznovrstan. Najčešče ga izgradjuju , , , , , , , i dr. Ekologija: Ove šume se javljaju u vidu manjih ili večih sastojina u okviru bukovog, redje i hrastovog visinskog pojasa. Javljaju se na eksponiranim krečnjačkim padinama, na plitkim, nerazvijenim i gotovo uvek skeletnim crnicama ili smedjim zemljištima. Staništa se javljaju u uslovima prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: fragmentarno rasprostranjena na Metohijskim planinama. Ekvivalentne zajednice: • Seslerio autumnalis-Fagetum moesiacae Blečič et Lakušič 1970 Karakteristične vrste: Fraxinus ornus, Sorbus aria, Acer obtusatum, Fagus sylvatica, Acerpseudoplatanus, Acer campestre, Viburnum lantana, Cornus mas, Evonymus verrucosus, Melittis melissophyllum, Sesleria autumnalis, Aremonia agrimonoides, Cyclamen purpurascens, Cardamine enneaphyllos, Hacquetia epipactis, Helleborus odorus, Ostrya carpinifolia, Sorbus torminalis, Pyrus pyraster, Quercus pubescens, Calamintha grandiflora, Primula vulgaris, Helleborus niger subsp. macranthus, Lamium orvala, Omphalodes věrna, Helleborus multifidus, Aposeris foetida Osnovna literatura: HorvI974, MÍŠÍV997 Gl.6933 Meziiske planinske bukové šume sa rigidním šašem Opšte karakteristike: Mešovite šume sa proredjenim ili redje gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome dominiraju mezijska bukva i přizemním spratom u kome rigidna šašika formira gotovo kompaktne "livade" unutar šumskog sklopa. U drugom spratu drveča i spratu žbunovajavlja se relativno mali broj drugih drvenastihbiljaka sa relativno malimbrojnostima. Najčešče su , , , , , , , i dr. Sprat prizemne floře je relativno dobro razvijen i raznovrstan. Najčešče ga izgradjuju , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Ove šume se javljaju u vidu manjih ili večih sastojina u okviru bukovog visinskog pojasa, na visinama iznad 1000 m. Javljaju se na eksponiranim krečnjačkim padinama, na plitkim, nerazvijenim i gotovo uvek skeletnim crnicama ili smedjim zemljištima. Staništa se javljaju u uslovima prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Duboka Reka, Brzečka reka, Metodje, Banjski Kopaonik) Ekvivalentne zajednice: • Fago-Seslerietum Mišič et Popovic 1954 • Seslerio rigidae-Fagetum Mišič et Popovic 1954 • Seslerio rigidae-Fagetum Mišič et Popovic 1954 abietetosum Mišič et Popovic 1954 • Seslerio rigidae-Fagetum Mišič et Popovic 1954 ostryetosum Mišič et Popovic 1954 Karakteristične vrste: Fagus moesiaca, Abies alba, Lonicera alpigena, Quercus sessilis, Sorbus aria, Salix caprea, Evonymus verrucosus, Evonymus latifolius, Lonicera nigra, Luzula nemorosa, Sesleria rigida, Sesleria argentea, Geranium robertianum, Senecio nemorensis, Veronica officinalis, Clematis vitalba, Asperula odorata, Dentaria bulbifera, Doronicum austriacum, Vaccinium myrtillus Ekvivalentne zajednice: MišiV954, MišiV997 Gl.6934 Meziiske planinske bukové šume sa tisom Opšte karakteristike: Mešovite šume sa proredjenim ili redje gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome dominira mezijska bukva koju sa relativno velikim brojem prati i tisa . U drugom spratu drveča i spratu žbunovajavlja se relativno mali broj drugih drvenastih biljaka. Najčešče su Ostrya carpinifolia>, , , i dr. Sprat prizemne floře je takodje relativno siromašan Ekologija: Ove šume se javljaju u vidu manjih ili večih sastojina u okviru bukovog, redje i hrastovog visinskog pojasa, na eksponiranim krečnjačkim padinama, na plitkim, nerazvijenim i gotovo uvek skeletnim crnicama ili smedjim zemljištima. Staništa se javljaju u uslovima prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije (Ljubenički krš) Ekvivalentne zajednice: • Taxo-Fagetum moesiacae Pavlovic 1997 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 464 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuima... " Karakteristicne vrste: Ostrya carpinifolia, Fagus moesiaca, Taxus baccata, Pinus heldreichii, Acer intermedium, Corylus colurna Osnovna literatura: PavlD003 Gl.694 Meziiske planinske neutrofilne bukové šume Opšte karakteristike: Monodominatne ili mešovite šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome apsolutno dominira mezijska bukva i spratom visokog žbunja u kome ponekad dominiraju božikovina ili zeleniče . U drugom spratu drveča i spratu žbunova javljaju se sa znatno manjim brojnostima još i , , , , , , , , , i dr. Sprat prizemne flóre je ponekad dobro razvijen, a ponekad bukva dominira u tolikoj meri da spratovi žbunova i zeljastih biljaka potpuno odsustvuju. Najčešče zeljaste biljke su , . , , , . , , , . , , , . , , , . , , , , , , . , , , , , , , , , , , , , , , , . , i dr. Ekologija: Planinske bukové šume se javljaju na nadmorskim visinama izmedju (500) 600 i 1600 m, i to uvek u vidu jasno izraženog visinskog pojasa, zauzimajuči teréne različitih nagiba i svih ekspozicija. U zavisnosti od tipa matičné podloge ove šume se razvijaju na različitim tipovima automorfnih zemljišta. Na silikatima se javljaju slabo kisela smedja zemljišta, dok se na krečnjacima javljaju neutrálna smedja zemljišta ili rendzine. U zavisnosti od nagiba terena, starosti sastojina i antropogenih uticaja, zemljišta pod planinskim bukovim šumama mogu biti veoma duboka (60-90, pa čak i 120 cm), do veoma plitka i izrazito skeletogena. Izuzetno staništa se javljaju u blizini planinskih potoka koji viaže zemljište tokom čitave godine, tako da nema smrzavanja podloge. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske ili prelazne ilirsko-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Rtanj, Majdanpečka doména, Liškovac, Miroč, Greben, Deli Jovan, Suva planina, Ozren, Stará planina, Ostrozub, Vlasina, Rudnik, Povlen, Maljen, Krivelj, Vidojevica, Jablanik, Medvednik, Leskovik, Ozren, Devica, Borinska reka, Kopaonik, Jastrebac, Željin, Radoželo, Cemerno, Goč, Golija, Javor, Kaluško brdo; Kosovo: Metohijske Prokletije, Šar-planina Ekvivalentne zajednice: Cephalanthero -Fagetum Fagetum altimontanum moesiacae B. Jovanovič (1950, 1957, 1959) 1985 Fagetum deli-jovanense Knapp 1944 Fagetum deli-jovanense Knapp 1944 arabidetosum Knapp 1944 Fagetum moesiacae montanum Bleč. et Lakušič 1970 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) aceretosum Tomič 1992 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) alliosum ursini fac. B. Jovanovič - L Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) altherbosum fac. B. Jovanovič - L Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) asperuletosumB. Jovanovič 1973 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) calcicolumB. Jovanovič 1953 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) caricetosum pilosae Tomič 1992 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) carpinetosumbetuli Tomič 1992 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) colurnetosumB. Jovanovič 1955 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) dentarietosumB. Jovanovič 1973 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) drymetosumB. Jovanovič 1973 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) festucetosum montanae Mišič et Popovic 1976 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) fac. herbosumB. Jovanovič - L 465 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuíma.. Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) fac. nudum B. Jovanovič - L Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) fac. alliosum Tomič 1992 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) fac. asperulosum Tomič 1992 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) fac. dentariosum Tomič 1992 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) fac. geraniosum Tomič 1992 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) fac. nudum Tomič 1992 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) fac. polypodiosum Tomič 1992 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) fac. rubosum Tomič 1992 Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 Fagetum montanum serpentinicum B. Jovanovič (1972) 1979 Fagetum subalpinum inferiorum Mišič et Popovič 1954 Festuco drymeiae-Fagetum montanum B. Jovanovič 1973 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949)betuletosumMatovič 1986 Fagetum moesiacae montanum Bleč. et Lakušič 1970 herbosum Z.Pavlovic 1951 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) aculeatetosum Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 calcicolum Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 colurnetosum Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 mixtum Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 tilietosum Jank. et Miš. 1960 Festuco drymei-Fagetum moesiacae-montanum M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Mercuriali-Fagetum moesiacae Fukarek 1969 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) ilicetosum Gajič 1961 Ilici-Fagetum montanum Gajič (1961) 1979 Lauroceraso-FagetumB. Jovanovič 1967 Lauroceraso-FagetumB. Jovanovič 1967 cericetosumB. Jovanovič 1967 Lauroceraso-FagetumB. Jovanovič 1967 dentarietosumB. Jovanovič 1967 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer platanoides, Acer pseudoplatanus, Aconitum vulparia var. phtora, Ajuga reptans, Allium ursinum, Anemone nemorosa, Arabis hirsuta, Aremonia agrimonioides, Arum maculatum, Asarum europaeum, Asperula odorata, Aspidium fdix-mas, Aspidium spinulosum, Asplenium trichomanes, Athyrium fdix-femina, Betula verrucosa, Betula verrucosa, Blechnum spicant, Brachypodium sylvaticum, Bromus asper subsp. benekenii, Campanula trachelium, Cardamine bulbifera, Cardamine pratensis, Cardamine sylvatica, Carex divulsa, Carex leporina, Carexpallescens, Carex pendula, Carex remota, Carex sylvatica, Carpinus betulus, Chaerophyllum hirsutum, Chrysosplenium alternifolium, Cicerbita muralis, Circaea lutetiana, Clematis vitalba, Cornus mas, Corylus avellana, Corylus colurna, Crataegus monogyna, Crepis paludosa, Cynoglossum officinale, Dentaria bulbifera, Doronicum columnae, Dryopteris lobata, Epilobium lanceolatum, Epilobium montanum, Euphorbia amygdaloides, Evonymus europaeus, Fagus moesiaca, Fagus sylvatica, Festuca drymeja, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galeobdolon luteum, Galium palustre, Galium schultesii, Galium sylvaticum, Galium Vernum, Genista ovata, Gentiana asclepiadea, Geranium macrorrhizum, Geranium robertianum, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Hedera helix subsp. helix, Helleborus odorus, Heracleum sphondylium, Hieracium murorum, Hypericum quadrangulum, Ilex aquifolium, Impatiens noli-tangere, Juncus sp., Lactuca muralis, Lamium luteum, Lapsana communis, Lathyrus venetus, Lonicera xylosteum, Luzula forsten, Luzula luzuloides, Luzula nemorosa, Luzula pilosa, Luzula sylvatica, Lysimachia punctata, Melica uniflora, Mentha sylvestris, Mercurialis perennis, Mycelis muralis, Myosotis palustris, Neottia nidus-avis, Orchis sambucina, Orobus vernus, Ostrya carpinifolia, Oxalis acetosella, Parietaria officinalis, Paris quadrifolia, Phegopteris dryopteris, Pyrola rotundifolia, Poa nemoralis, Polygonatum multiflorum, Polygonatum verticillatum, Polypodium vulgare, Polystichum aculeatum, Polystichum lobatum, Populus tremula, Potentilla erecta, Prenanthes purpurea, Prunella vulgaris, Prunus avium, Prunus laurocerasus, Pteridium aquilinum, Pulmonaria officinalis, Pyta pubescens, Quercus sessilis, Ranunculus auricomus, Ranunculus ophioglossifolius, Ranunculus repens, Rosa alpina, Rubus hirtus, Rubus idaeus, Ruscus aculeatus, Ruscus hypoglossum, Salix caprea, Salvia glutinosa, Sambucus nigra, Sanicula europaea, Saxifraga rotundifolia, Scrophularia nodosa, Smyrnium perfoliatum, Sorbus aucuparia, Stachys sylvatica, Symphytum tuberosum, Tamus communis, Tilia argentea, Tilia officinarum subsp. platyphyllos, Ulmus montana, Urtica dioica, Vaccinium myrtillus, Veratrum album, Veronica anagallis-aquatica, Veronica chamaedrys, Veronica montana, Veronica officinalis, Veronica urticifolia, Viburnum lantana, Viola sylvatica, Viola sylvestris Osnovna literatura: BeočM960, BlečV970, ČernP950, ČoliD989, DiklN962, PavlD003, ErdeJ971, ErdeJ971, GajiM960, GajiM961a, GajiM966, GajiM989, GajiM954c, GajiM961, GajiM961b, GajiM964, GajiM992,11ÍČE951, JankM968, JankM982, JankM998, JovaB967b, JovaB980, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 466 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacufuKauuju cmanuiuma... " JovaB953b, JovaB955b, JovaB973, KnapR944, KojiM998, KošaN913a, KrasF972, MatoM986, MirkD951, MišiV956,MišiV953, MišiV954, MišiV957, MišiV964, MišiV965, MišiV978, MišiV979, MišiV980ba, MišiV984d, MišiV990b, MišiV997, NikoV958, PavlZ951, PopoM952, RandN974, RandN983c, RedžS984, RudsI949, TomiZ992, VeljV967b, VukiE966, ZupaM986 G1.6941 Mezii ske monodominantne planinske bukové šume Opšte karakteristike: Monodominatne šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome apsolutno dominira mezijska bukva . U drugom spratu drveča i spratu žbunova javljaju se sa znatno manjim brojnostima još i , , , , , , , i dr. Sprat prizemne floře je ponekad dobro razvijen, a ponekad bukva dominira u tolikoj meri da spratovi žbunova i zeljastih biljaka potpuno odsustvuju. Najčešče zeljaste biljke su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Planinske bukové šume se javljaju na nadmorskim visinama izmedju (500) 600 i 1600 m, i to uvek u vidu jasno izraženog visinskog pojasa, zauzimajuči teréne različitih nagiba i svih ekspozicija. U zavisnosti od tipa matičně podloge ove šume se razvijaju na različitim tipovima automorfnih zemljišta. Na silikatima se javljaju slabo kisela smedja zemljišta, dok se na krečnjacima javljaju neutrálna smedja zemljišta ili rendzine. U zavisnosti od nagiba terena, starosti sastojina i antropogenih uticaja, zemljišta pod planinskim bukovím šumama mogu biti veoma duboka (60-90, pa čak i 120 cm), do veoma plitka i izrazito skeletogena. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Rtanj, Majdanpečka doména, Liškovac, Miroč, Greben, Deli Jovan, Suva planina, Ozren, Stará planina, Ostrozub, Vlasina, Rudnik, Povlen, Maljen, Krivelj, Vidojevica, Jablanik, Medvednik, Leskovik, Ozren, Devica, Borinska reka, Kopaonik, Jastrebac, Zeljin, Radoželo, Cemerno, Goč, Golija, Javor; Kosovo: Metohijske Prokletije, Sar-planina Ekvivalentne zajednice: Cephalanthero-Fagetum Fagetum altimontanum moesiacae B. Jovanovič (1950, 1957, 1959) 1985 Fagetum deli-jovanense Knapp 1944 Fagetum deli-jovanense Knapp 1944 arabidetosum Knapp 1944 Fagetum moesiacae montanum Bleč. et Lakušič 1970 Fagetum moesiacae montanum Bleč. et Lakušič 1970 herbosum Z.Pavlovic 1951 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk 1949) 1949) aceretosum Tomič 1992 1949) aculeatetosum 1949) alliosum ursini fac. B. Jovanovič - L 1949) altherbosum fac. B. Jovanovič - L 1949) asperuletosum B. Jovanovič 1973 1949)betuletosumMatovič 1986 1949) calcicolumB. Jovanovič 1953 1949) caricetosum pilosae Tomič 1992 1949) carpinetosum betuli Tomič 1992 1949) colurnetosum B. Jovanovič 1955 1949) dentarietosum B. Jovanovič 1973 1949) drymetosumB. Jovanovič 1973 1949) fac. alliosum Tomič 1992 1949) fac. asperulosum Tomič 1992 1949) fac. dentariosum Tomič 1992 1949) fac. geraniosum Tomič 1992 1949) fac. herbosum B. Jovanovič - L 1949) fac. nudum B. Jovanovič - L 1949) fac. nudum Tomič 1992 1949) fac. polypodiosum Tomič 1992 1949) fac. rubosum Tomič 1992 1949) festucetosum montanae Mišič et Popovič 1976 Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (nonRudsk Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 calcicolum Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 colurnetosum Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 mixtum 467 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. • Fagetum montanum serbicum Rudski 1949 em. B. Jovanovič 1967 tilietosum Jank. et Miš. 1960 • Fagetum montanum serpentinicum B. Jovanovič (1972) 1979 • Fagetum subalpinum inferiorum Mišič et Popovic 1954 • Festuco drymeiae-Fagetum montanum B. Jovanovič 1973 • Festuco drymei-Fagetum moesiacae-montanum M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Mercuriali-Fagetum moesiacae Fukarek 1969 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer platanoides, Acer pseudoplatanus, Aconitum vulparia var. phtora, Allium ursinum, Anemone nemorosa, Arabis hirsuta, Aremonia agrimonioides, Arum maculatum, Asarum europaeum, Asperula odorata, Aspidium filix-mas, Asplenium trichomanes, Athyrium filix-femina, Brachypodium sylvaticum, Bromus asper subsp. benekenii, Campanula trachelium, Cardamine bulbifera, Carex divulsa, Carpinus betulus, Cicerbita muralis, Circaea lutetiana, Clematis vitalba, Cornus mas, Corylus avellana, Corylus colurna, Crataegus monogyna, Cynoglossum officinale, Dentaria bulbifera, Doronicum columnae, Dryopteris lobata, Epilobium lanceolatum, Epilobium montanum, Euphorbia amygdaloides, Evonymus europaeus, Fagus moesiaca, Festuca drymeja, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galium schultesii, Galium sylvaticum, Galium Vernum, Genista ovata, Geranium macrorrhizum, Geranium robertianum, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Hedera helix subsp. helix, Helleborus odorus, Heracleum sphondylium, Lactuca muralis, Lamium luteum, Lathyrus venetus, Lonicera xylosteum, Luzula luzuloides, Melica uniflora, Mercurialis perennis, Mycelis muralis, Orobus vernus, Ostrya carpinifolia, Parietaria officinalis, Poa nemoralis, Polygonatum multiflorum, Polystichum aculeatum, Polystichum lobatum, Prunus avium, Pulmonaria officinalis, Quercus sessilis, Ranunculus auricomus, Rubus hirtus, Ruscus aculeatus, Ruscus hypoglossum, Salvia glutinosa, Sanicula europaea, Saxifraga rotundifolia, Scrophularia nodosa, Smyrnium perfoliatum, Sorbus aucuparia, Stachys sylvatica, Symphytum tuberosum, Tamus communis, Tilia argentea, Tilia officinarum subsp. plalyphyllos, Ulmus montana, Urtica dioica, Veronica chamaedrys, Veronica officinalis, Viburnum lantana, Viola sylvestris Osnovna literatura: BeočM960, BlečV970, ČernP950, DiklN962, PavlD003, ErdeJ971, ErdeJ971, GajiM961a, GajiM966, GajiM989, GajiM954c, JankM998, JovaB980, JovaB953b, JovaB955b, JovaB973, KnapR944, MatoM986, MÍŠÍV956, PavlZ951, RandN974, RedžS984, RudsI949, MÍŠÍV997, TomiZ992, VeljV967b, VukiE966, ZupaM986, MišiV957, MišiV953, MÍŠÍV954, MišiV964, MišiV965, MišiV980ba, MišiV990b, MÍŠÍV978, MišiV979, GajiM961, GajiM961b, GajiM964, GajiM992, NikoV958, JankM968, JankM982, KrasF972 Gl.6942 Mezijske planinske bukové šume sa božikovinom Opšte karakteristike: Mešovite šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome apsolutno dominira mezijska bukva i spratom visokog žbunja u kome dominira božikovina . Spratovi žbunja i prizemne floře su slabo razvijeni i floristički relativno siromašni izgradjeni uglavnom od vrsta < Asarum europaeum>, , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Ove šume se javljaju na nadmorskim visinama izmedju 650 i 750 m, i to uvek u vidu manjih sastojina na specifičnim staništima u zoni bukovog visinskog pojasa. Javljaju se na mestima sa večom vlažnošču vazduha, manjim kolebanjem vlage i temperature, slabijim uticajem vetra, zime i suše, i povoljnijih uslova pedoklime. Zajednice se razvijaju na silikatima (škriljci) i to na slabo kiselim, po pravilu veoma dubokim smedjim zemljištima. Staništa se javljaju u uslovima prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Javor, Kaluško brdo. Ekvivalentne zajednice: • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) ilicetosum Gajič 1961 • Ilici-Fagetum montanum Gajič (1961) 1979 Karakteristične vrste: Fagus sylvatica, Asarum europaeum, Asperula odorata, Athyrium filix-femina, Cardamine bulbifera, Euphorbia amygdaloides, Festuca drymeja, Geranium robertianum, Helleborus odorus, Ilex aquifolium, Lapsana communis, Mycelis muralis, Polystichum aculeatum, Prunella vulgaris, Ruscus hypoglossum, Salvia glutinosa, Sambucus nigra, Scrophularia nodosa Osnovna literatura: ČoliD989, GajiM960, GajiM961a, GajiM989, KojiM998, RudsI949 Gl.6943 Mezij ske planinske bukové šume sa lovorvišniom Opšte karakteristike: Mešovite šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome apsolutno dominira mezijska bukva i spratom visokog žbunja u kome dominira zeleníce . U drugom spratu drveča i spratu žbunova javljaju se sa znatno manjim brojnostima još i , , , , i dr. Sprat prizemne floře je uglavnom slabo razvijen i siromašan, izgradjen uglavnom od vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 468 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamype y KJiacufuKauuju cmauuuima... " Ekologija: Ove šume se javljaju na nadmorskim visinama izmedju 1200 i 1300 m, i to uvek u vidu manjih sastojina na specifičnim staništima u zoni bukovog visinskog pojasa. Javljaju se u blizini planinskih potoka, na mestima sa veéom vlažnošéu vazduha, manjim kolebanjem vlage i temperature, slabijim uticajem vetra, zime i suše. Zajednice se razvijaju na silikatima (kristalasti škriljci) i to na slabo kiselim, po pravilu veoma dubokim smedjim zemljištima, koja su veoma vlažná. U blizini vodenih tokova zemljište se vlaži tokom čitave godine, tako da nema smrzavanja podloge. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Ostozub Ekvivalentne zajednice: • Lauroceraso-Fagetum B. Jovanovič 1967 • Lauroceraso-Fagetum B. Jovanovič 1967 cericetosum B. Jovanovič 1967 • Lauroceraso-Fagetum B. Jovanovič 1967 dentarietosum B. Jovanovič 1967 Karakteristične vrste: Ajuga reptans, Asperula odorata, Aspidium filix-mas, Athyrium filix-femina, Blechnum spicant, Cardamine pratensis, Cardamine sylvatica, Carex pallescens, Carex pendula, Carex remota, Carex sylvatica, Chaerophyllum hirsutum, Chrysosplenium alternifolium, Epilobium montanum, Fagus moesiaca, Festuca drymeja, Gentiana asclepiadea, Geranium robertianum, Impatiens noli-tangere, Juncus sp., Luzula nemorosa, Luzula sylvatica, Lysimachia punctata, Myosotis palustris, Oxalis acetosella, Pyrola rotundifolia, Prenanthes purpurea, Prunus laurocerasus, Pteridium aquilinum, Ranunculus repens, Rubus hirtus, Scrophularia nodosa, Vaccinium myrtillus, Veratrum album, Veronica officinalis, Veronica urticifolia, Anemone nemorosa, Aspidium spinulosum, Betula verrucosa, Betula verrucosa, Carex leporina, Circaea lutetiana, Corylus avellana, Crepis paludosa, Dentaria bulbifera, Fragaria vesca, Galeobdolon luteum, Galium palustre, Galium schultesii, Hieracium murorum, Hypericum quadrangulum, Lactuca muralis, Luzula forsteri, Luzula pilosa, Mentha sylvestris, Neottia nidus-avis, Orchis sambucina, Paris quadrifolia, Phegopteris dryopteris, Polygonatum verticillatum, Polypodium vulgare, Populus tremula, Potentilla erecta, Pyta pubescens, Ranunculus ophioglossifolius, Rosa alpina, Rubus idaeus, Salix caprea, Sorbus aucuparia, Stachys sylvatica, Veronica anagallis-aquatica, Veronica montana, Viola sylvatica Osnovna literatura: JovaB967b, JovaB973, MÍŠÍV997, KošaN913a, I1ÍČE951, MirkD951, PopoM952, RandN983c, MišiV984d Gl.695 Mezii ske subalpijske bukové šume Opšte karakteristike: Monodominatne šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom niskog, kržljavog i veoma razgranatog drveča u kome dominiraju subalpijski ekotip mezijske bukve i grčki javor . Drugi sprat drveča i sprat žbunova mogu biti veoma siromašni do relativno bogati. Sastavljeni uglavnom od vrsta , , , , , , , , , . Sprat prizemne floře je ponekad dobro razvijen, a ponekad bukva dominira u tolikoj meri da spratovi zeljastih biljaka potpuno odsustvuju. Najčešče zeljaste biljke su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , Ekologija: Subalpijske bukové šume se javljaju na nadmorskim visinama izmedju (1000) 1400 i 1800 m, i to uvek u vidu manjih ili večih sastojina unutar smrčevog visinskog pojasa, zauzimajuči teréne različitih nagiba i svih ekspozicija. U zavisnosti od tipa matičně podloge ove šume se razvijaju na različitim tipovima automorfnih zemljišta. Na silikatima se javljaju humusno-silikatna ili kisela smedja zemljišta, dok se na krečnjacima javljaju neutrálna smedja zemljišta ili rendzine. Zemljišta su po pravilu plitka i izrazito skeletogena. Izuzetno zemljišta mogu biti i dublja do 70 cm. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske subalpijske ili prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-submediteranske subalpijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (sliv Toplodolske, Crnovrške, Dojkinačke i Jelovičke reke), Kopaonik, Željin, Goč (okolina Crnog vrhá), Rudnik, Golija (Golijska reka), Jastrebac, Crni vrh kod Bora, Suva planina, Rtanj, Ostrozub, Jadovnik, Deli Jovan; Kosovo: Šar planina (Pribega iznad Stojkové kuče), Proklety e (Prilepska planina). 469 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue uoMeuioiamypey toiacuéjutcauuju cmauuuima... " Ekvivalentne zajednice: • Fagetum subalpinum scardo-pindicum (Ht. 1938, Tregubov 1957) Em 1961 • Fagetum subalpinum serbicum Grebenščikov 1950 • Fagetum subalpinum serbicum Grebenščikov 1950 inferiorum Mišič et Popovič 1954 • Fagetum subalpinum serbicum Grebenščikov 1950 superiorům Mišič et Popovič 1954 • Fagetum subalpinum serbicum Grebenščikov 1950 piceetosum Mišič et Popovič 1954 • Aceri heldreichii-Fagetum B. Jovanovič 1957 • Aceri heldreichii-Fagetum B. Jovanovič 1957 polypoditosumB. Jovanovič • Aceri heldreichii-Fagetum montanum B. Jovanovič • Aceri heldreichii-Fagetum subalpinum M. Jankovič et Stevanovič 1983 • Aceri heldreichii-Fagetum subalpinum M. Jankovič et Stevanovič 1983 doronicetosum orphanidis • Aceri heldreichii-Fagetum subalpinum M. Jankovič et Stevanovič 1983 geranietosum macrorrhizi • Pteridio aquilini-Aceretum heldreichii M. Jankovič & R. Bogojevič 1984 Karakteristicne vrste: Abies alba, Acer heldreichii, Acer pseudoplatanus, Achillea millefolium, Actaea spicata, Adenostyles alliariae, Adoxa moschatellina, Aegopodium podagraria, Alchemilla vulgaris, Alectorolophus rumelicus subsp. abbreviatus, Anemone nemorosa, Anthoxanthum odoratum, Asarum europaeum, Asperula odorata, Aspidium lonchitis, Athyrium filix-femina, Barbula muralis, Barbula tortuosa, Bellis perennis, Prunella vulgaris, Calamagrostis arundinacea, Calamintha alpina, Camptothecium lutescens, Cardamine bulbifera, Circaea lutetiana, Clinopodium vulgare, Cystopteris fragilis, Daphne mezereum, Doronicum orphanidis, Dryopteris filix-mas, Dryopteris villarii, Epilobium montanum, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia cyparissias, Fagus moesiaca, Fagus moesiaca, Festuca heterophylla, Festuca montana, Festuca rubra subsp. fallax, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galeobdolon luteum, Gentiana asclepiadea, Geranium macrorrhizum, Geranium robertianum, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Heracleum pollinianum, Hypericum perforatum, Juniperus intermedia, Lapsana communis, Lastrea dryopteris, Lonicera alpigena, Lonicera nigra, Lunaria rediviva, Luzula luzuloides, Luzula sylvatica, Mentha longifolia, Mercurialis perennis, Mycelis muralis, Myrrhis odorata, Origanum vulgare, Oxalis acetosella, Picea excelsa, Pinus heldreichii, Pinus peuce, Poa alpina subsp. badensis, Poa nemoralis, Poa ursina, Polygonatum verticillatum, Polypodium vulgare, Polystichum lobatum, Primula columnae, Primula veris, Pteridium aquilinum, Quercus petraea, Ranunculus platanifalius, Rhamnus fallax, Ribes alpinum, Rosa pendulina, Rubus glandulosus, Rubus idaeus, Rubus saxatilis, Rumex acetosa, Rumex sanguineus, Sambucus nigra, Sanicula europaea, Saxifraga paniculata, Saxifraga rotundifolia, Scabiosa columbaria, Scabiosa columbaria subsp. dubia, Scrophularia nodosa, Sedum acre, Senecio nemorensis, Senecio rupestris, Smyrniumperfoliatum, Sorbus aucuparia, Sorbus aucuparia subsp. glabrata, Stellaria nemorum, Symphytum tuberosum, Tanacetum vulgare, Taraxacum officinale, Telekia speciosa, Teucrium chamaedrys, Thymus balcanus, Thymus montanus, Torilis anthriscus, Trifolium medium, Trifolium repens, Urtica dioica, Vaccinium myrtillus, Veratrum album, Verbascum nicolai, Veronica chamaedrys, Veronica officinalis, Viola reichenbachiana, Viola sylvestris Osnovna literatura: GajiM955, GajiM989, G1ÍŠM956, GrebO950a, JankM958, JankM984, JankM983, JovaB953, JovaB955b, JovaB955c, JovaB959, JovaB973, JovaB985a, JovaB957a, JoviN996, KojiM998, MišiV954, MišiV978, MišiV953, MišiV954, MišiV957, MišiV990c, MišiV997 Gl.6951 Meziiske monodominantne subalpiiske bukové šume Opšte karakteristike: Monodominatne šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom niskog, kržljavog i veoma razgranatog drveča u kome apsolutno dominira subalpijski ekotip mezijske bukvě . Drugi sprat drveča i sprat žbunova su veoma siromašani. U njima su zabeležena samo pojedinačna stabla vrsta , , , i dr. Sprat prízemné floře je ponekad dobro razvijen, a ponekad bukva dominira u tolikoj meri da spratovi zeljastih biljaka potpuno odsustvuju. Najčešče zeljaste biljke su , , , , , , , , Oxalis acetosella>, , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Subalpijske bukové šume se javljaju na nadmorskim visinama izmedju (1000) 1400 i 1800 m, i to uvek u vidu manjih ili večih sastojina unutar smrčevog visinskog pojasa, zauzimajuči teréne različitih nagiba i svili ekspozicija. U zavisnosti od tipa matičně podloge ove šume se razvijaju na različitim tipovima automorfnih zemljišta. Na silikatima se javljaju humusno-silikatna ili kisela smedja zemljišta, dok se na krečnjacima javljaju neutrálna smedja zemljišta ili rendzine. Zemljišta su po pravilu plitka i izrazito skeletogena. Izuzetno zemljišta mogu biti i dublja do 70 cm. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske subalpijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 470 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufjUKaijuju cmauuuuna... " Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (sliv Toplodolske reke; sliv Crnovrške reke), Kopaonik, Željin, Goč, Suva planina, Rtanj, Ostrozub, Jadovnik, Deli Jovan, Golija; Kosovo: Sar planina, Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Fagetum subalpinum scardo-pindicum (Ht. 1938, Tregubov 1957) Em 1961 • Fagetum subalpinum serbicum Grebenščikov 1950 • Fagetum subalpinum serbicum Grebenščikov 1950 inferiorum Mišič et Popovič 1954 • Fagetum subalpinum serbicum Grebenščikov 1950 piceetosum Mišič et Popovič 1954 • Fagetum subalpinum serbicum Grebenščikov 1950 superiorům Mišič et Popovič 1954 Karakteristične vrste: Anemone nemorosa, Asperula odorata, Cardamine bulbifera, Epilobium montanum, Fagus moesiaca, Fagus moesiaca, Geranium macrorrhizum, Luzula luzuloides, Luzula sylvatica, Mycelis muralis, Oxalis acetosella, Rubus idaeus, Saxifraga rotundifolia, Senecio nemorensis, Symphytum tuberosum, Adoxa moschatellina, Picea excelsa, Sorbus aucuparia, Adenostyles alliariae, Dryopterisfilix-mas, Gentiana asclepiadea, Geranium robertianum, Poa nemoralis, Polystichum lobatum, Senecio rupestris, Vaccinium myrtillus, Veratrum album Osnovna literatura: GrebO950a, KojiM998, MišiV954, MišiV978, MišiV997, JoviN996, MišiV957, MišiV953, JovaB985a, JovaB955b, JovaB953, JovaB955c, JovaB959, JovaB973 Gl.6952 Meziiske subalpiiske bukové šume sa grčkim javorom Opšte karakteristike: Mešovite šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom niskog, kržljavog i veoma razgranatog drveča u kome dominiraju subalpijski ekotip mezijske bukvě i grčki javor . Drugi sprat drveča i sprat žbunova su relativno bogati, sastavljeni od vrsta , , , , , , , i dr. Sprat prizemne floře je obično dobro razvijen. Najčešče zeljaste biljke su , , , , , , , , , , , , , , , , idr. Ekologija: Ove šume se javljaju na nadmorskim visinama izmedju (1000) 1300 i 2000 m, i to uvek u vidu manjih ili večih sastojina unutar smrčevog visinskog pojasa, zauzimajuči teréne različitih nagiba i svih ekspozicija. U zavisnosti od tipa matičně podloge ove šume se razvijaju na različitim tipovima automorfnih zemljišta. Na silikatima se javljaju humusno-silikatna ili kisela smedja zemljišta, dok se na krečnjacima javljaju neutrálna smedja zemljišta ili rendzine. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske subalpijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (sliv Dojkinačke i Jelovičke reke), Kopaonik, Zeljin, Goč (okolina Crnog vrha), Rudnik, Golija (Golijska reka), Jastrebac, Crni vrh kod Bora,; Kosovo: Sar planina (Pribega iznad Stojkové kuče), Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Aceri heldreichii-Fagetum B. Jovanovič 1957 • Aceri heldreichii-Fagetum B. Jovanovič 1957 polypoditosum B. Jovanovič • Aceri heldreichii-Fagetum montanum B. Jovanovič • Aceri heldreichii-Fagetum subalpinum M. Jankovič et Stevanovič 1983 • Aceri heldreichii-Fagetum subalpinum M. Jankovič et Stevanovič 1983 doronicetosum orphanidis • Aceri heldreichii-Fagetum subalpinum M. Jankovič et Stevanovič 1983 geranietosum macrorrhizi Karakteristične vrste: Abies alba, Acer heldreichii, Adenostyles alliariae, Anemone nemorosa, Anthoxanthum odoratum, Asarum europaeum, Asperula odorata, Aspidium lonchitis, Athyrium filix-femina, Calamagrostis arundinacea, Calamintha alpina, Cardamine bulbifera, Circaea lutetiana, Daphne mezereum, Doronicum orphanidis, Dryopteris filix-mas, Dryopteris villarii, Euphorbia amygdaloides, Fagus moesiaca, Festuca montana, Festuca rubra subsp. fallax, Fragaria vesca, Geranium macrorrhizum, Geranium robertianum, Glechoma hirsuta, Heracleum pollinianum, Juniperus intermedia, Lastrea dryopteris, Lonicera alpigena, Lunaria rediviva, Luzula luzuloides, Luzula sylvatica, Mycelis muralis, Myrrhis odorata, Oxalis acetosella, Pinus heldreichii, Poa alpina subsp. badensis, Poa nemoralis, Poa ursina, Polygonatum verticillatum, Primula columnae, Rhamnus fallax, Rubus glandulosus, Rubus idaeus, Rubus saxatilis, Sanicula europaea, Saxifraga paniculata, Saxifraga rotundifolia, Scabiosa columbaria, Sedům acre, Senecio nemorensis, Senecio rupestris, Sorbus aucuparia, Sorbus aucuparia subsp. glabrata, Thymus balcanus, Vaccinium myrtillus, Verbascum nicolai, Viola reichenbachiana, Actaea spicata, Adoxa moschatellina, Aegopodium podagraria, Alchemilla vulgaris, Epilobium montanum, Galeobdolon luteum, Gentiana asclepiadea, Lonicera nigra, Mercurialis perennis, Picea excelsa, Pinus peuce, Polypodium vulgare, Quercus petraea, Ranunculus platanifolius, Ribes alpinum, Rosa pendulina, Rumex acetosa, Scrophularia nodosa, Stellaria nemorum, Symphytum tuberosum, Telekia speciosa, Veratrum album, Veronica officinalis Osnovna literatura: JankM958, JankM983, JovaB957a, MÍŠÍV978, MÍŠÍV997, JoviN996, GajiM955, GajiM989, GHŠM956, GrebO950a, JovaB959, MišiV953, MÍŠÍV954, MišiV957, MišiV990c Gl.6953 Meziiske subalpijske šume grčkog javora 471 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuima.. Opšte karakteristike: Monodominatne šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom niskog, kržljavog i veoma razgranatog drveéa u kome apsolutno dominira grčki javor . Drugi sprat drveéa i sprat žbunova su relativno bogati. U njima su zabeležene vršte , , i dr. Sprat prizemne floře je uglavnom dobro razvijen. Najčešée zeljaste biljke su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Subalpijske bukové šume se javljaju na nadmorskim visinama izmedju 1500 i 1600 m, i to uvek u vidu manjih sastojina unutar munikovo-molikovog visinskog pojasa. Zauzimajuéi uglavnom zaklonjene silikatne padine na kojima se razvijaju humusno-silikatna ili kisela smedja plitka i skeletogena zemljišta. Staništa se javljaju u uslovima prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-submediteranske subalpijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije (Prilepska planina). Ekvivalentne zajednice: • Pteridio aquilini-Aceretum heldreichii M. Jankovič & R. Bogojevič 1984 Karakteristične vršte: Acer heldreichii, Acer pseudoplatanus, Achillea millefolium, Alectorolophus rumelicus subsp. abbreviates, Barbula muralis, Barbula tortuosa, Bellis perennis, Prunella vulgaris, Camptothecium lutescens, Clinopodium vulgare, Cystopteris fragilis, Epilobium montanum, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia cyparissias, Festuca heterophylla, Fraxinus ornus, Geranium robertianum, Geum urbanum, Hypericum perforatum, Lapsana communis, Mentha longifolia, Origanum vulgare, Polystichum lobatum, Primula veris, Pteridium aquilinum, Rumex sanguineus, Sambucus nigra, Scabiosa columbaria subsp. dubia, Senecio nemorensis, Senecio rupestris, Smyrnium perfoliatum, Tanacetum vulgare, Taraxacum officinale, Teucrium chamaedrys, Thymus montanus, Toriiis anthriscus, Trifolium medium, Trifolium repens, Urtica dioica, Veronica chamaedrys, Viola sylvestris Osnovna literatura: JankM984 Gl.696 Meziiske reliktně polidominantne bukové šume Opšte karakteristike: Reliktně šume izrazito mešovitog karaktera, u kojima veliki broj drvenastih vrsta (izmedju 8 i 30 na 100 m2) ulazi u izgradnju spratova drveéa i žbunova. Zajednice mogu biti polidominantne u slučaju kada nijedna vrsta ne pokazuje jasnu dominaciju, ili reliktně osiromašene, kada je moguče uočiti dominaciju jedné ili par vrsta. Najznačajniji pečat ovim zajednicama pored mezijske bukvě daje mečja leska i javori , i . Od ostlih vrsta u spratu drveča i žbunja brojne su još i , , . , , , , . , , i dr. I sprat zeljastih biljaka pokazuje veliku raznovrsnost. Najčešée biljke u prizmenom spratu su , , , , , , , , , , . Ekologija: Staništa se javljaju ili u krečnjačkim klisurama, kanjonima i dubokim uvalama, ili u širokim zaklonjenim izvorišnim čelenkama i na terenima jako kupiranog reljefa, na visinama izmedju (50) 200 i 1300 m. Zaklonjenost od delovanja ekstremne klime (mrazevi, duge letnje suše, jaki vetrovi, veliká kolebanja temprature i vlage i dr.) jednaje od osnovnih osobina ovih staništa. U zavisnosti od tipa matičně podloge ove šume se razvijaju na različitim tipovima automorfnih zemljišta. Zajednice se najčešée javljaju na krečnjacima na kojima su razvijena neutrálna smedja zemljišta ili rendzine. Redje ovaj tip zajednica dolazi na silikáte na kojima su razvijena slabo kisela smedja zemljišta. U zavisnosti od nagiba terena i starosti sastojina, zemljišta mogu biti veoma duboka, do veoma plitka i izrazito skeletogena. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Djerdapska klisura (Pecka bara, Kazan, Coka njalta, Veliki i Mali Štrbac,Tisa padina), klisura Grze, klisura reke Resave, kanjon Lazareve reke, klisure Masurice i Jerme, Vidlic; Kozjak, Greben, Vlaská, Stará planina, Suva planina, Povlen (Kukalj), Maljen (Ostrovica), Mrkonjski vis, Radan, Greben i Vlaška planina, Kozjak, Rtanj (Ledenička strana, Gola strana, Babe), Ozren, Severni Kučaj (Boljetinska reka, Tanki krak); Vojvodina: Fruška gora (Stražilovo; Iriški Venac; Osovlje; Venac; Zmajevac; Crveni čot; Ravno). Ekvivalentne zajednice: Corylo colurnae-FagetumB. Jovanovič (1955) 1979 Corylo colurnae-FagetumB. Jovanovič (1955) 1979 ramondieto sum Mišič 1981 Corylo colurnae-Fagetum mixtum Mišič 1967 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 472 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuima... " • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) columetosumB. Jovanovič 1955 • Fago-Aceri intermedii-Coryletum colurnae B. Jovanovič 1953 • Fago-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 • Fago-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 silicicolum V. Jovanovič 1982 • Fago-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 juglandetosum • Aceri-Fraxino-Carpino-Fagetum mixtum Mišič 1962 • Aceri-Fraxino-Carpino-Fagetum mixtum Mišič 1962 ilicetosum Mišič et Dinič 1967 • Acereto-Fraxineto-Caipineto-Fagetum mixtum Mišič et Dinič 1967 ilicetosum Mišič et Dinič 1967 • Acereto-Fraxineto-Caipineto-Fagetum mixtum Mišič et Dinič 1967 silicicolum Mišič 1980 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer intermedium, Acer platanoides, Acer pseudoplatanus, Aegopodium podagraria, Anemone ranunculoides, Aremonia agrimonioides, Arum maculatum, Asarum europaeum, Asperula odorata, Athyrium filix-femina, Atropa bella-donna, Calamintha clinopodium, Cardamine enneaphyllos, Carex sylvatica, Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Clematis vitalba, Cornus mas, Corylus avellana, Corylus colurna, Cotinus coggygria, Crataegus monogyna, Euphorbia amygdaloides, Evonymus europaeus, Fagus moesiaca, Festuca montana, Fragaria vesca, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus, Galeopsis tetrahit, Galium cruciata, Galium sylvaticum, Geranium robertianum, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Helleborus odorus, Heracleum sphondylium, Ilex aquifolium, Lapsana communis, Lathyrus vernus, Melica uniflora, Mercurialis perennis, Mycelis muralis, Nephrodium filix-mas, Parietaria officinalis, Phyllitis scolopendrium, Pyrus communis, Pyrus pyraster, Polygonatum multiflorum, Polystichum lobatum, Populus tremula, Prunus avium, Prunus mahaleb, Pulmonaria officinalis, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus pubescens, Quercus sessilis, Rosa arvensis, Rubus hirtus, Ruscus hypoglossum, Sambucus nigra, Scilla bifolia, Sorbus torminalis, Stellaria holostea, Tilia argentea, Tilia cordata, Tilia grandifolia, Tilia parvifolia, Tilia platyphyllos, Ulmus campestris, Ulmus glabra, Ulmus montana, Urtica dioica, Viburnum lantana, Viola hirta Osnovna literatura: AntiM972c, GajiM961, JankM980, JovaB953b, JovaV982, MišiV978, MišiV963, MišiV982, MišiV967a, MišiV983, MišiV997, JoviN996, JovaB955b, JovaB980, MišiV972, MišiV981, MišiV966, JovaB955c, DiklN962, BeočM960, GajiM961, GajiM954c Gl.6961 Meziiske reliktně polidominantne bukové šume sa mečiom leskom Opšte karakteristike: Reliktně šume izrazito mešovitog karaktera, u kojima veliki broj drvenastih vrsta (izmedju 8 i 30 na 100 m2) ulazi u izgradnju spratova drveča i žbunova. Zajednice mogubiti polidominantne u slučaju kada ni jedna vrsta ne pokazuje jasnu dominaciju, ili reliktně osiromašene, kada je moguče uočiti dominaciju jedné ili par vrsta. Najznačajniji pečat ovim zajednicama pored mezijske bukve daje mečja leska , a od ostalih vrsta u spratu drveča i žbunjabrojne sujoš i , , , , , , , , , , , , , , , i dr. I sprat zeljastih biljaka pokazuje velikú raznovrsnost. Najčešče biljke u prizmenom spratu su , , , , , , , , , , , . Ekologija: Staništa se javljaju ili u krečnjačkim klisurama, kanjonima i dubokim uvalama, ili u širokim zaklonjenim izvorišnim čelenkama i na terenima jako kupiranog reljefa, na visinama izmedju (50) 200 i 1300 m. Zaklonjenost od delovanja ekstremne klime (mrazevi, duge letnje suše, jaki vetrovi, veliká kolebanja temprature i vlage i dr.) jednaje od osnovnih osobina ovih staništa. U zavisnosti od tipa matičně podloge ove šume se razvijaju na različitim tipovima automorfnih zemljišta. Zajednice se najčešče javljaju na krečnjacima na kojima su razvijena neutrálna smedja zemljišta ili rendzine. Redje ovaj tip zajednica dolaz i na silikatne na kojima su razvijena slabo kisela smedja zemljišta. U zavisnosti od nagiba terena i starosti sastojina, zemljišta mogu biti veoma duboka, do veoma plitka i izrazito skeletogena. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Djerdapska klisura (Pecka bara, Kazan, Coka njalta, Veliki i Mali Strbac,Tisa padina), klisura Grze, klisura reke Resave, kanjon Lazareve reke, klisure Masurice i Jerme, Vidlic; Kozjak, Greben, Vlaská, Stará planina, Suva planina, Povlen (Kukalj), Maljen (Ostrovica), Mrkonjski vis, Radan, Greben i Vlaška planina, Kozjak, Rtanj (Ledenička strana, Gola strana, Babe), Ozren Ekvivalentne zajednice: • Corylo colurnae-Fagetum B. Jovanovič (1955) 1979 • Corylo colurnae-Fagetum B. Jovanovič (1955) 1979 ramondietosum Mišič 1981 • Corylo colurnae-Fagetum mixtum Mišič 1967 • Fagetum montanum B. Jovanovič 1953 (non Rudski 1949) colurnetosum B. Jovanovič 1955 • Fago-Aceri intermedii-Coryletum colurnae B. Jovanovič 1953 • Fago-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 473 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma... " • Fago-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 juglandetosum • Fago-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 silicicolum V. Jovanovič 1982 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer intermedium, Acer platanoides, Acer pseudoplatanus, Carpinus betulus, Clematis vitalba, Cornus mas, Corylus colurna, Crataegus monogyna, Euphorbia amygdaloides, Fagus moesiaca, Fraxinus excelsior, Geranium robertianum, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Helleborus odorus, Lathyrus vernus, Melica uniflora, Mycelis muralis, Phyllitis scolopendrium, Sorbus torminalis, Tilia cordata, Tilia platyphyllos, Viola hirta, Aremonia agrimonioides, Arum maculatum, Carpinus orientalis, Corylus avellana, Cotinus coggygria, Evonymus europaeus, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galium cruciata, Lapsana communis, Pyrus pyraster, Polygonatum multiflorum, Prunus avium, Prunus mahaleb, Quercus cerris, Quercus petraea, Rosa arvensis, Ulmus glabra, Viburnum lantana Osnovna literatura: GajiM961, JovaB953b, JovaV982, MišiV978, MišiV982, MišiV983, MišiV997, JoviN996, JovaB955b, JovaB980, MÍŠÍV972, MÍŠÍV981, MÍŠÍV966, JovaB955c, DiklN962, BeočM960, GajiM961, GajiM954c Gl.6962 Meziiske reliktně polidominantne bukové šume sa iavorima Opšte karakteristike: Reliktně šume izrazito mešovitog karaktera, u kojima veliki broj drvenastih vrsta ulazi u izgradnju spratova drveča i žbunova. Zajednice su obično polidominantne tako da ni jedna vrsta ne pokazuje izrazitu dominaciju. Najznačajniji pečat ovim zajednicama pored mezijske bukvě daju različiti javori poput vrsta , i . U spratu drveča i žbunova javlja se veliki broj vrsta poput , , , , , , , , , , , , , i . Sprat zeljastih biljaka je takodje veoma raznovstan. Izgradjuju ga uglavnom vrste karakterstične za mezofilne bukové šume. Ekologija: Staništa se javljaju ili u krečnjačkim klisurama, kanjonima i dubokim uvalama, ili u širokim zaklonjenim izvorišnim čelenkama i na terenima jako kupiranog reljefa, na visinama izmedju 300 i 500 m. Zaklonjenost od delovanja ekstremne klime jednaje od osnovnih osobina ovili staništa. Zajednice se javljaju na krečnjacima na kojima su razvijena neutrálna smedja zemljišta ili na silikatima na kojima su razvijena slabo kisela smedja zemljišta. U zavisnosti od nagiba terena i starosti sastojina, zemljišta mogu biti veoma duboka, do veoma plitka i izrazito skeletogena. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Severní Kučaj (Boljetinska reka, Tanki krak); Vojvodina: Fraška gora (Stražilovo; Iriški Venae; Osovlje; Venac; Zmajevac; Crveni čot; Ravno.) Ekvivalentne zajednice: • Acereto-Fraxineto-Carpineto-Fagetum mixtum Mišič et Dinič 1967 ilicetosum Mišič et Dinič 1967 • Acereto-Fraxineto-Carpineto-Fagetum mixtum Mišič et Dinič 1967 silicicolum Mišič 1980 • Aceri-Fraxino-Carpino-Fagetum mixtum Mišič 1962 • Aceri-Fraxino-Carpino-Fagetum mixtum Mišič 1962 ilicetosum Mišič et Dinič 1967 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer platanoides, Acer pseudoplatanus, Aegopodium podagraria, Anemone ranunculoides, Arum maculatum, Asarum europaeum, Asperula odorata, Athyrium filix-femina, Calamintha clinopodium, Cardamine enneaphyllos, Carex sylvatica, Carpinus betulus, Clematis vitalba, Cornus mas, Corylus avellana, Euphorbia amygdaloides, Fagus moesiaca, Festuca montana, Fraxinus excelsior, Galeopsis tetrahit, Galium sylvaticum, Geranium robertianum, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Helleborus odorus, Heracleum sphondylium, Hex aquifolium, Lathyrus vernus, Mercurialis perennis, Nephrodium filix-mas, Pyrus communis, Polygonatum multiflorum, Populus tremula, Prunus avium, Pulmonaria officinalis, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus pubescens, Quercus sessilis, Rubus hirtus, Ruscus hypoglossum, Scilla bifolia, Sorbus torminalis, Stellaria holostea, Tilia argentea, Tilia grandifolia, Tilia parvifolia, Ulmus montana, Urtica dioica, Atropa bella-donna, Crataegus monogyna, Melica uniflora, Parietaria officinalis, Polystichum lobatum, Sambucus nigra, Ulmus campestris Osnovna literatura: AntiM972c, JankM980, MÍŠÍV963, MišiV967a G1.6C Ilirske bukové šume Opšte karakteristike: Monodominatne ili mešovite šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveča u kome dominira evropská bukva . Opšte rasprostranjenje: Zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Prema savremenim shvatanjima, na području Srbije je prisutna samo mezijska bukva dok je evropská bukva prisutna samo u zapadnim i severozapadnim delovima Balkana. U tom smislu, iako zapadni delovi Srbije zalaze u ilirsku florističku provinciju, zbog čega neki autori uključuju šume sa ovih područja u svezu , pravé ilirske bukové šume G1.6C, se ne javljaju na teritoriji Srbije. Ekvivalentne zajednice: • Fago-Aceretumvisianii Bleč. et Lakušič 1970 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 474 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemoiamypey toiacudjUKauuju cmauuuíma... " • Aceri-Fagetum dinaricum (M. Wraber 1960) Zupančič 1967 Karakteristične vrste: Abies alba, Acer visianii, Adenostyles alliariae, Aremonia agrimonioides, Fagus moesiaca, Galanthus nivalis, Geranium reflexům, Geranium silvaticum, Prenanthes purpurea, Saxifraga rotundifolia, Scrophularia scopoli balcanica, Aegopodium podagraria, Anemone nemorosa, Asperula odorata, Calamintha grandiflora subsp. oblongifolia, Circaea lutetiana , Crocus naepolitanus, Daphne mezereum, Epilobium montanum, Euphorbia amygdaloides, Lonicera alpigena, Myosotis silvatica, Nephrodium filix mas, Oxalis acetosella, Paris quadrifolia, Veratrum album Osnovna literatura: BlečV970, MišiV997, RexhF994, ZupaM969, ZupaM986 G1.7 Termofilne listopadne šume Opšte karakteristike: Mešovite ili redje monodominantne svede šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome dominiraju termofilni hrastovi: medunac , krupnolisni medunac , cer , sladun , kitnjak , balkánski kitnjak , stepski lužnjak ili makedonski hrast (= ); ili drugi termofilni liščari: crni grab , beli grab , javoroví , , , , , crni jasen , jorgovan , koprivič , srebrna lipa ili pitomi kesten . U spratu drveča i grmlja se cesto javljaju još i , , , , , , , , , , , , , «Crataegus monogyna>, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . Sprat zeljastih biljaka je dobro razvijen; floristički je prilično bogat, a kao najčešče vrste se javljaju, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . Ekologija: Zajednice se javljaju na ravnim ili blago nagnutim termofilnim terenima, bez uticaja podzemnih ili tekučih voda, u nizijskom i brdskom regionu na visinama izmedju do 50 i 1400 m, u uslovima kontinentálně, umereno-kontinentalne ili submediteranske klime. Podloga je veoma raznovrsna (les, karbonati, silikati, seprntiniti), na kojoj se javljaju različiti stadijumi razvoja eutričnih STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 476 Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " i distričnih zemljišta, koj a mogu biti veoma duboka (i do 100 cm) ali i veoma degradirana plitka i sa mnogo skeleta, na kojima se javljaju različiti stadijumi razvoja humusno-silikatnih ili skeletnih smedjih zemljišta. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski, šumostepski i stepski predeli Palearktižkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Avala, Badnjevac, Bela Palanka; Beograd (Žarkovo, Košutnjak, Lipovica, Avala, Topčider), Bogovadja, Bor, Brekovac, Brestovačka banja, Bukovica, Cer, Cerje, Crveno brdo-Prosek, Čukojevac, Deli Jovan, Derdapska klisura (Golubac, Štrbac, klisura Gospodjin vir; Lepenski vir, Zlatica - Donji Milanovac), Divljane; dolina Drine i Jasenice, Draca-Bogosavljevica; Draca-Rujevica; Gledičke planine, Goč (Babe, klisura Gvozdačke reke), Gornja Koritnica; Grdelička klisura, Grosnica, Gučevo (Okolina Zajače, Sliv potoka Sige, Sliv Beoče, Sliv Borinske reke, Okolina spomenika), Ibarska klisura (Dolina jorgovana), izmedju Jabukova i Metriša, Jovanovac-Komarica-Samar; Južna Morava (Kalimanska i Repinska reka), jugozapadna Srbija (Špiljani, Bovan, Betrage, Konjske mpe, Dobrinja, Godulja), Juhor, Junior, Kaletinac, klisura pritoke reke Grze kod Paračina, Klisura Rzava (Meda, Crni vrh), klisure Gornjak i Vitovnica kod Petrovca na Mlavi, klisure Lima, Mileševke i Ibra kod Ribariča, klisura Lazareve reke kod Zlota, Komarica, Kopaonik (Krmeljica, iznad Rudnice), Koritnica; Kotlenik., Koviljača, Krivelj, Kukavica, Ladjevac, Lepterija, Leskovik, Derventa, Loznica, Majdanpeška doména, Mala Moštanica, Mečiji vrh, medjurečje Kolubare i Ljiga, Mokra, Mučanj, Negotinska krajina, Novo selo; od Bajine bašte nizvodno do Malog Zvornika i Banje Koviljače (Postenje), od Ključa do Zaječara, od Kmpnja na západ ka Drini, okolina Aleksinca, Bora, Kragujevca (Belosevac, Meckovac, Knic, Petrovacka suma, Poskurice, Grosnica, Gledičke planine, Popova šuma, Gaj, Ljevaja, Majda, Gornja vrbava, Vračevšnica, Bojiště, Duboki do, Parlog glavice), Kruševca, Leskovca, Negotina, Paračina, Petrovca na Mlavi, Príboja (Čemerno-Badnjevci), Prijepolja, Soko banje, Zaječara, Oreovac;, Orlovčič, padine Tare prema Drini, Peručac; Petlovo Vojište, Posavina (Džinovite stene, Krajišnici, Baščeluci, Sladanoviča šuma, Paulje i Jovčiči kod Banje, izmedju Šapca i Beograda), Radujac (Selište), Resnik-Krečnjačka kosa na desnoj obali Lepenice, Rgotina, Rtanj, Rudnik (Duboki do, Parlog), Sebet; Seličevica., Sičevačka klisura (Klisura kod Sv. Petke), Sičevo, Krčimir; Sopotnica; Sremčica, Stará planina, Stolovi (Plavušino brdo, Bela glava, Zamčanje, Oštra glava, Tunel pivnica), Studena (Kod RTliča, Korita, Cvetalica, Glavica, Čukar, Rožac, Mramor, Leskovak, Popova reka, Brezan reka, Lesk.reka), Sušica, Suva planinia, Suvobor, Tara (dolina Aluškog potoka prema kanjonu Dervente, Ljuboš, Vujkičev do, Kameno brdo, Aluški potok), Tresibaba, Troglav, Tupižnica, Unika, Veliki Grebena, Vidojevica, Vračevšnica, Vrnjačka banja (Čajkino brdo), Zlatibor (Katusnica, Tusto brdo, Zminjak, Čigota, Pjevčano brdo, Rajčevina); Vojvodina: Kozara, Karadordevo, Doroslovo, Gubnište, Fmška gora (Ležimir, Čortanovci, Beočin, Erdevik, Vrdnik, Radevik, Sremska Kamenica, Crni Čot, Beočinske livade, Žarkovo, Lišajev Greben, Venac, Cukala, Kordoš, okolina Stražilova), Deliblatska peščara (Dubovac, Flamunda rošijana, Devojački bunar, Palošče, Tilva-Čoka, Pluc, Rošijana), izmedju Klenka i Zemuna, Gubnište, Kozara, Štrbac, Kurjačica, Donja Branjevina, Ristovača, Smrduša, Vršačke planine (Korkan, Sičica-Mesič, Mesič, Sočica, Široko bilo, Markovac), područje Osovlja, Paragovo; Kosovo: Šar planina (Kodža Balkán), Butovački breg); Čubrelj (Rudnik); Lisigat (Čubrelj); Kodra - Didovice - Čubrelj; Bošnjac (Klina), Cerret, Čuka, Glinci., Golo brdo (pobrde), Gomapolje (Vljašne), Gorožup (Podnožje planine Paštrik), Grmija (Potok, Kijevska šuma Ridevo; Duškaja - Kačanik; Teneč - Kačanik, Koprivnik (Peč), Koritnik (Plava, Žur-Žurske kolibe-Škoza-košare), Koriz (Dobroševci); Graode (Godanci); Seč (Murga); Markov kamen (Pograde), Krši čelis (Streonička planina), Lisnica, Masiv Lipovica; Birač (Dulje); Zabráni (Crni lug) - Prekoruplje; Reza (Ladrovac) - Prekomplje; M. Dřeni (Mrasor); Crni kamen (Volujak); Stoni kuluk (Volujak), Metohijske Prokletije (Gubavac ), Morines, Paštrik (čuka Čanak, Kušnin-Kabaš), Pekljen (Peč), Rečani; Paštrik; Mazrek; Planej; Vlashnjě, Istok (Selilo, Jelo, Kršnica-Caculjan), Utrzi (Mája Ljubeničit), Rosulje (Gradevci); Brobanič (Zmič, Koleno, Rosulje); Koriz (Grabovci), Milanovac planina, Donaj, Srečka, Rečane, Zjum. Ekvivalentne zajednice: • Carpino orientalis-QuercetumB. Jovanovič 1960 • Carpino orientalis-Quercetum B. Jovanovič 1960 cotinetosum coggygriae B. Jovanovič 1960 • Carpino orientalis-Quercetum B. Jovanovič 1960 ruscetosum aculeati B. Jovanovič 1960 • Orno-Quercetum pubescentis Gajič 1952 • Orno-Cotino-Quercetum pubescentis Butorac, Igič, Zlatkovič 1995 477 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. • Orno-Cotino-Quercetum pubescentis Butorac, Igič, Zlatkovič 1995 asplenietosum Butorac, Igič, Zlatkovič 1995, 1997 • Orno-Cotino-Quercetum pubescentis Butorac, Igič, Zlatkovič 1995 aceretosum tatarici Butorac, Igič, Zlatkovič 1995, 1997 • Ostryo-Quercetum pubescentis (Ht. 1950) Trinajstič 1974 • Orno-Quercetum petraeae-pubescentis M. Jankovič 1980 • Quercetum pubescentis-cerris Rexhepi 1984 • Paeonio-QuercetumB. Jovanovič 1975 • Carpino betuli-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič 1979 • Carpino betuli-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič 1979 epimedietosum B. Jovanovič (1966) 1988 • Carpino betuli-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič 1979 ornetosum V. Pekanovič 1987 • Carpino orientalis-Polyquercetum E. Vukičevič 1987 • Carpino orientalis-QuercetumB. Jovanovič 1960 • Carpino orientalis-Quercetum B. Jovanovič 1960 cotinetosum B. Jovanovič 1960 • Carpino orientalis-Quercetum frainetto-cerris (Knapp 1944) B. Jovanovič 1953 • Carpino orientalis-Quercetum frainetto-cerris B. Jovanovič 1978 • Carpino orientalis-Quercetum frainetto-cerris B. Jovanovič 1978 syringetosum B. Jovanovič et E. Vukičevič • Hieracio-Quercetum frainetto-cerris B. Jovanovič (1967) 1979 • Juglando-Quercetum frainetto-cerris E. Vukičevič (1974) 1979 • Musco-Quercetum confertae B. Jovanovič 1979 • Musco-Quercetum frainetto B. Jovanovič 1979 • Musco-Quercetum frainetto-cerris (Slavkovič 1974) B. Jovanovič 1988 • Quercetum cerris-confertae belgradense typicum Knapp 1944 • Quercetum confertae-cerris Rudski (1940) 1949 • Quercetum frainetto-cerris nudum Rudski (1940) 1949 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 aculeatetosum B. Jovanovič 1953 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 carpinetosum betuli Rudski 1940 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 carpinetosum orientalis (Knapp) B. Jovanovič 1953 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 comandretosum B. Jovanovič 1968 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 fagetosum E. Vukičevič 1959 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 hieracietosum B. Jovanovič 1967 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 juglandetosum E. Vukičevič 1974 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 muscetosum Ž. Slavkovič 1974 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 paeonietosum M. Jankovič et Nikolič 1967 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 physospermetosum Rudski 1940 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 pubescentosum Jovanovič • Quercetum frainetto-cerris scardicum Krasniqui (1968) 1972 • Quercetum frainetto-cerris scardicum Krasniqui (1968) 1972 moltkietosum Krasniqui 1972 • Quercetum frainetto-cerris-petraeae Z. Tomič 1989 • Quercetum frainetto-cerris-roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Quercetum frainetto-cerris-virgilianae B. Jovanovič et Vukičevič 1977 • Querco petraeae-Quercetum frainetto-cerris-virgilianae B. Jovanovič (1953) 1988 • Robori-Quercetum confertae-cerris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Robori-Quercetum frainetto-cerris (Slavnič 1952) B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Rusco aculeati-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič (1951) 1979 • Rusco-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič (1951) 1979 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 sessiliosum Jov. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 478 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 typicum Quercetum frainetto-cerris scardicum Krasniqui (1968) 1972 typicum (serbicum) Rud. Hypno cupressiformae-QuercetumfrainettoB. Jovanovič 1979 Quercetum farnetto B. Jovanovič 1967 Quercetum frainetto moesiacumB. Jovanovič (1972) 1976 Quercetumfrainetto moesiacumB. Jovanovič (1972) 1976 lathyretosumveneti V. Pekanovič 1987 Orno-Quercetum virgilianae (Gajič 1952) B. Jovanovič 1979 Paeonio peregrinae-Quercetum virgilianae B. Jovanovič 1976 Quercetum cerris-virgillianae B. Jovanovič et E. Vukičevič 1975 Quercetum pubescentis-virgillianae B. Jovanovič et Z. Tomič 1987 Carpino orientalis-Quercetum cerris (Lj. Borisavljeviš 1966) B. Jovanovič 1979 Carpino orientalis-Quercetum montanum (Gajiš 1961) B. Jovanovič 1979 Cerreto-Quercetum petraeae B. Jovanovič 1960 Erico-Quercetum petreaea serpentinicum Rexhepi 1988 Fageto-Quercetum petreae cerris-Carpino betuli M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Farneto-QuercetumB. Jovanvoič 1962 Forsiťhyo-Quercetum petreae D.Muratspahič-Pavlovic 2003 prov. Forsythio-Quercetum petraei M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Galio pseudoaristati-Quercetum petraeae Gajič 1971 Galio pseudoaristati-Quercetum petraeae Gajič 1971 aceretosum intermediae Gajič 1971 Lembotropo-Quercetum cerris Rexhepi et Randjelovič Melampyro nemorosae-Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič (1976) 1979 Orno-Polyquercetum petraea Z. Tomič 1986 Orno-Querceto petraei-Carpinetum orientalis M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Orno-Quercetum petraea (Borisavljevič 1955) Mišič 1972 Orno-Quercetum petraea (Borisavljevič 1955) Mišič 1972 festucetosum valesiacae Mišič 1972 Orno-Quercetum petraea Em 1968 Orno-Quercetum petreae serpentinicum Em 1968 Orno-Quercetum petreae serpentinicum forsythietosum D.Muratspahič-Pavlovič 2003 prov. Ostryo-Quercetum cerris macedonicum Em 1968 Ostryo-Quercetum cerris Rexhepi et Ružič 1985 Ostrýo-Quercetum petraeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 Ostrýo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 Ostrý o-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 cotinetosum Ostrý o-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 fagetosum Ostrý o-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 seslerietosum Ostrý o-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 seslerietosum Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 syringetosum Ž. Slavkovič 1974 Potentillo albae-Qurcetum (Z. Pavlovic 1951) Horvat 1958 Quercetum cerris E. Vukičevič 1966 Quercetum cerris E. Vukičevič 1966 carpinetosum Quercetum cerris E. Vukičevič 1966 ostrýetosum E. Vukičevič Quercetum cerris E. Vukičevič 1966 juglandetosum Mišič 1971 Quercetum daleschampii prov. D. Lakušič 1996 Quercetum daleschampii prov. D. Lakušič 1996 fagetosum D. Lakušič 1989 Quercetum daleschampii prov. D. Lakušič 1996 pteridietosumD. Lakušič 1989 Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 ornetosum Borisavljevič 1955 Quercetum montanum peteae (Čer. Et Jov.) M. Jankovič 1998 subass. nova prov. Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 479 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 carpinetosum orientalis Ž. Slavkovič 1974 Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 cotinetosum Ž. Slavkovič 1974 Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 juniperetsoum oxycedri Ž. Slavkovič 1974 Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 seslerietosum rigidae Ž. Slavkovič 1974 Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 var. erica camea B. Jovanovič 1959 Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 var. frangula alnus B. Jovanovič 1959 Quercetum petraeae serpentinicum E. Vukičevič 1969 Quercetum petraeae-cerris B. Jovanovič (1960) 1979 Quercetum sessiliflorae Jankovič et Mišič 1961 Quercetum sessiliflorae Jankovič et Mišič 1961 acetosellaetosum Jankovič et Mišič 1961 Quercetum sessiliflorae Z. Pavlovic 1951 Quercetum sessiliflorae Z. Pavlovic 1951 lilieto-vaccinietosum Z. Pavlovic 1951 Quercetum sessiliflorae Z. Pavlovic 1951 orneto-spiraetosum Z. Pavlovic 1951 Querco daleschampii-Quercetum Gajič Tilio platyphylli-Quercetum montanum petreae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Quercetum pedunculiflorae moesiacum B. Jovanovič (1951) 1978 Quercetum pedunculiflorae-cerris B. Jovanovič 1978 Polyquercetum pedunculiflorae B. Jovanovič 1978 Quercetum trojanae dukagjini Rexhepi 1983 Quercetum trojanae dukagjini Rexhepi 1983 salvietosum Quercetum trojanae dukagjini Rexhepi 1983 teucrietosum Quercetum trojanae metohiense Glišič 1965 Quercetum frainetto-cerris pannonicumM. Jankovič 1980 Sedo maximi-Quercetum frainetto-cerris B. Jovanovič (1979) 1985 Orno-Quercetumcerris-virgilianae B. Jovanovič et E. Vukičevič (1975) 1977 Orno-Quercetum virgilianae-cerris B. Jovanovič et E. Vukičevič 1983 Quercetum cerris-virgillianae B. Jovanovič et E. Vukičevič 1975 caricetosum glaucae Tomič 1990 Querco-Tilietum tomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 Querco-Tilietum tomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 convallarietosumL. Stjepanovič-Veseličič 1953 Querco-Tilietum tomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 quercetosum pubescentis L. Stjepanovič-Veseličič 1953 Polygonato-Quercetum robori-peduculiflorae (B. Jovanovič 1951) B. Jovanovič 1973 Achilleo setaceae-Quercetum mixtum Erdeši 1955 Convallario-Quercetum roboris Soó (1934) 1957 Festuco pseudovinae-Quercetum roboris (Máthé 1933) Soó 1960 Galatello-Quercetum roboris Zólyomi et Tallós 1967 Quercetum roboris convallarietosum Ht. 1940 Quercetum roboris festucetosum Harg. 1940 Tilio-Orno-Quercetum roboris Parabučski et al. 1983 Tilio-Quercetum crassiusculae Slavnič 1952 Tilio-Quercetum crassiusculae Slavnič 1952 carpinetosum betulii Slavn. 1952 Tilio-Quercetum crassiusculae Slavnič 1952 farnettetosum Slavn. 1952 Carici digitatae-Quercetum petraeae-cerris M. Jankovič 1980 Cotyno coggygriae-Quercetum petraeae M. Jankovič 1980 Quercetum cerris pannonicum Glišič 1974 Quercetum cerris pannonicum Glišič 1974 ornetosum STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 480 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Quercetum sessiliflorae Jankovič et Mišič 1961 • Quercetum sessiliflorae Jankovič et Mišič 1961 acetosellaetosum Jankovič et Mišič 1961 • Helleboro-Querco-OstrytetumB. Jovanovič 1967 • Juglandeto-Ostryetum V. Ci. EtKoič 1975 • Orneto-Ostryetum Gajič et al. 1954 • Seslerio rigidae-Ostryetum Bležič et Tatič 1969 • Seslerio rigidae-Ostryetum Bležič et Tatič 1969 syringetosum Bležič et Tatič 1969 • Seslerio tenuifoliae-Ostryetum Vukojičič et D. Lakušič 1995 • Seslerio-Ostryetum Ht. et H-ic 1950 • Aceri-Ostryetum carpinifoliae B. Petkovič et al. 1986 • Helleboro-Querco-OstrytetumB. Jovanovič 1967 cotinetosum • Helleboro-Querco-Ostrytetum B. Jovanovič 1967 seslerietosum rigidae • Helleboro-Querco-OstrytetumB. Jovanovič 1967typicum • Helleboro odori-Querco-OstryetumB. Jovanovič 1967 • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae KrasnicI 1974 • Seslerio variae-Ostryetum B. Jovanovič 1972 • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae Blečič 1958 • Juglando-Ostryetum E. Vukičevič, T. Cincovič et Kojič 1975 • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae Blečič 1958 dioscoretosum • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae Blečič 1958 typicum • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 aceretosum intermediae • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 coronilletosum emeroides • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 pinetosum nigrae • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 aceretosum obtusatum • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 genistetum radiatae • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 seslerietosum autumnalis • Aceri intermediae-Ostryetum carpinifoliae D.Muratspahič-Pavlovic 2003 prov. • Ostrýeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 • Ostrý eto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 syringetosum E. Vukičevič 1968 • Ostrý eto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 cotinetosum E. Vukičevič 1964 • Ostrý eto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 seslerietosum E. Vukičevič 1964 • Ostrý eto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 fagetosum E. Vukičevič 1964 • Ostryo-Quercetum pubescentis (Ht. 1950) Trinajstič 1974 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 seslerietosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 quercetosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 anemonetosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 emend. B. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum pubescentis silicicolum Rudski 1940 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum sessiliflorae Rudski 1940 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 syringetosum prov. Grebenščikov 1950 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 pyreto-amygdaliformetosum B. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 cotoneasteretosum B. Jovanovič 1953 481 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 colurnetosum B. Jovanovič 1955 • Dioscoreo-Carpinetum orientalis Blečič et Lakušič 1966 • Aceri-Carpinetum orientalis Blečič & Lakušič 1966 • Querco-Carpinetum orientalis B. Jovanovič 1953 (1979) • Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 • Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 quercetosum Mišič 1967 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 ramondietosum Mišič 1981 • Syringo-Fraxino-Carpinetum orientalis Mišič 1967 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum confertae Rudski 1940 • Carpinetum orientalis moesiacae syringosum Tomič 1989 • Carpinetum orientalis silicicolum B. Jovanovič 1970 • Carpinetum orientalis silicicolum prov. B. Jovanovič 1970 • Querco-Carpinetum orientalis silicicolum B. Jovanovič 1977 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 silicicolum B. Jovanovič 1977 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 • Syringo-Carpinetum orientalis-Quercetum mixtum Mišič • Orneto-Aceretum monspessulani B. Jovanovič 1950 • Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 • Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 viburnetosum Knapp 1944 • Querco-Tilietum tomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Querco-Tilietum tomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Querco-Tilietum tomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Querco-Tilietum xerotermosum Erdeši 1959 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Orneto-Aceretum monspessulani B. Jovanovič 1950 • Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 • Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 viburnetosum Knapp 1944 • Junipero-Populetum B. Jovanovič et Tucovič 1969 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Syringo-Prunetum mahalebi (B. Jovanovič 1949) Mišič 1978 • Alno-Juglandetum Antič et Mišič 1971 • Parietario-JuglandetumB. Jovanovič 1969 • Juglando-Castanetum sativae Rexhepi 1990 • Rhamno cathartici-Prunetum spinosae Parabuščski 1988 • Castanetum sativae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Castanetum satiavae metohiense D.Muratspahič-Pavlovič 2003 prov. • Castaneo-Quercetum petreae confertis M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Castaneo-Quercetum petreae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pteridio aquilini-Castanetum sativae-Querco patulectomm sensu stricto M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pteridio aquilini-Fageto-Castanetum sativae-Querco patulectorum sensu stricto M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Querco-Castanetum metochiensae Glišič (1969) 1975 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 482 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Querco-Castanetum metochiensae Glišič (1969) 1975 farnetosum Glišič (1969) 1975 • Querco-Castanetum metochiensae Glišič (1969) 1975 carpinetosum betuli Glišič (1969) 1975 • Castaneo-Quercetum confertae-cerris petreae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Castaneo-Quercetum petreae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Juglando-Castanetum sativae Rexhepi 1990 Karakteristične vrste: Abies alba, Acanthus balcanicus, Acanthus longifolius, Acer campestre L., Acer intermedium, Acer monspessulanum, Acer obtusatum, Acer platanoides, Acer pseudoplatanus, Acer tataricum L., Achillea clypeolata, Achillea crithmifolia, Achillea millefolium L., Achillea nobilis, Achillea setacea, Achnatherum calamagrostis, Adonis vernalis, Aegopodium podagraria, Aethionema saxatile, Agrimonia eupatoria L., Aira caryophyllea, Ajuga genevensis, Ajuga laxmanii, Ajuga reptans L., Alliaria officinalis, Allium oleraceum, Alopecurus pratensis, Alyssum markgrafii, Alyssum murale, Anemone apennina, Hepatica nobilis, Anemone nemorosa L., Anemone ranunculoides, Anomodon viticulosus, Anthericum ramosum, Anthriscus cerefolium, Aposeris foetida, Aquilegia vulgaris, Arabis hirsuta, Arabis turrita, Aremonia agrimonioides (L.) DC, Aristolochiapallida, Artemisia lobelii, Arum maculatum, Asarum europaeum L., Asparagus tenuifolius, Asperula cynanchica, Asperula odorata, Asperula taurina, Asphodeline liburnica, Asphodelus albus, Asplenium adiantum-nigrum, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Astragalus glycyphyllos E., Astragalus onobrychis, Astragalus sp., Athyrium filix-femina (L.) Roth., Ballota nigra, Bellisperennis L., Berberis vulgaris, Betula pendula, Blechnum spicant, Brachypodium pinnatum (L.) P. B., Brachypodium sylvaticum (Huds.) P.B., Briza media, Bromus fibrosus, Bromus sp., Bromus squarrosus, Buphthalmum salicifolium, Bupleurum affine, Bupleurum sibhtropianum, Calamintha alpina, Calamintha intermedia, Calamintha officinalis Moench., Calamintha vulgaris, Campanula cervicaria, Campanula glomerata, Campanula lingulata, Campanula patula L., Campanula persicifolia L., Campanula rapunculoides, Campanula sibirica, Campanula tr ache Hum L., Cardamine bulbifera, Carduus sp., Carex cariophyllea, Carex digitata, Carex divulsa, Carex hallerana, Carex humilis, Carex montana, Carex spicata, Carex pallescens, Carex pi losa Scop., Carex sylvatica, Carex sp., Carpinus betulus L., Carpinus orientalis, Castanea sativa, Celtis australis, Centaurea derventana, Centaurea splendens, Centaurea stoebe, Centaurea triumfetii, Centaurium umbellatum, Cetraria islandica, Cephalanthera alba, Cephalanthera longifolia, Cerastium lanatum, Cerinthe minor, Asplenium ceterach, Chamaecytisus leiocarpus, Chamaecytisus ciliatus (Wahl.) Ro, Chamaecytisus hirsutus, Chamaecytisus supinus (L.) Link., Chamaecytisus tommasinii, Chamaespartium sagittale, Tanacetum corymbosum, Chrysopogon gryllus, Cicerbita muralis, Circaea lutetiana L., Cirsium lanceolatum, Cirsium sylvaticum, Cladonia rangiferina, Clematis recta, Clematis vitalba, Calamintha vulgaris, Colutea arborescens, Comandra elegans, Convallaria majalis, Convolvulus arvensis, Convolvulus cantabrica, Cornus mas L., Cornus sanguinea, Coronilla elegans, Coronilla emerus, Coronilla scorpioides, Coronilla varia L., Corylus avellana P., Corylus colurna, Cotinus coggygria, Cotoneaster tomentosus, Crataegus laciniata, Crataegus monogyna J acq., Crataegus nigra, Crataegus oxyacantha, Crataegus pentagyna, Crocus variegatus, Crocus veluchensis, Crocus vernus, Cyclamen hederifolium, Cyclamen neapolitanum, Cynanchum huteri, Cynanchum nivale, Cynanchum vincetoxicum, Cystopteris fragilis, Chamaecytisus austriacus, Cytisus bosniacus, Chamaecytisus supinus, Chamaecytisus hirsutus, Lembotropis nigricans, Dactylis glomerata L., Dactylis polygama How., Danaa cornubiensis, Danthonia calycina, Daphne blagayana, Daphne laureola, Cardamine bulbifera, Dianthus armeria, Dianthuspetraeus W. K., Dicranum scoparium, Dictamnus albus, Digitalis ambigua, Digitalis laevigata, Digitalis lanata, Dioscorea balcanica, Diplachne serotina, Doronicum columnae, Doronicum hungaricum, Dorycnium germanicum, Dorycnium herbaceum, Draba muralis, Echium italicum, Edraianthus jugoslavicus Lakušič, Epilobium collinum, Epilobium lanceolatum Sebastiani & Mauri, Epimedium alpinum L., Epipactis latifolia, Erica carnea, Erigeron campestre, Eryngium palmatum, Eryngium serbicum, Erysimum crepidifolium, Erythronium dens-canis, Euphorbia amygdaloides L., Euphorbia angulata, Euphorbia cyparissias, Euphorbia glabriflora, Euphorbia myrsinites, Euphorbia pancicii, Euphorbia platyphyllos, Euphorbia polychroma, Euphorbia virgata var. orientalis, Euphrasia stricta, Euphrasia tatarica, Evonymus europaeus L., Evonymus latifolia, Evonymus verrucosus Scop., Fagopyrum dumetorum, Fagus sylvatica, Festuca drymeja, Festuca halieri, Festuca heterophylla Lam., Festuca ovina, Festuca sulcata, Festuca valesiaca, Filago germanica, Forsythia europaea, Fragaria moschata, Fragaria vesca L., Frangula alnus, Frangula rupestris, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus L., Fraxinus sp., 483 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y KJiacufuKauuju cmanuiuma... " Gagea pusilla, Galega officinalis, Galeobdolon luteum, Galium aparine, Galium aristatum, Galium corrudifolium, Galium cruciatum, Galium glaucum L., Galium lucidum, Galium mollugo L., Galium palustre, Galium pseudaristatum, Galium pumilum, Galium purpureum, Galium schultesii Vest, Galium sylvaticum, Galium vernumL., Genista ovata W. etK., Genista radiata, Chamaespartium sagittale, Genista tinctoria L., Gentiana asclepiadea, Gentiana lutea, Geranium macrorrhizum, Geranium robertianum, Geranium sanguineum, Geum urbanum, Glechoma hederacea, Glechoma hirsuta, Globularia cordifolia L., Gymnocarpium robertianum, Gypsophila muralis, Halacsya sendtneri, Hedera helix L., Hedera helix, subsp. helix, Helianthemum canum, Helianthemum nummularium (L.) Mill, Helianthemum sp., Helleborus multifidus, Helleborus odorus W. K., Helleborus serbicus, Heracleum sphondylium, Hieracium bauhinii, Hieracium boreale, Hieracium piloselloides, Hieracium gymnocephalum, Hieracium murorum L., Hieracium pilosella L., Hieracium sabaudum L., Hieracium sp., Hieracium tommasinii, Hieracium umbellatum, Hieracium waldsteinii, Hypericum alpigenum, Hypericum hirsutum, Hypericum montanum, Hypericum perforatum L., Hypnum cupressiformae, Inula conyza, Inula hirta, Inula oculus-christi, Inula salicina, Iris graminea, Jasione dentata, Juglans regia, Juniperus communis L., Juniperus oxycedrus, Laburnum anagyroides, Mycelis muralis, Lactuca serriola, Lactuca viminea, Lamium maculatum, Lamium purpureum, Lapsana communis L., Laser trilobum, Laserpitium krapfii, Laserpitium marginatum, Laserpitium siler, Lathyrus inermis, Lathyrus niger (L.) Bernh., Lathyruspratensis, Lathyrus sphaericus, Lathyrus venetus (Mill.) Wohl, Lathyrus vernus (L.) Bernh., Lathyrus versicolor, Lembotropis nigricans, Leontodon crispus, Leucanthemum vulgare Lam., Leucodon sciurides, Ligustrum vulgare L., Lilium martagon, Linaria genistifolia, Linaria angustissima, Chaenorhinum minus, Lithospermum purpureo-coeruleum L., Lolium perenne, Lonicera caprifolium, Lonicera xylosteum, Lotus corniculatus, Luzula campestris (L.) DC, Luzula forsten (Sm.) DC, Luzula luzuloides, Luzula pilosa, Lychnis coronaria (L.) Desr., Lychnis flos-cuculi, Lysimachia nummularia, Malus florentina, Malus silvestris, Medicago falcata, Medicago lupulina, Medicago minima, Melampyrum cristatum, Melampyrum heracleoticum, Melampyrum hoermannianum, Melampyrum nemorosum, Melampyrum pratense, Melampyrum sylvaticum, Melampyrum vulgatum, Melica ciliata, Melica uniflora Retz., Melissa officinalis, Melittis melissophyllum L., Mercurialis ovata, Mercurialis perennis L., Milium effusum, Moehringia muscosa, Moehringia trinervia (L.) Clair., Moltkea dörfieri, Monotropa hypopytis, Muscari botryoides, Musei sp. div., Mycelis muralis, Myosotis sparsiflora, Nepetanuda, Notholaena marantae, Oleucodon sciuroides, Orchispapilionacea, Orchis sp., Origanum vulgare, Orlaya grandiflora, Ornithogalum umbellatum, Orobus niger, Orobus venetus, Oryzopsis virescens, Ostrya carpinifolia Scop., Oxalis acetosella, Paeonia corallina, Paeonia decora, Paeonia peregrina, Paliurus aculeatus, Parietaria officinalis, Parmelia caperata, Parmelia saxatilis, Pedicularis heterodonta Pančič, Peltaria alliacea, Peucedanum alsaticum, Peucedanum austriacum, Peucedanum oreoselinum, Phleum phleoides, Physospermum aquilegifolium, Pinus nigra, Pipthapterum paradoxům, Pyrus amygdaliformis, Pyrus communis, Pyrus malus, Pyrus pyraster, Pistacia terebinthus, Plantago carinata, Plantago lanceolata, Platanthera bifolia, Poa angustifolia L., Poa bulbosa, Poa compressa, Poa nemoralis L., Polygala amara, Polygala comosa, Polygala doerfleri, Polygala supina Schreb., Polygala vulgaris, Polygonatum latifolium, Polygonatum multiflorum, Polygonatum odoratum (Mill.) Druce., Polygonatum officinale, Polygonum dumetorum, Polygonum lapathifolium, Polypodium vulgare, Polystichum lobatum, Polytrichum attenuatum, Polytrichum communis, Populus alba, Populus canescens f. fraxinoides, Populus tremula L., Potentilla alba, Potentilla erecta (L.) Rausch., Potentilla hirta, Potentilla hirta var. zlatiborensis, Potentilla micrantha Ram. Et DC, Potentilla recta L., Potentilla tommasiniana, Prenanthes purpurea, Primula acaulis, Primula columnae, Primula veris, Primula veris subsp. columnae, Primula vulgaris, Prunella vulgaris L., Prunus avium L., Prunus dasyphylla, Prunus divaricata, Prunus laurocerasus, Prunus mahaleb, Prunus spinosa, Pteridium aquilinum (L.) Kuhn., Pyrus pyraster Burgsd., Quercus austriaca, Quercus cerris L., Quercus crassiuscula, Quercus dalechampii, Quercus frainetto Ten., Quercuspedunculiflora, Quercuspetraea, Quercus pilosa, Quercus pubescens, Quercus robur, Quercus sessiliflora, Quercus trojana, Quercus virgiliana, Ramonda serbica, Ranunculus cassubicus L., Ranunculus ficaria, Ranunculus lanuginosus, Ranunculus millefoliatus, Rhamnus cathartica, Rhamnus fallax, Rhamnus frangula, Rhamnus saxatilis, Rhamnus tinctoria, Robinia pseudoacacia, Rosa alpigena, Rosa andegavensis, Rosa arvensis Hudson, Rosa canina, Rosa dumetorum, Rosa gallica L., Rosa glutinosa, Rosa nitidula, Rosa pendulina, Rosa sp., Rosa spinosissima, Rubus bellardii, Rubus caesius, Rubus canescens DC, Rubus STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 484 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " hirtus Waldst. & Kit., Rubus idaeus, Rubus sp., Rubus tomentosus, Rumex acetosa, Rumex acetosella L., Rumex sanguineus, Ruscus aculeatus L., Ruscus hypoglossum, Ruta graveolens, Salix caprea, Salvia argentea, Salvia glutinosa Ĺ., Salvia officinalis, Salvia ringens var. ringens, Sambucus ebulus, Sambucus nigra, Sanguisorba minor, Sanguisorba muricata, Sanicula europaea L., Satureja acinos, Satureja kitaibelii, Satureja vulgaris, Saxifraga aizoon Jacq., Saxifraga bulbifera, Saxifraga rotundifolia, Scabiosa columbaria, Scabiosa dubia, Scabiosa portae, Scilla bifolia f. p., Scleranthus serpentini, Scolopendrium vulgare, Scorzonera austriaca, Scrophularia nodosa L., Scutellaria columnae, Sedum acre, Sedum album, Sedum cepaea L., Sedum hispanicum, Sedum maximum, Sedum ochroleucum, Sedum rupestre, Sedum telephium, Sedum telephium L. subsp. maximum (L.) Krock, Serratula tinctoria, Sesieria autumnalis, Sesieria filifolia, Sesieria rigida, Sesieria tenuifolia Sehr ad., Sesleria varia, Sideritis montana, Silene anthelopum, Silene flavescens, Silene in/lata, Silene italica (Ĺ.) Per s., Silene nemoralis, Silene nutans, Silene viridiflora L., Silene vulgaris, Silene zlatiborensis, Siler trilobum, Sisymbyum alliaria, Smyrnium perfoliatum, Solanum nigrum, Solidago virgaurea, Sorbus aria, Sorbus aucuparia, Sorbus domestica Ĺ., Sorbus lanuginosa, Sorbus mougeotii, Sorbus torminalis (L.) Crantz., Spiraea cana, Spiraea media, Spiraea ulmifolia, Stachys germanica, Stachys officinalis, Stachys recta, Stachys scardica, Stachys silvatica, Staphylea pinnata, Stellaria holostea, Stellaria media, Stereodon cupressiforme, Stipa pennata, Symphytum tuberosum, Syringa vulgaris, Tamus communis L., Tanacetum corymbosum (L.) Sch. Bip., Taraxacum officinale L., Taxus baccata, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Teucrium polium, Thalictrum aquilegifolium, Thlaspi avallanum, Thlaspi perfoliatum, Thlaspi praecox, Thymus marschallianus, Thymus montanus, Thymus pulegioides, Thymuspulegioides subsp. montanus, Thymus serpylum L., Thymus sp., Tilia cordata, Tilia grandifolia, Tilia platyphyllos Scop., Tilia tomentosa Moench., Tori lis anthriscus, Trifolium alpestre, Trifolium campestre, Trifolium dalmaticum, Trifolium diffusum, Trifolium medium L., Trifolium montanum, Trifolium pannonicum, Trifolium pignantii, Trifolium pratense L., Tunica saxifraga, Turritis glabra, Ulmus campestris, Ulmus glabra, Ulmus minor, Ulmus montana, Ulmus suberosa, Urtica dioica, Vaccinium myrtillus, Veratrum nigrum, Verbascum bosnense, Verbascum lychnitis, Verbascum nigrum, Verbascum phoeniceum, Veronica chamaedrys L., Veronica hederifolia, Veronica officinalis L., Veronica serpyllifolia, Veronica teucrium, Viburnum lantana, Vicia cracca, Vicia incana, Vicia serratifolia, Vicia villosa, Vinca minor L., Vincetoxicum officinale, Viola alba, Viola elatior, Viola hirta, Viola mirabilis, Viola odorata, Viola odorata cyanea, Viola reichenbachiana Jor. Bor., Viola sepincola, Viola silvestris, Viola tricolor, Viti s sylvestris, Waldsteinia geoides Osnovna literatura: AntiM971, BlečV958, BoriL955, ČernP950a, CvjeROOO, DiklN962, DiklN962, DiklN972, ErdeJ971, ErdeJ971, FukaP963, GajiM952, GajiM952, GajiM954c, GajiM961a, GajiM971, GajiM989, GajiM992, GlišM956a, GHŠM968, GHŠM975, GHŠM976, GHŠM977, GrebO950, HorvI938, HorvI974, HorvI974, JankM961, JankM967a, JankM980, JankM980, JankM998, JovaB948, JovaB948, JovaB951b, JovaB953, JovaB953b, JovaB955c, JovaB956a, JovaB957, JovaB959, JovaB960, JovaB960, JovaB967, JovaB967a, JovaB968a, JovaB969g, JovaB970a, JovaB971, JovaB972a, JovaB972b, JovaB976a, JovaB977, JovaB977a, JovaB978, JovaB980, JovaB980, JovaB982a, JovaB982b, JovaB986, JovaB997, JovaB997, JovaV977, JoviN996, KnapR944, KojiM998, KoraM979, KrasF972, KuzmA997, LakuD989, LakuD996, MatoM986, MišiV966, MišiV966, MišiV978, MišiV978, MišiV981, MišiV981, MÍŠÍV982, MÍŠÍV982, MišiV985a, MišiV985c, ParaS986, PavlD003, PavlZ951, PavlZ951, PekaV987, PetkB986, ProtN976, RajeL956, RandN979b, RaušD971, RexhF982, RexhF984, RexhF990, RexhF994, RudsI949, RudsI949, SlavŽ952, SlavŽ974, SlavŽ974, StjeL953, StjeL979, TatiB969, TomaD951, TomiZOOO, TomiZOOOa, TomiZ980, TomiZ991, TopaM986, UvalZ972, VeljV967b, VukiE959a, VukiE965a, VukiE966, VukiE966, VukiE968, VukiE968, VukiE976, VukiE976, VukiE976a, VukiE988, VukiE991, VukoS995, ZupaM986, ZupaM986 Gl.73 Istočne šume medunca Opšte karakteristike: Mešovite ili redje monodominantne svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome pored medunca koji dominira svojom brojnošču, značajno učešče ima još i beli grab , crni jasen , crni grab , cer ili kitnjak . Ponekad, poseban pečat ovim zajednicama u prízemnom spratu daju veoma brojni busenovi božura . U spratu drveča i grmlja se sa večim brojnostima javljaju još i , , , , , , , , , «Crataegus monogyna>, , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljka je dobro razvijen; floristički je prilično bogat, a kao najčešče vršte se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, jugu eksponiranim terenima, na visinama do 300 m, na silikatnoj ili karbonatnoj podlozi na kojoj se po pravdu razvijaju plitka skeletna zemljišta. Staništa se javljaju na visinama do 700 metara, u uslovima kontinentalne-panonske ili umereno-kontinentalne mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Italija, Balkánsko poluostro, južni obod Panónske nizije, obala Crnog Mora i zapadna Azija. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Beograda (Žarkovo), Petlovo Vojište; Vojvodina: Fruška gora (Cukala, Kordoš, okolina Stražilova); Kosovo: Milanovac planina, Donaj, Srečka, Rečane, Zjum. Ekvivalentne zajednice: • Carpino orientalis-QuercetumB. Jovanovič 1960 • Carpino orientalis-QuercetumB. Jovanovič 1960 cotinetosumcoggygriae B. Jovanovič 1960 • Carpino orientalis-Quercetum B. Jovanovič 1960 ruscetosum aculeati B. Jovanovič 1960 • Orno-Quercetum pubescentis Gajič 1952 • Orno-Cotino-Quercetum pubescentis Butorac, Igič, Zlatkovič 1995 • Orno-Cotino-Quercetum pubescentis Butorac, Igič, Zlatkovič 1995 asplenietosum Butorac, Igič, Zlatkovič 1995, 1997 • Orno-Cotino-Quercetum pubescentis Butorac, Igič, Zlatkovič 1995 aceretosum tatarici Butorac, Igič, Zlatkovič 1995, 1997 • Ostryo-Quercetum pubescentis (Ht.1950) Trinajstič 1974 • Orno-Quercetum petraeae-pubescentis M. Jankovič 1980 • Quercetum pubescentis-cerris Rexhepi 1984 • Paeonio-QuercetumB. Jovanovič 1975 Karakteristične vršte: Quercus pubescens, Quercus cerris, Crataegus monogyna, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus hirsutus, Evonymus verrucosus, Fraxinus ornus, Helleborus odorus, Lathyrus niger, Lithospermum purpurocaeruleum, Pyrus pyraster, Rhamnus cathartica, Sorbus torminalis, Teucrium chamaedrys, Viburnum lantana, Acer campestre, Acer tataricum, Calamintha clinopodium, Campanula persicifolia, Carpinus orientalis, Colutea arborescens, Cornus mas, Coronilla varia, Cytisus nigricans, Dactylis glomerata, Galium mollugo, Juniperus communis, Melittis melissophyllum, Poa nemoralis, Quercus petraea, Rosa arvensis, Rosa canina, Sedům maximum, Tamus communis, Tilia argentea, Trifolium alpestre, Veronica chamaedrys, Euphorbia cyparissias, Festuca valesiaca, Genista ovata, Ligustrum vulgare, Ruscus aculeatus, Ulmus minor, Acanthus balcanicus, Acer obtusatum, Acer platanoides, Achillea crithmifolia, Ajuga genevensis, Ajuga laxmannii, Allium oleraceum, Asplenium trichomanes, Astragalus glycyphyllos, Astragalus sp., Berberis vulgaris, Bromus sp., Buphthalmum salicifolium, Campanula trachelium, Carex montana, Cephalanthera alba, Chrysanthemum corymbosum, Clinopodium vulgare, Convolvulus cantabrica, Cornus sanguinea, Coronilla scorpioides, Crataegus laciniata, Crataegus pentagyna, Cyclamen hederifolium, Cytisus capitatus, Dioscorea balcanica, Draba muralis, Eryngium palmatum, Euphorbia myrsinites, Euphorbia virgata var. orientalis, Festuca pseudovina, Fragaria vesca, Galium sylvaticum, Hedera helix, Hieracium bauhinii, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 486 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufiiKauiiju cmauuuima... " Hieracium florentinům, Hieracium sabaudum, Inula oculus-christi, Lapsana communis, Lonicera caprifolium, Lonicera xylosteum, Melica uniflora, Ostrya carpinifolia, Paeonia peregrina, Pyrus amygdaliformis, Pyrus communis, Poa angustifolia, Polygonatum multiflorum, Polygonatum officinale, Prunus spinosa, Quercus virgiliana, Rhamnus tinctoria, Rhus cotinus, Salvia argentea, Satureja acinos, Satureja vulgaris, Sedum cepaea, Sideritis montana, Silene viridiflora, Siler trilobum, Sorbus aucuparia, Stachys scardica, Teucrium polium, Thymus marschallianus, Tilia tomentosa, Trifolium pignantii, Vincetoxicum officinale, Viola elatior, Viola hirta, Viola odorata, Vitts sylvestris Osnovna literatura: JovaB960, JovaB976a, KojiM998, JankM980, MišiV985a, RaušD971 Gl.732 Panónske šume medunca Opšte karakteristike: Mešovite svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome pored medunca koji dominira svojom brojnošču, izrazito značajno učešče ima još i beli grab ili crni jasen . U spratu drveča i grmlja se sa večim brojnostima javljaju još i , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljkaje dobro razvijen; fioristički je prilično bogat, a kao najčešče vrste se javljaju: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, jugu eksponiranim terenima, na visinama do 300 m, pretežno na silikatnoj podlozi (krupnozrni liskunoviti peščar) na kojoj se razvijaju plitka skeletna kisela smedja zemljišta. Staništa se javljaju na visinama do 300 metara, u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Fruška gora (Cukala, Kordoš, okolina Stražilova). Ekvivalentne zajednice: • Carpino orientalis-Quercetum B. Jovanovič 1960 • Carpino orientalis-Quercetum B. Jovanovič 1960 cotinetosum coggygriae B. Jovanovič 1960 • Carpino orientalis-Quercetum B. Jovanovič 1960 ruscetosum aculeati B. Jovanovič 1960 • Orno-Quercetum pubescentis Gajič 1952 • Orno-Cotino-Quercetum pubescentis Butorac, Igič, Zlatkovič 1995 • Orno-Cotino-Quercetum pubescentis Butorac, Igič, Zlatkovič 1995 asplenietosum Butorac, Igič, Zlatkovič 1995, 1997 • Orno-Cotino-Quercetum pubescentis Butorac, Igič, Zlatkovič 1995 aceretosum tatarici Butorac, Igič, Zlatkovič 1995, 1997 Karakteristicne vrste: Acer campestre, Acer tataricum, Allium oleraceum, Astragalus glycyphyllos, Berberis vulgaris, Buphthalmum salicifolium, Calamintha clinopodium, Campanula persicifolia, Campanula trachelium, Carpinus orientalis, Chrysanthemum corymbosum, Colutea arborescens, Cornus mas, Coronilla varia, Crataegus monogyna, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus capitatus, Cytisus hirsutus, Cytisus nigricans, Dactylis glomerata, Drába muralis, Evonymus verrucosus, Fraxinus ornus, Galium mollugo, Hedera helix, Helleborus odorus, Hieracium bauhinii, Hieracium sabaudum, Juniperus communis, Lapsana communis, Lathyrus niger, Lithospermum purpurocaeruleum, Melica uniflora, Melittis melissophyllum, Pyrus pyraster, Poa nemoralis, Polygonatum officinale, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus pubescens, Rhamnus cathartica, Rhamnus tinctoria, Rhus cotinus, Rosa arvensis, Rosa canina, Ruscus aculeatus, Satureja vulgaris, Sedum cepaea, Sedum maximum, Silene viridiflora, Siler trilobum, Sorbus torminalis, Tamus communis, Teucrium chamaedrys, Tilia argentea, Tilia tomentosa, Trifolium alpestre, Veronica chamaedrys, Viburnum lantana, Vincetoxicum officinale, Viola hirta Osnovna literatura: JankM980, JovaB960, RaušD971 Gl.7321 Panónske šume medunca Quercus pubescens> i belog graba Opšte karakteristike: Mešovite svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome pored medunca koji dominira svojom brojnošču, izrazito značajno učešče ima još i beli grab . U spratu drveča i grmlja se sa večim brojnostima javljaju još i , , , , , , 487 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " i dr. Sprat zeljastihbiljkaje dobro razvijen; floristički je prilično bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, jugu eksponiranim terenima, na visinama do 300 m, pretežno na silikatnoj podlozi (krupnozrni liskunoviti peščar) na kojoj se razvijaju plitka skeletna kisela smedja zemljišta. Staništa se javljaju na visinama do 300 metara, u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Fraška gora (okolina Stražilova). Ekvivalentne zajednice: • Carpino orientalis-QuercetumB. Jovanovič 1960 • Carpino orientalis-Quercetum B. Jovanovič 1960 cotinetosum coggygriae B. Jovanovič 1960 • Carpino orientalis-Quercetum B. Jovanovič 1960 ruscetosum aculeati B. Jovanovič 1960 Karakteristične vrste: Campanulapersicifolia, Carpinus orientalis, Chrysanthemum corymbosum, Colutea arborescens, Cytisus capitatus, Cytisus hirsutus, Dactylis glomerata, Fraxinus ornus, Galium mollugo, Hieracium bauhinii, Hieracium sabaudum, Juniperus communis, Lathyrus niger, Poa nemoralis, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus pubescens, Rosa arvensis, Ruscus aculeatus, Sedům maximum, Silene viridiflora, Siler trilobum, Sorbus torminalis, Tamus communis, Tilia argentea, Trifolium alpestre, Veronica chamaedrys, Vincetoxicum officinale, Acer campestre, Acer tataricum, Allium oleraceum, Astragalus glycyphyllos, Calamintha clinopodium, Campanula trachelium, Cornus mas, Coronilla varia, Crataegus monogyna, Draba muralis, Evonymus verrucosus, Hedera helix, Lapsana communis, Melica uniflora, Pyrus pyraster, Polygonatum officinale, Rhamnus cathartica, Rhus cotinus, Rosa canina, Sedům cepaea, Teucrium chamaedrys, Viburnum lantana Osnovna literatura: JankM980, JovaB960 Gl.7322 Panónske šume medunca i crnog iasena Opšte karakteristike: Mešovite svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome pored medunca koji dominira svojom brojnošču, izrazito značajno učešče imajoš i crni jasen . U spratu drveča i grmlja se savečim brojnostima javljaju još i , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljkaje dobro razvijen, floristički je bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, jugu eksponiranim terenima, pretežno na silikatnoj ili lesiviranoj podlozi, na visinama do 300 metara, u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Fraška gora (Cukala, Kordoš). Ekvivalentne zajednice: • Orno-Cotino-Quercetum pubescentis Butorac, Igič, Zlatkovič 1995 • Orno-Cotino-Quercetum pubescentis Butorac, Igič, Zlatkovič 1995 aceretosum tatarici Butorac, Igič, Zlatkovič 1995,1997 • Orno-Cotino-Quercetum pubescentis Butorac, Igič, Zlatkovič 1995 asplenietosum Butorac, Igič, Zlatkovič 1995, 1997 • Orno-Quercetum pubescentis Gajič 1952 Karakteristične vvsteiBerberis vulgaris, Buphthalmum salicifolium, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus hirsutus, Cytisus nigricans, Evonymus verrucosus, Fraxinus ornus, Helleborus odorus, Lithospermum purpurocaeruleum, Melittis melissophyllum, Quercus cerris, Quercus pubescens, Rhamnus cathartica, Rhamnus tinctoria, Ruscus aculeatus, Satureja vulgaris, Sorbus torminalis, Tilia tomentosa, Viburnum lantana, Viola hirta Osnovna literatura: RaušD971 Gl.734 Meziiske šume medunca Opšte karakteristike: Mešovite ili redje monodominantne svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome pored medunca koji dominira svojom brojnošču, značajno učešče imajoš i crni grab «Dstrya carpinifolia>, cer ili kitnjak . Ponekad, poseban pečat ovim zajednicama u prízemnom spratu daju veoma brojni busenovi božura . U spratu drveča i grmlja se sa večim brojnostima javljaju još i , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljka je dobro razvijen, floristički je prilično bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 488 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamypey toiacudjUKauuju cmauuuima... " , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, termofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu, uglavnom na krečnjaku, na visinama do 700 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Beograda (Žarkovo), Petlovo Vojište; Kosovo: Milanovac planina, Do naj, Srečka, Rečane, Zjum. Ekvivalentne zajednice: Ostrý o-Quercetum pubescentis (Ht.1950) Trinajstič 1974 Orno-Quercetum petraeae-pubescentis M. Jankovič 1980 Quercetum pubescentis-cerris Rexhepi 1984 Paeonio-Quercetum B. Jovanovič 1975 Karakteristične vrste: Acanthus balcanicus, Acer campestre, Acer obtusatum, Acerplatanoides, Acer tataricum, Achillea crithmifolia, Ajuga genevensis, Ajuga laxmannii, Asplenium trichomanes, Astragalus sp., Bromus sp., Calamintha clinopodium, Campanula persicifolia, Carex montana, Carpinus orientalis, Cephalanthera alba, Clinopodium vulgare, Colutea arborescens, Convolvulus cantabrica, Cornus mas, Cornus sanguinea, Coronilla scorpioides, Coronilla varia, Crataegus laciniata, Crataegus monogyna, Crataegus pentagyna, Cyclamen hederifolium, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus hirsutus, Cytisus nigricans, Dactylis glomerata, Dioscorea balcanica, Eryngium palmatum, Euphorbia cyparissias, Euphorbia myrsinites, Euphorbia virgata var. orientalis, Evonymus verrucosus, Festuca pseudovina, Festuca valesiaca, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galium mollugo, Galium sylvaticum, Genista ovata, Helleborus odorus, Hieracium florentinům, lnula oculus-christi, Juniperus communis, Lathyrus niger, Ligustrum vulgare, Lithospermum purpurocaeruleum, Lonicera caprifólium, Lonicera xylosteum, Melittis melissophyllum, Ostrya carpinifolia, Paeonia peregrina, Pyrus amygdaliformis, Pyrus communis, Pyrus pyraster, Poa angustifólia, Poa nemoralis, Polygonatum multiflorum, Prunus spinosa, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus pubescens, Quercus virgiliana, Rhamnus cathartica, Rosa arvensis, Rosa canina, Salvia argentea, Satureja acinos, Sedum maximum, Sideritis montana, Sorbus aucuparia, Sorbus torminalis, Stachys scardica, Tamus communis, Teucrium chamaedrys, Teucrium polium, Thymus marschallianus, Tilia argentea, Trifolium alpestre, Trifolium pignantii, Ulmus minor, Veronica chamaedrys, Viburnum lantana, Viola elatior, Viola odorata, Vitis sylvestris Osnovna literatura: KojiM998, JankM980, MišiV985a, JovaB976a Gl.7341 Mezijske šume medunca i crnog graba Opšte karakteristike: Mešovite svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome pored medunca koji dominira svojom brojnošču, značajno učešče imajoš i crni grab Ostrya carpinifolia>. Spratovi žbunova i zeljastih biljaka su relativno bogati i raznovrsni. Izgradjuju ih karkateristični elementi termofilnih listopadanih šuma. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, jugu eksponiranim terenima, u brdskom regionu. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: U literátmi postoje navodi o prisustvu šuma ovog tipa u Srbiji, bez opisa staništa i bez navodjenja konkretnih lokaliteta. Ekvivalentne zajednice: • Ostryo-Quercetum pubescentis (Ht.1950) Trinajstič 1974 Osnovna literatura: KojiM998 Gl.7342 Mezijske šume medunca i kitnjaka Opšte karakteristike: Mešovite svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome pored medunca koji dominira svojom brojnošču, značajno učešče imajoš i kitnjak . U spratu drveča i grmlja se sa večim brojnostima javljaju još i , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljka je dobro razvijen, floristički je prilično bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, jugu eksponiranim terenima, u brdskom regionu. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. 489 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y wiacufuKauuju cmanuiuma... " Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Beograda (Žarkovo) Ekvivalentne zajednice: • Orno-Quercetumpetraeae-pubescentis M. Jankovič 1980 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer platanoides, Acer tataricum, Ajuga genevensis, Asplenium trichomanes, Astragalus sp., Bromus sp., Calamintha clinopodium, Campanula persicifolia, Cornus sanguinea, Coronilla varia, Crataegus monogyna, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus hirsutus, Cytisus nigricans, Dactylis glomerata, Euphorbia cyparissias, Evonymus verrucosus, Festuca valesiaca, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galium mollugo, Galium sylvaticum, Genista ovata, Helleborus odorus, Juniperus communis, Lathyrus niger, Ligustrum vulgare, Lithospermum purpurocaeruleum, Lonicera caprifolium, Lonicera xylosteum, Pyrus communis, Pyrus pyraster, Poa nemoralis, Polygonatum multiflorum, Quercus petraea, Quercus pubescens, Rhamnus cathartica, Rosa arvensis, Sedum maximum, Sorbus aucuparia, Sorbus torminalis, Tamus communis, Teucrium chamaedrys, Tilia argentea, Veronica chamaedrys, Viburnum lantana Osnovna literatura: JankM980 Gl.7343 Meziiske šume medunca Quercus pubescens> i cera Quercus cerris> Opšte karakteristike: Mešovite svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome pored medunca Quercus pubescens> koji dominira svojom brojnošču, značajno učešče imajoš i cer Quercus cerris>. U spratu drveča i grmlja se sa večim brojnostima javljaju još i , , , Qstrya carpinifolia>, , i dr. Sprat zeljastih biljka je dobro razvijen, floristički je prilično bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, termofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu, uglavnom na krečnjaku, na visinama izmedju 500 i 700 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Milanovac planina, Donaj, Srečka, Rečane, Zjum Ekvivalentne zajednice: • Quercetum pubescentis-cerris Rexhepi 1984 Karakteristične vrste: Acanthus balcanicus, Acer obtusatum, Ajuga laxmannii, Carpinus orientalis, Colutea arborescens, Coronilla scorpioides, Crataegus laciniata, Cyclamen hederifolium, Dioscorea balcanica, Euphorbia myrsinites, Inula oculus-christi, Ostrya carpinifolia, Pyrus amygdaliformis, Quercus cerris, Quercus pubescens, Salvia argentea, Sideritis montana, Trifolium pignantii, Ulmus minor, Vitis sylvestris, Stachys scardica, Trifolium alpestre, Melittis melissophyllum, Clinopodium vulgare, Genista ovata, Lithospermum purpurocaeruleum, Viola odorata, Cynanchum vincetoxicum, Cephalanthera alba Osnovna literatura: MišiV985a Gl.7344 Meziiske šume medunca Quercus pubescens> sabožurom Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominira pored medunca . Poseban pečat ovim zajednicama u prízemnom spratu daju veoma brojni busenovi božura . U spratu drveča i grmlja se sa večim brojnostima javljaju još i , , Quercus cerris>, Quercus virgiliana>, , i dr. Sprat zeljastih biljka je dobro razvijen, floristički je prilično bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, termofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu, uglavnom na krečnjaku, na visinama do 700 m. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Petlovo Vojište. Ekvivalentne zajednice: • Paeonio-QuercetumB. Jovanovič 1975 Karakteristične vrste: Achillea crithmifolia, Crataegus monogyna, Eryngium palmatum, Lathyrus niger, Paeonia peregrina, Pyrus pyraster, Prunus spinosa, Quercus cerris, Quercus pubescens, Quercus virgiliana, Teucrium chamaedrys, Ulmus minor, Crataegus pentagyna, Rosa canina, Ligustrum vulgare, Cornus mas, Festuca valesiaca, Teucrium polium, Thymus marschallianus, Carex montana, Helleborus odorus, Viola elatior, Satureja acinos, Convolvulus cantabrica, Euphorbia cyparissias, Poa angustifolia, Euphorbia virgata var. orientalis, Festuca pseudovina, Hieracium florentinům Osnovna literatura: JovaB976a Gl.735 Ilirske šume medunca Opšte karakteristike: Mešovite ili redje monodominantne svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome pored medunca koji dominira svojom brojnošču, cesto značajno učešče imajoš i crni grab . Spratovi žbunova i zeljastih STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 490 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamypey toiacucpuKauuju cmauuuíma... " biljaka su relativno bogati i raznovrsni. Izgradjuju ih karakteristični elementi termofilnih listopadanih šuma. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, jugu eksponiranim terenima, u brdskom regionu. Opšte rasprostranjenje: zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Šume medunca u podiučju koje pripadá ilirskoj florističkoj provinciji bi se možda mogle uključiti u ovaj tip staništa. Gl.75 Jugoistočne subtermofilne hrastove šume Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominiraju kitnjak , cer , stepski lužnjak ili hrást . Cesto su to i mešovite svetle šume, u kojima pored dominantnih hrastova i drugi termofilni liščari imaju veoma značajno učešče. Medju njima su od posebnog značaja vrste crni jasen , beli grab , crni grab , crvena kleká , krušina , ruj , evropská forzicija ili vres . U spratu drveča i žbunova veoma su žeste i vrste , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen, floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju na ravnim ili blago nagnutim termofilnim terenima, bez uticaja podzemnih ili tekučih voda, u nizijskom i brdskom regionu na visinama izmedju do 50 i 1100 m. Podloga je krečnjak, na kome su javljaju različiti stadijumi razvoja eutričnih smedjih zemljišta, koja su srednje duboka (do 60 cm) i sa mnogo skeleta ili na kojima se javljaju različiti stadijumi razvoja humusno-silikatnih ili skeletnih smedjih zemljišta. Redje je podloga predstavljena pliocenskim 491 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " jezerskim sedimentima, na kojima se razvijaju smonice i gajnjače. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne mezijske klime ili kontinentálne vlaške klime. Opšte rasprostranjenje: Južni i centrálni celovi istočnih Mediteranskih poluostrva ijužni deo Male Azije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Avala, Majdanpeška doména, Djerdap (Zlatica - Donji Milanovac), Klisura Rzava (Meda, Crni vrh); Kosovo: Metohijske Prokletije (Čeret-Devojački grob ), Zlatibor (Katusnica, Tusto brdo, Zminjak, Čigota, Pjevčano brdo, Rajčevina), Studena (Kod R.Iliča, Korita, Cvetalica, Glavica, Čukar, Rožac, Mramor, Leskovak, Popova reka, Brezan reka, Lesk.reka), Goč (Babe, Klisura Gvozdačke reke), Stolovi (Plavušino brdo, Bela glava, Zamčanje, Oštra glava, Tunel pivnica); Cer (Zariči), Gučevo (Okolina Zajače, Sliv potoka Sige, Sliv Beoče, Sliv Borinske reke, Okolina spomenika), Tara (dolina Aluškog potoka prema kanjonu Dervente, Ljuboš, Vujkičev do, Kameno brdo, Aluški potok), iznad Rudnice, leva obala Dervente, Negotinska krajina, okolina Negotina, Zaječara i Radujevca (Selište), Kopaonik (Krmeljica); Kosovo: Metohijske Prokletije (Gubavac ), Morines, Cerret, Koritnik (Plava, Belobrade), Paštrik (čuka Čanak). Ekvivalentne zajednice: • Carpino orientalis-Quercetum cerris (Lj. Borisavljeviš 1966) B. Jovanovič 1979 • Carpino orientalis-Quercetum montanum (Gajiš 1961) B. Jovanovič 1979 • Cerreto-Quercetum petraeae B. Jovanovič 1960 • Erico-Quercetum petreaea serpentinicum Rexhepi 1988 • Fageto-Quercetum petreae cerris-Carpino betuli M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Farneto-QuercetumB. Jovanvoič 1962 • Forsithyo-Quercetum petreae D.Muratspahič-Pavlovic 2003 prov. • Forsythio-Quercetum petraei M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Galio pseudoaristati-Quercetum petraeae Gajič 1971 • Galio pseudoaristati-Quercetum petraeae Gajič 1971 aceretosum intermediae Gajič 1971 • Lembotropo-Quercetum cerris Rexhepi et Randjelovič • Melampyro nemorosae-Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič (1976) 1979 • Orno-Polyquercetum petraea Z. Tomič 1986 • Orno-Querceto petraei-Carpinetum orientalis M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Orno-Quercetum petraea (Borisavljevič 1955) Mišič 1972 • Orno-Quercetum petraea (Borisavljevič 1955) Mišič 1972 festucetosum valesiacae Mišič 1972 • Orno-Quercetum petraea Em 1968 • Orno-Quercetum petreae serpentinicum Em 1968 • Orno-Quercetum petreae serpentinicum forsythietosum D.Muratspahič-Pavlovič 2003 prov. • Ostryo-Quercetum cerris macedonicum Em 1968 • Ostryo-Quercetum cerris Rexhepi et Ružič 1985 • Ostryo-Quercetum petraeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 • Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 • Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 cotinetosum • Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 fagetosum • Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 seslerietosum • Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 seslerietosum • Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 syringetosumŽ. Slavkovič 1974 • Potentillo albae-Qurcetum (Z. Pavlovic 1951) Horvat 1958 • Quercetum cerris E. Vukičevič 1966 • Quercetum cerris E. Vukičevič 1966 carpinetosum • Quercetum cerris E. Vukičevič 1966 ostryetosum E. Vukičevič • Quercetum cerris E. Vukičevič 1966 juglandetosum Mišič 1971 • Quercetum daleschampii prov. D. Lakušič 1996 • Quercetum daleschampii prov. D. Lakušič 1996 fagetosum D. Lakušič 1989 • Quercetum daleschampii prov. D. Lakušič 1996 pteridietosum D. Lakušič 1989 • Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 ornetosum Borisavljevič 1955 • Quercetum montanum peteae (Čer. Et Jov.) M. Jankovič 1998 subass. nova prov. • Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 492 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Quercetum montanum serpentinicumB. Jovanovič 1959 carpinetosum orientalis Ž. Slavkovič 1974 • Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 cotinetosumŽ. Slavkovič 1974 • Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 juniperetsoum oxycedri Ž. Slavkovič 1974 • Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 seslerietosum rigidae Ž. Slavkovič 1974 • Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 var. erica carnea B. Jovanovič 1959 • Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 var. frangula alnus B. Jovanovič 1959 • Quercetum petraeae serpentinicum E. Vukičevič 1969 • Quercetumpetraeae-cerris B. Jovanovič (1960) 1979 • Quercetum sessiliflorae Jankovič et Mišič 1961 • Quercetum sessiliflorae Jankovič et Mišič 1961 acetosellaetosum Jankovič et Mišič 1961 • Quercetum sessiliflorae Z. Pavlovic 1951 • Quercetum sessiliflorae Z. Pavlovic 1951 lilieto-vaccinietosum Z. Pavlovic 1951 • Quercetum sessiliflorae Z. Pavlovic 1951 orneto-spiraetosumZ. Pavlovic 1951 • Querco daleschampii-Quercetum Gajič • Tilio platyphylli-Quercetum montanum petreae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Quercetumpedunculiflorae moesiacumB. Jovanovič (1951) 1978 • Quercetumpedunculiflorae-cerris B. Jovanovič 1978 • Polyquercetum pedunculiflorae B. Jovanovič 1978 Karakteristične vršte: Fraxinus ornus, Quercus petraea, Euphorbia amygdaloides, Pteridium aquilinum, Sorbus torminalis, Stachys scardica, Trifolium alpestre, Cornus mas, Festuca heterophylla, Galium lucidum, Galium mollugo, Acer campestre, Acer tataricum, Alyssum markgrafii, Brachypodium sylvaticum, Corylus avellana, Erica carnea, Fagus moesiaca, Fragaria vesca, Geum urbanum, Ostrya carpinifolia, Potentilla micrantha, Primula acaulis, Quercus cerris, Anemone nemorosa, Carpinus orientalis, Crataegus monogyna, Dactylis glomerata, Daphne blagayana, Galium vernum, Gentiana asclepiadea, Juniperus oxycedrus, Rumex acetosella, Silene nutans, Sorbus aucuparia, Symphytum tuberosum, Veronica chamaedrys, Vicia cracca, Asperula cynanchica, Briza media, Campanula persicifolia, Chrysopogon gryllus, Danthonia calycina, Dorycnium herbaceum, Eryngium serbicum, Helleborus multifidus, Helleborus odorus, Helleborus serbicus, Phleum phleoides, Polygonatum officinale, Potentilla hirta, Prunus mahaleb, Prunus spinosa, Quercus sessilis, Rhamnus frangula, Rubus hirtus, Scabiosa columbaria, Veronica officinalis, Viola sylvestris, Acer monspessulanum, Aquilegia vulgaris, Campanula cervicaria, Carpinus betulus, Centaurea triumfetti, Chrysanthemum corymbosum, Clematis vitalba, Cotinus coggygria, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus bosniacus, Dentaria bulbifera, Dianthus armeria, Erythronium dens-canis, Euphrasia tatarica, Galium aristatum, Gentiana lutea, Hedera helix, Hieracium bauhinii, Laserpitium marginatum, Lilium martagon, Mercurialis perennis, Pyrus communis, Poa angustifolia, Poa nemoralis, Potentilla alba, Rosa arvensis, Rosa pendulina, Teucrium chamaedrys, Thymus pulegioides, Ulmus suberosa, Vaccinium myrtillus, Acer obtusatum, Acer pseudoplatanus, Alyssum murale, Aremonia agrimonioides, Aristolochia pallida, Artemisia camphorata, Artemisia lobelii, Asarum europaeum, Asphodelus albus, Asplenium adiantum-nigrum, Astragalus onobrychis, Bellis perennis, Betula verrucosa, Blechnum spicant, Bromus fibrosus, Carex caryophyllea, Carex verna, Cerinthe minor, Chamaecytisus leiocarpus, Coronilla varia, Corylus colurna, Crataegus laciniata, Crocus veluchensis, Cytisus nigricans, Danaa cornubiensis, Digitalis ambigua, Dioscorea balcanica, Dorycnium germanicum, Echium italicum, Epimedium alpinum, Eryngium campestre, Euphorbia angulata, Euphorbia glabriflora, Euphorbia myrsinites, Euphrasia stricta, Festuca drymeja, Festuca pseudovina, Forsythia europaea, Fragaria moschata, Galega officinalis, Galeobdolon luteum, Galium gerardi, Genista ovata, Geranium sanguineum, Halacsya sendtneri, Helianthemum nummularium, Lnula hirta, Juniperus communis, Laserpitium krapfii, Lembotropis nigricans, Ligustrum vulgare, Lonicera caprifolium, Luzula luzuloides, Melica ciliata, Milium effusum, Orchis papilionacea, Oxalis acetosella, Paeonia corallina, Pyrus pyraster, Plantago carinata, Plantago lanceolata, Poa bulbosa, Polygala doerfleri, Polygonatum odoratum, Polypodium vulgare, Potentilla hirta var. zlatiborensis, Primula columnae, Primula vulgaris, Prunus avium, Prunus laurocerasus, Quercus pubescens, Ranunculus lanuginosus, Rhamnus saxatilis, Rosa alpina, Rosa spinosissima, Rubus idaeus, Rubus tomentosus, Sanguisorba minor, Sanicula europaea, Scleranthus serpentini, Scorzonera austriaca, Silene antelopum, Silene zlatiborensis, Stachys officinalis, Stachys recta, Stellaria holostea, Syringa vulgaris, Thymus montanus, Tilia argentea, Tilia cordata, Tilia tomentosa, Trifolium dalmaticum, Trifolium montanum, Trifolium pannonicum, Trifolium 493 STANISTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " pignantii, Verbascum bosnense, Vicia villosa, Vincetoxicum officinale, Viola odorata, Waldsteinia geoides, Achnatherum calamagrostis, Campanula sibirica, Centaurea derventana, Clematis recta, Coronilla emerus, Dactylis polygama, Dianthus petraeus, Epipactis latifolia, Euphorbia platyphyllos, Evonymus europaeus, Hieracium tommasinii, Melampyrum sylvaticum, Monotropa hypopitys, Prenanthes purpurea, Quercus dalechampii, Ruscus aculeatus, Solidago virgaurea, Tilia platyphyllos, Veronica teucrium, Acer campestre, Acer tataricum, Arum maculatum, Asparagus tenuifolius, Brachypodium sylvaticum, Chrysanthemum corymbosum, Cornus sanguinea, Crataegus monogyna, Crataegus pentagyna, Crocus variegatus, Dactylis polygama, Evonymus europaeus, Geum urbanum, Heracleum sphondylium, Lathyrus niger, Lithospermum purpurocaeruleum, Physospermum aquilegiifolium, Polygonatum latifolium, Polygonum lapathifolium, Prunus dasyphylla, Pyrus pyraster, Quercus cerris, Quercus frainetto, Quercus pedunculiflora, Quercus robur, Stachys germanica, Tamus communis, Torilis anthriscus, Ulmus campestris, Veronica chamaedrys, Viola alba, Calamintha clinopodium, Galium aparine, Galium cruciatum, Malus sylvestris, Peucedanum alsaticum, Prunus avium, Prunus divaricata, Quercus virgiliana, Rhamnus cathartica, Rosa dumetorum, Rosa gallica, Rubus tomentosus, Solanum nigrum, Sorbus domestica, Urtica dioica Osnovna literatúra: BoriL955, ČernP950a, PavlD003, ErdeJ971, GajiM971, GajiM989, HorvI974, JankM961b, JankM998, JovaB949, JovaB959, KojiM998, LakuD989, LakuD996, GajiM992, MišiV978, MišiV985a, MišiV985c, ParaS986, PavlZ951, PavlZ951, PekaV987, RexhF994, RexhF984, SlavŽ974, TatiB969, VukiE965a, VukiE966, VukiE991, ZupaM986, JoviN996, HorvI974, JovaB997, JovaB978, ZupaM986, HorvI974 Gl.751 Meziiske šume kitniaka Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira kitnjak , ili mešovite svetle šume, u kojima pored kitnjaka koji dominira svojom brojnošču, značajno učešče imaju još i crni jasen , beli grab , crni grab «Dstrya carpinifolia>, crvena kleka , krušina , ruj , evropská forzicija ili vres . U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci kitnjaka, a uz njih se javljaju sa manjim učeščemjavljaju i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljakaje obično dobro razvijen, fiorističkije relativno bogat, akao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu na visinama izmedju 200 i 1150 m. Podloga je krečnjak, na kome se javljaju različiti stadijumi razvoja eutričnih smedjih zemljišta, koja su srednje duboka (do 60 cm) i sa mnogo skeleta ili serpentinit i peridotit, na kojima se javljaju različiti stadijumi razvoja humusno-silikatnih ili skeletnih smedjih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno4iontinentalne mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 494 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Avala, Majdanpeška doména, Djerdap (Zlatica - Donji Milanovac), Klisura Rzava (Meda, Crni vrh); Kosovo: Metohijske Prokletije (Ceret-Devojački grob ), Zlatibor (Katusnica, Tusto brdo, Zminjak, Cigota, Pjevčano brdo, Rajčevina), Studena (Kod R.Iliča, Korita, Cvetalica, Glavica, Cukar, Rožac, Mramor, Leskovak, Popova reka, Brezan reka, Lesk.reka), Goč (Babe, Klisura Gvozdačke reke), Stolovi (Plavušino brdo, Bela glava, Zamčanje, Oštra glava, Tunel pivnica); Kosovo: Metohijske Prokletije (Gubavac), Morines, Cerret Ekvivalentne zajednice: Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 seslerietosum rigidae Ž. Slavkovič 1974 Quercetum petraeae serpentinicum E. Vukičevič 1969 Quercetum sessiliflorae Jankovič et Mišič 1961 Quercetum sessiliflorae Jankovič et Mišič 1961 acetosellaetosum Jankovič et Mišič 1961 Quercetum sessiliflorae Z. Pavlovic 1951 Quercetum sessiliflorae Z. Pavlovic 1951 lilieto-vaccinietosum Z. Pavlovic 1951 Melampyro nemorosae-Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič (1976) 1979 Potentillo albae-Qurcetum (Z. Pavlovic 1951) Horvat 1958 Ostryo-Quercetum petraeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 seslerietosum Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 syringetosum Ž. Slavkovič 1974 Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 cotinetosum Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 fagetosum Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 seslerietosum Quercetum sessiliflorae Z. Pavlovic 1951 orneto-spiraetosumZ. Pavlovic 1951 Orno-Quercetum petreae serpentinicum Em 1968 Forsithyo-Quercetum petreae D.Muratspahič-Pavlovic 2003 prov. Forsythio-Quercetum petraei M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Orno-Quercetum petreae serpentinicum forsythietosum D.Muratspahič-Pavlovič 2003 prov. Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 var. erica carnea B. Jovanovič 1959 Erico-Quercetum petreaea serpentinicum Rexhepi 1988 Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 carpinetosum orientalis Ž. Slavkovič 1974 Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 var. frangula alnus B. Jovanovič 1959 Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 juniperetsoum oxycedri Ž. Slavkovič 1974 Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 cotinetosum Ž. Slavkovič 1974 Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Cernjavski etB. Jovanovič 1953 ornetosumBorisavljevič 1955 Orno-PolyquercetumpetraeaZ. Tomič 1986 Carpino orientalis-Quercetum montanum (Gajiš 1961) B. Jovanovič 1979 Galio pseudoaristati-Quercetum petraeae Gajič 1971 Galio pseudoaristati-Quercetum petraeae Gajič 1971 aceretosum intermediae Gajič 1971 Orno-Quercetum petraea (Borisavljevič 1955) Mišič 1972 Orno-Quercetum petraea (Borisavljevič 1955) Mišič 1972 festucetosum valesiacae Mišič 1972 Orno-Quercetum petraea Em 1968 Orno-Querceto petraei-Carpinetum orientalis M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Quercetum montanum peteae (Cer. Et Jov.) M. Jankovič 1998 subass. nova prov. Tilio platyphylli-Quercetum montanum petreae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Farneto-Quercetum B. Jovanvoič 1962 Karakteristične vrste: Fraxinus ornus, Galium lucidum, Quercus petraea, Alyssum markgrafii, Corylus avellana, Erica carnea, Sorbus torminalis, Daphne blagayana, Festuca heterophylla, Galium mollugo, Gentiana asclepiadea, Juniperus oxycedrus, Pteridium aquilinum, Rumex acetosella, Silene nutans, Sorbus aucuparia, Trifolium alpestre, Veronica chamaedrys, Vicia cracca, Acer tataricum, Asperula cynanchica, Brachypodium sylvaticum, Briza media, Chrysopogon gryllus, Cornus mas, Danthonia calycina, Eryngium serbicum, Euphorbia amygdaloides, Fagus moesiaca, Geum urbanum, Phleum phleoides, Polygonatum officinale, Potentilla hirta, Potentilla micrantha, Primula acaulis, Prunus mahaleb, Prunus spinosa, Quercus sessilis, Rhamnus frangula, Rubus hirtus, Scabiosa columbaria, Stachys scardica, Symphytum tuberosum, Viola sylvestris, Anemone nemorosa, Aquilegia vulgaris, Campanula cervicaria, Campanula persicifólia, Carpinus orientalis, Chrysanthemum corymbosum, Cytisus bosniacus, Dactylis glomerata, Dentaria bulbifera, Dianthus armeria, Erythronium dens-canis, 495 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. Euphrasia tatarica, Fragaria vesca, Galium aristatum, Galium Vernum, Gentiana lutea, Helleborus serbicus, Laserpitium marginatum, Lilium martagon, Mercurialis perennis, Pyrus communis, Poa angustifalia, Potentilla alba, Rosapendulina, Ulmus suberosa, Vaccinium myrtillus, Acer campestre, Alyssum murale, Artemisia camphorata, Asarum europaeum, Asplenium adiantum-nigrum, Astragalus onobrychis, Blechnum spicant, Bromus fibrosus, Carex caryophyllea, Carex verna, Cerinthe minor, Chamaecytisus leiocarpus, Coronilla varia, Cotinus coggygria, Crataegus monogyna, Crocus veluchensis, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus nigricans, Dorycnium germanicum, Dorycnium herbaceum, Echium italicum, Epimedium alpinum, Euphorbia angulata, Euphorbia glabriflora, Euphorbia myrsinites, Festuca drymeja, Festuca pseudovina, Forsythia europaea, Galega officinalis, Galeobdolon luteum, Galium gerardi, Genista ovata, Halacsya sendtneri, Helleborus multifidus, Inula hirta, Laserpitium krapfii, Melica ciliata, Ostrya carpinifolia, Oxalis acetosella, Plantago carinata, Poa nemoralis, Polygala doerfleri, Polypodium vulgare, Potentilla hirta var. zlatiborensis, Primula columnae, Prunus laurocerasus, Quercus cerris, Ranunculus lanuginosus, Rhamnus saxatilis, Rosa alpina, Rosa spinosissima, Rubus idaeus, Rubus tomentosus, Sanguisorba minor, Scleranthus serpentini, Scorzonera austriaca, Silene antelopum, Silene zlatiborensis, Stachys officinalis, Stachys recta, Stellaria holostea, Syringa vulgaris, Thymus montanus, Tilia argentea, Tilia cordata, Trifolium dalmaticum, Trifolium pannonicum, Verbascum bosnense, Vicia villosa, Vincetoxicum officinale Osnovna literatura: BoriL955, ČernP950a, PavlD003, ErdeJ971, GajiM971, HorvI974, JankM961b, JankM998, JovaB949, JovaB959, KojiM998, PavlZ951, PavlZ951, PekaV987, RexhF994, SlavŽ974, TatiB969, VukiE965a, VukiE991, ZupaM986, JoviN996 Gl.7511 Meziiske monodominantne šume kitniaka na krečniaku Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira kitnjak . U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci kitnjaka, a uz njih se javljaju pojedinačno i grab i bukva . Poseban pečat ovim zajednicama u prízemnom spratu cesto daju veoma brojni busenovi vrste . Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen, floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu na visinama do 700 m. Podloga je krečnjak, na kome su javljaju različiti stadijumi razvoja eutričnih smedjih zemljišta, koja su srednje duboka (do 60 cm) i sa mnogo skeleta. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Majdanpeška doména, Djerdap (Zlatica - Donji Milanovac) Ekvivalentne zajednice: • Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Cernjavski et B. Jovanovič 1953 festucetosum heterophyllae Osnovna literatura: JoviN996 Gl.7512 Meziiske monodominantne šume kitniaka Quercus petraea> na serpentinitu Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira kitnjak . U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci kitnjaka, a uz njih se javljaju sa manjim učeščem javljaju i , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen, floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , idr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu na visinama izmedju 350 i 1150 m. Podloga je serpentina, na kome se javljaju različiti stadijumi razvoja humusno-silikatnih ili skeletnih smedjih zemljišta. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Zlatibor (Katusnica, Tusto brdo, Zminjak, Cigota, Pjevčano brdo, Rajčevina), Studena (Kod R.Iliča, Korita, Cvetalica, Glavica, Cukar, Rožac, Mramor, Leskovak, Popova reka, Brezan reka, Lesk.reka), Stoloví (Plavušino brdo, Oštra glava), Goč (Babe) Ekvivalentne zajednice: • Melampyro nemorosae-Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič (1976) 1979 • Potentillo albae-Qurcetum (Z. Pavlovic 1951) Horvat 1958 • Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 • Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 seslerietosum rigidae Z. Slavkovič 1974 • Quercetum petraeae serpentinicum E. Vukičevič 1969 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 496 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Quercetum sessiliflorae Jankovič et Mišič 1961 • Quercetum sessiliflorae Z. Pavlovic 1951 • Quercetum sessiliflorae Z. Pavlovic 1951 lilieto-vaccinietosum Z. Pavlovic 1951 Karakteristične vrste: Alyssum murale, Anemone nemorosa, Aquilegia vulgaris, Campanula cervicaria, Carex caryophyllea, Carex verna, Chamaecytisus leiocarpus, Chrysanthemum corymbosum, Crocus veluchensis, Cytisus bosniacus, Dactylis glomerata, Daphne blagayana, Epimedium alpinum, Erica carnea, Erythronium dens-canis, Euphorbia amygdaloides, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galium aristatum, Galium Vernum, Helleborus multifidus, Helleborus serbicus, Juniperus oxycedrus, Laserpitium krapfii, Laserpitium marginatum, Lilium martagon, Poa angustifolia, Polygonatum officinale, Potentilla alba, Pteridium aquilinum, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus sessilis, Ranunculus lanuginosus, Rhamnus frangula, Rosa pendulina, Silene zlatiborensis, Sorbus aucuparia, Stachys officinalis, Stachys scardica, Symphytum tuberosum, Trifolium alpestre, Vaccinium myrtillus, Veronica chamaedrys, Vicia cracca, Vicia villosa, Viola sylvestris, Acer tataricum, Corylus avellana, Cytisus nigricans, Fagus moesiaca, Galium lucidum, Galium mollugo, Genista ovata, Gentiana asclepiadea, Pyrus communis, Polypodium vulgare, Prunus mahaleb, Rosa spinosissima, Rumex acetosella, Silene nutans, Sorbus torminalis, Stellaria holostea, Tilia cordata Osnovna literatura: JankM961b, JovaB959, SlavŽ974, TatiB969, ErdeJ971, KojiM998, PavlZ951, PavlZ951, ZupaM986, HorvI974 Gl.7513 Mezijske šume kitniaka na serpentinitu sa crnim grabom Opšte karakteristike: Mešovite svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome pored kitnjaka koji dominira svojom brojnošču, značajno učešče imajoš i crni grab Ostrya carpinifolia>. U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci kitnjaka, a uz njih se sa manjim učeščem javljaju i , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljka je obično dobro razvijen, floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu na visinama izmedju 600 i 800 m. Podloga je serpentinit i peridotit, na kome se javljaju različiti stadijumi razvoja humusno-silikatnih ili skeletnih smedjih zemljišta. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Goč (Klisura Gvozdačke reke). Ekvivalentne zajednice: • Ostryo-Quercetum petraeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 • Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 • Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 cotinetosum • Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 fagetosum • Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 seslerietosum • Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 seslerietosum • Ostryo-Quercetum petraeae serpentnicum E. Vukičevič 1963 syringetosum Z. Slavkovič 1974 Karakteristične vrste: Acer tataricum, Blechnum spicant, Brachypodium sylvaticum, Chrysanthemum corymbosum, Cotinus coggygria, Dentaria bulbifera, Fagus moesiaca, Festuca drymeja, Festuca heterophylla, Fraxinus ornus, Galeobdolon luteum, Galium lucidum, Gentiana asclepiadea, Helleborus serbicus, Juniperus oxycedrus, Melica ciliata, Ostrya carpinifolia, Oxalis acetosella, Primula columnae, Prunus laurocerasus, Prunus mahaleb, Quercus petraea, Rubus hirtus, Rubus idaeus, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scleranthus serpentini, Silene nutans, Stachys recta, Symphytum tuberosum, Syringa vulgaris, Thymus montanus, Vaccinium myrtillus, Veronica chamaedrys, Vicia cracca, Vincetoxicum officinale, Alyssum markgrafii, Artemisia camphorata, Asplenium adiantum-nigrum, Astragalus onobrychis Osnovna literatura: SlavŽ974, VukiE965a. G1.7514 Mezijske šume kitniaka Quercus petraea> na serpentinitu sa crnim jaseňom Opšte karakteristike: Mešovite svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome pored kitnjaka koji dominira svojom brojnošču, značajno učešče imajoš i crni jasen . U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci kitnjaka, a uz njih se javljaju sa manjim učeščem javljaju i , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen, floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , i dr. 497 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacufuKauuju cmanumma.. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu navisinama izmedju 600 i 800 m. Podlogaje serpentinu, na kome se javljaju različiti stadijumi razvoja humusno-silikatnih ili skeletnih smedjih zemljišta. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Klisura Rzava (Meda, Crni vrh); Kosovo: Metohijske Prokletije (Ceret-Devojački grob) Ekvivalentne zajednice: • Orno-Quercetum petreae serpentinicum Em 1968 • Quercetum sessiliflorae Z. Pavlovic 1951 orneto-spiraetosum Z. Pavlovic 1951 Karakteristične vrste: Quercus sessilis, Rosa pendulina, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Anemone nemorosa, Vicia cracca, Viola sylvestris, Stachys scardica, Euphorbia angulata, Verbascum bosnense, Rubus tomentosus, Pteridium aquilinum, Prunus mahaleb, Fraxinus ornus, Crataegus monogyna, Rhamnus saxatilis, Corylus avellana, Erythronium dens-canis, Polygonatum officinale, Potentilla alba, Symphytum tuberosum, Laserpitium marginatum, Aquilegia vulgaris, Cytisus bosniacus, Euphorbia amygdaloides, Veronica chamaedrys, Galium aristatum, Campanula cervicaria, Galium lucidum, Sorbus torminalis, Coronilla varia, Rhamnus frangula, Geum urbanum Osnovna literatura: PavlD003, PavlZ951 Gl.7515 Meziiske šume kitniaka na serpentinitu sa forziciiom Opšte karakteristike: Mešovite svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome pored kitnjaka koji dominira svojom brojnošču, u spratu žbunova značajno učešče ima još i evropská forzicija . Sprat zeljastih biljakaje obično dobro razvijen, floristički je relativno bogat i sastavljen od vrsta karakterističnih za termofilne listopadne šume. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu. Podlogaje serpentinu i peridotit, na kome se javljaju različiti stadijumi razvoja humusno-silikatnih ili skeletnih smedjih zemljišta. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije (Gubavac) Ekvivalentne zajednice: • Forsithyo-Quercetum petreae D.Muratspahič-Pavlovic 2003 prov. • Forsythio-Quercetum petraei M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Orno-Quercetum petreae serpentinicum forsythietosum D.Muratspahič-Pavlovič 2003 prov. Osnovna literatura: PavlD003, JankM998 Gl.7516 Meziiske šume kitniaka na serpentinitu sa crniušom Opšte karakteristike: Mešovite svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome pored kitnjaka koji dominira svojom brojnošču, u spratu niskih žbunova značajno učešče ima još vres . U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci kitnjaka, a uz njih se javljaju sa manjim učeščem javljaju i , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, akao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu, na visinama izmedju 700 i 900 m. Podlogaje serpentina i peridotit, na kome se javljaju različiti stadijumi razvoja humusno-silikatnih ili skeletnih smedjih zemljišta. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije, Morines, Cerret. Ekvivalentne zajednice: • Erico-Quercetum petreaea serpentinicum Rexhepi 1988 • Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 var. erica carnea B. Jovanovič 1959 Karakteristične vrste: Dorycnium germanicum, Erica carnea, Forsythia europaea, Galium gerardi, Halacsya sendtneri, Juniperus oxycedrus, Plantago carinata, Polygala doerfleri, Potentilla hirta var. zlatiborensis, Alyssum markgrafii, Stachys scardica, Euphorbia glabriflora, Inula hirta, Cerinthe minor, Scorzonera austriaca, Euphorbia myrsinites, Fraxinus ornus Osnovna literatura: JankM998, RexhF994 Gl.7517 Meziiske šume kitniaka na serpentinitu sabelim grabom Opšte karakteristike: Mešovite svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome pored kitnjaka koji dominira svojom brojnošču, značajno učešče ima još i beli grab . U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci kitnjaka, a uz njih se sa manjim učeščem javljaju i , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen, floristički STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 498 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamype y KJiacufjUKauuju cmauuuíma... " je relativno bogat, a kao najčešée vrste se javljaju , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu na visinama izmedju 250 i 800 m. Podlogaje serpentinit i peridotit, nakome se javljaju različiti stadijumi razvoja humusno-silikatnih ili skeletnih smedjih zemljišta. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stoloví (Bela glava, Zamčanje). Ekvivalentne zajednice: • Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 carpinetosum orientalis Z. Slavkovič 1974 Karakteristične vrste: Acer tataricum, Alyssum markgrafii, Carpinus orientalis, Chrysopogon gryllus, Cornus mas, Corylus avellana, Danthonia calycina, Erica carnea, Fraxinus ornus, Pyrus communis, Prunus spinosa, Pteridium aquilinum, Quercus petraea, Sorbus aucuparia, Ulmus suberosa, Potentilla micrantha, Primula acaulis, Asperula cynanchica, Phleum phleoides, Eryngium serbicum, Euphrasia tatarica, Scabiosa columbaria, Dianthus armeria, Galium Vernum, Potentilla hirta, Trifolium alpestre, Geum urbanum, Brachypodium sylvaticum, Galium lucidum, Gentiana asclepiadea, Galium mollugo, Daphne blagayana, Mercurialis perennis, Rumex acetosella, Silene nutans, Briza media Osnovna literatura: SlavZ974 Gl.7518 Meziiske šume kitniaka na serpentinitu sa krušinom Opšte karakteristike: Mešovite svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome pored kitnjaka koji dominira svojom brojnošéu, značajno učešée ima još i krušina . U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci kitnjaka, a uz njih se sa manjim učešéem javljaju i , , i dr. Sprat zeljastihbiljakaje obično dobro razvijen, floristički je relativno bogat, a kao najčešée vrste se javljaju , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu na visinama izmedju 250 i 800 m. Podlogaje serpentinit i peridotit, nakome se javljaju različiti stadijumi razvoja humusno-silikatnih ili skeletnih smedjih zemljišta. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Goč. Ekvivalentne zajednice: • Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 var. frangula alnus B. Jovanovič 1959 Karakteristične vrste: Bromus fibrosus, Cynanchum vincetoxicum, Danthonia calycina, Daphne blagayana, Festuca heterophylla, Fraxinus ornus, Lilium martagon, Poa angustifolia, Quercus petraea, Rhamnus frangula, Rosa alpina, Rubus hirtus, Sorbus torminalis, Trifolium alpestre, Veronica chamaedrys, Vicia cracca Osnovna literatura: VukiE991, JovaB959 Gl.7519 Meziiske šume kitniaka na serpentinitu sa crvenom klekom Opšte karakteristike: Mešovite svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome pored kitnjaka koji dominira svojom brojnošéu, značajno učešée ima još i crvena kleká . U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci kitnjaka, a uz njih se sa manjim učešéem javljaju i , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljakaje obično dobro razvijen, floristički je relativno bogat, a kao najčešée vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu na visinama izmedju 300 i 700 m. Podlogaje serpentinit i peridotit, nakome se javljaju različiti stadijumi razvoja humusno-silikatnih ili skeletnih smedjih zemljišta. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stoloví (Oštra glava, Tunel pivnica) Ekvivalentne zajednice: • Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 juniperetsoum oxycedri Z. Slavkovič 1974 Karakteristične vrste: Alyssum markgrafii, Carpinus orientalis, Cornus mas, Corylus avellana, Danthonia calycina, Erica carnea, Fraxinus ornus, Gentiana lutea, Juniperus oxycedrus, Prunus spinosa, Pteridium aquilinum, Quercus petraea, Sorbus aucuparia, Sorbus torminalis, Ulmus suberosa, Chrysopogon gryllus, Dorycnium herbaceum, Potentilla micrantha, Primula acaulis, Asperula cynanchica, Phleum phleoides, Eryngium serbicum, Euphrasia tatarica, Scabiosa columbaria, Dianthus armeria, Silene antelopum, Potentilla hirta, Trifolium alpestre, Geum urbanum, Brachypodium sylvaticum, Fagus moesiaca, Galium lucidum, Gentiana asclepiadea, Galium mollugo, Daphne blagayana, Mercurialis perennis, Campanula persicifolia, Rumex acetosella, Silene nutans, Briza media 499 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue uoMeutoiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuima... " Osnovna literatura: SlavŽ974 G1.751A Meziiske šume kitniaka na serpentinitu sa ruiem Opšte karakteristike: Mešovite svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome pored kitnjaka koji dominira svojom brojnošču, značajno učešče ima još i ruj . U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci kitnjaka, a uz njih se javljaju sa manjim učeščem javljaju i , , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen, floristički je relativno bogat, a kao najčešče vršte se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu na visinama izmedju 400 i 800 m. Podlogaje serpentinu i peridotit, na kome se javljaju različiti stadijumi razvoja humusno-silikatnih ili skeletnih smedjih zemljišta. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stoloví (Bela glava) Ekvivalentne zajednice: • Quercetum montanum serpentinicum B. Jovanovič 1959 cotinetosum Z. Slavkovič 1974 Karakteristične vršte: Chrysopogon gryllus, Cornus mas, Corylus avellana, Erica carnea, Fraxinus ornus, Gentiana lutea, Potentilla micrantha, Primula acaulis, Prunus spinosa, Quercus petraea, Sorbus torminalis, Asperula cynanchica, Phleum phleoides, Eryngium serbicum, Scabiosa columbaria, Achillea setacea, Potentilla hirta, Galium lucidum, Galium mollugo, Campanula persicifolia, Briza media, Echium italicum, Galega officinalis, Trifolium pannonicum, Trifolium dalmaticum, Festuca pseudovina Osnovna literatura: SlavZ974 G1.751B Meziiske šume kitniaka nakrečnjaku sa crnim jaseňom Opšte karakteristike: Mešovite svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome pored kitnjaka koji dominira svojom brojnošču, značajno učešče ima još i crni jasen . U spratu drveča i grmlja se sa večimbrojnostima javljaju još i, , , , i dr. Sprat zeljastihbiljkaje slabo razvijen, floristički je siromašan, a kao najčešče vršte se javljaju , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu na visinama do 500 m. Podlogaje krečnjak, na kome su javljaju različiti stadijumi razvoja eutričnih smedjih zemljišta, koja su plitka (do 35 cm) i veoma skeletogena. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Avala, Djerdap (Zlatica - Donji Milanovac) Ekvivalentne zajednice: • Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Cernjavski et B. Jovanovič 1953 ornetosum Borisavljevič 1955 Karakteristične vršte: Euphorbia amygdaloides, Fraxinus ornus, Poa nemoralis, Quercus sessilis, Rubus hirtus, Tilia argentea, Viola sylvestris, Sorbus domestica, Dentaria bulbifera, Polygonatum officinale, Acer campestre, Asarum europaeum, Dactylis glomerata Osnovna literatura: BoriL955, ČernP950a, JovaB949, JoviN996 Gl.752 Meziiske šume hrasta Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira . U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci kitnjaka, a uz njih se javljaju pojedinačno i grab i bukva . Poseban pečat ovim zajednicama u prízemnom spratu cesto daju veoma brojni busenovi vršte . Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen, floristički je relativno bogat, a kao najčešče vršte se javljaju , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu na visinama izmedju 700 i 1100 m. Podlogaje krečnjak, na kome se javljaju različiti stadijumi razvoja eutričnih smedjih zemljišta ili serpentinit i peridotit, na kojima se javljaju različiti stadijumi razvoja humusno-silikatnih ili skeletnih smedjih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Krmeljica iznad Rudnice), leva obala Dervente Ekvivalentne zajednice: Quercetum daleschampii prov. D. Lakušič 1996 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 500 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamype y miacufuKauuju cmauuuima... " Quercetum daleschampii prov. D. Lakušič 1996 fagetosum D. Lakušič 1989 Quercetum daleschampii prov. D. Lakušič 1996 pteridietosum D. Lakušič 1989 Querco daleschampii-Quercetum Gajič Karakteristične vrste: Quercus dalechampii, Prenanthespurpurea, Campanulapersicifolia, Pteridium aquilinum, Helleborus serbicus, Monotropa hypopitys, Symphytum tuberosum, Veronica teucrium, Veronica officinalis, Acer tataricum, Cotinus coggygria, Epipactis latifolia, Centaurea triumfetti, Stachys scardica, Trifolium alpestre, Fragaria vesca, Euphorbia amygdaloides, Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus, Tilia tomentosa, Coronilla emerus, Acer monspessulanum, Achnatherum calamagrostis, Solidago virgaurea, Campanula sibirica, Dianthus petraeus, Hieracium tommasinii, Euphorbia platyphyllos, Hedera helix, Clematis recta, Clematis vitalba, Centaurea derventana, Melampyrum sylvaticum Osnovna literatura: LakuD989, LakuD996, GajiM992, JoviN996 Gl.753 Meziiske šume cera Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira cer . U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci cera, a uz njih se sa manjim učeščem javljaju i , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen, floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu na visinama do 1100 m. Podloga je krečnjak, na kome su javljaju različiti stadijumi razvoja eutričnih smedjih zemljišta, koja su srednje duboka (do 60 cm) i sa mnogo skeleta, ili je podloga serpentinit, na kome se javljaju različiti stadijumi razvoja humusno-silikatnih ili skeletnih smedjih zemljišta. Staništa se nalaze pod uticajem umerneo-kontinentalne mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Cer(Zariči), Gučevo (Okolina Zajace, Sliv potoka Sige, Sliv Beoče, Sliv Borinske reke, Okolina spomenika), Tara (dolina Aluškog potoka prema kanjonu Dervente, Ljuboš, Vujkičev do, Kameno brdo, Aluški potok); Kosovo: Koritmk (Plava, Belobrade), Paštrik (čuka Canak). Ekvivalentne zajednice: Carpino orientalis-Quercetum cerris (Lj. Borisavljeviš 1966) B. Jovanovič 1979 Lembotropo-Quercetum cerris Rexhepi et Randjelovič Quercetum cerris E. Vukičevič 1966 Quercetum cerris E. Vukičevič 1966 carpinetosum Quercetum cerris E. Vukičevič 1966 ostryetosum E. Vukičevič Quercetum cerris E. Vukičevičl966 juglandetosum Mišič 1971 Ostryo-Quercetum cerris Rexhepi et Ružič 1985 Ostryo-Quercetum cerris macedonicum Em 1968 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer monspessulanum, Acer obtusatum, Acer pseudoplatanus, Anemone nemorosa, Aremonia agrimonioides, Aristolochia pallida, Artemisia lobelii, Asphodelus albus, Bellis perennis, Betula verrucosa, Brachypodium sylvaticum, Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Centaurea triumfetti, Clematis vitalba, Cornus mas, Corylus colurna, Crataegus laciniata, Crataegus monogyna, Dactylis glomerata, Danaa cornubiensis, Digitalis ambigua, Dioscorea balcanica, Dorycnium herbaceum, Eryngium campestre, Euphorbia amygdaloides, Euphrasia striata, Fagus moesiaca, Festuca heterophylla, Fragaria moschata, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galium mollugo, Galium Vernum, Geranium sanguineum, Geum urbanum, Hedera helix, Helianthemum nummularium, Helleborus multifidus, Helleborus odorus, Hieracium bauhinii, Juniperus communis, Lembotropis nigricans, Ligustrum vulgare, Lonicera caprifolium, Luzula luzuloides, Milium effusum, Orchis papilionacea, Ostrya carpinifolia, Paeonia corallina, Pyrus pyraster, Plantago lanceolata, Poa bulbosa, Polygonatum odoratum, Potentilla micrantha, Primula columnae, Primula vulgaris, Prunus avium, Pteridium aquilinum, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus pubescens, Rosa arvensis, Sanicula europaea, Sorbus torminalis, Stachys scardica, Teucrium chamaedrys, Thymuspulegioides, Trifolium alpestre, Trifolium montanum, Trifolium pignantii, Veronica officinalis, Viola odorata, Waldsteinia geoides 501 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsüma i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma.. Osnovna literatura: GajiM989, GajiM992, MišiV978, MišiV985a, MišiV985c, RexhF984, VukiE966, ZupaM986, ZupaM986, HorvI974 G1.7531 Meziiske šume cera Quercus cerris> na krečniaku Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu apsolutno dominira cer Quercus cerris>. U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci cera, a uz njih se sa manjim učešéem javljaju i Quercus petraea>, Qstrya carpinifolia>, , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen, floristički je relativno bogat, a kao najčešée vršte se javljaju , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu na visinama do 800 m. Podloga je krečnjak, na kome su javljaju različiti stadijumi razvoja eutričnih smedjih zemljišta, koja su srednje duboka (do 60 cm) i sa mnogo skeleta. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Cer (Zariéi), Gučevo (Okolina Zajače, Sliv potoka Sige, Sliv Beoče, Sliv Borinske reke, Okolina spomenika), Tara (dolina Aluškog potoka prema kanjonu Dervente, Ljuboš, Vujkiéev do, Kameno brdo, Aluški potok); Kosovo: Koritnik (Plava, Belobrade) Ekvivalentne zajednice: • Lembotropo-Quercetum cerris Rexhepi et Randjelovié • Quercetum cerris E. Vukiéevié 1966 • Quercetum cerris E. Vukiéevié 1966 carpinetosum • Quercetum cerris E. Vukiéevié 1966 ostryetosum E. Vukiéevié • Quercetum cerris E. Vukiéevié 1966 juglandetosum Mišié 1971 • Carpino orientalis-Quercetum cerris (Lj. Borisavljeviš 1966) B. Jovanovié 1979 • Ostryo-Quercetum cerris macedonicum Em 1968 Karakteristične vršte: Betula verrucosa, Brachypodium sylvaticum, Dactylis glomerata, Danaa cornubiensis, Dorycnium herbaceum, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Helleborus odorus, Hieracium bauhinii, Juniperus communis, Lembotropis nigricans, Luzula luzuloides, Ostrya carpinifolia, Potentilla micrantha, Primula vulgaris, Quercus cerris, Quercus petraea, Rosa arvensis, Stachys scardica, Thymus pulegioides, Veronica officinalis, Acer campestre, Aremonia agrimonioides, Carpinus betulus, Clematis vitalba, Cornus mas, Crataegus monogyna, Digitalis ambigua, Fagus moesiaca, Fraxinus ornus, Galium mollugo, Galium Vernum, Geum urbanum, Hedera helix, Pyrus pyraster, Prunus avium, Pteridium aquilinum, Sorbus torminalis, Teucrium chamaedrys Osnovna literatura: GajiM989, GajiM992, MÍŠÍV978, MišiV985c, RexhF984, VukiE966, ZupaM986, HorvI974 Gl.7532 Meziiske šume cera na serpentinitu Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu apsolutno dominira cer Quercus cerris>. U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci cera, a uz njih se sa manjim učešéem javljaju i , , , , Qstrya carpinifolia> i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen, floristički je relativno bogat, a kao najčešée vršte se javljaju , , , , , , Qrchis papilionacea>, , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu na visinama izmedju 900 i 1100 m. Podloga je serpentinit, na kome se javljaju različiti stadijumi razvoja humusno-silikatnih ili skeletnih smedjih zemljišta. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Paštrik (čuka Canak). Ekvivalentne zajednice: • Ostryo-Quercetum cerris Rexhepi et Ružié 1985 Karakteristične vršte: Acer monspessulanum, Acer obtusatum, Aristolochiapallida, Artemisia lobelii, Asphodelus albus, Crataegus laciniata, Dioscorea balcanica, Fragaria moschata, Fraxinus ornus, Helleborus multifidus, Orchis papilionacea, Ostrya carpinifolia, Paeonia corallina, Primula columnae, Trifolium pignantii, Waldsteinia geoides, Acer campestre, Acer pseudoplatanus, Anemone nemorosa, Bellis perennis, Carpinus orientalis, Centaurea triumfetti, Corylus colurna, Eryngium campestre, Euphorbia amygdaloides, Euphrasia stricta, Geranium sanguineum, Helianthemum nummularium, Helleborus odorus, Hieracium bauhinii, Ligustrum vulgare, Lonicera caprifolium, Milium effusum, Plantago lanceolata, Poa bulbosa, Polygonatum odoratum, Quercus cerris, Quercus pubescens, Sanicula europaea, Stachys scardica, Teucrium chamaedrys, Thymus pulegioides, Trifolium alpestre, Trifolium montanum, Veronica officinalis, Viola odorata Osnovna literatura: MišiV985a Gl.755 Meziiske šume stepskog lužnjaka STANISTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 502 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamypey toiacudjUKauuju cmauuuima... " Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira stepski lužnjak , ili mešovite svetle šume, u kojima pored stepskog lužnjaka koji dominira svojom brojnošču, značajno učešče imaju još i , , , , i dr. U spratu žbunova se sa manjim učeščem javljaju i , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim terenima bez uticaja podzemnih ili tekučih voda, u nizijskom regionu na visinama izmedju do 50 m. Podloga je pliocenska jezerska terasa, na kojoj su razvijene smonice i gajnjače. Zajednice se razvijaju u uslovima najkontinentalnije klime u Srbiji, koju karakterišu izuzetno topia i suva leta, i veoma hladne zime sa malo padavina. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Negotinska krajina, okolina Negotina, Zaječara i Radujevca (Selište). Ekvivalentne zajednice: Quercetumpedunculiflorae moesiacumB. Jovanovič (1951) 1978 Quercetum pedunculiflorae-cerris B. Jovanovič 1978 Polyquercetum pedunculiflorae B. Jovanovič 1978 Karakteristicne vrste: Acer campestre, Acer tataricum, Arum maculatum, Asparagus tenuifolius, Brachypodium sylvaticum, Chrysanthemum corymbosum, Cornus sanguinea, Crataegus monogyna, Crataegus pentagyna, Crocus variegatus, Dactylis polygama, Evonymus europaeus, Geum urbanum, Heracleum sphondylium, Lathyrus niger, Lithospermum purpurocaeruleum, Physospermum aquilegiifolium, Polygonatum latifolium, Polygonum lapathifolium, Prunus dasyphylla, Pyrus pyraster, Quercus cerris, Quercus frainetto, Quercus pedunculiflora, Quercus robur, Stachys germanica, Tamus communis, Torilis anthriscus, Ulmus campestris, Veronica chamaedrys, Viola alba, Calamintha clinopodium, Galium aparine, Galium cruciatum, Malus sylvestris, Peucedanum alsaticum, Prunus avium, Prunus divaricata, Quercus virgiliana, Rhamnus cathartica, Rosa dumetorum, Rosa gallica, Rubus tomentosus, Solanum nigrum, Sorbus domestica, Urtica dioica Osnovna literatura: JovaB997, JovaB978 Gl.757 Ilirske šume kitniaka Opšte karakteristike: Mešovite ili redje monodominantne svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome pored kitnjaka koji dominira svojom brojnošču, cesto značajno učešče ima još i crni grab «Dstrya carpinifolia>. Spratovi žbunova i zeljastih biljaka su relativno bogati i raznovrsni. Izgradjuju ih karakteristični elementi termofilnih listopadanih šuma. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, jugu eksponiranim terenima, u brdskom regionu. Opšte rasprostranjenje: zapadni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Šume kitnjaka u području koje pripadá ilirskoj florističkoj provinciji bi se možda mogle uključiti u ovaj tip staništa. Gl.76 Balkansko-Anatoliiske termofilne hrastove šume Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju cer i sladun , ili mešovite šume u kojima se pored cera i sladuna, u spratu drveča i žbunja, sa večim učeščem javljaju beli grab , lužnjak , krupnolisni medunac , crni grab , kitnjak , medunac , obični grab , bukva ili orah . Ponekad se u prízemnom spratu javljaju tepisi mahovina poput , , , i dr., ili su u prízemnom spratu zbog veliké brojnosti veoma karkakteristične kostrika ili različite vrste runjavica spp. Redje se radi o monodominantnim termofilnim šumama u kojima apsolutnu dominaciju imaju 503 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacufjUKaijuju cmaumuma.. ili . U spratu drveča i žbunova prisutan je relativno veliki broj vrsta medju kojima se posebno ističu , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim termofilnim, redje na stmim zaklonjenim terenima, brdskog pojasa, na visinama do 1000 m. Podloga je karbonatna ili silikatima, a na njoj se razvijaju različite vrijante distričnih ili eutričnih zemljišta, po pravilu sa velikom količinom skeleta, ponekad sa izraženim procesom lesiviranja i zakišeljavanja (smedja zemljišta, humusno-silikatna zemljišta, lesivirane gajnjače, smonice, pseudoglej ili lesivirana smeda zemljišta). Staništa se nalaze u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime, ili se javljaju u uslovima najkontinentalnije klime u Srbiji, koju karakterišu izuzetno topia i suva leta, i veoma hladne zime sa malo padavina. Opšte rasprostranjenje: Subkontinentalni centrálni i istočNi delovi Balkanskog polusotrva, supramediteranski pojaš kontinentálne Grčke, izuzev krajnjeg juga, i supramediteranski pojasevi Anatolije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Beograd (Košutnjak, Lipovica, Avala, Topčider), Bogovadja, Brekovac, Brestova'ka banja, Cer, Cerje, Djerdap (sliv Dobre, Donji Milanovac-Zaltica), dolina Drine, dolina Jasenica, Gledičke planine, Grdelička klisura, Gučevo, Ibarska klisura (Dohna jorgovana), Južná Morava (Kalimanska I Repinska reka), Juhor, Kotlenik., Koviljače)., Loznica i Koviljača, Mala Moštanica, medjurečje Kolubare i Ljiga, od Bajine bašte nizvodno do Malog Zvornika I Banje Koviljače (Postenje)., okolina Bora, okolina Kragujevca (Belosevac, Meckovac, Knie, Petrovacka suma, Poskurice, Grosnica, Gledicke planine, Popova suma, Gaj, Ljevaja, Majda, Gornja vrbava, Vračevšnica, Bojiště, Duboki do, Parlog glavice), okolina Príboja (Čemerno-Badnjevci), okolina Prijepolja, okolina Soko banje, podnžje Kopaonika, podnožje Kukavice, Posavina (Džinovite stene, Krajišnici, Baščeluci, Sladanoviča šuma, Paulje i Jovčiči kod Banje , Posavina izmedju Šapca i Beograda., Rtanj, Rudnik (Duboki do, Parlog)., Rudnik-Vračevšnica., Seličevica., severná Pocerina, Sremčica, Stará planina, Stolovi kod Kraljeva, Studena, Suva planian (Lužnice), Tresibaba, Tupižnica, Umka, Vidojevica, Vrščačke planine (Sočica, Korkana, Široko bilo, Sočica, Mesič), Vračevšnica, Vrnjačka banja (Čajkino brdo), Petlovo Vojište, od Ključa do Zaječara, podnožje Velikog Grebena, Deli Jovan, izmedju Jabukova I Metriša, okolina Petrovca na Mlavi, Paračina, Kruševca, Aleksinca, Leskovca; Vojvodina: Vršaške planine (okolina Markovca oko karaule), Deliblatska peščara; Kosovo: Masiv Lipovica; Birač STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 504 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " (Dulje); Zabráni (Crni lug) - Prekoruplje; Reza (Ladrovac) -Prekoruplje; M. Dreni (Mrasor); Crni kamen (Volujak); Stoni kuluk (Volujak), Kijevska šuma Ridevo; Duškaja - Kačanik; Teneč - Kačanik, Grmija (Potok, Butovački breg); Čubrelj (Rudnik); Lisigat (Čubrelj); Kodra - Bidovice - Čubrelj; Bošnjac (Klina), Čuka, Lisnica, Glinci. Ekvivalentne zajednice: • Carpino betuli-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič 1979 • Carpino betuli-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič 1979 epimedietosum B. Jovanovič (1966) 1988 • Carpino betuli-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič 1979 ornetosum V. Pekanovič 1987 • Carpino orientalis-Polyquercetum E. Vukičevič 1987 • Carpino orientalis-QuercetumB. Jovanovič 1960 • Carpino orientalis-QuercetumB. Jovanovič 1960 cotinetosumB. Jovanovičl960 • Carpino orientalis-Quercetum frainetto-cerris (Knapp 1944) B. Jovanovič 1953 • Carpino orientalis-Quercetum frainetto-cerris B. Jovanovič 1978 • Carpino orientalis-Quercetum frainetto-cerris B. Jovanovič 1978 syringetosum B. Jovanovič et E. Vukičevič • Hieracio-Quercetum frainetto-cerris B. Jovanovič (1967) 1979 • Juglando-Quercetum frainetto-cerris E. Vukičevič (1974) 1979 • Musco-Quercetum confertae B. Jovanovič 1979 • Musco-Quercetum frainetto B. Jovanovič 1979 • Musco-Quercetum frainetto-cerris (Slavkovič 1974) B. Jovanovič 1988 • Quercetum cerris-confertae belgradense typicum Knapp 1944 • Quercetum confertae-cerris Rudski (1940) 1949 • Quercetum frainetto-cerris nudum Rudski (1940) 1949 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 aculeatetosum B. Jovanovič 1953 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 carpinetosum betuli Rudski 1940 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 carpinetosum orientalis (Knapp) B. Jovanovič 1953 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 comandretosumB. Jovanovič 1968 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 fagetosumE. Vukičevič 1959 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 hieracietosumB. Jovanovič 1967 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 juglandetosum E. Vukičevič 1974 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 muscetosumŽ. Slavkovič 1974 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 paeonietosum M. Jankovič et Nikolič 1967 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 physospermetosum Rudski 1940 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 pubescentosum Jovanovič • Quercetum frainetto-cerris scardicum Krasniqui (1968) 1972 • Quercetum frainetto-cerris scardicum Krasniqui (1968) 1972 moltkietosum Krasniqui 1972 • Quercetum frainetto-cerris-petraeae Z. Tomič 1989 • Quercetum frainetto-cerris-roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Quercetum frainetto-cerris-virgilianae B. Jovanovič et Vukičevič 1977 • Querco petraeae-Quercetum frainetto-cerris-virgilianae B. Jovanovič (1953) 1988 • Robori-Quercetum confertae-cerris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Robori-Quercetum frainetto-cerris (Slavnič 1952) B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Rusco aculeati-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič (1951) 1979 • Rusco-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič (1951) 1979 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 sessiliosum Jov. • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 typicum • Quercetum frainetto-cerris scardicum Krasniqui (1968) 1972 typicum (serbicum) Rud. • Hypno cupressiformae-QuercetumfrainettoB. Jovanovič 1979 • Quercetum farnetto B. Jovanovič 1967 • Quercetum frainetto moesiacum B. Jovanovič (1972) 1976 • Quercetum frainetto moesiacum B. Jovanovič (1972) 1976 lathyretosumveneti V. Pekanovič 1987 505 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pe3yjimamu npojexma: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMenroiamypey KJiacudniKauiiju cmcmuwma... " • Orno-Quercetum virgilianae (Gajič 1952) B. Jovanovič 1979 • Paeonio peregrinae-Quercetum virgilianae B. Jovanovič 1976 • Quercetum cerris-virgillianae B. Jovanovič et E. Vukičevič 1975 • Quercetum pubescentis-virgillianae B. Jovanovič et Z. Tomič 1987 Karakteristične vršte: Quercus cerris, Helleborus odorus, Crataegus monogyna, Euphorbia cyparissias, Sorbus torminalis, Fraxinus ornus, Carpinus betulus, Veronica chamaedrys, Fragaria vesca, Cornus mas, Teucrium chamaedrys, Quercus pubescens, Quercus conferta, Poa angustifolia, Pyrus pyraster, Ligustrum vulgare, Lathyrus niger, Festuca heterophylla, Carpinus orientalis, Brachypodium sylvaticum, Acer tataricum, Acer campestre, Viola hirta, Viburnum lantana, Tamus communis, Rosa arvensis, Prunus spinosa, Poa nemoralis, Lathyrus venetus, Dactylis glomerata, Chrysanthemum corymbosum, Campanula persicifolia, Calamintha clinopodium, Trifolium alpestre, Rosa canina, Quercus frainetto, Potentilla micrantha, Physospermum aquilegiifolium, Lychnis coronaria, Hypericum perforatum, Glechoma hirsuta, Galium aristatum, Festuca valesiaca, Cornus sanguinea, Clinopodium vulgare, Sorbus domestica, Silene viridiflora, Serratula tinctoria, Ruscus aculeatus, Rubus tomentosus, Quercus petraea, Quercus frainetto, Prunus avium, Orobus niger, Lithospermum purpurocaeruleum, Juniperus communis, Geum urbanum, Genista ovata, Galium Vernum, Evonymus verrucosus, Cytisus hirsutus, Ajuga reptans, Viola sylvestris, Veronica officinalis, Ulmus montana, Ulmus campestris, Trifolium pignantii, Tilia argentea, Sedům maximum, Rubus hirtus, Rosa gallica, Rhus cotinus, Quercus virgiliana, Pyrus pyraster, Primula acaulis, Pyrus communis, Orobus venetus, Melittis melissophyllum, Luzula forsteri, Lonicera caprifolium, Hieracium boreale, Hieracium bauhinii, Hedera helix, Genista tinctoria, Galium mollugo, Galium aparine, Evonymus europaeus, Euphorbia amygdaloides, Cytisus austriacus, Corylus avellana, Colutea arborescens, Clematis vitalba, Carex montana, Asarum europaeum, Aremonia agrimonioides, Vincetoxicum officinale, Vicia cracca, Veronica hederifolia, Verbascum nigrum, Tunica saxifraga, Trifolium medium, Tilia tomentosa, Tilia platyphyllos, Symphytum tuberosum, Stellaria holostea, Stachys scardica, Sisymbrium alliaria, Siler trilobum, Silene vulgaris, Sedum cepaea, Saxifraga bulbifera, Sanicula europaea, Ruscus hypoglossum, Rumex acetosella, Rubus caesius, Rubus bellardii, Rosa glutinosa, Ranunculus millefoliatus, Ranunculus ficaria, Ranunculus cassubicus, Quercus sessiliflora, Pteridium aquilinum, Polygonatum officinale, Polygonatum multiflorum, Poa compressa, Piatanthera bifolia, Pyrus malus, Pyrus amygdaliformis, Paeonia decora, Ostrya carpinifolia, Muscari botryoides, Moltkia doerfleri, Melica uniflora, Melampyrum cristatum, Medicago falcata, Malus sylvestris, Leucanthemum vulgare, Lathyrus inermis, Lamium purpureum, Juglans regia, Iris graminea, Inula salicina, Hypericum hirsutum, Hieracium umbellatum, Hieracium sabaudum, Hieracium murorum, Heracleum sphondylium, Geranium sanguineum, Genista sagittalis, Galium sylvaticum, Galium schultesii, Galium cruciatum, Fagus moesiaca, Epimedium alpinum, Dorycnium herbaceum, Digitalis lanata, Digitalis laevigata, Digitalis ambigua, Dactylis polygama, Cytisus nigricans, Cytisus capitatus, Cynanchum vincetoxicum, Crocus vernus, Crataegus oxyacantha, Comandra elegans, Cirsium sylvaticum, Ceterach officinarum, Carex pilosa, Carex divulsa, Campanula rapunculoides, Campanula patula, Campanula lingulata, Calamintha officinalis, Astragalus glycyphyllos, Asplenium trichomanes, Asplenium adiantum-nigrum, Asparagus tenuifolius, Anemone ranunculoides, Ajuga genevensis, Aegopodium podagraria, Veronica officinalis, Ulmus minor, Thymus marschallianus, Teucrium polium, Tanacetum corymbosum, Silene italica, Satureja acinos, Rubus canescens, Polytrichum attenuatum, Paeonia peregrina, Hypnum cupressiformae, Hieracium pilosella, Galium glaucum, Festuca pseudovina, Euphorbia virgata var. orientalis, Eryngium palmatum, Crataeguspentagyna, Achillea crithmifolia Osnovna literatura: AntiM971, CvjeROOO, DiklN972, ErdeJ971, GajiM952, GajiM961a, GlišM956a, GHŠM968, GUŠM976, G1ÍŠM977, JankM967a, JovaB951b, JovaB953, JovaB955c, JovaB956a, JovaB960, JovaB967, JovaB967a, JovaB968a, JovaB971, JovaB972b, JovaB977, JovaB980, JovaB982a, JovaB982b, JovaB986, JovaB997, JoviN996, KnapR944, KojiM998, KoraM979, KrasF972, MatoM986, MišiV966, MišiV978, MišiV981, MišiV982, ParaS986, PekaV987, ProtN976, RajeL956, RandN979b, RudsI949, SlavŽ974, TatiB969, TomaB951, TomiZOOO, TopaM986, UvalZ972, VukiE959a, VukiE966, VukiE976, VukiE976a, VukiE988. Gl.761 Mezijske šume sladuna i cera Opšte karakteristike: Světle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju cer i sladun , ili mešovite šume u kojima se pored cera i sladuna u spratu drveča i žbunja, sa večim učeščem javljaju beli grab , lužnjak , krupnolisni medunac , crni grab , kitnjak , medunac , obični grab , bukva ili orah . Ponekad se u prizemnom spratu javljaju tepisi mahovina poput , . i dr., ili su u prizemnom spratu zbog velike brojnosti veoma karkakteristične kostrika ili različite vrste runjavica spp. U spratu drveéa i žbunova prisutan je relativno veliki broj vrsta medju kojima se posebno ističu , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljakaje takodje bogat i raznovrstan, a kao najčešée vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim termofilnim, redje na strmim zaklonjenim terenima, brdskog pojasa, na visinama do 1000 m je karbonatna ili silikatima, a na njoj se razvijaju različite varijante distričnih ili eutričnih zemljišta, po pravilu sa velikom količinom skeleta (smedja zemljišta, humusno-silikatna zemljišta, lesivirane gajnjače, smonice, pseudoglej ili lesivirana smeda zemljišta). Staništa se nalaze u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i peripanonski delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Beograd (Košutnjak, Lipovica, Avala, Topčider), Bogovadja, Brekovac, Brestova'kabanja, Cer, Cerje, Djerdap (sliv Dobre, Donji Milanovac-Zaltica), dolina Drine, dolina Jasenica, Glediéke planine, Grdelička klisura, Gučevo, Ibarska klisura (Dolina jorgovana), Južná Morava (Kalimanska i Repinska reka), Juhor, Kotlenik., Koviljače), Loznica i Koviljača, Mala Moštanica, medjurečje Kolubare i Ljiga, od Bajine bašte nizvodno do Malog Zvornika i Banje Koviljače (Postenje)., okolina Bora, okolina Kragujevca (Belosevac, Meckovac, Knie, Petrovacka suma, Poskurice, Grosnica, Gledicke planine, Popova suma, Gaj, Ljevaja, Majda, Gornja vrbava, Vraéevšnica, Bojiště, Duboki do, Parlog glavice), okolina Priboja (Cemerno-Badnjevci), okolina Prijepolja, okolina Soko banje, podnžje Kopaonika, podnožje Kukavice, Posavina (Džinovite stene, Krajišnici, Baščeluci, Sladanoviéa šuma, Paulje i Jovčiéi kod Banje, Posavina izmedju Šapca i Beograda, Rtanj, Rudnik (Duboki do, Parlog), Rudnik-Vraéevšnica, Seličevica, severná Pocerina, Sremčica, Stará planina, Stoloví kod Kraljeva, Studena, Suva planian (Lužnice), Tresibaba, Tupižnica, Umka, Vidojevica, Vršačke planine (Sočica, Korkana, Široko bilo, Sočica, Mesié), Vraéevšnica, Vrnjačka banja (Cajkino brdo); Kosovo: Masiv Lipovica; Birač (Dulje); Zabráni (Crni lug) - Prekoruplje; Reza (Ladrovac) -Prekoruplje; M. Dreni (Mrasor); Crni kamen (Volujak); Stoni kuluk (Volujak), Kijevska šuma Ridevo; Duškaja - Kačanik; Teneé - Kačanik, Grmija (Potok, Butovački breg); Cubrelj (Rudnik); Lisigat (Cubrelj); Kodra - Bidovice - Cubrelj; Bošnjac (Klina), Cuka, Lisnica, Glinci. Ekvivalentne zajednice: • Quercetum cerris-confertae belgradense typicum Knapp 1944 • Quercetum confertae-cerris Rudski (1940) 1949 • Quercetum frainetto -cerris nudum Rudski (1940) 1949 507 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 physospermetosum Rudski 1940 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 typicum • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 aculeatetosum B. Jovanovič 1953 • Rusco aculeati-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič (1951) 1979 • Rusco-Quercetumfrainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič (1951) 1979 • Hieracio-Quercetum frainetto-cerris B. Jovanovič (1967) 1979 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 hieracietosum B. Jovanovič 1967 • Carpino orientalis-Polyquercetum E. Vukičevič 1987 • Carpino orientalis-QuercetumB. Jovanovič 1960 • Carpino orientalis-QuercetumB. Jovanovič 1960 cotinetosumB. Jovanovičl960 • Carpino orientalis-Quercetum frainetto-cerris (Knapp 1944) B. Jovanovič 1953 • Carpino orientalis-Quercetum frainetto-cerris B. Jovanovič 1978 • Carpino orientalis-Quercetum frainetto-cerris B. Jovanovič 1978 syringetosum B. Jovanovič et E. Vukičevič • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 carpinetosum orientalis (Knapp) B. Jovanovič 1953 • Carpino betuli-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič 1979 • Carpino betuli-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič 1979 epimedietosum B. Jovanovič (1966) 1988 • Carpino betuli-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič 1979 ornetosum V. Pekanovič 1987 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 carpinetosum betuli Rudski 1940 • Musco-Quercetum confertae B. Jovanovič 1979 • Musco-Quercetum frainetto B. Jovanovič 1979 • Musco-Quercetum frainetto-cerris (Slavkovič 1974) B. Jovanovič 1988 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 muscetosumŽ. Slavkovič 1974 • Quercetum frainetto-cerris-virgilianae B. Jovanovič et Vukičevič 1977 • Querco petraeae-Quercetum frainetto-cerris-virgilianae B. Jovanovič (1953) 1988 • Quercetum frainetto-cerris-petraeae Z. Tomič 1989 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 sessiliosum Jov. • Quercetum frainetto-cerris-roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Robori-Quercetum confertae-cerris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Robori-Quercetum frainetto-cerris (Slavnič 1952) B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Juglando-Quercetum frainetto-cerris E. Vukičevič (1974) 1979 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 juglandetosum E. Vukičevič 1974 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 comandretosumB. Jovanovič 1968 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 paeonietosum M. Jankovič et Nikolič 1967 • Quercetum frainetto-cerris scardicum Krasniqui (1968) 1972 • Quercetum frainetto-cerris scardicum Krasniqui (1968) 1972 moltkietosum Krasniqui 1972 • Quercetum frainetto-cerris scardicum Krasniqui (1968) 1972 typicum (serbicum) Rud. • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 pubescentosum Jovanovič • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 fagetosum E. Vukičevič 1959 Karakteristične vršte: Quercus frainetto, Crataegus monogyna, Quercus cerris, Euphorbia cyparissias, Carpinus betulus, Helleborus odorus, Sorbus torminalis, Fraxinus ornus, Acer campestre, Cornus mas, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Veronica chamaedrys, Acer tataricum, Tamus communis, Viburnum lantana, Brachypodium sylvaticum, Quercus petraea, Campanula persicifalia, Pyrus pyraster, Calamintha clinopodium, Carpinus orientalis, Chrysanthemum corymbosum, Dactylis glomerata, Ligustrum vulgare, Lychnis coronaria, Physospermum aquilegiifolium, Poa angustifolia, Prunus spinosa, Quercuspubescens, Rosa arvensis, Teucrium chamaedrys, Viola hirta, Lathyrus venetus, Lithospermum purpurocaeruleum, Juniperus communis, Potentilla micrantha, Festuca valesiaca, Rubus tomentosus, Sorbus domestica, Clinopodium vulgare, Cornus sanguinea, Galium aristatum, Glechoma hirsuta, Lathyrus niger, Poa nemoralis, Rosa canina, Trifolium alpestre, Ajuga reptans, Evonymus verrucosus, Tilia tomentosa, Sedům maximum, Cytisus hirsutus, Quercus frainetto, Ruscus aculeatus, Geum urbanum, Hypericum perforatum, Galium mollugo, Galium vernum, Orobus niger, Serratula tinctoria, Silene viridiflora, Hedera helix, Tilia argentea, Clematis vitalba, Corylus avellana, Cytisus nigricans, Evonymus europaeus, Lonicera caprifolium, Malus sylvestris, Melittis melissophyllum, Siler trilobum, Viola sylvestris, Primula acaulis, Poa compressa, Rhamnus cathartica, Asarum europaeum, Pyrus pyraster, Colutea arborescens, Quercus virgiliana, Rosa gallica, Genista ovata, Hieracium bauhinii, Luzula STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 508 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufiiKauiiju cmauuuima... " forsten, Rubus hirtus, Veronica officinalis, Digitalis lanata, Euphorbia amygdaloides, Galium aparine, Orobus venetus, Ulmus campestris, Aremonia agrimonioides, Genista tinctoria, Pyrus communis, Prunus avium, Rhus cotinus, Trifolium pignantii, Ulmus montana, Aegopodiumpodagraria, Carexpilosa, Crocus vernus, Epimedium alpinum, Fagus moesiaca, Heracleum sphondylium, Polygonatum multiflorum, Ruscus hypoglossum, Sanicula europaea, Medicago falcata, Astragalus glycyphyllos, Cirsium sylvaticum, Comandra elegans, Cynanchum vincetoxicum, Galium schultesii, Galium sylvaticum, Genista sagittalis, Geranium sanguineum, Hieracium murorum, Hypericum hirsutum, Inula salicina, Iris graminea, Lathyrus inermis, Leucanthemum vulgare, Melampyrum cristatum, Melica uniflora, Moltkia doerfleri, Muscari botryoides, Paeonia decora, Pyrus amygdaliformis, Piatanthera bifolia, Polygonatum officinale, Ranunculus millefoliatus, Rosa sp., Saxifraga bulbifera, Silene vulgaris, Stachys scardica, Stellaria holostea, Symphytum tuberosum, Tiliaplatyphyllos, Trifolium medium, Verbascum nigrum, Vicia cracca, Asplenium trichomanes, Ceterach officinarum, Digitalis laevigata, Juglans regia, Rosa glutinosa, Rubus sp., Calamintha officinalis, Ostrya carpinifolia, Asplenium adiantum-nigrum, Campanula rapunculoides, Carex montana, Dorycnium herbaceum, Hieracium umbellatum, Tunica saxifraga, Ranunculus cassubicus, Campanula lingulata, Cytisus capitatus, Dactylis polygama, Hieracium sabaudum, Vincetoxicum officinale, Campanula patula, Cytisus austriacus, Hieracium boreale, Pteridium aquilinum, Rubus bellardii, Rumex acetosella, Sedum cepaea, Ajuga genevensis, Anemone ranunculoides, Asparagus tenuifolius, Carex divulsa, Crataegus oxyacantha, Fraxinus sp., Galium cruciatum, Lamium purpureum, Pyrus malus, Ranunculus ficaria, Sisymbrium alliaria, Digitalis ambigua, Rubus caesius, Veronica hederifolia, Achillea millefolium, Allium pulchellum, Allium scorodoprasum, Brachypodium pinnatum, Chamaecytisus supinus, Galium pseudaristatum, Lnula hirta, Rosa rubiginosa, Stachys germanica, Agrostis vulgaris, Danthonia calycina, Hypnum cupressiforme, Leucobryum glaucum, Leucodon sciuroides, Thuidium tamariscinum Osnovna literatura: GajiM961a, JovaB997, JovaB980, JovaV977, KnapR944, RudsI949, AntiM971, GajiM952, GlišM956a, G1ÍŠM968, JovaB971, JovaB972b, JovaB951b, ProtN976, UvalZ972, VukiE959a, VukiE966, JovaB967, VukiE976, DiklN972, ErdeJ971, G1ÍŠM976, G1ÍŠM977, JovaB953, JovaB955c, JovaB982b, JovaB956a, JovaB960, JovaB982a, JoviN996, KoraM979, MatoM986, MÍŠÍV966, MÍŠÍV978, RajeL956, RandN979b, TatiB969, TomaB951, VukiE988, VukiE988, PekaV987, ParaS986, SlavŽ974, CvjeROOO, JovaB977, TopaM986, KojiM998, VukiE976a, JankM967a, JovaB968a, KrasF972, TomiZOOO Gl.7611 Tipična šuma sladuna i cera Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju cer i sladun . U spratu drveča i žbunova prisutan je relativno velikí broj vrsta medju kojima se posebno ističu , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen, floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim, termofilnim terenima, brdskog pojasa, na visinama do 600 m. Podloga je uglavnom silikatna, nakojoj se javljaju duboka smedja zemljišta. Staništa se nalaze u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Sumadija (Gaj, Ljevaja, Majda, Gornja vrbava, Vračevšnica, Bojiště, Duboki do, Parlog glavice), Cerje, Beograd (Topčider), Gledičke planine, Kotlenik. Ekvivalentne zajednice: • Quercetum cerris-confertae belgradense typicum Knapp 1944 • Quercetum confertae-cerris Rudski (1940) 1949 • Quercetum frainetto-cerris nudum Rudski (1940) 1949 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 physospermetosum Rudski 1940 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 typicum Karakteristične vrste: Acer tataricum, Aremonia agrimonioides, Calamintha clinopodium, Chrysanthemum corymbosum, Clinopodium vulgare, Cornus sanguinea, Digitalis ambigua, Fraxinus ornus, Galium aristatum, Galium mollugo, Galium Vernum, Genista tinctoria, Physospermum aquilegiifolium, Poa nemoralis, Prunus avium, Prunus spinosa, Rhus cotinus, Rubus caesius, Serratula tinctoria, Sorbus torminalis, Tamus communis, Trifolium pignantii, Ulmus montana, Veronica chamaedrys, Veronica hederifolia, Viburnum lantana, Acer campestre, Brachypodium sylvaticum, Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Cornus mas, Crataegus monogyna, Dactylis glomerata, Euphorbia cyparissias, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Glechoma hirsuta, Helleborus odorus, Orobus niger, Pyrus communis, Poa angustifolia, Quercus cerris, Quercus conferta, Rosa arvensis, Rosa 509 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacufuKauuju cmanumma.. canina, Teucrium chamaedrys, Viola hirta, Quercus pubescens, Lathyrus niger, Quercus sessilis, Lychnis coronaria, Silene viridiflora, Trifolium alpestre, Ligustrum vulgare Osnovna literatura: KnapR944, JovaB980, JovaV977, TatiB969, GajiM961a, RandN979b, RudsI949, JovaB997, JoviN996 Gl.7612 Suma sladuna i cera sakostrikom Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu dominiraju cer i sladun , koje u prízemnom spratu sa velikim brojnositma prati kostrika . U spratu drveéa i žbunova prisutan je relativno veliki broj vrsta medju kojima se posebno ističu , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen, floristički je relativno bogat, a kao najčešée vršte se javljaju , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim, termofilnim terenima, brdskog pojasa, na visinama do 300 m. Podloga je heterogena, a zemljišta su obično smonice, degradirane gajnjače, pseudoglej ili lesivirana smeda zemljišta. Staništa se nalaze u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Peripanonski delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Sumadija (Mramorac, Baničina, Cerovac, Vodice, Rakovica, Lapovo), dolina Jasenica, Beograd (Košutnjak, Lipoivica, Avala), Cer, Vidojevica, Bogovadja, medjurečje Kolubare i Ljiga, Posavina izmedju Sapca i Beograda. Ekvivalentne zajednice: • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 aculeatetosum B. Jovanovič 1953 • Rusco aculeati-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič (1951) 1979 • Rusco-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič (1951) 1979 Karakteristične vršte: Sorbus domestica, Sorbus torminalis, Pyruspyraster, Acer tataricum, Cornus sanguinea, Pyrus malus, Sorbus domestica, Prunus spinosa, Crataegus monogyna, Ulmus campestris, Campanula persicifolia, Orobus niger, Viola hirta, Clinopodium vulgare, Lychnis coronaria, Geum urbanum, Crataegus oxyacantha, Galium aristatum, Glechoma hirsuta, Galium aparine, Orobus venetus, Dactylis glomerata, Ranunculus ficaria, Carex divulsa, Chrysanthemum corymbosum, Asparagus tenuifolius, Rosa canina, Fraxinus sp., Euphorbia amygdaloides, Sisymbrium alliaria, Euphorbia cyparissias, Festuca valesiaca, Hypericum perforatum, Anemone ranunculoides, Rubus tomentosus, Galium cruciatum, Lamium purpureum, Digitalis lanata, Ajuga genevensis, Carpinus betulus, Quercus sessiliflora, Fraxinus sp., Viburnum lantana Osnovna literatura: JovaB951b, RudsI949, JovaB997, JoviN996, JovaB971, JovaB972b, AntiM971, ProtN976, GajiM952, VukiE959a, VukiE966, GlišM956a, GHŠM968, UvalZ972 Gl.7613 Suma sladuna i cera sa runiavicama spp. Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu dominiraju cer i sladun , koje u prízemnom spratu sa velikim brojnostima prate različite vršte runjavica spp. U spratu drveéa i žbunova prisutan je relativno mali broj vrsta medju kojima se posebno ističu , i dr. Sprat zeljastih biljaka je takodje relativno siromašan, a kao najčešée vršte se javljaju , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim, termofilnim terenima, brdskog pojasa, na visinama do 300 m. Podloga je silikatna, a zemljišta su obično smonicame, degradirane gajnjače, pseudoglej ili lesivirana smeda zemljišta. Staništa se nalaze u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: zapadna Posavina, Cer, Lipovica kod Beograda, Gučevo, Loznica I Koviljača, (Džinovite stene, Krajišnici, Baščeluci, Sladanoviéa šuma, Paulje kod B.Koviljače, Jovčiéi kod B.Koviljače). Ekvivalentne zajednice: • Hieracio-Quercetum frainetto-cerris B. Jovanovič (1967) 1979 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 hieracietosum B. Jovanovič 1967 Karakteristične vršte: Campanulapatula, Cytisus hirsutus, Fraxinus ornus, Genista ovata, Hieracium bauhinii, Hieracium boreale, Hypericum perforatum, Lathyrus niger, Physospermum aquilegiifolium, Potentilla micrantha, Quercus cerris, Quercus frainetto, Quercus petraea, Rumex acetosella, Ruscus aculeatus, Veronica chamaedrys, Veronica officinalis, Carpinus betulus, Crataegus monogyna, Juniperus communis, Acer tataricum, Campanula persicifolia, Cytisus austriacus, Festuca heterophylla, Galium Vernum, Luzula forsten, Pteridium aquilinum, Rubus hirtus, Sedům cepaea, Sorbus torminalis, Tamus communis, Rubus bellardii Osnovna literatura: JovaB967, JovaB997, JoviN996, VukiE959a, VukiE966, UvalZ972, VukiE976 Gl.7614 Suma sladuna i cera sa belograbiéem STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 510 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamypey toiacudjUKauuju cmauuuima... " Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju cer i sladun , koje u spratu žbunova i niskog drveča sa velikim brojnositma prati beli grab . U spratu drveča i žbunova prisutan je relativno mali broj vrsta medju kojima se posebno ističu , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je takodje relativno siromašan, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim ili strmim, termofilnim terenima, brdskog pojasa, na visinama do 700 m. Podlogaje karbonatna ili silikatima, a na njoj se razvijaju različite varijante distričnih ili eutričnih smedjih zemljišta, po pravilu sa velikom količinom skeleta. Staništa se nalaze u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina, Djerdap, Rtanj, okolina Soko banje, okolina Bora, Brestovačka banja, Stará planina, Grdelička klisura, Južná Morava (Kalimanska i Repinska reka), podnožje Kukavice, okolina Kragujevca, podnožje Kopaonika, Ibarska klisura (Dolina jorgovana), okolina Prijepolja, Studena, Juhor, Seličevica. Ekvivalentne zajednice: • Carpino orientalis-Polyquercetum E. Vukičevič 1987 • Carpino orientalis-QuercetumB. Jovanovič 1960 • Carpino orientalis-Quercetum B. Jovanovič 1960 cotinetosum B. Jovanovičl960 • Carpino orientalis-Quercetum frainetto-cerris (Knapp 1944) B. Jovanovič 1953 • Carpino orientalis-Quercetum frainetto-cerris B. Jovanovič 1978 • Carpino orientalis-Quercetum frainetto-cerris B. Jovanovič 1978 syringetosum B. Jovanovič et E. Vukičevič • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 carpinetosum orientalis (Knapp) B. Jovanovič 1953 Karakteristične vrste: Brachypodium sylvaticum, Calamintha clinopodium, Campanula lingulata, Campanula persicifolia, Carpinus orientalis, Chrysanthemum corymbosum, Colutea arborescens, Cytisus capitatus, Cytisus hirsutus, Dactylis glomerata, Dactylis polygama, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galium mollugo, Helleborus odorus, Hieracium bauhinii, Hieracium sabaudum, Juniperus communis, Lathyrus niger, Poa angustifolia, Poa nemoralis, Quercus cerris, Quercus conferta, Quercus frainetto, Quercus petraea, Quercus pubescens, Rosa arvensis, Ruscus aculeatus, Sedum maximum, Silene viridiflora, Sorbus domestica, Sorbus torminalis, Tamus communis, Tilia argentea, Trifolium alpestre, Veronica chamaedrys, Vincetoxicum officinale, Acer campestre, Acer tataricum, Carpinus betulus, Cornus mas, Crataegus monogyna, Lithospermum purpurocaeruleum, Pyrus pyraster, Quercus virgiliana, Rhus cotinus, Rosa canina, Rosa gallica, Rubus tomentosus, Teucrium chamaedrys, Viburnum lantana, Viola hirta Osnovna literatura: ErdeJ971, GajiM961a, JovaB956a, JovaB960, JovaB982a, RudsI949, JovaB997, VukiE988, DiklN972, G1ÍŠM976, GHŠM977, JovaB953, JovaB955c, JovaB982b, JoviN996, KnapR944, KoraM979, MatoM986, MÍŠÍV966, MÍŠÍV978, RajeL956, RandN979b, TatiB969, TomaD951 Gl.7615 Suma sladuna i cera sa grabom Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju cer i sladun , koje u spratu žbunova i niskog drveča sa velikim brojnositma prati obični grab . U spratu drveča i žbunova prisutan je relativno mali velikí vrsta medju kojima se posebno ističu , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je dobro razvijen i relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na hladnijim nagibima i dolinicama sa vlažnijim zemljištem, koje je uz to dosta teškog mehaničkog sastava, na visinama do oko 750 m. Podlogaje karbonatna ili silikatima, a na njoj se razvijaju lesivirane gajnjače ili srednje duboka eutrična smedja zemljišta. Staništa se nalaze u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Kragujevca (Belosevac, Meckovac, Knič, Petrovačka šuma, Poskurice, Grosnica, Gledičke planine, Popova šuma), Vršačke planine (Sočica, Korkana, Široko bilo, Sočica, Mesič), Vrnjačka banja (Cajkino brdo), Bogovadja, Beograd (Lipovica), Gučevo, Seličevica. Ekvivalentne zajednice: • Carpino betuli-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovič 1979 511 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuíma.. • Carpino betuli-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovic 1979 epimedietosum B. Jovanovic (1966) 1988 • Carpino betuli-Quercetum frainetto-cerris (Rudski 1940) B. Jovanovic 1979 ornetosum V. Pekanovič 1987 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 carpinetosum betuli Rudski 1940 Karakteristicne vrste: Acer campestre, Acer tataricum, Aremonia agrimonioides, Brachypodium sylvaticum, Carpinus betulus, Chrysanthemum corymbosum, Clinopodium vulgare, Cornus mas, Cornus sanguinea, Crataegus monogyna, Festuca heterophylla, Fraxinus ornus, Galium aristatum, Galium Vernum, Genista tinctoria, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Helleborus odorus, Lathyrus venetus, Orobus niger, Physospermum aquilegiifolium, Pyrus communis, Potentilla micrantha, Prunus avium, Prunus spinosa, Quercus cerris, Quercus conferta, Quercus frainetto, Ranunculus cassubicus, Rosa arvensis, Serratula tinctoria, Sorbus torminalis, Tamus communis, Ulmus montana, Viburnum lantana, Viola hirta, Ajuga reptans, Asarum europaeum, Campanula persicifolia, Euphorbia cyparissias, Evonymus verrucosus, Fragaria vesca, Ligustrum vulgare, Lithospermum purpurocaeruleum, Pyrus pyraster, Quercus frainetto, Rosa gallica, Tilia tomentosa, Veronica chamaedrys, Veronica officinalis Osnovna literatura: PekaV987, RudsI949, JovaB997, JoviN996, UvalZ972, VukiE976, RandN979b, G1ÍŠM968 Gl.7616 Suma sladuna i cera sa mahovinama Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju cer i sladun , koje u prízemnom spratu sa velikim brojnostima prate različite vrste mahovina poput , , , i dr. Ponekad su u prízemnom spratu veoma brojni i lišajevi ( spp., spp.). U spratu drveča i žbunova prisutan je relativno velikí broj vrsta medju kojima se posebno ističu , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično siromašan, a pored dominantnih mahovina sa malim brojnostima se javljaju , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na toplim strmim nagibima, u brdskom pojasu na visinama do 650 m. Podlogaje silikatna, nakojoj se obično nalaze erodirana skeletogena kisela smedja zemljišta. Staništa se nalaze u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stoloví kod Kraljeva, Djerdap (sliv Dobre), Tupižnica, Rudnik-Vračevšnica. Ekvivalentne zajednice: • Musco-Quercetum confertae B. Jovanovič 1979 • Musco-Quercetum frainetto B. Jovanovič 1979 • Musco-Quercetum frainetto-cerris (Slavkovič 1974) B. Jovanovič 1988 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 muscetosum Z. Slavkovič 1974 Karakteristicne vrste: Quercus frainetto, Quercus cerris, Acer campestre, Fraxinus ornus, Carpinus betulus, Sorbus torminalis, Tilia tomentosa, Malus sylvestris, Rosa canina, Cytisus nigricans, Rhamnus cathartica, Juniperus communis, Prunus spinosa, Euphorbia cyparissias, Galium mollugo, Danthonia calycina, Festuca heterophylla, Poa compressa, Agrostis vulgaris, Rubus tomentosus, Leucobryum glaucum, Hypnum cupressiforme, Leucodon sciuroides, Thuidium tamariscinum Osnovna literatura: ParaS986, JovaB997, JoviN996, SlavŽ974 G1.7617 Suma sladuna i cera sa virgiliianskim hrastom Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju cer i sladun , koje u spratu žbunova i niskog drveča sa velikim brojnositma prati . U spratu drveča i žbunova prisutan je relativno veliki broj vrsta medju kojima se posebno ističu , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je takodje relativno siromašan, akao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim ili strmim, termofilnim terenima, brdskog pojasa, na visinama do 500 m. Podlogaje karbonatna ili silikatima, a na njoj se razvijaju različite vrijante gajnjača ili smedjih zemljišta. Staništa se nalaze u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina, Stará planina, okolina Beograda (Košutnjak, Topčidersko brdo). Ekvivalentne zajednice: • Quercetum frainetto-cerris-virgilianae B. Jovanovič et Vukičevič 1977 • Querco petraeae-Quercetum frainetto-cerris-virgilianae B. Jovanovič (1953) 1988 Karakteristicne vrste: Quercus frainetto, Quercus cerris, Quercus virgiliana, Sorbus domestica, Tilia tomentosa, Pyrus pyraster, Cornus mas, Viburnum lantana, Crataegus monogyna, Rhamnus cathartica, Rosa STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 512 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamypey toiacudjUKauuju cmauuuima... " rubiginosa, Lithospermum purpurocaeruleum, Allium pulchellum, Brachypodium pinnatum, Achillea millefolium, Sedum maximum, Digitalis lanata, Lychnis coronaria, Inula hirta, Stachys germanica, Viola hirta, Chamaecytisus supinus, Allium scorodoprasum, Galium pseudaristatum, Physospermum cornubiense, Poa angustifolia, Tamus communis, Festuca valesiaca, Siler trilobum Osnovna literatura: CvjeROOO, JovaB977, TopaM986, JovaB953, MišiV978 Gl.7618 Suma sladuna i cera sa kitniakom Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju cer i sladun , koje u spratu žbunova i niskog drveča sa velikim brojnostima prati kitnjak . U spratu drveča i žbunova prisutan je relativno mali broj vrsta medju kojima se pored kitnjaka posebno ističu , i dr. Sprat zeljastih biljaka je takodje relativno siromašan, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim ili strmim, termofilnim terenima, brdskog pojasa, na visinama izmedju 400 i 1000 m. Podloga je silikatna, a na njoj se razvijaju različite varijante smedjih i humusno-silikatnih zemljišta, redje se ova staništa javljaju na krečnjacima sa eutričnim humusno-silikatnim zemljištem. Staništa se nalaze u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina, Stará planina, Tupižnica, Tresibaba, okolina Príboja (Cemerno-Badnjevci), Donji Milanovac (Zaltica), Vračevšnica, Rudnik (Duboki do, Parlog). Ekvivalentne zajednice: • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 sessiliosum Jov. • Quercetum frainetto-cerris-petraeae Z. Tomič 1989 Karakteristične vrste: Carpinus orientalis, Crataegus monogyna, Poa nemoralis, Quercus cerris, Quercus conferta, Trifolium alpestre, Lathyrus venetus, Asplenium adiantum-nigrum, Helleborus odorus, Poa angustifolia, Veronica chamaedrys, Fragaria vesca, Dactylis glomerata, Hieracium umbellatum, Glechoma hirsuta, Festuca heterophylla, Dorycnium herbaceum, Ajuga reptans, Tunica saxifraga, Euphorbia cyparissias, Festuca valesiaca, Calamintha clinopodium, Carex montana, Lychnis coronaria, Poa compressa, Campanula rapunculoides Osnovna literatura: KojiM998, GajiM961a, RudsI949, JovaB997, JoviN996, JovaB953, MÍŠÍV978 Gl.7619 Suma sladuna i cera sa lužniakom Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju cer i sladun , a sa značajnim brojnostima se priključuje i lužnjak . Zajednice imaju izrazit mešoviti karakter. Floristički su relativno bogate, izgradjene od vrsta iz termofilnih i higrofilnih hrastovih šuma. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim terenima, na prelazu izmedju tipičnih brdskih sladunovo-cerovih i higrofilnih lužnjakovih šuma. Podloga je veoma različita, pa su i tipovi zemljišta raznovrsni, od eutričnih do sitričnih smedjih zemljišta, različite debljine i skeletogenosti. Staništa se nalaze u uslovima umereno kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planian (Lužnice) Ekvivalentne zajednice: • Quercetum frainetto-cerris-roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Robori-Quercetum confertae-cerris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Robori-Quercetum frainetto-cerris (Slavnič 1952) B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 Osnovna literatura: JovaB997 G1.761A Suma sladuna i cera sa crnim grabom Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju cer i sladun , koje u spratu žbunova i niskog drveča sa velikim brojnostima prati crni grab . U spratu drveča i žbunova prisutan je relativno mali broj vrsta medju kojima se posebno ističu , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je takodje relativno siromašan, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim ili strmim, termofilnim obično jugu ekspoiranim terenima, brdskog pojasa, na visinama do 600 m. Podloga je karbonatna, a na njoj se razvija skeletna braunizirana rendzina. Staništa se nalaze u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Gučevo. Ekvivalentne zajednice: 513 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacufuKauuju cmanumma... " • Ostryo-Quercetum frainetto-cerris E. Vukičevič (1976) 1979 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 ostryetosum E. Vukičevič 1976 Karakteristične vrste: Calamintha officinalis, Fraxinus ornus, Geum urbanum, Ostrya carpinifolia, Quercus cerris, Rubus tomentosus, Cornus mas, Cytisus hirsutus, Euphorbia cyparissias, Helleborus odorus, Ligustrum vulgare, Pyrus pyraster, Primula acaulis, Quercus pubescens, Sorbus torminalis Osnovna literatura: VukiE976, JovaB997 G1.761B Suma sladuna i cera sa orahom Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju cer i sladun , koje u spratu žbunova i niskog drveča sa velikim brojnostima prati orah . U spratu drveča i žbunova prisutan je relativno mali broj vrsta medju kojima se posebno ističu , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljka j e takodje relativno siromašan, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim ili strmim, zaklonjenim terenima, u dohnania i klisurama reka brdskog pojasa, na visinama do 500 m. Podloga je krečnjak. Iako se nalaze u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime, zbog orografije terena i uticaja rečnih tokova, sladunovo-cerova staništa sa orahom su znatno humidnija od svili ostalih varijanti ovih šuma. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolina Drine, od Bajine bašte nizvodno do Malog Zvornika I Banje Koviljače (Postenje). Ekvivalentne zajednice: • Juglando-Quercetum frainetto-cerris E. Vukičevič (1974) 1979 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 juglandetosum E. Vukičevič 1974 Karakteristične vrste: Cornus mas, Crataegus monogyna, Digitalis laevigata, Helleborus odorus, Juglans regia, Quercus cerris, Quercus frainetto, Rosa glutinosa, Teucrium chamaedrys, Acer campestre, Asplenium trichomanes, Brachypodium sylvaticum, Calamintha clinopodium, Ceterach officinarum, Euphorbia cyparissias, Evonymus verrucosus, Fraxinus ornus, Lathyrus venetus, Pyrus pyraster, Potentilla micrantha, Rubus sp., Sorbus torminalis Osnovna literatura: KojiM998, VukiE976a, JovaB997 G1.761C Kosovsko-metohiiska šuma sladuna i cera Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju cer i sladun . U spratu drveča i žbunova prisutan je relativno veliki broj vrsta medju kojima se posebno ističu , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen, floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim termofilnim terenima, brdskog pojasa, na visinama izmedju 400 i 760 m. Podloga je uglavnom silikatna, nakojoj se javljaju slabo kisele do kisele smonice i gajnjače. Staništa se nalaze u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime koja se nalazi pod jakim mediteranskim uticajem. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Kosovo: Masiv Lipovica; Birač (Dulje); Zabráni (Crni lug) - Prekoruplje; Reza (Ladrovac) -Prekoruplje; M. Dřeni (Mrasor); Crni kamen (Volujak); Stoni kuluk (Volujak), Kijevska šumaRidevo; Duškaja - Kačanik; Teneč - Kačanik, Grmija (Potok, Butovački breg); Čubrelj (Rudnik); Lisigat (Čubrelj); Kodra - Didovice - Čubrelj; Bošnjac (Klina), Čuka, Lisnica, Glinci. Ekvivalentne zajednice: • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 comandretosum B. Jovanovič 1968 • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 paeonietosum M. Jankovič et Nikolič 1967 • Quercetum frainetto-cerris scardicum Krasniqui (1968) 1972 • Quercetum frainetto-cerris scardicum Krasniqui (1968) 1972 moltkietosum Krasniqui 1972 • Quercetum frainetto-cerris scardicum Krasniqui (1968) 1972 typicum (serbicum) Rud. Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer tataricum, Chrysanthemum corymbosum, Cornus mas, Crataegus monogyna, Dactylis glomerata, Fragaria vesca, Helleborus odorus, Hieracium murorum, lnula salicina, Lathyrus inermis, Lathyrus niger, Lathyrus venetus, Lychnis coronaria, Melica uniflora, Melittis melissophyllum, Moltkia doerfleri, Physospermum aquilegiifolium, Pyrus pyraster, Quercus cerris, Quercus frainetto, Quercus pubescens, Silene viridiflora, Stachys scardica, Stellaria holostea, Teucrium chamaedrys, Trifolium alpestre, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 514 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamypey toiacudjUKauuju cmauuuima... " Trifolium pignantii, Veronica chamaedrys, Viola sylvestris, Astragalus glycyphyllos, Brachypodium sylvaticum, Campanula persicifolia, Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Cirsium sylvaticum, Clematis vitalba, Clinopodium vulgare, Colutea arborescens, Comandra elegans, Corylus avellana, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus nigricans, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia cyparissias, Evonymus europaeus, Evonymus verrucosus, Festuca heterophylla, Fraxinus ornus, Galium aparine, Galium schultesii, Galium sylvaticum, Genista ovata, Genista sagittalis, Geranium sanguineum, Geum urbanum, Hypericum hirsutum, Hypericum perforatum, Iris graminea, Juniperus communis, Leucanthemum vulgare, Ligustrum vulgare, Lithospermum purpurocaeruleum, Lonicera caprifolium, Luzula forsteri, Malus sylvestris, Melampyrum cristatum, Muscari botryoides, Paeonia decora, Pyrus amygdaliformis, Platanthera bifolia, Poa nemoralis, Polygonatum officinale, Potentilla micrantha, Primula acaulis, Prunus spinosa, Quercus petraea, Ranunculus millefoliatus, Rosa sp., Saxifraga bulbifera, Sedum maximum, Serratula tinctoria, Silene vulgaris, Siler trilobum, Sorbus domestica, Sorbus torminalis, Symphytum tuberosum, Tamus communis, Tilia platyphyllos, Trifolium medium, Verbascum nigrum, Viburnum lantana, Vicia cracca Osnovna literatura: JovaB968a, JankM967a, JovaB960, KojiM998, KrasF972, TomiZOOO, JovaB997 G1.761D Suma sladuna i cera sa meduncem Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju cer i sladun , koje u spratu žbunova i niskog drveča sa velikim brojnositma prati medunac . U spratu drveča i žbunova prisutan je relativno mali broj vrsta medju kojima se posebno ističu , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je takodje relativno siromašan, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim ili strmim, termofilnim terenima, brdskog pojasa, na visinama do 400 m. Podlogaje karbonatna ili silikatima. Staništa se nalaze u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Kragujevca (Ljevaja, Majdan, Gornja vrbava, Vračevšnica, Bojiště) Ekvivalentne zajednice: • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 pubescentosum Jovanovič Karakteristične vrste: Carpinus orientalis, Medicago falcata, Quercus conferta, Quercus pubescens, Rosa arvensis, Teucrium chamaedrys, Quercus cerris, Euphorbia cyparissias, Calamintha clinopodium, Carpinus betulus, Helleborus odorus, Poa angustifolia, Crataegus monogyna, Veronica chamaedrys, Fragaria vesca, Festuca valesiaca Osnovna literatura: GajiM961a, JovaB956a, RudsI949 G1.761E Suma sladuna i cera sa bukvom Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju cer i sladun , koje u spratu žbunova i niskog drveča sa velikim brojnostima prati bukva . U spratu drveča i žbunova prisutan je relativno mali broj vrsta medju kojima se posebno ističu , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je takodje relativno siromašan, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim ili strmim, zaklonjenim terenima, ujarugama i uvalama brdskog pojasa, na visinama do 400 m. Iako se nalaze u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime, zbog orografije terena sladunovo-cerova staništa sa bukvom su znatno humidnija od ostalih varijanti ovih šuma. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Unika, Sremčica, Brekovac, severná Pocerina, Mala Moštanica Ekvivalentne zajednice: • Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949 fagetosum E. Vukičevič 1959 Karakteristične vrste: Acer campestre, Carpinus betulus, Cornus sanguinea, Corylus avellana, Epimedium alpinum, Fagus moesiaca, Quercus cerris, Quercus conferta, Rubus hirtus, Tilia argentea, Ulmus campestris, Aegopodium podagraria, Ajuga reptans, Asarum europaeum, Carex pilosa, Clematis vitalba, Crocus vernus, Evonymus europaeus, Fragaria vesca, Galium aristatum, Hedera helix, Helleborus odorus, Heracleum sphondylium, Ligustrum vulgare, Lonicera caprifolium, Melittis melissophyllum, Orobus venetus, Polygonatum multiflorum, Rosa arvensis, Ruscus aculeatus, Ruscus hypoglossum, Sanicula europaea, Viola sylvestris Osnovna literatura: VukiE959a, JovaB997 Gl.762 Meziiske šume sladuna 515 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuíma.. Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošéu apsolutno dominira sladun . U spratu žbunova se sa manjim učešéem javljaju i , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljakaje obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešée vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim, redje strmim terenima, u nizijskom i brdskom regionu na visinama do 350 m. Podlogaje karbonatna ili silikatima, a na njoj se razvijaju različite varijante distričnih ili eutričnih smedjih zemljišta, cesto sa izraženim procesom lesiviranja i zakišeljavanja. Zajednice se razvijaju u uslovima najkontinentalnije klime u Srbiji, koju karakterišu izuzetno topia i suva leta, i veoma hladne zime sa malo padavina. Opšte rasprostranjenje: Peripanonski delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Djerdap, odKljuča do Zaječara, podnožje Velikog Grebena, Deli Jovan, izmedju Jabukova I Metriša, okolima Petrovca na Mlavi, Bora, Paraéina, Kragujevca, Kruševca, Aleksinca, Leskovca; Vojvodina: Vršačke planine (okolina Markovca oko karaule), Deliblatska peščara. Ekvivalentne zajednice: Hypno cupressiformae-QuercetumfrainettoB. Jovanovič 1979 Quercetum farnetto B. Jovanovič 1967 Quercetum frainetto moesiacumB. Jovanovič (1972) 1976 Quercetumfrainetto moesiacumB. Jovanovič (1972) 1976 lathyretosum veneti V. Pekanovič 1987 Karakteristične vrste: Quercus frainetto, Brachypodium sylvaticum, Lathyrus venetus, Prunus avium, Tanacetum corymbosum, Rubus canescens, Poa nemoralis, Helleborus odorus, Galium glaucum, Quercus cerris, Pyrus pyraster, Fraxinus ornus, Veronica officinalis, Silene italica, Polytrichum attenuatum, Poa angustifólia, Musci sp., Lathyrus niger, Hypnum cupressiformae, Hypericum perforatum, Hieracium pilosella, Hieracium boreale, Genista ovata, Cytisus austriacus Osnovna literatura: JovaB986, JovaB967a, PekaV987, JovaB997, JoviN996, MišiV966, MišiV981, MišiV982 Gl.763 Mezijske šume virgilijanskog hrasta Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošéu apsolutno dominira . U spratovima drveéa i žbunova se sa manjim učešéem javljaju i , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljkaje obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešée vrste se javljaju , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim, redje stmim terenima, u brdskom regionu na visinama do 700 m. Podlogaje uglavnom krečnjačka, a na njoj se razvijaju različite vrijante eutričnih smedih zemljišta, cesto sa značajnom količinom skeleta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i peripadnosnki delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Beograda (Košutnjak, Petlovo Vojište. Ekvivalentne zajednice: Orno-Quercetum virgilianae (Gajié 1952) B. Jovanovič 1979 Paeonio peregrinae-Quercetum virgilianae B. Jovanovič 1976 Quercetum cerris-virgillianae B. Jovanovič et E. Vukičevič 1975 Quercetum pubescentis-virgillianae B. Jovanovič et Z. Tomič 1987 Karakteristične vrste: Quercuspubescens, Quercus virgiliana, Quercus cerris, Ulmus minor, Pyrus pyraster, Carpinus orientalis, Crataegus monogyna, Prunus spinosa, Crataegus pentagyna, Rosa canina, Ligustrum vulgare, Paeonia peregrina, Lathyrus niger, Teucrium chamaedrys, Eryngium palmatum, Achillea crithmifolia, Festuca valesiaca, Teucrium polium, Thymus marschallianus, Carex montana, Helleborus odorus, Viola elatior, Satureja acinos, Convolvulus cantabrica, Euphorbia cyparissias, Poa angustifólia, Euphorbia virgata var. orientalis, Festuca pseudovina Osnovna literatura: JovaB976a, GajiM952, KuzmA997, KojiM998, TopaM986, JovaB977 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 516 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufjUKaijuju cmaumuma... " Gl.78 Šume makedonskog hrasta Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira makedonski hrast (= ). U spratu žbunova se sa manjim učeščem javljaju i , , , , i dr. Sprat zeljastih biljka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim, u brdskom regionu na visinama od 300 do 800 m. Podlogaje karbonatna, a na njoj se razvijaju različite vrijante eutričnih smedih zemljišta, obično sa mnogo skeleta. Zajednice se razvijaju u uslovima prelazne submediteransko-umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i južni delovi Balkanskog polusotrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Recani; Pashtrik; Mazrek; Planej; Vlashnjě. Ekvivalentne zajednice: • Quercetum trojanae dukagjini Rexhepi 1983 • Quercetum trojanae dukagjini Rexhepi 1983 satvietosum • Quercetum trojanae dukagjini Rexhepi 1983 teucrietosum • Quercetum trojanae metohiense Glišič 1965 Karakteristične vrste: Danaa cornubiensis, Euphorbia myrsinites, Fraxinus ornus, Galium gerardi, Juniperus oxycedrus, Laser trilobum, Quercus pubescens, Quercus trojana, Ruta graveolens, Salvia ringens var. ringens, Sanguisorba muricata, Acanthus balcanicus, Acer monspessulanum, Carpinus orientalis, Chrysanthemum corymbosum, Cirsium lanceolatum, Colutea arborescens, Cornus mas, Cyclamen hederifolium, Cynanchum nivale, Fragaria vesca, Helleborus odorus, Lithospermum purpurocaeruleum, Mercurialis perennis, Pistacia terebinthus, Pteridium aquilinum, Quercus cerris, Silene nemoralis, Stachys scardica, Teucrium chamaedrys, Teucrium polium, Coronilla emeroides, Pyrus amygdaliformis, Campanula persicifolia, Crataegus monogyna, Malus sylvestris Osnovna literatura: RexhF982, KojiM998. G1.7A Stepske hrastove šume Opšte karakteristike: Svetle monodominatne ili mešovite šume sa gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča, u kome svojom brojnošču dominiraju cer , sladun , kitnjak , krupnolisni medunac ili lužnjak . Drugi sprat drveča i žbunova su obično dobro razvijeni i raznovrsni izgradjeni pretežno od vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i . Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim, termofilnim terenima, u nizijskom do brdskom regionu Panónske nizije, na visinama do 400 m. Podlogaje les ili krečnjak, redje silikati, na kojima se javljaju pararendzine i rendzine, lesivirana smedja zemljišta i gajnjače, kisela smedja zemljišta, kao i černozem i lesivirani černozemi. Staništa se nalaze u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Šumo-stepska zona čitavog Evroazijskog dela Palearktika Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Beograd (Košutnjak); Vojvodina: Fruška gora (Ležimir, Čortanovci, Beočin, Erdevik, Vrdnik, Radevik, Sremska Kamenica, Crni Čot, Beočinske livade, Žarkovo, Lišajev Greben, Venac), Deliblatska peščara (Flamunda rošijana, Devojački bunar, Palošče, Tilva-Čoka, Pluc, Rošijana), izmedju Klenka i Zemuna, Gubnište, Kozara, Štrbac, Kurjačica, Donja Branjevina, Ristovača, Smrduša, Vršačke planine (Korkan, Sičica-Mesič, Mesič, Sočica, Široko bilo, Markovac), Područje Osovlja, Paragovo Ekvivalentne zajednice: • Quercetum frainetto-cerris pannonicum M. Jankovič 1980 • Sedo maximi-Quercetum frainetto-cerris B. Jovanovič (1979) 1985 • Orno-Quercetum cerris-virgilianae B. Jovanovič et E. Vukičevič (1975) 1977 • Orno-Quercetum virgilianae-cerris B. Jovanovič et E. Vukičevič 1983 • Quercetum cerris-virgillianae B. Jovanovič et E. Vukičevič 1975 caricetosum glaucae Tomič 1990 • Querco-Tilietumtomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Querco-Tilietumtomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 convallarietosumL. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Querco-Tilietumtomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 quercetosumpubescentis L. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Polygonato-Quercetum robori-peduculiflorae (B. Jovanovič 1951) B. Jovanovič 1973 • Achilleo setaceae-Quercetum mixtum Erdeši 1955 • Convallario-Quercetum roboris Soó (1934) 1957 • Festuco pseudovinae-Quercetum roboris (Máthé 1933) Soó 1960 • Galatello-Quercetum roboris Zólyomi et Tallós 1967 • Quercetum roboris convallarietosum Ht. 1940 • Quercetum roboris festucetosum Harg. 1940 • Tilio-Orno-Quercetum roboris Parabučski et al. 1983 • Tilio-Quercetum crassiusculae Slavnič 1952 • Tilio-Quercetum crassiusculae Slavnič 1952 carpinetosumbetulii Slavn. 1952 • Tilio-Quercetum crassiusculae Slavnič 1952 farnettetosum Slavn. 1952 • Carici digitatae-Quercetumpetraeae-cerris M. Jankovič 1980 • Cotyno coggygriae-Quercetum petraeae M. Jankovič 1980 • Quercetum cerris pannonicum Glišič 1974 • Quercetum cerris pannonicum Glišič 1974 ornetosum • Quercetum sessiliflorae Jankovič et Mišič 1961 • Quercetum sessiliflorae Jankovič et Mišič 1961 acetosellaetosum Jankovič et Mišič 1961 Karakteristicne vrste: Acer campestre, Acer platanoides, Acer tataricum, Achillea millefolium, Adonis vernalis, Agrimonia eupatoria, Ajuga reptans, Alliaria officinalis, Alopecurus pratensis, Anemone ranunculoides, Anthriscus trichospermus, Arum maculatum, Asparagus tenuifolius, Astragalus glycyphyllos, Ballota nigra, Bellis perennis, Brachypodium sylvaticum, Bupleurum affine, Calamintha clinopodium, Calamintha intermedia, Calamintha officinalis, Campanula cervicaria, Campanula persicifolia, Campanula rapunculoides, Campanula trachelium, Carex digitata, Carex divulsa, Carex muricata, Carex pilosa, Carex sylvatica, Carpinus betulus, Cephalanthera alba, Chamaecytisus hirsutus, Chamaecytisus supinus, Chrysanthemum corymbosum, Cicerbita muralis, Circaea lutetiana, Clematis recta, Clematis vitalba, Convallaria majalis, Convolvulus arvensis, Cornus mas, Cornus sanguinea, Corylus avellana, Cotinus coggygria, Crataegus monogyna, Crataegus oxyacantha, Crataegus pentagyna, Crocus variegatus, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus hirsutus, Cytisus nigricans, Dactylis glomerata, Dactylis polygama, Dianthus armeria, Digitalis ambigua, Doronicum STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 518 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMeuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " hungaricum, Dorycnium herbaceum, Epilobium collinum, Epipactis latifolia, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia cyparissias, Evonymus europaeus, Evonymus verrucosus, Fagopyrum dumetorum, Festuca valesiaca, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Gagea pusilla, Galium aparine, Galium cruciata, Galium cruciatum, Galium mollugo, Galium palustre, Galium sylvaticum, Genista ovata, Geranium robertianum, Geum urbanum, Glechoma hederacea, Glechoma hirsuta, Gypsophila muralis, Hedera helix, Helleborus odorus, Heracleum sphondylium, Hieracium bauhinii, Hieracium pilosella, Hieracium sabaudum, Hieracium sp., Hypericum hirsutum, Hypericum perforatum, Inula conyza, Inula oculus-christi, Iris graminea, Juniperus communis, Laburnum anagyroides, Lactuca scariola, Lamium purpureum, Lapsana communis, Lathyrus niger, Lathyrus venetus, Lathyrus vernus, Lathyrus versicolor, Ligustrum vulgare, Linaria genistifolia, Lithospermum purpurocaeruleum, Lolium perenne, Lonicera caprifolium, Lonicera xylosteum, Luzula campestris, Lychnis coronaria, Lychnis flos-cuculi, Lysimachia nummularia, Malus sylvestris, Melica uniflora, Melissa officinalis, Melittis melissophyllum, Moehringia trinervia, Muscari botryoides, Mycelis muralis, Myosotis sparsiflora, Nepeta pannonica, Parietaria officinalis, Peucedanum alsaticum, Physospermum aquilegiifolium, Pyrus communis, Pyrus pyraster, Poa angustifolia, Poa nemoralis, Polygonatum latifolium, Polygonatum multiflorum, Polygonatum odoratum, Polygonum dumetorum, Polygonum lapathifolium, Polytrichum commune, Potentilla micrantha, Potentilla recta, Prunella vulgaris, Prunus avium, Prunus dasyphylla, Prunus divaricata, Prunus mahaleb, Prunus spinosa, Pyrus pyraster, Quercus austriaca, Quercus cerris, Quercus crassiuscula, Quercus frainetto, Quercus pedunculata, Quercus pedunculiflora, Quercus petraea, Quercus pilosa, Quercus pubescens, Quercus robur, Quercus virgiliana, Ranunculus ficaria, Rhamnus cathartica, Rhamnus tinctoria, Rhus cotinus, Rosa arvensis, Rosa canina, Rosa dumetorum, Rosa gallica, Rosa sp., Rubus caesius, Rubus hirtus, Rubus tomentosus, Rumex acetosella, Rumex sanguineus, Ruscus aculeatus, Salvia glutinosa, Sambucus ebulus, Sambucus nigra, Sanicula europaea, Satureja vulgaris, Scilla bifolia f. p, Sedum maximum, Sedum telephium, Sedum telephium subsp. maximum, Silene nutans, Silene viridiflora, Solanum nigrum, Sorbus aucuparia, Sorbus domestica, Sorbus lanuginosa, Sorbus torminalis, Stachys germanica, Stachys sylvatica, Stellaria holostea, Stellaria media, Tamus communis, Tanacetum corymbosum, Teucrium chamaedrys, Thalictrum aquilegiifolium, Thlaspi avalanum, Tilia argentea, Tilia tomentosa, Toriiis anthriscus, Trifolium campestre, Trifolium medium, Ulmus campestris, Ulmus glabra, Ulmus minor, Urtica dioica, Veronica chamaedrys, Veronica hederifolia, Veronica serpyllifolia, Viburnum lantana, Vicia serratifolia, Vinca minor, Viola alba, Viola hirta, Viola odorata, Viola reichenbachiana, Viola sepincola, Viola sylvestris Osnovna literatura: CvjeROOO, ErdeJ971, ErdeJ971, JankM980, JovaB997, JovaB978, JoviN996, KojiM998, JankM980, ParaS986, PekaV987, SlavŽ952, StjeL953, StjeL979, TomiZ991 G1.7A1 Eurosibirske stepske hrastove šume Opšte karakteristike: Svede monodominatne ili mešovite šume sa gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa, u kome svojom brojnošéu dominiraju cer , sladun , kitnjak , krupnolisni medunac ili lužnjak . Diugi sprat drveéa i žbunova su obično dobro razvijeni i raznovrsni izgradjeni pretežno od vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešée vršte se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , . , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim, termofilnim terenima, u nizijskom do brdskom regionu Panónske nizije, na visinama do 400 m. Podlogaje les ili krečnjak, redje silikati, na kojima se javljaju pararendzine i rendzine, lesivirana smedja zemljišta i gajnjače, kisela smedja zemljišta, kao i černozem i lesivirani černozemi. Staništa se nalaze u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Šumo-stepska zona Panonskog i Pontsko-Sarmatskog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Beograd (Košutnjak); Vojvodina: Fruška gora (Ležimir, Cortanovci, Beočin, Erdevik, Vrdnik, Radevik, Sremska Kamenica, Crni Cot, Beočinske livade, Žarkovo, Lišajev Greben, Venac), Deliblatska peščara (Flamunda rošijana, Devojački bunar, Palošče, Tilva-Coka, Pluc, Rošijana), izmedju Klenka i Zemuna, Gubnište, Kozara, Štrbac, Kurjačica, Donja Branjevina, Ristovača, Smrduša, Vršačke planine (Korkan, Sičica-Mesič, Mesič, Sočica, Široko bilo, Markovac), Područje Osovlja, Paragovo Ekvivalentne zajednice: • Quercetum frainetto-cerris pannonicum M. Jankovič 1980 • Sedo maximi-Quercetum frainetto-cerris B. Jovanovič (1979) 1985 • Orno-Quercetum cerris-virgilianae B. Jovanovič et E. Vukičevič (1975) 1977 • Orno-Quercetum virgilianae-cerris B. Jovanovič et E. Vukičevič 1983 • Quercetum cerris-virgillianae B. Jovanovič et E. Vukičevič 1975 caricetosum glaucae Tomič 1990 • Querco-TilietumtomentosaeL. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Querco-TilietumtomentosaeL. Stjepanovič-Veseličič 1953 convallarietosumL. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Querco-TilietumtomentosaeL. Stjepanovič-Veseličič 1953 quercetosum pubescentis L. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Polygonato-Quercetum robori-peduculiflorae (B. Jovanovič 1951) B. Jovanovič 1973 • Achilleo setaceae-Quercetum mixtum Erdeši 1955 • Convallario-Quercetum roboris Soó (1934) 1957 • Festuco pseudovinae-Quercetum roboris (Máťhé 1933) Soó 1960 • Galatello-Quercetum roboris Zólyomi et Tallós 1967 • Quercetum roboris convallarietosum Ht. 1940 • Quercetum roboris festucetosum Harg. 1940 • Tilio-Orno-Quercetum roboris Parabučski et al. 1983 • Tilio-Quercetum crassiusculae Slavnič 1952 • Tilio-Quercetum crassiusculae Slavnič 1952 carpinetosum betulii Slavn. 1952 • Tilio-Quercetum crassiusculae Slavnič 1952 farnettetosum Slavn. 1952 • Carici digitatae-Quercetum petraeae-cerris M. Jankovič 1980 • Cotyno coggygriae-Quercetum petraeae M. Jankovič 1980 • Quercetum cerris panno nicum Glišič 1974 • Quercetum cerris pannonicum Glišič 1974 ornetosum • Quercetum sessiliflorae Jankovič et Mišič 1961 • Quercetum sessiliflorae Jankovič et Mišič 1961 acetosellaetosum Jankovič et Mišič 1961 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acerplatanoides, Acer tataricum, Achillea millefolium, Adonis vernalis, Agrimonia eupatoria, Ajuga reptans, Alliaria officinalis, Alopecurus pratensis, Anemone ranunculoides, Anthriscus trichospermus, Arum maculatum, Asparagus tenuifolius, Astragalus glycyphyllos, Ballota nigra, Bellis perennis, Brachypodium sylvaticum, Bupleurum affine, Calamintha clinopodium, Calamintha intermedia, Calamintha officinalis, Campanula cervicaria, Campanula persicifólia, Campanula rapunculoides, Campanula trachelium, Carex digitata, Carex divulsa, Carex muricata, Carex pilosa, Carex sylvatica, Carpinus betulus, Cephalanthera alba, Chamaecytisus hirsutus, Chamaecytisus supinus, Chrysanthemum corymbosum, Cicerbita muralis, Circaea lutetiana, Clematis recta, Clematis vitalba, Convallaria majalis, Convolvulus arvensis, Cornus mas, Cornus sanguinea, Corylus avellana, Cotinus coggygria, Crataegus monogyna, Crataegus oxyacantha, Crataegus pentagyna, Crocus variegatus, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus hirsutus, Cytisus nigricans, Dactylis glomerata, Dactylis polygama, Dianthus armeria, Digitalis ambigua, Doronicum hungaricum, Dorycnium herbaceum, Epilobium collinum, Epipactis latifolia, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 520 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y wiacufmKauiiju cmauuuuna... " cyparissias, Evonymus europaeus, Evonymus verrucosus, Fagopyrum dumetorum, Festuca valesiaca, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Gagea pusilla, Galium aparine, Galium cruciata, Galium cruciatum, Galium mollugo, Galium palustre, Galium sylvaticum, Genista ovata, Geranium robertianum, Geum urbanum, Glechoma hederacea, Glechoma hirsuta, Gypsophila muralis, Hedera helix, Helleborus odorus, Heracleum sphondylium, Hieracium bauhinii, Hieracium pilosella, Hieracium sabaudum, Hieracium sp., Hypericum hirsutum, Hypericum perforatum, Inula conyza, Inula oculus-christi, Iris graminea, Juniperus communis, Laburnum anagyroides, Lactuca scariola, Lamium purpureum, Lapsana communis, Lathyrus niger, Lathyrus venetus, Lathyrus vernus, Lathyrus versicolor, Ligustrum vulgare, Linaria genistifolia, Lithospermum purpurocaeruleum, Lolium perenne, Lonicera caprifolium, Lonicera xylosteum, Luzula campestris, Lychnis coronaria, Lychnis flos-cuculi, Lysimachia nummularia, Malus sylvestris, Melica uniflora, Melissa officinalis, Melittis melissophyllum, Moehringia trinervia, Muscari botryoides, Mycelis muralis, Myosotis sparsiflora, Nepeta pannonica, Parietaria officinalis, Peucedanum alsaticum, Physospermum aquilegiifolium, Pyrus communis, Pyrus pyraster, Poa angustifólia, Poa nemoralis, Polygonatum latifolium, Polygonatum multiflorum, Polygonatum odoratum, Polygonum dumetorum, Polygonum lapathifolium, Polytrichum commune, Potentilla micrantha, Potentilla recta, Prunella vulgaris, Prunus avium, Prunus dasyphylla, Prunus divaricata, Prunus mahaleb, Prunus spinosa, Pyrus pyraster, Quercus austriaca, Quercus cerris, Quercus crassiuscula, Quercus frainetto, Quercus pedunculata, Quercus pedunculiflora, Quercus petraea, Quercus pilosa, Quercus pubescens, Quercus robur, Quercus virgiliana, Ranunculus ficaria, Rhamnus cathartica, Rhamnus tinctoria, Rhus cotinus, Rosa arvensis, Rosa canina, Rosa dumetorum, Rosa gallica, Rosa sp., Rubus caesius, Rubus hirtus, Rubus tomentosus, Rumex acetosella, Rumex sanguineus, Ruscus aculeatus, Salvia glutinosa, Sambucus ebulus, Sambucus nigra, Sanicula europaea, Satureja vulgaris, Scilla bifolia f. p, Sedum maximum, Sedum telephium, Sedum telephium subsp. maximum, Silene nutans, Silene viridiflora, Solanum nigrum, Sorbus aucuparia, Sorbus domestica, Sorbus lanuginosa, Sorbus torminalis, Stachys germanica, Stachys sylvatica, Stellaria holostea, Stellaria media, Tamus communis, Tanacetum corymbosum, Teucrium chamaedrys, Thalictrum aquilegiifolium, Thlaspi avalanum, Tilia argentea, Tilia tomentosa, Toriiis anthriscus, Trifolium campestre, Trifolium medium, Ulmus campestris, Ulmus glabra, Ulmus minor, Urtica dioica, Veronica chamaedrys, Veronica hederifolia, Veronica serpyllifolia, Viburnum lantana, Vicia serratifólia, Vinca minor, Viola alba, Viola hirta, Viola odorata, Viola reichenbachiana, Viola sepincola, Viola sylvestris Osnovna literatura: CvjeROOO, ErdeJ971, ErdeJ971, JankM980, JovaB997, JovaB978, JoviN996, KojiM998, JankM980, ParaS986, PekaV987, SlavŽ952, StjeL953, StjeL979, TomiZ991 G1.7A11 Panónska šuma sladuna i cera Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu dominiraju cer i sladun . Na pojedinim mestima u kontaktu termofilnih i higrofilnih šuma, u ovim šumama se sa veéim brojnostima pojavljuje i lužnjak . U spratu drveéa i žbunova prisutan je relativno veliki broj vrsta medju kojima se posebno ističu , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešée vrste se javljaju , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim, termofilnim, eksponiranim terenima, u nizijskom do brdskom regionu Panónske nizije, na visinama do 300 m. Podlogaje les ili različiti silikati, na kojima se javljaju humusne ili lesivitrane gajnjače, redje lesivirana smedja zemljišta, černozemi i lesivirani černozemi. Staništa se nalaze u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Vršačke planine (Sočica, Mesiéi, Široko bilo, Korkan, Markovac), Fraška Gora Ekvivalentne zajednice: • Quercetum frainetto-cerris pannonicum M. Jankovič 1980 • Sedo maximi-Quercetum frainetto-cerris B. Jovanovič (1979) 1985 • Quercetum frainetto-cerris-roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Robori-Quercetum confertae-cerris B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 • Robori-Quercetum frainetto-cerris (Slavnič 1952) B. Jovanovič et Z. Tomič 1978 Karakteristične vrste: Acer tataricum, Brachypodium sylvaticum, Carex pilosa, Chamaecytisus supinus, Cornus mas, Crataegus monogyna, Dactylis polygama, Festuca valesiaca, Fraxinus ornus, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Helleborus odorus, Hieracium pilosella, Lathyrus venetus, Ligustrum vulgare, Lithospermum purpurocaeruleum, Lychnis coronaria, Poa nemoralis, Polygonatum odoratum, Potentilla micrantha, Potentilla recta, Quercus cerris, Quercus frainetto, Rosa gallica, Sedum telephium subsp. maximum, Sorbus domestica, Sorbus torminalis, Tanacetum corymbosum, Tilia tomentosa, Trifolium medium, Veronica chamaedrys, Vinca minor, Viola reichenbachiana 521 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuima... " Osnovna literatura: JankM980, JovaB997, ParaS986, PekaV987 G1.7A12 Panónske šume virgiliianskog hrasta Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominira krupnolisni medunac , ili su češče šume mešovitog karaktera sa veoma značajnim učeščem cera ili srebrne lipe . U spratu drveča i žbunova prisutan je relativno veliki broj vrsta medju kojima se posebno ističu , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , i dr Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim, termofilnim, eksponiranim terenima, u nizijskom do brdskom regionu Panónske nizije, na visinama do 350 m. Podlogaje les ili krečnjak, na kojima se javljaju pararendzine i rendzine, lesivirana smedja zemljišta i gajnjače, kao i na černozemu i lesiviranom černozemu. Staništa se nalaze u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Beograd (Košutnjak); Vojvodina: Fraška gora (Ležimir, Cortanovci, Beočin, Erdevik, Vrdnik, Radevik, Sremska Kamenica), Deliblatska peščara (Flamunda rošijana, Devojački bunar, Palošče, Tilva-Coka, Pluc, Rošijana). Ekvivalentne zajednice: • Orno-Quercetum cerris-virgilianae B. Jovanovič et E. Vukičevič (1975) 1977 • Orno-Quercetum virgilianae-cerris B. Jovanovič et E. Vukičevič 1983 • Quercetum cerris-virgillianae B. Jovanovič et E. Vukičevič 1975 caricetosum glaucae Tomič 1990 • Querco-Tilietum tomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Querco-Tilietum tomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 convallarietosum L. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Querco-Tilietum tomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 quercetosum pubescentis L. Stjepanovič-Veseličič 1953 Karakteristične vrste: Acer campestre, Alliaria officinalis, Brachypodium sylvaticum, Calamintha clinopodium, Calamintha officinalis, Campanula persicifolia, Campanula trachelium, Carpinus betulus, Chamaecytisus hirsutus, Clematis vitalba, Convolvulus arvensis, Cornus sanguinea, Cotinus coggygria, Dactylis glomerata, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia cyparissias, Evonymus europaeus, Fragaria vesca, Galium aparine, Galium sylvaticum, Geum urbanum, Laburnum anagyroides, Lapsana communis, Lathyrus niger, Lonicera caprifolium, Lonicera xylosteum, Melica uniflora, Pyrus pyraster, Prunus mahaleb, Prunus spinosa, Quercus petraea, Quercus pubescens, Quercus virgiliana, Rosa canina, Ruscus aculeatus, Sedum telephium, Silene viridiflora, Stellaria holostea, Tamus communis, Teucrium chamaedrys, Thalictrum aquilegiifolium, Thlaspi avalanum, Tilia argentea, Ulmus minor, Veronica hederifolia, Viola hirta, Viola sepincola Osnovna literatura: CvjeROOO, ErdeJ971, StjeL953, StjeL979, TomiZ991 G1.7A14 Panónske šume lužnjaka na lesu Opšte karakteristike: Monodominatne šume sa gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča sa prosečnom visinom stabala izmedju 20 i 25 m. Dominantná vrsta je lužnjak . U drugom spratu drveča javljaju se sa znatno manjim brojnostima još i , , , , , i dr. Sprat žbunova je veoma raznovrstan, izgradjuju ga vrste , , , , , , , , , i dr Sprat prizemne flóre je uglavnom dobro razvijeni - izgradjen uglavnom od vrsta , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim, termofilnim terenima, u nizijskom regionu Panónske nizije, na visinama do 200 m. Podlogaje les, na kome se javljaju pararendzine i černozemi. Staništa se nalaze u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Fraška gora (Cortanovci), izmedju Klenka i Zemuna, Gubnište, Kozara, Strbac, Kurjačica, Donja Branjevina, Ristovača, Smrduša. Ekvivalentne zajednice: • Achilleo setaceae-Quercetum mixtum Erdeši 1955 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 522 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamype y KJiacufuKauuju cmauuuíma... " • Convallario-Quercetum roboris Soó (1934) 1957 • Festuco pseudovinae-Quercetum roboris (Máthé 1933) Soó 1960 • Galatello-Quercetum roboris Zólyomi et Tallós 1967 • Quercetum roboris convallarietosum Ht. 1940 • Quercetum roboris festucetosum Harg. 1940 • Tilio-Orno-Quercetum roboris Parabucski et al. 1983 • Tilio-Quercetum crassiusculae Slavnic 1952 • Tilio-Quercetum crassiusculae Slavnic 1952 carpinetosumbetulii Slavn. 1952 • Tilio-Quercetum crassiusculae Slavnic 1952 farnettetosum Slavn. 1952 Karakteristične vršte: Achillea millefolium, Adonis vernalis, Agrimonia eupatoria, Ajuga reptans, Alopecurus pratensis, Anemone ranunculoides, Anthriscus trichospermus, Arum maculatum, Astragalus glycyphyllos, Ballota nigra, Bellis perennis, Calamintha intermedia, Campanula cervicaria, Campanula rapunculoides, Carex divulsa, Carex muricata, Carex sylvatica, Cephalanthera alba, Cicerbita muralis, Circaea lutetiana, Clematis recta, Convallaria majalis, Corylus avellana, Crataegus oxyacantha, Cynanchum vincetoxicum, Dianthus armeria, Digitalis ambigua, Doronicum hungaricum, Dorycnium herbaceum, Epilobium collinum, Epipactis latifolia, Evonymus verrucosus, Fagopyrum dumetorum, Gagea pusilla, Galium cruciata, Galium mollugo, Galium palustre, Geranium robertianum, Glechoma hederacea, Gypsophila muralis, Heracleum sphondylium, Hypericum hirsutum, Hypericum perforatum, Inula oculus-christi, Lamium purpureum, Lathyrus vernus, Lathyrus versicolor, Lolium perenne, Lychnis flos-cuculi, Lysimachia nummularia, Malus sylvestris, Melissa officinalis, Melittis melissophyllum, Moehringia trinervia, Muscari botryoides, Myosotis sparsiflora, Nepeta pannonica, Parietaria officinalis, Poa angustifolia, Polygonatum multiflorum, Prunella vulgaris, Prunus dasyphylla, Quercus austriaca, Quercus crassiuscula, Quercus pedunculata, Quercus pilosa, Quercus robur, Ranunculus ficaria, Rhamnus cathartica, Rhamnus tinctoria, Rosa arvensis, Rubus caesius, Rumex sanguineus, Salvia glutinosa, Sambucus ebulus, Sambucus nigra, Sanicula europaea, Satureja vulgaris, Scilla bifolia f. p, Sorbus lanuginosa, Stachys germanica, Stachys sylvatica, Stellaria media, Toriiis anthriscus, Trifolium campestre, Ulmus campestris, Ulmus glabra, Urtica dioica, Veronica serpyllifolia, Viburnum lantana, Vicia serratifolia, Viola alba, Viola odorata, Viola sylvestris Osnovna literatura: ErdeJ971, KojiM998, ParaS986, SlavŽ952, JovaB997, JoviN996 G1.7A15 Panónska šuma kitniaka Quercus petraea> i cera Quercus cerris> Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju cer Quercus cerris> i kitnjak . U spratu drveča i žbunova prisutan je relativno velikí broj vrsta medju kojima se posebno ističu , , , , Quercus pubescens>, , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, akao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, termofilnim, eksponiranim terenima, u nizijskom do brdskom regionu Panónske nizije, na visinama do 400 m. Podloga je les, serpentinit ili različiti silikati, na kojima se javljaju pararendzine, humusne i lesivitrane gajnjače, lesivirana smedja i kisela smedja zemljišta, černozemi i lesivirani černozemi. Staništa se nalaze u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Fraška gora (Ležimir, Beočin, Vrdnik, Sremska Kamenica,), Vršačke planine (Korkana, Sičica-Mesič, Mesič), Podračje Osovlja Ekvivalentne zajednice: • Carici digitatae-Quercetum petraeae-cerris M. Jankovič 1980 • Cerreto-Quercetum petraeae B. Jovanovič 1960 • Quercetum petraeae-cerris B. Jovanovič (1960) 1979 Karakteristične vrste: Acer platanoides, Carex digitata, Cytisus hirsutus, Hieracium sabaudum, Inula conyza, Iris graminea, Juniperus communis, Pyrus communis, Rhus cotinus, Rosa sp., Rubus hirtus, Rubus tomentosus, Silene nutans, Sorbus aucuparia Osnovna literatura: JankM980, ParaS986, PekaV987 G1.7A16 Panónske šume kitniaka Quercus petraea> i raia Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju kitnjak Quercus petraea>. Zajednisu posebno karkateriše veliká brojnost ruja u spratu žbunova. U spratu drveča i žbunova prisutan je relativno velikí broj vrsta medju kojima se posebno ističu , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , i dr. 523 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacucJMKauuju cmauuuíma.. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, termofilnim, eksponiranim terenima, u nizijskom do brdskom regionu Panónske nizije, na visinama do 300 m. Staništa se nalaze u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Paragovo Ekvivalentne zajednice: • Cotyno coggygriae-Quercetum petraeae M. Jankovič 1980 Karakteristične vrste: Acer tataricum, Alliaria officinalis, Bupleurum affine, Campanula persicifolia, Campanula rapunculoides, Cornus mas, Crataegus monogyna, Cytisus hirsutus, Cytisus nigricans, Euphorbia cyparissias, Evonymus verrucosus, Fraxinus ornus, Galium mollugo, Galium sylvaticum, Genista ovata, Hieracium sp., Hypericum perforatum, Mycelis muralis, Polygonum dumetorum, Quercus petraea, Quercus pubescens, Rhus cotinus, Rosa sp., Sedům maximum, Sorbus aucuparia, Sorbus torminalis, Tilia argentea, Veronica chamaedrys, lnula conyza, Lactuca scariola Osnovna literatura: JankM980 G1.7A17 Panónske šume cera Quercus cerris> na lesu Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira cer Quercus cerris>. U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci cera, a uz njih se javljaju sa manjim učeščem javljaju i , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, i sastavljen od termofilnih vrsta karaktersitičnih za svetle liščarske šume. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, termofilnim, eksponiranim terenima, u nizijskom do brdskom regionu Panónske nizije, na visinama do 250 m. Podloga je les, na kome se javljaju pararendzine, humusne i lesivirane gajnjače, černozemi i lesivirani černozemi. Staništa se nalaze u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Erdevik (Banja, Gvozdenjak), Ležimir (Kula), platoi od Janoka do Mostara. Ekvivalentne zajednice: • Quercetum cerris pannonicum Glišič 1974 • Quercetum cerris pannonicum Glišič 1974 ornetosum Karakteristične vrste: Quercus cerris, Fraxinus ornus, Ruscus aculeatus, Evonymus verrucosus, Rosa arvensis, Cornus mas, Ligustrum vulgare, Acer campestre, Lonicera caprifolium, Hedera helix Osnovna literatura: JoviN996 G1.7A18 Panónske šume kitnjaka Quercus petraea> na serpentinitu Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira kitnjak . U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci kitnjaka, a uz njih se javljaju sa manjim učeščem javljaju i , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu na visinama izmedju 350 i 350 m. Podloga je serpentinit, na kome se javljaju različiti stadijumi razvoja lesiviranih smedjih zemljišta, koja su umereno duboka i sa mnogo skeleta. Opšte rasprostranjenje: Južni obod Panónske nizije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Fraška Gora (Crni Čot, Beočinske livade, Žarkovo, Lišajev Greben, Venac, Vrdnik, Sremska Kamenica) Ekvivalentne zajednice: • Quercetum sessiliflorae Jankovič et Mišič 1961 • Quercetum sessiliflorae Jankovič et Mišič 1961 acetosellaetosum Jankovič et Mišič 1961 Karakteristične vrste: Quercus petraea, Fraxinus ornus, Juniperus communis, Carpinus betulus, Rumex acetosella, Galium mollugo, Hieracium bauhinii, Sedům maximum, Luzula campestris, Silene nutans, Cytisus nigricans, Polytrichum commune, Campanula persicifolia, Poa nemoralis, Linaria genistifolia Osnovna literatura: ErdeJ971, JankM961b, JoviN996 G1.7C Mešovite termofilne šume Opšte karakteristike: Monodominantne ili mešovite floristički bogate šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju termofilni liščari crni grab Ostrya carpinifolia>, beli grab , javorovi , , , , , hrastovi , STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 524 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamypey toiacudjUKauuju cmauuuima... " , , , crni jasen , maklen , jorgovan , koprivič ili srebrna lipa . U spratu drveča i žbunova se sa večim učeščem javljaju još i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju na ravnim ili strmim terenima, u ravničarskim, brdskim i nižim delovima planinskih regiona, na visinama izmedju 200 i 1450 m. Podloga je veoma raznovrsna (silikati, krečnjaci, serpentiniti, les, pesak), a njoj se razvijaju različite varijante eutričnih ili distričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske khme, prelazne submediteransko-mezijske klime ili kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski, šumostepski i stepski predeli Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: jugozapadna Srbija (Špiljani, Bovan, Betrage, Konjske rupe, Dobrinja, Godulja), Mučanj, Peručac; od Krupnja na západ ka Drini, okolina Priboja, klisure Lima, Mileševke i Ibra kod Ribariča, padine Tare prema Drini, Ladjevac, Troglav, Bukovica, Bor, Sušica, Studen., Suvobor, Goč (sliv Gvozdačke reke, Karaula); Majdanpečka doména, Krivelj, Rgotina, Sičevačka klisura (Klisura kod Sv. Petke), klisura Lazareve reke kod Zlota, klisure Gornjak i Vitovnica kod Petrovca na Mlavi, Derdapska klisura (Golubac, Štrbac, klisura Gospodjin vir; Lepenski vir), klisura pritoke reke Grze kod Paračina, Draca-Bogosavljevica; Draca-Rujevica; Jovanovac-Komarica-Samar; Resnik-Krecnjacka kosa na desnoj obali Lepenice, Badnjevac, Čukojevac, Suva planina, Junior, 525 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacucjjunauuju cmanumma... " Mečiji vrh, Lepterija, Orlovčič, Leskovik, Mokra; Gornja Koritnica; Divljane; Oreovac; Novo selo; Bela Palanka; Sičevo, Krčimir; Sopotnica; Koritnica; Sebet; Kaletinac, Stará planina, Brestovačka Banja (Bor), Grosnica, Komarica, Badnjevac, Crveno brdo-Prosek, Beograd (Košutnjak); Vojvodina: Deliblatksa peščara (Dubovac, Flamunda, Rošijana, Devojački bunar, Palošče, Tilva-Čoka, Pluc), Kozara, Karadordevo, Doroslovo, Gubnište; Kosovo: Šar planina (Kodža Balkán), Koritnik (Žur-Žurske kolibe-Škoza-košare), Paštrik (Kušnin-Kabaš), Koprivnik (Peč), Utrzi (Maja Ljubeničit), Krši čelis (Streonička planina), Golo brdo (pobrde), Pekljen (Peč), Gorožup (Podnožje planine Paštrik), Metohijske Prokletije, Selilo (Istok); Jelo (Istok); Kršnica-Caculjan (Istok), Goma polje (Vljašne), Zmič (Bribanič); Rosulje (Gradevci); Koleno (Brobanič); Rosulje (Brobanič); Koriz (Grabovci), Koriz (Dobroševci); Graode (Godanci); Seč (Murga); Markov kamen (Pograde). Ekvivalentne zajednice: • Helleboro-Querco-OstrytetumB. Jovanovič 1967 • Juglandeto-Ostryetum V. Ci. EtKoič 1975 • Orneto-Ostryetum Gajič et al. 1954 • Seslerio rigidae-Ostryetum Bležič et Tatič 1969 • Seslerio rigidae-Ostryetum Bležič et Tatič 1969 syringetosum Bležič et Tatič 1969 • Seslerio tenuifoliae-Ostryetum Vukojičič et D. Lakušič 1995 • Seslerio-Ostryetum Ht. et H-ič 1950 • Aceri-Ostryetum carpinifoliae B. Peťkovič et al. 1986 • Helleboro-Querco-OstrytetumB. Jovanovič 1967 cotinetosum • Helleboro-Querco-OstrytetumB. Jovanovič 1967 seslerietosumrigidae • Helleboro-Querco-OstrytetumB. Jovanovič 1967 typicum • Helleboro odori-Querco-OstryetumB. Jovanovič 1967 • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae KrasničI 1974 • Seslerio variae-OstryetumB. Jovanovič 1972 • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae Blečič 1958 • Juglando-Ostryetum E. Vukičevič, T. Cincovič et Kojič 1975 • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae Blečič 1958 dioscoretosum • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae Blečič 1958 typicum • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 aceretosum intermediae • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 coronilletosum emeroides • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 pinetosum nigrae • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 aceretosum obtusatum • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 genistetum radiatae • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 seslerietosum autumnalis • Aceri intermediae-Ostryetum carpinifoliae D.Muratspahič-Pavlovic 2003 prov. • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 syringetosum E. Vukičevič 1968 • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 cotinetosum E. Vukičevič 1964 • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 seslerietosum E. Vukičevič 1964 • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 fagetosumE. Vukičevič 1964 • Ostryo-Quercetum pubescentis (Ht.1950) Trinajstič 1974 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 seslerietosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 quercetosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 anemonetosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 emend. B. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum pubescentis silicicolum Rudski 1940 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum sessiliflorae Rudski 1940 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 syringetosum prov. Grebenščikov 1950 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 526 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Carpinetum orientaľis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 pyreto-amygdaliformetosumB. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 cotoneasteretosumB. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 colurnetosumB. Jovanovič 1955 • Dioscoreo-Carpinetum orientalis Blecic et Lakušič 1966 • Aceri-Carpinetum orientalis Blecic & Lakušič 1966 • Querco-Carpinetum orientalis B. Jovanovič 1953 (1979) • Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 • Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 quercetosum Mišič 1967 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 ramondietosum Mišič 1981 • Syringo-Fraxino-Carpinetum orientalis Mišič 1967 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum confertae Rudski 1940 • Carpinetum orientalis moesiacae syringosum Tomič 1989 • Carpinetum orientalis silicicolumB. Jovanovič 1970 • Carpinetum orientalis silicicolum prov. B. Jovanovič 1970 • Querco-Carpinetumorientalis silicicolumB. Jovanovič 1977 • Syringo-Carpinetumorientalis (Grebenščikov 1950)Mišič 1967 silicicolumB. Jovanovič 1977 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 • Syringo -Carpinetum orientalis-Quercetum mixtum Mišič • Orneto-Aceretum monspessulani B. Jovanovič 1950 • Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 • Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 viburnetosum Knapp 1944 • Querco-Tilietumtomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Querco-Tilietumtomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Querco-Tilietumtomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 • Querco-Tilietum xerotermosum Erdeši 1959 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Orneto-Aceretum monspessulani B. Jovanovič 1950 • Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 • Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 viburnetosum Knapp 1944 • Junipero-PopuletumB. Jovanovič et Tucovič 1969 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Syringo-Prunetum mahalebi (B. Jovanovič 1949) Mišič 1978 • Alno-Juglandetum Antič et Mišič 1971 • Parietario-JuglandetumB. Jovanovič 1969 • Juglando-Castanetum sativae Rexhepi 1990 • Rhamno cathartici-Prunetum spinosae Parabuščski 1988 Karakteristicne vrstv.Fraxinus ornus, Cornus mas, Helleborus odorus, Crataegus monogyna, Quercus cerris, Carpinus orientalis, Prunus mahaleb, Acer monspessulanum, Asplenium trichomanes, Brachypodium sylvaticum, Dactylis glomerata, Quercus pubescens, Sorbus torminalis, Teucrium chamaedrys, Cotinus coggygria, Evonymus verrucosus, Ostrya carpinifolia, Acer campestre, Ceterach officinarum, Euphorbia amygdaloides, Lathyrus venetus, Melica uniflora, Pyrus pyraster, Veronica chamaedrys, Carpinus betulus, Coronilla emeroides, Euphorbia cyparissias, Juniperus communis, Poa nemoralis, Quercus petraea, Rhamnus cathartica, Viola sylvestris, Campanula persicifolia, Clematis vitalba, Corylus avellana, Fragaria vesca, Hedera helix, Lithospermum purpurocaeruleum, Polygonatum officinale, Stachys scardica, Syringa vulgaris, Galium purpureum, Sedum maximum, Symphytum tuberosum, Acer hyrcanum, Calamintha officinalis, Cotoneaster tomentosus, Eryngium 527 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " palmatum, Festuca heterophylla, Melittis melissophyllum, Sesleria autumnalis, Silene viridiflora, Tamus communis, Acer pseudoplatanus, Arabis turrita, Asplenium adiantum-nigrum, Chrysanthemum corymbosum, Cornus sanguinea, Cyclamen neapolitanum, Ligustrum vulgare, Lonicera caprifolium, Rhus cotinus, Stellaria holostea, Viburnum lantana, Viola hirta, Berberis vulgaris, Chamaecytisus hirsutus, Colutea arborescens, Corylus colurna, Fagus moesiaca, Festuca valesiaca, Galium aristatum, Primula columnae, Rhamnus saxatilis, Rosa arvensis, Sorbus aria, Acer tataricum, Calamintha vulgaris, Campanula trachelium, Cynanchum vincetoxicum, Danaa cornubiensis, Evonymus europaeus, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Helianthemum nummularium, Juglans regia, Lilium martagon, Origanum vulgare, Tanacetum corymbosum, Trifolium alpestre, Anemone hepatica, Asparagus tenuifolius, Brachypodium pinnatum, Dictamnus albus, Digitalis ambigua, Fraxinus excelsior, Geranium robertianum, Lathyrus niger, Prunus spinosa, Vincetoxicum officinale, Acanthus longifolius, Acer platanoides, Aethionema saxatile, Anemone apennina, Clinopodium vulgare, Digitalis laevigata, Dioscorea balcanica, Doronicum columnae, Galium lucidum, Galium mollugo, Galium vernum, Melica ciliata, Mycelis muralis, Potentilla micrantha, Primula acaulis, Quercus macedonica, Quercus sessiliflora, Sanguisorba minor, Saxifraga rotundifolia, Sedum telephium, Silene flavescens, Sorbus domestica, Stachys recta, Acer intermedium, Aremonia agrimonioides, Asarum europaeum, Calamintha clinopodium, Daphne blagayana, Festuca ovina, Geranium macrorrhizum, Geranium sanguineum, Juniperus oxycedrus, Leontodon asper, Lonicera xylosteum, Oryzopsis virescens, Parmelia caperata, Pyrus communis, Polygonatum odoratum, Primula veris, Quercus conferta, Rosa spinosissima, Rubus tomentosus, Saxifraga aizoon, Silene nutans, Silene vulgaris, Stereodon cupressiforme, Thlaspi perfoliatum, Thymus montanus, Tiliaplatyphyllos, Vicia incana, Acer obtusatum, Ajuga reptans, Arabis hirsuta, Asperula taurina, Asplenium ruta-muraria, Bromus squarrosus, Carex digitata, Chamaecytisus ciliatus, Convallaria majalis, Coronilla varia, Fragaria vesca, Galium pseudaristatum, Genista ovata, Helianthemum canum, Hypericum perforatum, Lamium maculatum, Leontodon crispus, Leucanthemum vulgare, Mercurialis ovata, Parietaria officinalis, Peucedanum austriacum, Pyrus amygdaliformis, Platanthera bifolia, Polypodium vulgare, Prunus avium, Quercus virgiliana, Rosa andegavensis, Rosa canina, Rosa sp., Rubus canescens, Rubus hirtus, Sideritis montana, Siler trilobum, Staphylea pinnata, Teucrium polium, Tilia argentea, Trifolium pignantii, Veratrum nigrum, Verbascum lychnitis, Viburnum lantana, Abies alba, Acer obtusatum, Achillea clypeolata, Achillea nobilis, Achnatherum calamagrostis, Ajuga genevensis, Alliaria officinalis, Alyssum markgrafii, Anemone nemorosa, Anomodon viticulosus, Anthericum ramosum, Aquilegia vulgaris, Aristolochia pallida, Artemisia camphorata, Artemisia camphorata, Asperula cynanchica, Asperula odorata, Asphodeline liburnica, Asphodelus albus, Astragalus onobrychis, Briza media, Bromus fibrosus, Bupleurum sibthorpianum, Calamintha alpina, Campanula cervicaria, Campanula glomerata, Campanula rapunculoides, Cardamine bulbifera, Carduus sp., Carex hallerana, Carex humilis, Carex sp., Carex verna, Centaurea splendens, Centaurea triumfetti, Cetraria islandica, Cephalanthera longifolia, Cerastium lanatum, Chamaecytisus tommasinii, Chamaespartium sagittale, Cladonia rangiferina, Coronilla elegans, Coronilla emerus, Crataegus nigra, Crataegus pentagyna, Cynanchum huteri, Cystopteris fragilis, Cytisus austriacus, Dactylis polygama, Daphne laureola, Dentaria bulbifera, Dianthus petraeus, Dicranum scoparium, Diplachne serotina, Dorycnium germanicum, Edraianthus jugoslavicus, Erica carnea, Erysimum crepidifolium, Erythronium dens-canis, Euphorbia glabriflora, Euphorbia pancicii, Euphorbia platyphyllos, Euphorbia polychroma, Evonymus latifolius, Festuca drymeja, Festuca halieri, Festuca sulcata, Filago germanica, Frangula alnus, Frangula rupestris, Galium corrudifolium, Galium cruciata, Galium pumilum, Galium sylvaticum, Genista radiata, Gentiana asclepiadea, Globularia cordifolia, Gymnocarpium robertianum, Hedera helix subsp. helix, Helianthemum sp., Helianthemum vulgare, Helleborus serbicus, Hieracium bauhinii, Hieracium boreale, Hieracium gymnocephalum, Hieracium murorum, Hieracium pilosella, Hieracium sp., Hieracium waldsteinii, Hypericum alpigenum, Lactuca viminea, Laserpitium marginatum, Laserpitium siler, Lathyrus inermis, Lathyrus pratensis, Lathyrus sphaericus, Lathyrus vernus, Leucodon sciurides, Linaria italica, Linaria minor, Lotus corniculatus, Lychnis coronaria, Malus florentina, Malus sylvestris, Medicago lupulina, Medicago minima, Melampyrum hoermannianum, Melampyrum nemorosum, Melampyrum pratense, Mercurialis perennis, Moehringia muscosa, Notholaena marantae, leucodon sciuroides, Orchis sp., Orlaya grandiflora, Ornithogalum umbellatum, Orobus venetus, Paeonia corallina, Paliurus aculeatus, Parmelia saxatilis, Pedicularis heterodonta, Peltaria alliacea, Peucedanum oreoselinum, Pinus nigra, Piptatherum paradoxům, Plantago carinata, Poa compressa, Polygala amara, Polygala comosa, Polygala supina, Polystichum lobatum, Polytrichum communis, Populus tremula, Potentilla hirta, Potentilla tommasiniana, Primula veris subsp. columnae, Pteridium aquilinum, Quercus sessilis, Ramonda serbica, Rhamnus fallax, Rosa alpina, Rosa dumetorum, Rosa nitidula, Rosa pendulina, Rosa STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 528 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " sp., Rubus idaeus, Rumex acetosella, Ruscus aculeatus, Salix caprea, Salvia officinalis, Satureja kitaibelii, Scabiosa columbaria, Scabiosa dubia, Scabiosa portae, Scleranthus serpentini, Scutellaria columnae, Sedum acre, Sedum album, Sedum hispanicum, Sedum ochroleucum, Sedum rupestre, Sesleria filifolia, Sesleria rigida, Sesleria tenuifolia, Sesleria varia, Silene inflata, Silene vulgaris, Smyrnium perfoliatum, Sorbus aucuparia, Sorbus mougeotii, Spiraea cana, Spiraea media, Spiraea ulmifolia, Stachys germanica, Stipa pennata, Teucrium montanum, Thalictrum aquilegiifolium, Thlaspi praecox, Thymus pulegioides, Thymus pulegioides subsp. montanus, Thymus sp., Tilia grandifolia, Trifolium diffusum, Trifolium montanum, Tunica saxifraga, Turritis glabra, Ulmus montana, Vaccinium myrtillus, Verbascum nigrum, Verbascum phoeniceum, Veronica teucrium, Vicia cracca, Viola mirabilis, Viola tricolor, Waldsteinia geoides, Fragaria elatior, Tilia tomentosa, Viola alba, Betula verrucosa, Celtis australis, Convolvulus arvensis, Galium aparine, Laburnum anagyroides, Populus alba, Populus canescens f. fraxinoides, Sambucus nigra, Scolopendrium vulgare, Taxus baccata, Thlaspi avalanum, Tilia cordata, Ulmus minor, Veronica hederifolia, Viola sepincola Osnovna literatura: BlečV958, DiklN962, PavlD003, ErdeJ971, FukaP963, GajiM954c, GrebO950, HorvI938, JovaB980, JovaB957, JovaB967, JovaB972a, JovaB953b, JovaB970a, JovaB948, JovaB977a, KnapR944, KojiM998, KrasF972, MatoM986, GajiM992, MišiV966, MišiV982, MišiV981, DiklN962, PetkB986, RudsI949, JovaB997, StjeL953, StjeL979, TomiZOOOa, TomiZ980, VeljV967b, VukiE964, VukiE965a, VukiE976a, VukiE968, VukoS995, JovaB969g G1.7C1 Crnograbove šume Opšte karakteristike: Svetie monodiminantne čume cmog graba , ili mešovite šume reliktnog karaktera, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošéu pored crnog graba veliki značaj imaju javorovi i ili hrastovi , i , a izuzetno se sa velikim značajemjavlja i orah . Ovaj tip šumaje cesto okarakterisanveoma bujno razvijenim prizemnim spratom u kome dominiraju različite vrsta roda (. , ), koje formiraju gotovo kompaktne "livade" u šumi. U spratu žbunova se sa manjim ili veéim učešéem javljaju j oš i , , , , , . , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešée vršte se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski region i supramediteranski visinski pojasevi u mediteranskom regionu Evropskog dela Mediterana. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: jugozapdna Srbija (Špiljani, Bovan, Betrage, Konjske rupe, Dobrinja, Godulja), Mučanj, Peruéac; Srbija: od Kiupnja na západ ka Drini, okolina Priboja, klisure Lima, Mileševke i Ibra kod Ribariéa, padine Tare prema Drini, Ladjevac, Troglav, Bukovica, Bor, Sušica, Studen., Suvobor, Goč (sliv Gvozdačke reke, Karaula); Kosovo: Šar planina (Kodža Balkan), Koritnik 529 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " (Žur-Žurske kolibe-Škoza-košare), Paštrik (Kušnin-Kabaš), Koprivnik (Peč), Utrzi (Maja Ljubeničit), Krši čelis (Streonička planina), Golo brdo (pobrde), Pekljen (Peč). Ekvivalentne zajednice: • Helleboro-Querco-OstrytetumB. Jovanovič 1967 • Juglandeto-Ostryetum V. Ci. Et Koič 1975 • Orneto-Ostryetum Gajič et al. 1954 • Seslerio rigidae-Ostryetum Bležič et Tatič 1969 • Seslerio rigidae-Ostryetum Bležič et Tatič 1969 syringetosum Bležič et Tatič 1969 • Seslerio tenuifoliae-Ostryetum Vukojičič et D. Lakušič 1995 • Seslerio-Ostryetum Ht. et H-ič 1950 • Aceri-Ostryetum carpinifoliae B. Petkovič et al. 1986 • Helleboro-Querco-OstrytetumB. Jovanovič 1967 cotinetosum • Helleboro-Querco-OstrytetumB. Jovanovič 1967 seslerietosumrigidae • Helleboro-Querco-OstrytetumB. Jovanovič 1967 typicum • Helleboro odori-Querco-OstryetumB. Jovanovič 1967 • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae KrasničI 1974 • Seslerio variae-OstryetumB. Jovanovič 1972 • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae Blečič 1958 • Juglando-Ostrýetum E. Vukičevič, T. Cincovič et Kojič 1975 • Orno -Ostrý etum Aichinger 1933 • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae Blečič 1958 dioscoretosum • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae Blečič 1958 typicum • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 aceretosum intermediae • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 coronilletosum emeroides • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 pinetosum nigrae • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 aceretosum obtusatum • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 genistetum radiatae • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 seslerietosum autumnalis • Aceri intermediae-Ostryetum carpinifoliae D.Muratspahič-Pavlovič 2003 prov. • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 syringetosum E. Vukičevič 1968 • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 cotinetosum E. Vukičevič 1964 • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 seslerietosum E. Vukičevič 1964 • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukičevič 1968 fagetosum E. Vukičevič 1964 • Ostrý o-Quercetum pubescentis (Ht. 1950) Trinajstič 1974 Karakteristične vrste: Fraxinus ornus, Juniperus communis, Ostrya carpinifolia, Quercus petraea, Asplenium trichomanes, Cornus mas, Brachypodium sylvaticum, Campanula persicifolia, Carpinus betulus, Ceterach officinarum, Cotinus coggygria, Dactylis glomerata, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Helleborus odorus, Acerplatanoides, Acerpseudoplatanus, Arabis turrita, Coronilla emeroides, Cotoneaster tomentosus, Crataegus monogyna, Doronicum columnae, Euphorbia cyparissias, Evonymus verrucosus, Festuca heterophylla, Lathyrus venetus, Lonicera caprifólium, Melittis melissophyllum, Pyrus pyraster, Polygonatum officinale, Primula columnae, Prunus mahaleb, Quercus cerris, Saxifraga rotundifolia, Sorbus aria, Sorbus torminalis, Stachys scardica, Symphytum tuberosum, Teucrium chamaedrys, Veronica chamaedrys, Viola sylvestris, Asplenium adiantum-nigrum, Acer intermedium, Aremonia agrimonioides, Asarum europaeum, Calamintha officinalis, Calamintha vulgaris, Campanula trachelium, Corylus avellana, Daphne blagayana, Eryngium palmatum, Fagus moesiaca, Galium aristatum, Galium purpureum, Geranium sanguineum, Hedera helix, Juniperus oxycedrus, Leontodon asper, Lilium martagon, Melica uniflora, Mycelis muralis, Poa nemoralis, Polygonatum odoratum, Primula veris, Quercus pubescens, Rosa spinosissima, Saxifraga aizoon, Sedum maximum, Sesleria autumnalis, Silene nutans, Silene vulgaris, Thymus montanus, Vicia incana, Acer campestre, Acer hyrcanum, Acer obtusatum, Ajuga reptans, Anemone hepatica, Asplenium ruta-muraria, Brachypodium pinnatum, Carex digitata, Carpinus orientalis, Chamaecytisus ciliatus, Chamaecytisus hirsutus, Clematis vitalba, Convallaria majalis, Coronilla varia, Corylus colurna, Danaa cornubiensis, Digitalis ambigua, Galium pseudaristatum, Genista ovata, Helianthemum canum, Helianthemum nummularium, Juglans regia, Lathyrus niger, Leontodon crispus, Leucanthemum vulgare, Mercurialis ovata, Origanum vulgare, Peucedanum austriacum, Platanthera bifolia, Polypodium vulgare, Prunus avium, Rhamnus cathartica, Rhus cotinus, Rosa andegavensis, Sideritis montana, Silene viridiflora, Tamus communis, Tanacetum corymbosum, Tilia platyphyllos, Trifolium pignantii, Viburnum lantana, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 530 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamypey KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma... " Abies alba, Acer monspessulanum, Acer tataricum, Achnatherum calamagrostis, Aethionema saxatile, Alyssum markgrafii, Anemone nemorosa, Aquilegia vulgaris, Aristolochia pallida, Artemisia camphorata, Asperula odorata, Asphodelus albus, Astragalus onobrychis, Briza media, Bromus fibrosus, Bupleurum sibthorpianum, Calamintha alpina, Campanula cervicaria, Campanula glomerata, Campanula rapunculoides, Cardamine bulbifera, Carduus sp., Carex humilis, Centaurea splendens, Centaurea triumfetti, Cephalanthera longifolia, Cerastium lanatum, Chamaecytisus tommasinii, Chamaespartium sagittate, Chrysanthemum corymbosum, Clinopodium vulgare, Colutea arborescens, Cornus sanguinea, Coronilla elegans, Coronilla emerus, Cyclamen neapolitanum, Cynanchum vincetoxicum, Cystopteris fragilis, Cytisus austriacus, Daphne laureola, Dentaria bulbifera, Dianthus petraeus, Dioscorea balcanica, Dorycnium germanicum, Edraianthus jugoslavicus, Erica carnea, Erythronium dens-canis, Euphorbia glabriflora, Euphorbia pancicii, Euphorbia platyphyllos, Evonymus latifalius, Festuca halieri, Festuca sulcata, Festuca valesiaca, Frangula rupestris, Fraxinus excelsior, Galium corrudifolium, Galium lucidum, Galium pumilum, Galium sylvaticum, Galium vernum, Genista radiata, Gentiana asclepiadea, Geranium robertianum, Geum urbanum, Globularia cordifolia, Gymnocarpium robertianum, Helianthemum sp., Helleborus serbicus, Hieracium gymnocephalum, Hieracium murorum, Hieracium sp., Hieracium waldsteinii, Hypericum alpigenum, Laserpitium marginatum, Laserpitium siler, Lathyrus pratensis, Lathyrus sphaericus, Lathyrus vernus, Lithospermum purpurocaeruleum, Lonicera xylosteum, Lotus corniculatus, Medicago lupulina, Melampyrum hoermannianum, Melampyrum nemorosum, Melampyrum pratense, Melica ciliata, Mercurialis perennis, Moehringia muscosa, Notholaena marantae, Paeonia corallina, Pedicularis heterodonta, Peltaria alliacea, Peucedanum oreoselinum, Pinus nigra, Plantago carinata, Poa compressa, Polygala comosa, Polygala supina, Polystichum lobatum, Populus tremula, Potentilla hirta, Potentilla micrantha, Primula acaulis, Pteridium aquilinum, Rhamnus fallax, Rhamnus saxatilis, Rosa alpina, Rosa arvensis, Rosa nitidula, Rosa pendulina, Rosa sp., Rubus hirtus, Rubus idaeus, Rumex acetosella, Salix caprea, Sanguisorba minor, Scabiosa columbaria, Scabiosa dubia, Scabiosa portae, Scleranthus serpentini, Sedum album, Sedum hispanicum, Sedum rupestre, Sesleria filifolia, Sesleria rigida, Sesleria tenuifolia, Sesleria varia, Silene flavescens, Sorbus aucuparia, Spiraea cana, Stachys recta, Stellaria holostea, Syringa vulgaris, Teucrium montanum, Thalictrum aquilegiifolium, Thlaspi praecox, Thymus pulegioides, Thymus sp., Tilia grandifolia, Trifolium alpestre, Trifolium diffusum, Trifolium montanum, Vaccinium myrtillus, Vicia cracca, Vincetoxicum officinale, Viola hirta, Viola mirabilis, Viola tricolor Osnovna literatura: BlečV958, PavlD003, GajiM954c, HorvI938, JovaB967, JovaB972a, KojiM998, KrasF972, GajiM992, PetkB986, TomiZOOOa, TomiZ980, VukiE964, VukiE965a, VukiE976a, VukiE968, VukoS995 G1.7C11 Crnograbove šume na krečniaku Opšte karakteristike: Svetle monodiminantne čume crnog graba , ili mešovite šume reliktnog karaktera, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču pored crnog graba veliki značaj imaju javoroví , i ili hrastovi , i , a izuzetno se sa velikim značajemjavlja i orali . Ovaj tip šumaje cesto okarakterisan veomabujno razvijenim přizemním spratom u kome dominiraju različite vrsta roda (, , ), koje formiraju gotovo kompaktne "livade" u šumi. U spratu žbunova se sa manjim ili večim učeščem javljaju još i , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr 531 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacufiiKauiiju cmauuuima... " Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim termofilnim, ili strmim zaklonjenijim i nešto vlažnijim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama od 400 do 1400 m. Podloga je karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontínentalne-mezijske klime ili prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski region i supramediteranski visinski pojasevi u mediteranskom regionu Evrop skog dela Mediterana. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: jugozapadna Srbija (Spiljani, Bovan, Betrage, Konjske rape, Dobrinja, Godulja), Mučanj, Peraéac; Srbija: od Krapnja na západ ka Drini, okolina Príboja, klisure Lima, Mileševke i Ibra kod Ribariéa, padine Tare prema Drini, Ladjevac, Troglav, Bukovica, Bor, Sušica, Studen., Suvobor; Kosovo: Sar planina (Kodža Balkan), Koritnik (Zur-Zurske kolibe-Skoza-košare), Paštrik (Kušnin-Kabaš), Koprivnik (Pec), Utrzi (Maja Ljubeničit), Krši čelis (Streonička planina), Golo brdo (pobrde), Pekljen (Pec). Ekvivalentne zajednice: • Seslerio rigidae-Ostryetum Bležié et Tatié 1969 • Seslerio rigidae-Ostryetum Bležié et Tatié 1969 syringetosum Bležié et Tatié 1969 • Seslerio tenuifoliae-Ostryetum Vukojičié et D. Lakušié 1995 • Seslerio-Ostryetum Ht. et H-ié 1950 • Seslerio variae-Ostryetum B. Jovanovié 1972 • Orneto-Ostryetum Gajié et al. 1954 • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 • Orno-Ostry etum Aichinger 1933 aceretosum intermediae • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 coronilletosum emeroides • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 pinetosum nigrae • Aceri-Ostryetum carpinifoliae B. Petkovié et al. 1986 • Aceri intermediae-Ostryetum carpinifoliae D.Muratspahié-Pavlovié 2003 prov. • Helleboro-Querco-Ostrytetum B. Jovanovié 1967 • Helleboro-Querco-Ostrytetum B. Jovanovié 1967 cotinetosum • Helleboro-Querco-Ostrytetum B. Jovanovié 1967 seslerietosum rigidae • Helleboro-Querco-Ostrytetum B. Jovanovié 1967typicum • Helleboro odori-Querco-Ostryetum B. Jovanovié 1967 • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 • Querco-Ostry etum carpinifoliae Ht. 1938 aceretosum obtusatum • Querco-Ostry etum carpinifoliae Ht. 1938 genistetum radiatae • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 seslerietosum autumnalis • Juglandeto-Ostryetum V. Ci. Et Koié 1975 • Juglando-Ostryetum E. Vukiéevié, T. Cincovié et Kojié 1975 • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae Krasniél 1974 • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae Blečié 1958 • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae Blečié 1958 dioscoretosum • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae Blečié 1958 typicum Karakteristične vrste: Abies alba, Acer campestre, Acer hyrcanum, Acer intermedium, Acer monspessulanum, Acer obtusatum, Acer platanoides, Acer pseudoplatanus, Achnatherum calamagrostis, Aethionema saxatile, Ajuga reptans, Anemone hepatica, Anemone nemorosa, Aquilegia vulgaris, Arabis turrita, Aremonia agrimonioides, Aristolochia pallida, Asarum europaeum, Asperula odorata, Asphodelus albus, Asplenium adiantum-nigrum, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Brachypodium pinnatum, Brachypodium sylvaticum, Briza media, Bupleurum sibthorpianum, Calamintha alpina, Calamintha officinalis, Calamintha vulgaris, Campanula glomerata, Campanula persicifolia, Campanula rapunculoides, Campanula trachelium, Cardamine bulbifera, Carex digitata, Carex humilis, Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Centaurea splendens, Centaurea triumfetti, Cephalanthera longifolia, Cerastium lanatum, Ceterach officinarum, Chamaecytisus ciliatus, Chamaecytisus hirsutus, Chamaecytisus tommasinii, Chamaespartium sagittate, Clematis vitalba, Clinopodium vulgare, Colutea arborescens, Convallaria majalis, Cornus mas, Cornus sanguinea, Coronilla elegans, Coronilla emeroides, Coronilla emerus, Coronilla varia, Corylus avellana, Corylus colurna, Cotinus coggygria, Cotoneaster tomentosus, Crataegus monogyna, Cyclamen neapolitanum, Cynanchum vincetoxicum, Cystopterisfragilis, Dactylis glomerata, Danaa cornubiensis, Daphne blagayana, Daphne laureola, Dentaria bulbifera, Dianthus petraeus, Digitalis ambigua, Dioscorea balcanica, Doronicum columnae, Edraianthus jugoslavicus, Eryngium palmatum, Erythronium dens-canis, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia cyparissias, Euphorbia pancicii, Euphorbia platyphyllos, Evonymus latifolius, Evonymus verrucosus, Fagus moesiaca, Festuca halleri, Festuca heterophylla, Festuca sulcata, Fragaria vesca, Frangula rupestris, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus, Galium aristatum, Galium corrudifolium, Galium pseudaristatum, Galium pumilum, Galium purpureum, Galium sylvaticum, Galium Vernum, Genista ovata, Genista radiata, Geranium robertianum, Geranium sanguineum, Geum urbanum, Globularia cordifolia, Gymnocarpium robertianum, Hedera helix, Helianthemum canum, Helianthemum nummularium, Helianthemum sp., Helleborus odorus, Hieracium gymnocephalum, Hieracium murorum, Hieracium sp., Hieracium waldsteinii, Juglans regia, Juniperus communis, Juniperus oxycedrus, Laserpitium siler, Lathyrus niger, Lathyrus pratensis, Lathyrus sphaericus, Lathyrus venetus, Lathyrus vernus, Leontodon asper, Leontodon crispus, Leucanthemum vulgare, Lilium martagon, Lithospermum purpurocaeruleum, Lonicera caprifolium, Lonicera xylosteum, Medicago lupulina, Melampyrum hoermannianum, Melampyrum nemorosum, Melampyrum pratense, Melica uniflora, Melittis STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 532 Peayjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamypey KJiacucJMKauuju cmauuuima... " melissophyllum, Mercurialis ovata, Mercurialis perennis, Moehringia muscosa, Mycelis muralis, Origanum vulgare, Ostrya carpinifolia, Paeonia corallina, Pedicularis heterodonta, Peltaria alliacea, Peucedanum austriacum, Peucedanum oreoselinum, Pinus nigra, Pyrus pyraster, Platanthera bifolia, Poa compressa, Poa nemoralis, Polygala comosa, Polygala supina, Polygonatum odoratum, Polygonatum officinale, Polypodium vulgare, Polystichum lobatum, Populus tremula, Potentilla micrantha, Primula acaulis, Primula columnae, Primula veris, Prunus avium, Prunus mahaleb, Pteridium aquilinum, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus pubescens, Rhamnus cathartica, Rhamnus fallax, Rhus cotinus, Rosa andegavensis, Rosa arvensis, Rosa nitidula, Rosa pendulina, Rosa sp., Rosa spinosissima, Salix caprea, Saxifraga aizoon, Saxifraga rotundifolia, Scabiosa columbaria, Scabiosa portae, Sedum album, Sedum hispanicum, Sedum maximum, Sedum rupestre, Sesieria autumnalis, Sesieria rigida, Sesieria tenuifolia, Sesieria varia, Sideritis montana, Silene flavescens, Silene nutans, Silene viridiflora, Silene vulgaris, Sorbus aria, Sorbus aucuparia, Sorbus torminalis, Spiraea cana, Stachys scardica, Stellaria holostea, Symphytum tuberosum, Tamus communis, Tanacetum corymbosum, Teucrium chamaedrys, Thalictrum aquilegiifolium, Thlaspi praecox, Thymus montanus, Thymus pulegioides, Thymus sp., Tilia grandifolia, Tilia platyphyllos, Trifolium alpestre, Trifolium diffusum, Trifolium montanum, Trifolium pignantii, Veronica chamaedrys, Viburnum lantana, Vicia incana, Viola hirta, Viola mirabilis, Viola sylvestris Osnovna literatura: VukoS995, BlečV958, PavlD003, GajiM954c, HorvI938, JovaB967, JovaB972a, KojiM998, KrasF972, GajiM992, PetkB986, TomiZOOOa, TomiZ980, VukiE976a G1.7C111 Monodominantne crnograbove Ostrya carpinifolia> šume na krečniaku Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošéu apsolutno dominira crni grab Ostrya carpinifolia>. Ovaj tip šumaje cesto okarakterisan veoma bujno razvijenimprizemnim spratom u kome dominiraju različite vrsta roda (, , ), koje formiraju gotovo kompaktne "livade" u šumi. U spratu žbunova se sa manjim učešéem javljaju i , , , i dr. Sprat zeljastihbiljakaje obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešée vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regia, na visinama od 450 i 1400 m. Podlogaje karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime ili prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Mučanj, Peraéac; Kosovo: Koprivnik (Peč); Utrzi (Maja Ljubeničit); Krši čelis (Streonička plania); Golo brdo (pobrde); Pekljen (Peč). Ekvivalentne zajednice: • Seslerio rigidae-Ostryetum Bležié et Tatié 1969 • Seslerio rigidae-Ostryetum Bležié et Tatié 1969 syringetosum Bležié et Tatié 1969 • Seslerio tenuifoliae-Ostryetum Vukojičié et D. Lakušič 1995 • Seslerio variae-OstryetumB. Jovanovič 1972 • Seslerio-Ostryetum Ht. et H-ié 1950 Karakteristične vrste: Acer hyrcanum, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Chamaecytisus ciliatus, Cornus mas, Coronilla emeroides, Cotoneaster tomentosus, Dianthus petraeus, Doronicum columnae, Edraianthus jugoslavicus, Eryngium palmatum, Evonymus verrucosus, Fraxinus ornus, Globularia cordifolia, Helianthemum nummularium, Juniperus communis, Leontodon asper, Lilium martagon, Melittís melissophyllum, Ostrya carpinifolia, Pedicularis heterodonta, Polygala supina, Polygonatum officinale, Primula columnae, Saxifraga aizoon, Sesieria autumnalis, Sesieria tenuifolia, Sesieria varia, Sorbus aha, Teucrium chamaedrys, Viola sylvestris, Arabis turrita, Brachypodium pinnatum, Campanulapersicifolia, Carpinus betulus, Ceterach officinarum, Cotinus coggygria, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Helleborus odorus, Leucanthemum vulgare, Quercus petraea, Quercus pubescens, Saxifraga rotundifolia, Sorbus torminalis, Tilia platyphyllos Osnovna literatura: VukoS995, JovaB972a, KrasF972, GajiM992 G1.7C112 Crnograbove Ostrya carpinifolia> šume na krečniaku sa crnim jaseňom Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu dominiraju crni grab Ostrya carpinifolia> i crni jasen . U spratu drveéa i žbunova se sa manjim učešéem javljaju još i , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešée vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama od 500 i 1100 m. Podlogaje karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime ili prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Príboja, klisure Lima, Mileševke i Ibra kod Ribariéa, padine Tare prema Drini, Ladjevac Ekvivalentne zajednice: • Orneto-Ostryetum Gajič et al. 1954 • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 aceretosum intermediae • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 coronilletosum emeroides 533 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemaiamypey KJiacudjUKauuju cmauuuima.. • Orno-Ostryetum Aichinger 1933 pinetosum nigrae Karakteristične vrste: Acer intermedium, Anemone hepatica, Asarum europaeum, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Brachypodium pinnatum, Calamintha officinalis, Campanula rapunculoides, Campanula trachelium, Carex digitata, Carex humilis, Ceterach officinarum, Chamaecytisus hirsutus, Chamaecytisus tommasinii, Cornus mas, Coronilla emerus, Cotinus coggygha, Erythronium dens-canis, Euphorbia amygdaloides, Festuca heterophylla, Festuca sulcata, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Gymnocarpium robertianum, Hieracium waldsteinii, Juglans regia, Lathyrus sphaericus, Lathyrus vernus, Lonicera caprifolium, Melittis melissophyllum, Moehringia muscosa, Ostrya carpinifolia, Peucedanum austriacum, Pinus nigra, Polygonatum odoratum, Pteridium aquilinum, Rosa spinosissima, Saxifraga rotundifolia, Scabiosa columbaria, Sedum maximum, Sorbus aria, Sorbus torminalis, Tamus communis, Tanacetum corymbosum, Thymuspulegioides, Vicia incana, Abies alba, Acer campestre, Acer monspessulanum, Acer platanoides, Acer pseudoplatanus, Aethionema saxatile, Ajuga reptans, Aquilegia vulgaris, Arabis turrita, Aremonia agrimonioides, Asperula odorata, Asplenium adiantum-nigrum, Brachypodium sylvaticum, Bupleurum sibthorpianum, Calamintha vulgaris, Campanulapersicifolia, Carpinus betulus, Cephalanthera longifolia, Clematis vitalba, Coronilla emeroides, Coronilla varia, Corylus avellana, Cotoneaster tomentosus, Crataegus monogyna, Dactylis glomerata, Danaa cornubiensis, Daphne blagayana, Digitalis ambigua, Doronicum columnae, Eryngium palmatum, Euphorbia pancicii, Euphorbia platyphyllos, Evonymus verrucosus, Fagus moesiaca, Frangula rupestris, Galium pseudaristatum, Galium pumilum, Galium purpureum, Galium sylvaticum, Geranium sanguineum, Helianthemum Canum, Helleborus odorus, Hieracium murorum, Juniperus communis, Laserpitium siler, Lathyrus niger, Lathyrus pratensis, Lathyrus venetus, Leontodon crispus, Leucanthemum vulgare, Lilium martagon, Medicago lupulina, Melampyrum hoermannianum, Melica uniflora, Mercurialis ovata, Mycelis muralis, Origanum vulgare, Peucedanum oreoselinum, Pyrus pyraster, Platanthera bifolia, Poa compressa, Poa nemoralis, Polypodium vulgare, Populus tremula, Potentilla micrantha, Primula veris, Prunus avium, Prunus mahaleb, Quercus cerris, Quercus petraea, Rhamnus cathartica, Rhamnus fallax, Rosa andegavensis, Rosa arvensis, Salix caprea, Saxifraga aizoon, Sedum album, Sedum rupestre, Sideritis montana, Silene flavescens, Silene vihdißora, Silene vulgaris, Sorbus aucuparia, Spiraea cana, Teucrium chamaedrys, Trifolium diffusum, Trifolium pignantii, Veronica chamaedrys, Viburnum lantana, Viola mirabilis, Viola sylvestris Osnovna literatura: GajiM954c, KojiM998, GajiM992, TomiZOOOa, TomiZ980 G1.7C113 Crnograbove šume na krečnjaku sa iavorima spp. Opšte karakteristike: Svetle mešovite šume reliktnog karaktera, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču pored crnog graba Ostrya carpinifolia> velikí značaj imaju i javoroví i U spratu drveča i žbunova se sa manjim učeščem javljaju još i , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, zaklonjenijim i nešto vlažnijim terenima, na visinama od 1000 do 1200 m. Podloga je karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime ili prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: jugozapadna Srbija (Špiljani, Bovan, Betrage, Konjske rape, Dobrinja, Godulja). Ekvivalentne zajednice: • Aceri intermediae-Ostryetum carpinifoliae D.Muratspahič-Pavlovic 2003 prov. • Aceri-Ostryetum carpinifoliae B. Petkovič et al. 1986 Karakteristične vrste: Ostrya carpinifolia, Acer intermedium, Acer pseudoplatanus, Acer platanoides, Fraxinus ornus, Fragaria vesca, Corylus avellana, Quercus cerris, Cornus mas, Crataegus monogyna, Rosa pendulina, Lonicera caprifolium, Pyrus pyraster, Thymus montanus, Geranium sanguineum, Euphorbia amygdaloides, Mycelis muralis, Quercus petraea, Carpinus betulus, Rhus cotinus, Cornus sanguinea, Viburnum lantana, Juniperus communis, Polygonatum odoratum, Calamintha vulgaris, Vicia incana, Melampyrum nemorosum, Silene vulgaris, Polygala comosa, Galium corrudifolium, Primula veris, Asarum europaeum, Lathyrus venetus, Danaa cornubiensis, Trifolium alpestre, Genista ovata, Convallaria majalis, Galium Vernum, Chamaecytisus ciliatus, Campanula persicifolia, Helianthemum nummularium, Saxifraga aizoon, Chamaespartium sagittate Osnovna literatura: PavlD003, PetkB986 G1.7C114 Crnograbove šume na krečnjaku sa hrstovima spp. Opšte karakteristike: Svetle mešovite šume reliktnog karaktera, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču pored crnog graba Ostrya carpinifolia> velikí značaj imaju i hrastovi , i . U spratu drveča i žbunova se sa manjim učeščem javljaju još i , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskim i nižim delovima planinskog regiona, na visinama od 400 do 1400 m. Podloga je karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime ili prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Troglav, Bukovica, Bor, Sušiča, Studen, Suvobor; Kosovo: Šar planina (Kodža Balkan), Koritnik; Paštrik. Ekvivalentne zajednice: • Hellebore odori-Querco-Ostryetum B. Jovanovič 1967 • Helleboro-Querco-OstrytetumB. Jovanovič 1967 • Helleboro-Querco-OstrytetumB. Jovanovič 1967 cotinetosum • Helleboro-Querco-Ostrytetum B. Jovanovič 1967 seslerietosum rigidae • Helleboro-Querco-Ostrytetum B. Jovanovič 1967 typicum • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 aceretosum obtusatum • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 genistetum radiatae STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 534 Pesyjimamu npojeiana: "XapMonusauuja uauuouajiue HOMemuiamype y miacucjmnauuju cmanumma... " • Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 seslerietosum autumnalis Karakteristicne vrste: Acer intermedium, Acer obtusatum, Acer platanoides, Acerpseudoplatanus, Asplenium trichomanes, Brachypodium sylvaticum, Briza media, Calamintha alpina, Cardamine bulbifera, Centaurea splendens, Cerastium lanatum, Ceterach officinarum, Clematis vitalba, Cornus mas, Coronilla emeroides, Corylus columa, Cotinus coggygria, Dactylis glomerata, Euphorbia cyparissias, Evonymus verrucosus, Festuca halieri, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galium purpureum, Genista radiata, Helianthemum canum, Helleborus odorus, Lathyrus venetus, Lonicera caprifolium, Melica uniflora, Melittis melissophyllum, Mercurialis ovata, Ostrya carpinifolia, Polygonatum odoratum, Primula veris, Quercus petraea, Scabiosa portae, Sedum hispanicum, Sesleria autumnalis, Sesleria rigida, Silene vulgaris, Stachys scardica, Symphytum tuberosum, Teucrium chamaedrys, Thlaspi praecox, Trifolium montanum, Vicia incana, Acer campestre, Achnatherum calamagrostis, Ajuga reptans, Arabis turrita, Aremonia agrimonioides, Calamintha officinalis, Calamintha vulgaris, Campanula glomerata, Campanula persicifolia, Campanula trachelium, Carex digitata, Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Chamaecytisus hirsutus, Coronilla varia, Cotoneaster tomentosus, Crataegus monogyna, Digitalis ambigua, Doronicum columnae, Euphorbia amygdaloides, Fagus moesiaca, Festuca heterophylla, Galium pseudaristatum, Genista ovata, Geranium robertianum, Hedera helix, Hieracium gymnocephalum, Juniperus communis, Juniperus oxycedrus, Leontodon crispus, Mycelis muralis, Peucedanum austriacum, Pyrus pyraster, Poa nemoralis, Prunus mahaleb, Quercus cerris, Quercus pubescens, Rhamnus cathartica, Rosa andegavensis, Rosa nitidula, Saxifraga rotundifolia, Sedum maximum, Sideritis montana, Silene nutans, Sorbus aria, Sorbus torminalis, Tamus communis, Tilia grandifolia, Viola hirta, Viola sylvestris Osnovna literatura: HorvI938, JovaB967, KojiM998, TomiZ980 G1.7C115 Crnograbove šume na krečniaku sa prahom Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju crni grab Ostrya carpinifolia> i orah . U spratu drveča i žbunova se sa manjim učeščem javljaju još i , , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, zaklonjenijim i nešto vlažnijim terenima, na visinama od 400 do 700 m. Podloga je karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: od Kmpnja na západ ka Drini. Ekvivalentne zajednice: • Juglandeto-Ostryetum V. Ci. Et Koič 1975 • Juglando-Ostryetum E. Vukičevič, T. Cincovič et Kojič 1975 Karakteristicne vrste: Juglans regia, Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus, Cornus mas, Juniperus communis, Rhus cotinus, Thymus sp., Euphorbia cyparissias, Helleborus odorus, Galium purpureum, Ceterach officinarum, Hedera helix, Helianthemum sp. Osnovna literatura: VukiE976a G1.7C116 Crnograbove šume na krečniaku sa mečiom leskom Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju crni grab Ostrya carpinifolia> i mečja leska . U spratu drveča i žbunova se sa manjim učeščem javljaju još i , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, zaklonjenijim i nešto vlažnijim terenima, na visinama od 600 do 1200 m. Podloga je karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima prelazne submediteransko-umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Koritnik (Žur-Žurske kolibe-Škoza-košare), Paštrik (Kušnin-Kabaš), Koprivnik (Peč). Ekvivalentne zajednice: • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae Blečič 1958 • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae Blečič 1958 dioscoretosum • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae Blečič 1958 typicum • Corylo colurnae-Ostryetum carpinifoliae KrasničI 1974 Karakteristicne vrste^cer obtusatum, Anemone nemorosa, Asarum europaeum, Convallaria majalis, Cornus mas, Corylus colurna, Crataegus monogyna, Cynanchum vincetoxicum, Dactylis glomerata, Dentaria bulbifera, Dioscorea balcanica, Doronicum columnae, Eryngium palmatum, Euphorbia amygdaloides, Evonymus verrucosus, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Helleborus odorus, Lathyrus venetus, Lilium martagon, Lonicera caprifolium, Melica uniflora, Melittis melissophyllum, Mercurialis perennis, Ostrya carpinifolia, Polygonatum officinale, Saxifraga rotundifolia, Sesleria autumnalis, Stachys scardica, Symphytum tuberosum, Viola sylvestris, Acer hyrcanum, Acer platanoides, Acer pseudoplatanus, Anemone hepatica, Arabis turrita, Aremonia agrimonioides, Aristolochia pallida, Asphodelus albus, Asplenium adiantum-nigrum, Asplenium trichomanes, Brachypodium sylvaticum, Calamintha officinalis, Campanula persicifolia, Campanula trachelium, Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Centaurea triumfetti, Ceterach officinarum, Clinopodium vulgare, Colutea arborescens, Coronilla elegans, Coronilla emeroides, Corylus avellana, Cotoneaster tomentosus, Cyclamen neapolitanum, Cystopteris fragilis, Daphne laureola, Evonymus latifolius, Fagus moesiaca, Fraxinus excelsior, Galium aristatum, Geranium sanguineum, Geum urbanum, Hedera helix, Hieracium sp., Juniperus communis, Lathyrus niger, Lithospermum purpurocaeruleum, Lonicera xylosteum, Melampyrum pratense, Origanum vulgare, Paeonia corallina, Peltaria alliacea, Pyrus pyraster, Platanthera bifolia, Poa nemoralis, Polypodium vulgare, Polystichum lobatum, Primula acaulis, Primula columnae, Prunus avium, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus pubescens, Rosa sp., Sedum maximum, Silene viridiflora, Sorbus aria, Sorbus torminalis, Stellaria holostea, Tanacetum corymbosum, Teucrium chamaedrys, Thalictrum aquilegiifolium, Tilia platyphyllos, Trifolium pignantii, Veronica chamaedrys Osnovna literatura: BlečV958, KojiM998, KrasF972 G1.7C12 Crnograbove šume na serpentinitu 535 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemaiamypey KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma... " Opšte karakteristike: Svetle monodiminantne šume cmog graba Qstrya carpinifolia>, ili mešovite šume reliktnog karaktera, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu pored crnog graba velikí značaj ima još kitnjak Quercus petraea>. U spratu drveéa i žbunova se sa manjim učešéem javljaju još i, , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešée vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama do 1000 m. Podloga je serpentinit, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Goč (sliv Gvozdačke reke, Karaula) Ekvivalentne zajednice: • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukiéevié 1968 • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukiéevié 1968 cotinetosum E. Vukiéevié 1964 • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukiéevié 1968 fagetosum E. Vukiéevié 1964 • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukiéevié 1968 seslerietosum E. Vukiéevié 1964 • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukiéevié 1968 syringetosum E. Vukiéevié 1968 Karakteristične vrste: Brachypodium sylvaticum, Chrysanthemum corymbosum, Festuca heterophylla, Fraxinus ornus, Helleborus serbicus, Juniperus oxycedrus, Melica ciliata, Ostrya carpinifolia, Quercuspetraea, Rubus hirtus, Rubus idaeus, Symphytum tuberosum, Syringa vulgaris, Vincetoxicum officinale, Acer tataricum, Alyssum markgrafii, Artemisia camphorata, Asplenium adiantum-nigrum, Asplenium trichomanes, Astragalus onobrychis, Bromusfibrosus, Campanula cervicaria, Carduus sp., Cotinus coggygria, Cytisus austriacus, Dactylis glomerata, Daphne blagayana, Dorycnium germanicum, Erica carnea, Euphorbia cyparissias, Euphorbia glabriflora, Festuca valesiaca, Galium aristatum, Galium lucidum, Gentiana asclepiadea, Hypericum alpigenum, Juniperus communis, Laserpitium marginatum, Leontodon asper, Lotus corniculatus, Notholaena marantae, Plantago carinata, Polygonatum officinale, Potentilla hirta, Primula columnae, Prunus mahaleb, Rhamnus saxatilis, Rosa alpina, Rosa spinosissima, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scabiosa dubia, Scleranthus serpentini, Sesleria filifolia, Silene nutans, Stachys recta, Stachys scardica, Teucrium montanum, Thymus montanus, Vaccinium myrtillus, Veronica chamaedrys, Vicia cracca, Viola tricolor Osnovna literatura: VukiE964, VukiE965a, VukiE968 G1.7C121 Monodominantne crnograbove Ostrya carpinifolia> šume na serpentinitu Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu apsolutno dominira crni grab Ostrya carpinifolia>. Sprat drveéa i žbunova je slabo razvijen i floristički siromašan, dok je sprat zeljastih biljaka obično dobro razvijen i floristički relativno bogat. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama do 1000 m. Podloga je serpentinit, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: mada fitocenološki nisu opisane, izvesno je da se šume ovog tipa mogu naéi u zapadnoj Srbiji. G1.7C122 Crnograbove Ostrya carpinifolia> šume na serpentinitu sa kitniakom Quercus petrea> Opšte karakteristike: Svetle mešovite šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu pored crnog graba Ostrya carpinifolia> velikí značaj ima i kitnjak . U spratu drveéa i žbunova se sa manjim učešéem javljaju još i , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešée vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama do 800 m. Podloga je serpentinit, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Goč (sliv Gvozdačke reke, Karaula) Ekvivalentne zajednice: • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukiéevié 1968 • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukiéevié 1968 cotinetosum E. Vukiéevié 1964 • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukiéevié 1968 fagetosum E. Vukiéevié 1964 • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukiéevié 1968 seslerietosum E. Vukiéevié 1964 • Ostryeto-Quercetum petaeae serpentinicum E. Vukiéevié 1968 syringetosum E. Vukiéevié 1968 Karakteristične vrste: Brachypodium sylvaticum, Chrysanthemum corymbosum, Festuca heterophylla, Fraxinus ornus, Helleborus serbicus, Juniperus oxycedrus, Melica ciliata, Ostrya carpinifolia, Quercus petraea, Rubus hirtus, Rubus idaeus, Symphytum tuberosum, Syringa vulgaris, Vincetoxicum officinale, Acer tataricum, Alyssum markgrafii, Artemisia camphorata, Asplenium adiantum-nigrum, Asplenium trichomanes, Astragalus onobrychis, Bromus fibrosus, Campanula cervicaria, Carduus sp.. Cotinus coggygria, Cytisus austriacus, Dactylis glomerata, Daphne blagayana, Dorycnium germanicum, Erica carnea, Euphorbia cyparissias, Euphorbia glabriflora, Festuca valesiaca, Galium aristatum, Galium lucidum, Gentiana asclepiadea, Hypericum alpigenum, Juniperus communis, Laserpitium STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 536 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue uoMeuiaiamypey KJiacudjUKauuju cmauuuíma... " marginatum, Leontodon asper, Lotus comiculatus, Notholaena marantae, Plantago carinata, Polygonatum officinale, Potentilla hirta, Primula columnae, Prunus mahaleb, Rhamnus saxatilis, Rosa alpina, Rosa spinosissima, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scabiosa dubia, Scleranthus serpentini, Sesieria filifolia, Silene nutans, Stachys recta, Stachys scardica, Teucrium montanum, Thymus montanus, Vaccinium myrtillus, Veronica chamaedrys, Vicia cracca, Viola tricolor Osnovna literatura: VukiE964, VukiE965a, VukiE968 G1.7C2 Belograbove šume Opšte karakteristike: Niske, svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošéu dominira beli grab , ili niske svetle šume mešovitog karaktera u kojima se pored belog graba sa značajnim učeščem javljaju još i jorgovan , javorovi , , , , ili hrastovi , , , a u južnim delovima areala i . Floristički prilično bogate i raznovrsne šume. U spratu drveča i žbunova se sa manjim učeščem javljaju još i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljakaje obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešée vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regionu, na visinama izmedju 200 i 1450 m. Podlogaje karbonatna, silikatna ili serpentinitska, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih ili distričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime ili prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski i istočno-kontinentálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Siéevačka klisura (Klisura kod Sv. Petke), klusura Lazareve reke kod Zlota, klisure Gornjak i Vitovnica kod Petrovca na Mlavi, Berdapska klisura (Golubac, Štrbac), klisura pritoke reke Grze kod Paraéina, Draca-Bogosavljevica; Draca-Rujevica; Jovanovac-Komarica-Samar; Resnik-Krečnjačka kosa na desnoj obali Lepenice, Badnjevac, Cukojevac, Suva planina, Junior, Mečiji vrh, Lepterija, Orlovčié, Leskovik, Mokra; Gornja Koritnica; Divljane; Oreovac; Novo selo; Bela Palanka; Siéevo, Krčimir; Sopotnica; Koritnica; Sebet; Kaletinac, Stará planina, Brestovačka Banja (Bor), Grosnica, Komarica, Badnjevac, Crveno brdo-Prosek; Kosovo: Gorožup (Podnožje planine Paštrik), Metohijske Prokletije, Selilo (Istok); Jelo (Istok); Kršnica-Caculjan (Istok), Podnožje planine Koritnik (Žur); Goma polje (Vljašne), Zmié (Bribanié); Rosulje (Gradevci); Koleno (Brobanié); Rosulje (Brobanié); Koriz (Grabovci), Koriz (Dobroševci); Graode (Godanci); Seč (Murga); Markov kamen (Pograde). Šume ovog tipa su danas uglavnom uništene i zamenjene šikarama u kojima dominiraju beli grab i žbunaste vrste koje su nekada izgradjivale sprat žbunova belograbovih šuma. Ekvivalentne zajednice: • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 seslerietosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 quercetosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 anemonetosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 emend. B. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum pubescentis silicicolum Rudski 1940 537 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemaiamypey KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma... " Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum sessiliflorae Rudski 1940 Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 syringetosum prov. Grebenščikov 1950 Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 pyreto-amygdaliformetosumB. Jovanovič 1953 Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 cotoneasteretosumB. Jovanovič 1953 Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 colurnetosum B. Jovanovič 1955 Dioscoreo-Carpinetum orientalis Blečič et Lakušič 1966 Aceri-Carpinetum orientalis Blečič & Lakušič 1966 Querco-Carpinetum orientalis B. Jovanovič 1953 (1979) Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 quercetosum Mišič 1967 Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 ramondietosum Mišič 1981 Syringo-Fraxino-Carpinetum orientalis Mišič 1967 Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum confertae Rudski 1940 Carpinetum orientalis moesiacae syringosum Tomič 1989 Carpinetum orientalis silicicolum B. Jovanovič 1970 Carpinetum orientalis silicicolum prov. B. Jovanovič 1970 Querco-Carpinetum orientalis silicicolum B. Jovanovič 1977 Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 silicicolum B. Jovanovič 1977 Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 Syringo-Carpinetum orientalis-Quercetum mixtum Mišič Karakteristične vrste: Acer monspessulanum, Carpinus orientalis, Crataegus monogyna, Fraxinus ornus, Helleborus odorus, Teucrium chamaedrys, Cornus mas, Evonymus verrucosus, Melica uniflora, Quercus cerris, Quercuspubescens, Sorbus torminalis, Acer campestre, Cotinus coggygria, Dactylis glomerata, Ligustrum vulgare, Prunus mahaleb, Veronica chamaedrys, Viburnum lantana, Asplenium trichomanes, Brachypodium sylvaticum, Coronilla emeroides, Lithospermum purpurocaeruleum, Pyrus pyraster, Poa nemoralis, Rhamnus cathartica, Syringa vulgaris, Acer hyrcanum, Asparagus tenuifolius, Ceterach officinarum, Chrysanthemum corymbosum, Clematis vitalba, Corylus avellana, Cyclamen neapolitanum, Dictamnus albus, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia cyparissias, Galium purpureum, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Lathyrus venetus, Polygonatum officinale, Silene viridiflora, Stachys scardica, Stellaria holostea, Viola sylvestris, Acanthus longifolius, Anemone apennina, Berberis vulgaris, Carpinus betulus, Colutea arborescens, Cornus sanguinea, Digitalis laevigata, Eryngium palmatum, Evonymus europaeus, Fragaria vesca, Galium mollugo, Ostrya carpinifolia, Prunus spinosa, Quercus macedonica, Quercus sessiliflora, Rhamnus saxatilis, Sedum maximum, Sesleria autumnalis, Sorbus domestica, Symphytum tuberosum, Tamus communis, Viola hirta, Calamintha clinopodium, Calamintha officinalis, Campanula persicifolia, Chamaecytisus hirsutus, Cynanchum vincetoxicum, Festuca heterophylla, Festuca ovina, Geranium macrorrhizum, Melittis melissophyllum, Parmelia caperata, Quercus conferta, Rosa arvensis, Sedum telephium, Stereodon cupressiforme, Thlaspi perfoliatum, Trifolium alpestre, Acer tataricum, Arabis hirsuta, Arabis turrita, Asperula taurina, Asplenium adiantum-nigrum, Bromus squarrosus, Corylus colurna, Cotoneaster tomentosus, Danaa cornubiensis, Fagus moesiaca, Festuca valesiaca, Fragaria vesca, Galium aristatum, Geranium robertianum, Helianthemum nummularium, Hypericum perforatum, Origanum vulgare, Pyrus amygdaliformis, Quercus petraea, Rosa canina, Rosa sp., Siler trilobum, Teucrium polium, Veratrum nigrum, Verbascum lychnitis, Vincetoxicum officinale, Acer obtusatum, Acerpseudoplatanus, Achillea clypeolata, Achillea nobilis, Aethionema saxatile, Ajuga genevensis, Alliaria officinalis, Anemone hepatica, Anomodon viticulosus, Anthericum ramosum, Aristolochia pallida, Artemisia camphorata, Asperula cynanchica, Asphodeline liburnica, Brachypodium pinnatum, Calamintha vulgaris, Campanula trachelium, Carex hallerana, Carex hallerana, Carex sp., Carex verna, Cetraria islandica, Cladonia rangiferina, Clinopodium vulgare, Crataegus nigra, Crataegus pentagyna, Cynanchum huteri, Dactylis polygama, Dicranum scoparium, Digitalis ambigua, Dioscorea balcanica, Diplachne serotina, Erysimum crepidifolium, Euphorbia polychroma, Festuca drymeja, Filago germanica, Frangula alnus, Fraxinus excelsior, Galium cruciata, Galium lucidum, Galium Vernum, Geum urbanum, Hedera helix subsp. helix, Helianthemum vulgare, Hieracium bauhinii, Hieracium boreale, Hieracium pilosella, Juglans regia, Juniperus communis, Lactuca viminea, Lamium maculatum, Lathyrus inermis, Lathyrus niger, Leucodon sciurides, Lilium martagon, Linaria italica, Linaria minor, Lonicera caprifolium, Lychnis coronaria, Malus florentina, Malus sylvestris, Medicago minima, Melica ciliata, leucodon sciuroides, Orchis sp., Orlaya grandiflora, Ornithogalum umbellatum, Orobus venetus, Oryzopsis virescens, Paliurus aculeatus, Parietaria STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 538 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja uaijuouame HOMemaiamype y wiacufuKauuju cmanumma... " officinalis, Parmelia saxatilis, Piptatherum paradoxům, Pyrus communis, Polygala amara, Polytrichum communis, Potentilla micrantha, Potentilla tommasiniana, Primula acaulis, Primula columnae, Primula veris subsp. columnae, Quercus sessilis, Quercus virgiliana, Ramonda serbica, Rhus cotinus, Rosa canina, Rosa dumetorum, Rubus canescens, Rubus tomentosus, Ruscus aculeatus, Salvia officinalis, Sanguisorba minor, Satureja kitaibelii, Scutellaria columnae, Sedum acre, Sedum ochroleucum, Silene flavescens, Silene inflata, Silene vulgaris, Smyrnium perfoliatum, Sorbus aria, Sorbus mougeotii, Spiraea media, Spiraea ulmifolia, Stachys germanica, Stachys recta, Staphylea pinnata, Stipa pennata, Tanacetum corymbosum, Thymuspulegioides subsp. montanus, Tilia argentea, Tunica saxifraga, Turritis glabra, Ulmus montana, Verbascum nigrum, Verbascumphoeniceum, Veronica teucrium, Waldsteinia geoides Osnovna literatura: DiklN962, PavlD003, FukaP963, GrebO950, JovaB980, JovaB953b, JovaB977a, KojiM998, KrasF972, MatoM986, MišiV966, MišiV981, DiklN962, RudsI949, SariM997, VeljV967b G1.7C21 Belograbove šume na krečniaku Opšte karakteristike: Niske, svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominira beli grab , ili niske svetle šume mešovitog karaktera u kojima se pored belog graba sa značajnim učeščem javljaju još i jorgovan , javoroví , , , , ili hrastovi , , , a u južnim delovima areala i . Floristički prilično bogate i raznovrsne šume. U spratu drveča i žbunova se sa manjim učeščem javljaju još i , , , , , , , , , , , i . Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmím, termofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama izmedju 200 i 1450 m. Podlogaje karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime ili prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski i istočno-kontinentalni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Sičevačka klisura (Klisura kod Sv. Petke), klusura Lazareve reke kod Zlota, klisure Gornjak i Vitovnica kod Petrovca na Mlavi, Derdapska klisura (Golubac, Strbac), klisura pritoke reke Grze kod Paračina, Draca-Bogosavljevica; Draca-Rujevica; Jovanovac-Komarica-Samar; Resnik-Krecnjacka kosa na desnoj obali Lepenice, Badnjevac, Cukojevac, Suva planinia, Junior, Mečiji vrh, Lepterija, Orlovčič, Leskovik, Mokra; Gornja Koritnica; Divljane; Oreovac; Novo selo; Bela Palanka; Sičevo, Krčimir; Sopotnica; Koritnica; Sebet; Kaletinac; Kosovo: Gorožup (Podnožje planine Paštrik), Metohijske Prokletije, Selilo (Istok); Jelo (Istok); Kršnica-Caculjan (Istok), Podnožje planine Koritnik (Zur); Gomapolje (Vljašne). Šume ovog tipa su danas uglavnom uništene i zamenjene šikarama u kojima dominiraju beli grab i žbunaste vrste koje su nekada izgradjivale sprat žbunova belograbovih šuma. Ekvivalentne zajednice: • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 seslerietosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 anemonetosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 emend. B. Jovanovič 1953 • Dioscoreo-Carpinetum orientalis Blečič et Lakušič 1966 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 syringetosum prov. Grebenščikov 1950 • Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 • Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 quercetosum Mišič 1967 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 ramondietosum Mišič 1981 • Syringo-Fraxino-Carpinetum orientalis Mišič 1967 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 quercetosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum pubescentis silicicolum Rudski 1940 539 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum sessiliflorae Rudski 1940 • Querco-Carpinetum orientalis B. Jovanovič 1953 (1979) • Aceri-Carpinetum orientalis Blečič & Lakušič 1966 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 pyreto-amygdaliformetosum B. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 cotoneasteretosum B. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 colurnetosum B. Jovanovič 1955 Karakteristične vrste: Acanthus longifolius, Acer campestre, Acer hyrcanum, Acer monspessulanum, Acer obtusatum, Acer pseudoplatanus, Acer tataricum, Achillea clypeolata, Aethionema saxatile, Ajuga genevensis, Alliaria officinalis, Anemone apennina, Anemone hepatica, Anomodon viticulosus, Anthericum ramosum, Arabis hirsuta, Arabis turrita, Aristolochia pallida, Artemisia camphorata, Asparagus tenuifolius, Asperula cynanchica, Asperula taurina, Asphodeline liburnica, Asplenium adiantum-nigrum, Asplenium trichomanes, Berberis vulgaris, Brachypodium pinnatum, Brachypodium sylvaticum, Bromus squarrosus, Calamintha clinopodium, Calamintha officinalis, Calamintha vulgaris, Campanula persicifolia, Campanula trachelium, Carex hallerana, Carex sp., Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Cetraria islandica, Ceterach officinarum, Chamaecytisus hirsutus, Chrysanthemum corymbosum, Cladonia rangiferina, Clematis vitalba, Colutea arborescens, Cornus mas, Cornus sanguinea, Coronilla emeroides, Corylus avellana, Corylus colurna, Cotinus coggygria, Cotoneaster tomentosus, Crataegus monogyna, Crataegus nigra, Cyclamen neapolitanum, Cynanchum huteri, Cynanchum vincetoxicum, Dactylis glomerata, Danaa cornubiensis, Dicranum scoparium, Dictamnus albus, Digitalis ambigua, Digitalis laevigata, Dioscorea balcanica, Eryngium palmatum, Erysimum crepidifolium, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia cyparissias, Euphorbia polychroma, Evonymus europaeus, Evonymus verrucosus, Fagus moesiaca, Festuca drymeja, Festuca heterophylla, Festuca ovina, Festuca valesiaca, Filago germanica, Fragaria vesca, Frangula alnus, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus, Galium aristatum, Galium cruciata, Galium lucidum, Galium mollugo, Galium purpureum, Galium Vernum, Geranium macrorrhizum, Geranium robertianum, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Hedera helix subsp. helix, Helianthemum nummularium, Helianthemum vulgare, Helleborus odorus, Hieracium bauhinii, Hieracium boreale, Hieracium pilosella, Hypericum perforatum, Juglans regia, Juniperus communis, Lactuca viminea, Lamium maculatum, Lathyrus inermis, Lathyrus niger, Lathyrus venetus, Ligustrum vulgare, Lilium martagon, Linaria italica, Linaria minor, Lithospermum purpurocaeruleum, Lonicera caprifolium, Lychnis coronaria, Malus florentina, Malus sylvestris, Medicago minima, Melica ciliata, Melica uniflora, Melittis melissophyllum, leucodon sciuroides, Orchis sp., Origanum vulgare, Orlaya grandiflora, Ornithogalum umbellatum, Orobus venetus, Oryzopsis virescens, Ostrya carpinifolia, Parietaria officinalis, Parmelia caperata, Parmelia saxatilis, Piptatherum paradoxům, Pyrus amygdaliformis, Pyrus pyraster, Poa nemoralis, Polygala amara, Polygonatum officinale, Polytrichum communis, Potentilla tommasiniana, Primula acaulis, Primula columnae, Primula veris subsp. columnae, Prunus mahaleb, Prunus spinosa, Quercus cerris, Quercus conferta, Quercus macedonica, Quercus petraea, Quercus pubescens, Quercus sessiliflora, Quercus sessilis, Ramonda serbica, Rhamnus cathartica, Rhamnus saxatilis, Rhus cotinus, Rosa arvensis, Rosa canina, Rosa dumetorum, Rosa sp., Rubus canescens, Rubus tomentosus, Ruscus aculeatus, Salvia officinalis, Sanguisorba minor, Satureja kitaibelii, Scutellaria columnae, Sedum acre, Sedum maximum, Sedum ochroleucum, Sedum telephium, Sesleria autumnalis, Silene flavescens, Silene inflata, Silene viridiflora, Silene vulgaris, Siler trilobum, Smyrnium perfoliatum, Sorbus aria, Sorbus domestica, Sorbus mougeotii, Sorbus torminalis, Spiraea media, Spiraea ulmifolia, Stachys germanica, Stachys recta, Stachys scardica, Staphylea pinnata, Stellaria holostea, Stereodon cupressiforme, Stipa pennata, Symphytum tuberosum, Syringa vulgaris, Tamus communis, Tanacetum corymbosum, Teucrium chamaedrys, Teucrium polium, Thlaspi perfoliatum, Thymus pulegioides subsp. montanus, Tilia argentea, Trifolium alpestre, Tunica saxifraga, Ulmus montana, Veratrum nigrum, Verbascum lychnitis, Verbascum nigrum, Veronica chamaedrys, Veronica teucrium, Viburnum lantana, Vincetoxicum officinale, Viola hirta, Viola sylvestris, Waldsteinia geoides Osnovna literatura: DiklN962, PavlD003, FukaP963, GrebO950, JovaB980, JovaB953b, KojiM998, KrasF972, MatoM986, MÍŠÍV966, MÍŠÍV981, DiklN962, RudsI949, SariM997, VeljV967b G1.7C211 Monodominantne belograbove šume na krečniaku Opšte karakteristike: Niske, svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira beli grab . Floristički prilično bogate i raznovrsne šume. U spratu drveča i žbunova se sa manjim učeščem javljaju još i , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama izmedju 300 i 1450 m. Podloga je karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime ili prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski i istočno-kontinentalni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina, Mokra; Gornja Koritnica; Dŕvljane; Oreovac; Novo selo; Bela Palanka; Sičevo; Krčimir; Sopotnica; Koritnica; Sebet; Kaletinac; Kosovo: Selilo (Istok); lelo (Istok); Kršnica-Caculjan (Istok), podnožje planine Koritnik (Žur); Goma polje (Vljašne). Šume ovog tipa su danas uglavnom uništene i zamenjene šikarama u kojima dominiraju beli grab i žbunaste vrste koje su nekada izgradjivale sprat žbunova belograbovih šuma. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 540 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamypey toiacudjUKauuju cmauuuíma... " Ekvivalentne zajednice: • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 anemonetosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 seslerietosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 emend. B. Jovanovič 1953 • Dioscoreo-Carpinetum orientalis Blečič et Lakušič 1966 Karakteristične vrste: Acanthus longifolius, Acer campestre, Acer hyrcanum, Acer monspessulanum, Acer obtusatum, Acer tataricum, Anemone apennina, Anthericum ramosum, Arabis hirsuta, Arabis turrita, Aristolochia pallida, Asparagus tenuifolius, Asphodeline liburnica, Asplenium trichomanes, Brachypodium sylvaticum, Campanula persicifolia, Carex sp.. Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Ceterach officinarum, Chrysanthemum corymbosum, Clematis vitalba, Colutea arborescens, Cornus mas, Coronilla emeroides, Corylus avellana, Corylus colurna, Cotinus coggygria, Cotoneaster tomentosus, Crataegus monogyna, Cyclamen neapolitanum, Cynanchum vincetoxicum, Dactylis glomerata, Danaa cornubiensis, Dictamnus albus, Digitalis laevigata, Dioscorea balcanica, Eryngium palmatum, Euphorbia amygdaloides, Evonymus verrucosus, Fagus moesiaca, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galium aristatum, Galium purpureum, Geranium macrorrhizum, Geum urbanum, Hedera helix, Helianthemum nummularium, Helleborus odorus, Hypericum perforatum, Juniperus communis, Lathyrus inermis, Lathyrus niger, Lathyrus venetus, Ligustrum vulgare, Lilium martagon, Lithospermum purpurocaeruleum, Lonicera caprifolium, Malus florentina, Malus sylvestris, Melica unißora, Melittis melissophyllum, Orchis sp., Origanum vulgare, Ornithogalum umbellatum, Ostrya carpinifolia, Pyrus amygdaliformis, Pyrus pyraster, Polygala amara, Polygonatum officinale, Primula acaulis, Prunus mahaleb, Quercus cerris, Quercuspetraea, Quercuspubescens, Rhamnus cathartica, Rosa canina, Rosa sp., Sedum maximum, Sesleria autumnalis, Silene viridißora, Silene vulgaris, Siler trilobum, Smyrnium perfoliatum, Sorbus domestica, Sorbus torminalis, Stachys scardica, Stellaria holostea, Symphytum tuberosum, Syringa vulgaris, Tamus communis, Teucrium chamaedrys, Thlaspi perfoliatum, Tilia argentea, Trifolium alpestre, Veratrum nigrum, Verbascum nigrum, Veronica chamaedrys, Viburnum lantana, Vincetoxicum officinale, Viola sylvestris Osnovna literatura: DiklN962, JovaB980, JovaB953b, KojiM998, KrasF972, MatoM986, VeljV967b G1.7C212 Belograbove šume sa iorgovanom na krečniaku Opšte karakteristike: Niske svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojombrojnošču dominiraju beli grab i jorgovan . U spratu drveča i žbunova se sa manjim učeščem javljaju još i , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, akao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , idr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom regionu, na visinama izmedju 200 i 600 m. Podloga je karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Sičevačka klisura (Klisura kod Sv. Petke), klusura Lazareve reke kod Zlota, klisure Gornjak i Vitovnica kod Petrovca na Mlavi, Derdapska klisura (Golubac, Štrbac), klisura pritoke reke Grze kod Paračina. Ekvivalentne zajednice: • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 syringetosum prov. Grebenščikov 1950 • Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 • Syringeto-Fraxineto-Carpinetum orientalis Mišič 1967 quercetosum Mišič 1967 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 ramondietosum Mišič 1981 • Syringo-Fraxino-Carpinetum orientalis Mišič 1967 Karakteristične vrste: Carpinus orientalis, Cornus mas, Crataegus monogyna, Euphorbia amygdaloides, Fraxinus ornus, Syringa vulgaris, Viburnum lantana, Acer campestre, Acer monspessulanum, Acerpseudoplatanus, Acer tataricum, Asperula taurina, Asplenium adiantum-nigrum, Asplenium trichomanes, Berberis vulgaris, Brachypodium sylvaticum, Calamintha officinalis, Campanula trachelium, Carpinus betulus, Ceterach officinarum, Chamaecytisus hirsutus, Clematis vitalba, Cornus sanguinea, Corylus avellana, Cotinus coggygria, Crataegus nigra, Cynanchum vincetoxicum, Dactylis glomerata, Euphorbia cyparissias, Evonymus europaeus, Evonymus verrucosus, Festuca drymeja, Festuca valesiaca, Fragaria vesca, Frangula alnus, Fraxinus excelsior, Galium mollugo, Galium purpureum, Geranium macrorrhizum, Geranium robertianum, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Helleborus odorus, Hieracium bauhinii, Hieracium pilosella, Juglans regia, Lamium maculatum, Ligustrum vulgare, Melica unißora, Parietaria officinalis, Pyrus pyraster, Poa nemoralis, Prunus mahaleb, Prunus spinosa, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus pubescens, Ramonda serbica, Rhamnus cathartica, Rhamnus saxatilis, Rosa arvensis, Rubus canescens, Sedum telephium, Sorbus aria, Sorbus torminalis, Spiraea media, Spiraea ulmifolia, Staphylea pinnata, Stellaria holostea, Teucrium chamaedrys, Veronica chamaedrys, Viola hirta, Vitis sylvestris Osnovna literatura: GrebO950, MišiV966, MišiV981, SariM997 G1.7C213 Belograbove šume sa hrastovima spp. na krečniaku Opšte karakteristike: Svetle mešovite šume reliktnog karaktera, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču pored belog graba velikí značaj imaju i hrastovi , , , a u južnim delovima areala i . U spratu drveča i žbunova se sa manjim učeščem javljaju još i , , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, akao najčešče vrste se javljaju , , , , , , <>, , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom regionu, na visinama izmedju 200 i 600 m. Podloga je karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih, nešto dubljih i razvijenijih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime ili prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva 541 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemaiamypey KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma... " Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Draca-Bogosavljevica; Draca-Rujevica; Jovanovac-Komarica-Samar; Resnik-Krecnjacka kosa na desnoj obali Lepenice, Badnjevac, Čukqjevac; Kosovo: Gorožup (Podnožje planine Paštrik) Ekvivalentne zajednice: • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 quercetosum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum pubescentis silicicolum Rudski 1940 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum sessiliflorae Rudski 1940 • Querco-Carpinetum orientalis B. Jovanovič 1953 (1979) Karakteristične vrste: Acer monspessulanum, Anomodon viticulosus, Asplenium adiantum-nigrum, Asplenium trichomanes, Brachypodium sylvaticum, Bromus squarrosus, Campanula persicifolia, Carex hallerana, Carpinus orientalis, Cetraria islandica, Cladonia rangiferina, Cornus mas, Crataegus monogyna, Cyclamen neapolitanum, Cynanchum huteri, Dactylis glomerata, Dicranum scoparium, Euphorbia cyparissias, Festuca heterophylla, Festuca ovina, Filago germanica, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Helianthemum nummularium, Helleborus odorus, Hieracium boreale, Lychnis coronaria, leucodon sciuroides, Parmelia caperata, Parmelia saxatilis, Poa nemoralis, Polytrichum communis, Quercus conferta, Quercus macedonica, Quercuspubescens, Quercus sessiliflora, Ruscus aculeatus, Stachys scardica, Stereodon cupressiforme, Teucrium chamaedrys, Teucrium polium, Thlaspi perfoliatum, Ver b as cum lychnitis, Acer campestre, Carpinus betulus, Evonymus verrucosus, Melittis melissophyllum, Orobus venetus, Quercus cerris, Silene viridiflora, Sorbus torminalis, Ulmus montana, Veronica chamaedrys Osnovna literatura: FukaP963, KojiM998, KrasF972, RudsI949 G1.7C214 Belograbove šume sa iavorima spp. na krečniaku Opšte karakteristike: Svetle mešovite šume reliktnog karaktera, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču pored belog graba veliki značaj imaju i različite vrste roda . Spratovi drveča i žbunova, kao i přizemni sprat su dobro razvijeni i floristički relativno bogati. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom regionu i nižem delu planinskog regiona. Podlogaje karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime ili prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Aceri-Carpinetum orientalis Blečič & Lakušič 1966 Osnovna literatura: PavlD003 G1.7C215 Qstale belograbove šume na krečniaku Opšte karakteristike: Niske, svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominira beli grab . Floristički prilično bogate i raznovrsne šume, u kojima se pored belog graba sa značajnijim učeščem javljaju još i , , i dr. Pravé šume ovog tipa su danas uglavnom uništene i zamenjene šikarama u kojima dominiraju beli grab i žbunaste vrste koje su nekada izgradjivale sprat žbunova belograbovih šuma. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama do 1000 m. Podlogaje karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime ili prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski i istočno-kontinentalni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina, Junior, Mečiji vrh, Lepterija, Orlovčič, Leskovik, Mokra; Gornja Koritnica; Divljane; Oreovac; Novo selo; Bela Palanka; Sičevo. Ekvivalentne zajednice: • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 colurnetosum B. Jovanovič 1955 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 cotoneasteretosum B. Jovanovič 1953 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 pyreto-amygdaliformetosum B. Jovanovič 1953 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer monspessulanum, Asplenium trichomanes, Brachypodium sylvaticum, Calamintha vulgaris, Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Ceterach officinarum, Clematis vitalba, Cornus mas, Cornus sanguinea, Corylus avellana, Corylus colurna, Cotinus coggygria, Cotoneaster tomentosus, Crataegus monogyna, Cynanchum vincetoxicum, Dactylis glomerata, Euphorbia cyparissias, Evonymus verrucosus, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Geranium macrorrhizum, Glechoma hirsuta, Hedera helix subsp. helix, Helleborus odorus, Hypericum perforatum, Lathyrus venetus, Ligustrum vulgare, Lithospermum purpurocaeruleum, Melica uniflora, Origanum vulgare, Oryzopsis virescens, Pyrus pyraster, Primula veris subsp. columnae, Quercus pubescens, Quercus sessilis, Rosa dumetorum, Sedum acre, Sedum maximum, Sorbus torminalis, Syringa vulgaris, Tanacetum corymbosum, Teucrium chamaedrys, Teucrium polium, Thymus pulegioides subsp. montanus, Tunica saxifraga, Veratrum nigrum, Viburnum lantana, Vincetoxicum officinale, Waldsteinia geoides, Acer hyrcanum, Achillea clypeolata, Aethionema saxatile, Ajuga genevensis, Alliaria officinalis, Anemone hepatica, Arabis hirsuta, Arabis turrita, Artemisia camphorata, Asparagus tenuifolius, Asperula cynanchica, Asperula taurina, Berberis vulgaris, Brachypodium pinnatum, Bromus squarrosus, Calamintha clinopodium, Campanula persicifolia, Carex hallerana, Chrysanthemum corymbosum, Coronilla emeroides, Danaa cornubiensis, Digitalis ambigua, Digitalis laevigata, Erysimum crepidifolium, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia polychroma, Evonymus europaeus, Fagus moesiaca, Festuca heterophylla, Festuca valesiaca, Galium aristatum, Galium cruciata, Galium lucidum, Galium mollugo, Galium purpureum, Galium Vernum, Geranium robertianum, Hedera helix, Helianthemum vulgare, Lactuca viminea, Linaria italica, Linaria minor, Medicago minima, Melica ciliata, Melittis melissophyllum, Orlaya grandiflora, Piptatherum paradoxům, Pyrus amygdaliformis, Poa nemoralis, Polygonatum officinale, Potentilla tommasiniana, Primula columnae, Prunus mahaleb, Prunus spinosa, Quercus cerris, Quercus sessiliflora, Rhamnus cathartica, Rhamnus saxatilis, Rhus cotinus, Rosa sp., Rubus tomentosus, Salvia officinalis, Sanguisorba minor, Satureja kitaibelii, Scutellaria columnae, Sedum ochroleucum, Silene flavescens, Silene inflata, Siler trilobum, Sorbus domestica, Sorbus mougeotii, Stachys germanica, Stachys recta, Stipapennata, Tamus communis, Thlaspi perfoliatum, Verbascum lychnitis, Veronica teucrium, Viola hirta Osnovna literatura: JovaB980, JovaB953b, DiklN962 G1.7C22 Belograbove šume na silikátu Opšte karakteristike: Niske, svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominira beli grab , ili niske svetle šume mešovitog karaktera u kojima se pored belog graba sa značajnim učeščem javljaju još jorgovan i hrastovi , STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 542 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma... " , i . U spratu drveča i žbunova se sa manjim učeščem javljaju još i , , , , , , , , , , , , , i . Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama izmedju 200 i 1000 m. Podloga je silikatna, a na njoj se razvijaju različite varijante distričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime ili prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski i istočno-kontinentalni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina, Brestovačka Banja (Bor), Grosnica, Komarica, Badnjevac, Crveno brdo-Prosek; Kosovo: Zmič (Bribanič); Rosulje (Gradevci); Koleno (Brobanič); Rosulje (Brobanič); Koriz (Grabovci), Koriz (Dobroševci); Graode (Godanci); Seč (Murga); Markov kamen (Pograde). Ekvivalentne zajednice: • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis silicicolum B. Jovanovič 1970 • Carpinetum orientalis silicicolum prov. B. Jovanovič 1970 • Carpinetum orientalis moesiacae syringosum Tomič 1989 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišič 1967 silicicolum B. Jovanovič 1977 • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum confertae Rudski 1940 • Querco-Carpinetum orientalis silicicolum B. Jovanovič 1977 Karakteristicne vrste: Acanthus longifolius, Acer campestre, Acer hyrcanum, Acer monspessulanum, Achillea nobilis, Anemone apennina, Asparagus tenuifolius, Asplenium trichomanes, Berberis vulgaris, Brachypodium sylvaticum, Calamintha clinopodium, Calamintha officinalis, Carex věrna, Carpinus orientalis, Ceterach officinarum, Chamaecytisus hirsutus, Chrysanthemum corymbosum, Clematis vitalba, Clinopodium vulgare, Colutea arborescens, Cornus mas, Cornus sanguinea, Coronilla emeroides, Corylus avellana, Cotinus coggygria, Crataegus monogyna, Crataegus pentagyna, Cyclamen neapolitanum, Dactylis glomerata, Dactylis polygama, Dictamnus albus, Digitalis laevigata, Diplachne serotina, Eryngium palmatum, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia cyparissias, Evonymus europaeus, Evonymus verrucosus, Festuca ovina, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galium mollugo, Galium purpureum, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Helleborus odorus, Lathyrus venetus, Leucodon sciurides, Ligustrum vulgare, Lithospermum purpurocaeruleum, Melica uniflora, Ostrya carpinifolia, Paliurus aculeatus, Parmelia caperata, Pyrus communis, Pyrus pyraster, Poa nemoralis, Polygonatum officinale, Potentilla micrantha, Prunus mahaleb, Prunus spinosa, Quercus cerris, Quercus conferta, Quercus macedonica, Quercus pubescens, Quercus sessiliflora, Quercus virgiliana, Rhamnus cathartica, Rhamnus saxatilis, Rosa arvensis, Rosa canina, Sedum maximum, Sedum telephium, Sesleria autumnalis, Silene viridiflora, Sorbus domestica, Sorbus torminalis, Stachys scardica, Stellaria holostea, Stereodon cupressiforme, Symphytum tuberosum, Syringa vulgaris, Tamus communis, Teucrium chamaedrys, Trifolium alpestre, Turritis glabra, Verbascum phoeniceum, Veronica chamaedrys, Viburnum lantana, Viola hirta, Viola sylvestris Osnovna literatura: GrebO950, JovaB977a, KrasF972, MÍŠÍV966, MÍŠÍV981, RudsI949, SariM997 G1.7C221 Monodominantne belograbove šume na silikátu Opšte karakteristike: Niske, svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira beli grab . U spratu drveča i žbunova se sa manjim učeščem javljaju još i , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama izmedju 300 i 1000 m. Podloga je silikatna, a na njoj se razvijaju različite varijante distričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime ili prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski i istočno-kontinentalni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stára planina; Kosovo: Zmič (Bribanič); Rosulje (Gradevci); Koleno (Brobanič); Rosulje (Brobanič); Koriz (Grabovci), Koriz (Dobroševci); Graode (Godanci); Seč (Murga); Markov kamen (Pograde). Ekvivalentne zajednice: • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 • Carpinetum orientalis silicicolum B. Jovanovič 1970 • Carpinetum orientalis silicicolum prov. B. Jovanovič 1970 Karakteristicne vrste: Carpinus orientalis, Fraxinus ornus, Crataegus monogyna, Helleborus odorus, Acer monspessulanum, Cornus mas, Cyclamen neapolitanum, Polygonatum officinale, Veronica chamaedrys, Teucrium chamaedrys, Lithospermum purpurocaeruleum, Dactylis glomerata, Fragaria vesca, Quercus pubescens, Quercus cerris, Evonymus verrucosus, Sorbus torminalis, Rosa canina, Lathyrus venetus, 543 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemaiamypey KJiacudjUKauuju cmauuuima... " Symphytum tuberosum, Stellaria holostea, Chrysanthemum corymbosum, Melica uniflora, Viola sylvestris, Silene viridiflora, Stachys scardica, Coronilla emeroides, Colutea arborescens, Acer hyrcanum, Rhamnus cathartica, Viburnum lantana, Ligustrum vulgare, Ostrya carpinifolia, Prunus mahaleb, Quercus macedonica, Pyrus pyraster, Cotinus coggygria, Dictamnus albus, Asparagus tenuifolius, Acanthus longifolius, Anemone apennina, Eryngium palmatum, Sesleria autumnalis Osnovna literatura: KrasF972 G1.7C222 Belograbove šume sa iorgovanom na silikátu Opšte karakteristike: Niske svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu dominiraju beli grab i jorgovan . U spratu drveéa i žbunova se sa manjim učešéem javljaju još i , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešée vrste se javljaju , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama izmedju 300 i 1000 m. Podloga je silikatna, a na njoj se razvijaju različite varijante distričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime ili prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Brestovačka Banja (Bor) Ekvivalentne zajednice: • Carpinetum orientalis moesiacae syringosum Tomié 1989 • Syringo-Carpinetum orientalis (Grebenščikov 1950) Mišié 1967 silicicolum B. Jovanovič 1977 Karakteristične vrste: Carpinus orientalis, Fraxinus ornus, Syringa vulgaris, Viburnum lantana, Cornus mas, Crataegus monogyna, Euphorbia amygdaloides, Prunus mahaleb, Clematis vitalba, Evonymus verrucosus, Cotinus coggygria, Berberis vulgaris, Rosa arvensis, Melica uniflora, Asplenium trichomanes, Ceterach officinarum, Hedera helix, Acer monspessulanum, Corylus avellana, Acer campestre, Evonymus europaeus, Cornus sanguinea, Chamaecytisus hirsutus, Ligustrum vulgare, Rhamnus saxatilis, Galium purpureum, Veronica chamaedrys, Calamintha officinalis, Helleborus odorus, Galium mollugo, Glechoma hirsuta, Sedum telephium, Teucrium chamaedrys, Poa nemoralis Osnovna literatura: GrebO950, MišiV966, MišiV981, SariM997 G1.7C223 Belograbove šume sa hrastovima spp. na silikátu Opšte karakteristike: Svetle mešovite šume reliktnog karaktera, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu pored belog graba veliki značaj imaju i hrastovi , , i . U spratu drveéa i žbunova se sa manjim učešéem javljaju još i , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešée vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom regionu, na visinama izmedju 200 i 400 m. Podloga je silikatna, a na njoj se razvijaju različite varijante distričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime ili prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Grosnica, Komarica, Badnjevac, Crveno brdo-Prosek Ekvivalentne zajednice: • Carpinetum orientalis serbicum Rudski 1940 B. Jovanovič 1953 quercetosum confertae Rudski 1940 • Querco-Carpinetum orientalis silicicolum B. Jovanovič 1977 Karakteristične vrste: Achillea nobilis, Brachypodium sylvaticum, Calamintha clinopodium, Carex věrna, Carpinus orientalis, Clinopodium vulgare, Coronilla emeroides, Crataegus monogyna, Dactylispolygama, Dictamnus albus, Digitalis laevigata, Euphorbia cyparissias, Festuca ovina, Fraxinus ornus, Glechoma hirsuta, Helleborus odorus, Leucodon sciurides, Melica uniflora, Paliurus aculeatus, Parmelia caperata, Prunus spinosa, Quercus cerris, Quercus conferta, Quercuspubescens, Quercus virgiliana, Stereodon cupressiforme, Syringa vulgaris, Teucrium chamaedrys, Turritis glabra, Verbascum phoeniceum, Viola hirta, Acer campestre, Acer monspessulanum, Crataegus pentagyna, Diplachne serotina, Lithospermum purpurocaeruleum, Pyrus communis, Poa nemoralis, Potentilla micrantha, Quercus sessiliflora, Sedum maximum, Sorbus domestica, Sorbus torminalis, Tamus communis, Trifolium alpestre Osnovna literatura: RudsI949, JovaB977a G1.7C23 Belograbove šume na serpentinitu Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu apsolutno dominira beli grab . U spratu drveéa i žbunova se sa manjim učešéem javljaju još i , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešée vrste se javljaju , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama izmedju 300 i 1000 m. Podloga je serpentinit, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: mada fitocenološki nisu opisane, izvesno je da se šume ovog tipa mogu naéi u zapadnoj Srbiji; Kosovo: Zmié (Bribanié); Rosulje (Gradevci); Koleno (Brobanié); Rosulje (Brobanié); Koriz (Grabovci), Koriz (Dobroševci); Graode (Godanci); Seč (Murga); Markov kamen (Pograde); Selilo (Istok); Jelo (Istok); Kršnica-Caculjan (Istok); Gorožup; podnožje planine Paštrik. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 544 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuonajine noMeniaiamypey KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma... " Ekvivalentne zajednice: • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 Karakteristične vrste: Carpinus orientalis, Fraxinus ornus, Crataegus monogyna, Helleborus odorus, Acer monspessulanum, Cornus mas, Cyclamen neapolitanum, Polygonatum officinale, Veronica chamaedrys, Teucrium chamaedrys, Lithospermum purpureo-coeruleum, Dactylis glomerata, Fragaria vesca + sp., Quercus pubescens, Quercus cerris, Evonymus verrucosus, Sorbus torminalis, Rosa canina + sp., Lathyrus venetus, Symphytum tuberosum, Stellaria holostea, Chrysanthemum corymbosum, Melica uniflora, Viola silvestris, Silene viridiflora, Stachys scardica, Coronilla emeroides, Colutea arborescens, Acer hyrcanum, Rhamnus cathartica, Viburnum lantana, Ligustrum vulgare, Ostrya carpinifolia, Prunus mahaleb, Quercus macedonica, Pirus piraster, Cotinus coggygria, Dictamnus albus, Asparagus tenuifolius, Acanthus longifolius, Anemone apennina, Eryngium palmatum, Sesleria autumnalis Osnovna literatura: KrasF972 G1.7C231 Monodominantne belograbove šume na serpentinitu Opšte karakteristike: Svetle šume, sa skloptjenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošcu apsolutno dominira beli grab . U spratu drveča i žbunova se sa manjim učeščem javljaju još i , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama izmedju 300 i 1000 m. Podloga je serpentinu, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: mada fitocenološki nisu opisane, izvesno je da se šume ovog tipa mogu nači u zapadnoj Srbiji; Kosovo: Zmič (Bribanič); Rosulje (Gradevci); Koleno (Brobanič); Rosulje (Brobanič); Koriz (Grabovci), Koriz (Dobroševci); Graode (Godanci); Seč (Murga); Markov kamen (Pograde); Selilo (Istok); Jelo (Istok); Kršnica-Caculjan (Istok); Gorožup; podnožje planine Paštrik. Ekvivalentne zajednice: • Carpinetum orientalis scardicum Krasniqui 1968 Karakteristične vrste: Carpinus orientalis, Fraxinus ornus, Crataegus monogyna, Helleborus odorus, Acer monspessulanum, Cornus mas, Cyclamen neapolitanum, Polygonatum officinale, Veronica chamaedrys, Teucrium chamaedrys, Lithospermum purpurocaeruleum, Dactylis glomerata, Fragaria vesca, Quercus pubescens, Quercus cerris, Evonymus verrucosus, Sorbus torminalis, Rosa canina, Lathyrus venetus, Symphytum tuberosum, Stellaria holostea, Chrysanthemum corymbosum, Melica uniflora, Viola sylvestris, Silene viridiflora, Stachys scardica, Coronilla emeroides, Colutea arborescens, Acer hyrcanum, Rhamnus cathartica, Viburnum lantana, Ligustrum vulgare, Ostrya carpinifolia, Prunus mahaleb, Quercus macedonica, Pyrus pyraster, Cotinus coggygria, Dictamnus albus, Asparagus tenuifolius, Acanthus longifolius, Anemone apennina, Eryngium palmatum, Sesleria autumnalis, Carpinus orientalis, Fraxinus ornus, Crataegus monogyna, Helleborus odorus, Acer monspessulanum, Cornus mas, Cyclamen neapolitanum, Polygonatum officinale, Veronica chamaedrys, Teucrium chamaedrys, Lithospermum purpurocaeruleum, Dactylis glomerata, Fragaria vesca, Quercus pubescens, Quercus cerris, Evonymus verrucosus, Sorbus torminalis, Rosa canina, Lathyrus venetus, Symphytum tuberosum, Stellaria holostea, Chrysanthemum corymbosum, Melica uniflora, Viola sylvestris, Silene viridiflora, Stachys scardica, Coronilla emeroides, Colutea arborescens, Acer hyrcanum, Rhamnus cathartica, Viburnum lantana, Ligustrum vulgare, Ostrya carpinifolia, Prunus mahaleb, Quercus macedonica, Pyrus pyraster, Cotinus coggygria, Dictamnus albus, Asparagus tenuifolius, Acanthus longifolius, Anemone apennina, Eryngium palmatum, Sesleria autumnalis Osnovna literatura: KrasF972 G1.7C3 Termofilne javorové šume Opšte karakteristike: Niske svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošcu dominira maklen . U spratu drveča i žbunova se sa večim učeščem javlja još i crni jasen , a sa manjim brojnostima , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , «Dryzopsis virescens>, i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom regionu, na visinama izmedju 300 i 700 m. Podloga je karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski i supramediteranski delovi šireg područja Meditreana Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Majdanpečka doména, Krivelj, Rgotina. Napomena: Monodominantne termofilne jaseňové (G1.7C3) i javorové šume (G1.7C6) fitocenološki nisu zabeležene, mada možda postoje na području Srbije. Termofilne fitocenoze priključene ovim kodovima verovatnije odgovaraju jednom prelaznom tipu staništa koje bi se moglo definisati kao termofilne jasenovo-javorove niske šume. Ekvivalentne zajednice: • Orneto-Aceretum monspessulani B. Jovanovič 1950 • Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 • Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 viburnetosum Knapp 1944 545 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemaiamypey KJiacucfjUKaijuju cmamuuma.. Karakteristične vrste: Acer monspessulanum, Fraxinus ornus, Pyrus communis, Prunus mahaleb, Berberis vulgaris, Carpinus orientalis, Fragaria elatior, Helleborus odorus, Lathyrus venetus, Oryzopsis virescens, Quercus cerris, Quercus pubescens, Rhus cotinus, Rubus tomentosus, Syringa vulgaris, Viola alba Osnovna literatura: JovaB948, KnapR944 G1.7C4 Termofilne šume lipe Opšte karakteristike: Srednje visoke, umereno tamne listopadne šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju lipe i dr. U spratu drveča i žbunova se sa manjim brojnostima javljaju još i , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim, termofilnim terenima, u nizijskom, redje brdskom regionu. Podlogaje krečnjak, les ili pesak, redje se radi o silikatima. Zajednice se razvijaju u uslovima kontinentalne-panonske ili umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Supra-, sub- ili mesomediteranski i šumostepski regioni Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Crbija: Beograd (Košutnjak); Vojvodina: Deliblatska peščara (Flamunda, Rošijana, Devojačkibunar, Palošče, Tilva-Coka, Pluc), Kozara, Karadordevo, Doroslovo, Gubnište -prirodni spomenik 1-3, rošijana, Devojački bunar, Palošče, Tilva-Coka, Pluc. Ekvivalentne zajednice: Querco-Tilietum tomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 Querco-Tilietum tomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 Querco-Tilietum tomentosae L. Stjepanovič-Veseličič 1953 Querco-Tilietum xero termosům Erde ši 1959 Karakteristične vrste: Convolvulus arvensis, Crataegus monogyna, Helleborus odorus, Lithospermum purpurocaeruleum, Thlaspi avalanum, Acer campestre, Dactylis glomerata, Festuca valesiaca, Fraxinus ornus, Galium aparine, Geum urbanum, Ligustrum vulgare, Lonicera xylosteum, Quercus virgiliana, Rosa canina, Sedum telephium, Tanacetum corymbosum, Tilia tomentosa, Ulmus minor, Viola hirta, Viola sepincola, Brachypodium sylvaticum, Campanula persicifolia, Cornus mas, Evonymus europaeus, Lonicera caprifolium, Quercus cerris, Acer tataricum, Carpinus betulus, Clematis vitalba, Laburnum anagyroides, Pyrus pyraster, Prunus spinosa, Quercus petraea, Sorbus torminalis, Tilia argentea, Poa nemoralis, Veronica hederifolia Osnovna literatura: ErdeJ971, StjeL953, StjeL979 G1.7C5 Šume kopriviča Opšte karakteristike: Srednje visoke, svetie listopadne reliktně šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominira koprivič i dr. U spratu drveča i žbunova se sa večim značajem cesto javlja i orah , a sa manjim brojnostima još KCarpinus orientalis>, , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, zaklonjenim terenima, u klisurama u brdskom regionu, na visinama do 100 m. Podlogaje uglavnom krečnjak, na kome se razvijaju relativno duboka eutrična zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime, koja je zbog mikroorografskih uticaja ublažena u smislu povečane vlažnosti i smanjenih kolebanja osnovnih klimatskih parametara. Opšte rasprostranjenje: Šire područje Mediterana, Severná Afrika. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Djerdap; klisara Gospodjinvir; Lepenski vir. Napomena: Moždabi se sastojine kopriviča i oraha mogle uključiti i u kod G1.7C9 - Zapadnoazijske šumostepe sa drvečem divljeg voča Ekvivalentne zajednice: STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 546 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Celtido-JuglandetumB. Jovanovič (1957) 1970 Celtido-JuglandetumB. Jovanovič (1957) 1970 Celtido-JuglandetumB. Jovanovič (1957) 1970 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer monspessulanum, Acerpseudoplatanus, Asplenium trichomanes, Brachypodium sylvaticum, Calamintha officinalis, Carpinus orientalis, Celtis australis, Ceterach officinarum, Clematis vitalba, Cornus mas, Corylus colurna, Cotoneaster tomentosus, Crataegus monogyna, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia cyparissias, Festuca valesiaca, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Juglans regia, Lamium maculatum, Lithospermum purpurocaeruleum, Mycelis muralis, Parietaria officinalis, Rosa arvensis, Rubus canescens, Rubus hirtus, Sambucus nigra, Scolopendrium vulgare, Sedum maximum, Staphylea pinnata, Tamus communis, Taxus baccata, Tilia cordata, Tilia tomentosa, Corylus avellana, Fraxinus excelsior, Prunus mahaleb, Rhamnus cathartica, Viola sylvestris, Evonymus europaeus, Tilia platyphyllos Osnovna literatura: JovaB957, JovaB970a, MišiV982 G1.7C6 Termofilne jaseňové šume Opšte karakteristike: Niske svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošéu dominira crni jasen ili redje poljski jasen . U spratu drveéa i žbunova se sa veéim učešéem javlja još i maklen , a sa manjim brojnostima , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljakaje obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešée vrste se javljaju , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom regionu, na visinama izmedju 300 i 700 m. Podlogaje karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski i supramediteranski delovi šireg područja Meditreana Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Majdanpečka doména, Krivelj, Rgotina. Napomena: Monodominantne termofilne jaseňové (G1.7C3) i javorové šume (G1.7C6) fitocenološki nisu zabeležene, mada možda postoje na području Srbije. Termofilne fitocenoze priključene ovim kodovima verovatnije odgovaraju jednom prelaznom tipu staništa koje bi se moglo definisati kao termofilne jasenovo-javorové niske šume. Ekvivalentne zajednice: Orneto-Aceretum monspessulani B. Jovanovič 1950 Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 Acereto-Fraxinetum orni timokense Knapp 1944 viburnetosum Knapp 1944 Karakteristične vrste: Acer monspessulanum, Fraxinus ornus, Pyrus communis, Prunus mahaleb, Berberis vulgaris, Carpinus orientalis, Fragaria elatior, Helleborus odorus, Lathyrus venetus, Oryzopsis virescens, Quercus cerris, Quercus pubescens, Rhus cotinus, Rubus tomentosus, Syringa vulgaris, Viola alba Osnovna literatura: JovaB948, KnapR944 G1.7C7 Panónske šumostepe sa klekama I topolom - Opšte karakteristike: Srednje visoke, svetle listopadne reliktně šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu dominiraju topole i i kleka . U spratu drveéa i žbunova se sa manjim brojnostima javljaju još i , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju na ravnim terenima, u ravničarksim predelima u blizini velikih reka, ali izvan direktnog i intenzivnog uticaja podzemnih i nadzemnihvoda. Podlogaje les ili pesak. Zajednice se razvijaju u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Deliblatska peščara (Dubovac). Ekvivalentne zajednice: Junipero-Populetum B. Jovanovič et Tucovié 1969 547 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacufjUKaijuju cmaumuma.. Karakteristične vrste: Populus alba, Populus canescens f. fraxinoides, Betula verrucosa, Juniperus communis, Rhamnus cathartica, Lonicera xylosteum, Berberis vulgaris, Viburnum lantana, Rhus cotinus, Cornus sanguinea, Cornus mas Osnovna literatura: JovaB997, JovaB969g G1.7C9 Zapadnoaziiske šumostepe sa drvečem divlieg voča Opšte karakteristike: Obično otvorene ili veoma otvorene sastojine u kojima dominiraju predstavnici rodova , , , , , i ostalo dvrenasto (sočno ili koštuničavo) voce , i dr. Opšte rasprostranjenje: Šumostepska, stepska u subpustinjaka područja Anatolije, Irana, Sirije i Afghanistana, sa manjim sastojnama na centraloj površi Kipra. Rasprostranjenje u Srbiji: Balkánske šumske sastojine sa dominacijom oraha, celtisa, divljih kruški i jabuka bi se možda mogla pripojiti ovom tipu staništa. Ekvivalentne zajednice: • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Syringo-Prunetum mahalebi (B. Jovanovič 1949) Mišič 1978 • Alno-Juglandetum Antič et Mišič 1971 • Parietario-JuglandetumB. Jovanovič 1969 • Juglando-Castanetum sativae Rexhepi 1990 • Rhamno cathartici-Prunetum spinosae Parabuščski 1988 G1.7D Šume pitomog kestena Opšte karakteristike: Srednje visoke, tamne monodominantne šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju pitomi kesten ili mešovite šume u kojima pored kestena značajno učešče imaju kitnjak ili orah . U spratu drveča i žbunova ponekad gotovo da nema drugih vrsta, a i sprat zeljastih biljaka je veoma siromašan, tako da přizemni sprat gotovo potpuno odsustvuje a iz ogoljenog pedološkog pokrivača izbijaju stene. Ponekad je sprat drveča i žbunova relativno bogat, a u njemu se sa večim učeščem javljaju još i , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim termofilnim terenima, u brdskom regionu, na visinama izmedju 200 i 800 m. Podloga je silikatna, a na njoj se razvijaju različite varijante distričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: mada nema konkretnih fitocenoloških podataka, izvesno je da se u zapadnoj Srbiji mogu nači sastojine pitomog kestena koje bi se mogle uključiti u ovaj tip staništa; Kosovo: Metohijske Prokletije Ekvivalentne zajednice: • Castanetum sativae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Castanetum satiavae metohiense D.Muratspahič-Pavlovic 2003 prov. • Castaneo-Quercetum petreae confertis M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Castaneo-Quercetum petreae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 548 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Pteridio aquilini-Castanetum sativae-Querco patulectorum sensu stricto M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pteridio aquilini-Fageto-Castanetum sativae-Querco patulectorum sensu stricto M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Querco-Castanetum metochiensae Glišič (1969) 1975 • Querco-Castanetum metochiensae Glišič (1969) 1975 farnetosum Glišič (1969) 1975 • Querco-Castanetum metochiensae Glišič (1969) 1975 carpinetosum betuli Glišič (1969) 1975 • Castaneo-Quercetum confertae-cerris petreae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Castaneo-Quercetum petreae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Juglando-Castanetum sativae Rexhepi 1990 Karakteristične vrste: Acer tataricum, Brachypodium sylvaticum, Campanula trachelium, Castanea sativa, Cornus mas, Corylus avellana, Crataegus monogyna, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Genista tinctoria, Hieracium murorum, Juniperus communis, Ligustrum vulgare, Populus tremula, Potentilla erecta, Primula vulgaris, Prunella vulgaris, Pteridium aquilinum, Quercus cerris, Quercus petraea, Rosa canina, Veronica officinalis, Viola sylvestris, Acer campestre, Achillea millefolium, Achillea setacea, Agrimonia eupatoria, Aira caryophyllea, Ajuga reptans, Anemone nemorosa, Aposeris foetida, Aremonia agrimonioides, Astragalus glycyphyllos, Athyrium filix-femina, Bellis perennis, Blechnum spicant, Calamintha clinopodium, Calamintha officinalis, Campanula patula, Campanula persicifolia, Carex pallescens, Carex sylvatica, Carex verna, Carpinus betulus, Centaurea stoebe, Centaurium erythraea, Circaea lutetiana, Clematis vitalba, Cornus sanguinea, Coronilla varia, Cytisus austriacus, Cytisus hirsutus, Dactylis glomerata, Digitalis ambigua, Digitalis lanata, Epilobium lanceolatum, Epimedium alpinum, Euphrasia stricta, Fagus moesiaca, Festuca heterophylla, Festuca ovina, Fraxinus ornus, Galium aristatum, Galium cruciatum, Galium mollugo, Galium schultesii, Galium vernum, Genista ovata, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Helleborus odorus, Hieracium bauhinii, Hieracium pilosella, Hieracium sabaudum, Hieracium umbellatum, Hypericum montanum, Hypericum perforatum, Jasione dentata, Juglans regia, Lactuca muralis, Lamium maculatum, Lapsana communis, Lathyrus niger, Lathyrus vernus, Luzula campestris, Luzula forsteri, Luzula nemorosa, Luzula pilosa, Lychnis coronaria, Lysimachia nummularia, Malus sylvestris, Melampyrum heracleoticum, Melampyrum vulgatum, Melica uniflora, Melittis melissophyllum, Mercurialis perennis, Moehringia trinervia, Ostrya carpinifolia, Physospermum aquilegiifolium, Poa angustifolia, Poa bulbosa, Poa nemoralis, Polygala vulgaris, Polystichum lobatum, Potentilla micrantha, Potentilla recta, Prunus avium, Prunus spinosa, Pyrus pyraster, Quercus frainetto, Quercus pubescens, Robinia pseudacacia, Rosa arvensis, Rubus hirtus, Rubus tomentosus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Ruscus aculeatus, Salvia glutinosa, Sanicula europaea, Scrophularia nodosa, Sedum cepaea, Serratula tinctoria, Silene italica, Silene viridiflora, Sorbus torminalis, Stachys scardica, Tamus communis, Taraxacum officinale, Thymus serpyllum, Tilia argentea, Tilia platyphyllos, Trifolium pratense, Veronica chamaedrys Osnovna literatura: PavlD003, G1ÍŠM975, JankM998, RexhF990 G1.7D1 Grčko -balkánské šume pito mo g kestena Opšte karakteristike: Srednje visoke, tamne monodominantne šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju pitomi kesten ili mešovite šume u kojima pored kestena značajno učešče imaju kitnjak ili orah . U spratu drveča i žbunova ponekad gotovo da nema drugih vrsta, a i sprat zeljastih biljaka je veoma siromašan, tako da přizemni sprat gotovo potpuno odsustvuje a iz ogoljenog pedološkog pokrivača izbijaju stene. Ponekad je sprat drveča i žbunova relativno bogat, a u njemu se sa večim učeščemjavljajujoš i , , , . , , , , , , . i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; florističkije relativno bogat, a kao najčešče vrste sejavljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , 549 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KiiacucjjUKaijuju cmauuuuna... " , , , i dr. Opšte karakteristike: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim termofilnim terenima, u brdskom regionu, na visinama izmedju 200 i 800 m. Podloga je silikatna, a na njoj se razvijaju različite varijante distričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski delovi istočnih, južnih i centralnih Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije Ekvivalentne zajednice: • Castanetum sativae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Castanetum satiavae metohiense D.Muratspahič-Pavlovic 2003 prov. • Castaneo-Quercetum petreae confertis M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Castaneo-Quercetum petreae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pteridio aquilini-Castanetum sativae-Querco patulectorum sensu stricto M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pteridio aquilini-Fageto-Castanetum sativae-Querco patulectorum sensu stricto M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Querco-Castanetum metochiensae Glišič (1969) 1975 • Querco-Castanetum metochiensae Glišič (1969) 1975 farnetosum Glišič (1969) 1975 • Querco-Castanetum metochiensae Glišič (1969) 1975 carpinetosumbetuli Glišič (1969) 1975 • Castaneo-Quercetum confertae-cerris petreae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Castaneo-Quercetum petreae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Juglando-Castanetum sativae Rexhepi 1990 Karakteristicne vrste: Acer tataricum, Brachypodium sylvaticum, Campanula trachelium, Castanea sativa, Cornus mas, Corylus avellana, Crataegus monogyna, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Genista tinctoria, Hieracium murorum, Juniperus communis, Ligustrum vulgare, Populus tremula, Potentilla erecta, Primula vulgaris, Prunella vulgaris, Pteridium aquilinum, Quercus cerris, Quercus petraea, Rosa canina, Veronica officinalis, Viola sylvestris, Acer campestre, Achillea millefolium, Achillea setacea, Agrimonia eupatoria, Aira caryophyllea, Ajuga reptans, Anemone nemorosa, Aposeris foetida, Aremonia agrimonioides, Astragalus glycyphyllos, Athyrium filix-femina, Bellis perennis, Blechnum spicant, Calamintha clinopodium, Calamintha officinalis, Campanula patula, Campanula persicifolia, Carexpallescens, Carex sylvatica, Carex verna, Carpinus betulus, Centaurea stoebe, Centaurium erythraea, Circaea lutetiana, Clematis vitalba, Cornus sanguinea, Coronilla varia, Cytisus austriacus, Cytisus hirsutus, Dactylis glomerata, Digitalis ambigua, Digitalis lanata, Epilobium lanceolatum, Epimedium alpinum, Euphrasia stricta, Fagus moesiaca, Festuca heterophylla, Festuca ovina, Fraxinus ornus, Galium aristatum, Galium cruciatum, Galium mollugo, Galium schultesii, Galium vernum, Genista ovata, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Helleborus odorus, Hieracium bauhinii, Hieracium pilosella, Hieracium sabaudum, Hieracium umbellatum, Hypericum montanum, Hypericum perforatum, Jasione dentata, Juglans regia, Lactuca muralis, Lamium maculatum, Lapsana communis, Lathyrus niger, Lathyrus vernus, Luzula campestris, Luzula forsten, Luzula nemorosa, Luzula pilosa, Lychnis coronaria, Lysimachia nummularia, Malus sylvestris, Melampyrum heracleoticum, Melampyrum vulgatum, Melica uniflora, Melittis melissophyllum, Mercurialis perennis, Moehringia trinervia, Ostrya carpinifolia, Physospermum aquilegiifolium, Poa angustifalia, Poa bulbosa, Poa nemoralis, Polygala vulgaris, Polystichum lobatum, Potentilla micrantha, Potentilla recta, Prunus avium, Prunus spinosa, Pyrus pyraster, Quercus frainetto, Quercus pubescens, Robinia pseudacacia, Rosa arvensis, Rubus hirtus, Rubus tomentosus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Ruscus aculeatus, Salvia glutinosa, Sanicula europaea, Scrophularia nodosa, Sedum cepaea, Serratula tinctoria, Silene italica, Silene viridiflora, Sorbus torminalis, Stachys scardica, Tamus communis, Taraxacum officinale, Thymus serpyllum, Tilia argentea, Tilia platyphyllos, Trifolium pratense, Veronica chamaedrys Osnovna literatura: PavlD003, G1ÍŠM975, JankM998, RexhF990 G1.7D11 Monodominantne šume pitomog kestena Opšte karakteristike: Srednje visoke, tamne šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira pitomi kesten . U spratu drveča i žbunova gotovo da nema drugih vrsta, a i sprat zeljastihbiljaka je veoma siromašan. Ponekad je přizemni sprat gotovo potpuno odsustvuje tako da iz ogoljenog pedološkog pokrivača izbijaju stene. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim termofilnim terenima, u brdskom regionu. Podloga je silikatna, a na njoj se razvijaju različite varijante distričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski delovi istočnih, južnih i centralnih Balkanskog poluostrva STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 550 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamypey KJiacufjUKaijuju cmanuiuma... " Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije Ekvivalentne zajednice: • Castanetum satiavae metohiense D.Muratspahié-Pavlovic 2003 prov. • Castanetum sativae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Osnovna literatura: PavlD003, JankM998 G1.7D12 Sume pitomog kestena sa kitniakom Opšte karakteristike: Srednje visoke, tamne mešovite šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju pitomi kesten i kitnjak . U spratu drveča i žbunova se sa manjim učeščem javljaju još i , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim termofilnim terenima, u brdskom regionu, na visinama do 200 m. Podloga je silikatna, a na njoj se razvijaju različite varijante distričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski delovi istočnih, južnih i centralnih Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije Ekvivalentne zajednice: • Castaneo-Quercetum confertae-cerris petreae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Castaneo-Quercetum petreae confertis M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Castaneo-Quercetum petreae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Castaneo-Quercetum petreae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pteridio aquilini-Castanetum sativae-Querco patulectorum sensu stricto M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pteridio aquilini-Fageto-Castanetum sativae-Querco patulectorum sensu stricto M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Querco-Castanetum metochiensae Glišič (1969) 1975 • Querco-Castanetum metochiensae Glišič (1969) 1975 carpinetosum betuli Glišič (1969) 1975 • Querco-Castanetum metochiensae Glišič (1969) 1975 farnetosum Glišič (1969) 1975 Karakteristične vrste: Castanea sativa, Quercus petraea, Acer tataricum, Carpinus betulus, Juniperus communis, Campanula patula, Epimedium alpinum, Fragaria vesca, Genista ovata, Hieracium bauhinii, Potentilla micrantha, Pteridium aquilinum, Ruscus aculeatus, Veronica officinalis, Quercus cerris, Quercus frainetto, Galium schultesii, Hieracium murorum, Potentilla erecta, Fraxinus ornus, Cytisus austriacus, Cytisus hirsutus, Galium Vernum, Lathyrus niger, Luzula forsten, Melampyrum vulgatum, Physospermum aquilegiifolium, Veronica chamaedrys, Rumex acetosella, Sedum cepaea, Tamus communis, Fagus moesiaca, Acer campestre, Corylus avellana, Crataegus monogyna, Rosa canina, Achillea millefolium, Ajuga reptans, Aposeris foetida, Aremonia agrimonioides, Brachypodium sylvaticum, Calamintha officinalis, Campanula persicifolia, Carex pallescens, Dactylis glomerata, Euphorbia amygdaloides, Galium cruciatum, Genista tinctoria, Hieracium pilosella, Hieracium sabaudum, Hypericum perforatum, Moehringia trinervia, Polygala vulgaris, Primula vulgaris, Prunella vulgaris, Rosa arvensis, Sanicula europaea, Thymus serpyllum, Tilia argentea, Viola sylvestris, Agrimonia eupatoria, Aira caryophyllea, Anemone nemorosa, Astragalus glycyphyllos, Athyrium filix-femina, Bellis perennis, Blechnum spicant, Calamintha clinopodium, Campanula trachelium, Carex sylvatica, Carex verna, Centaurium erythraea, Circaea lutetiana, Cornus mas, Cornus sanguinea, Coronilla varia, Epilobium lanceolatum, Festuca heterophylla, Galium aristatum, Galium mollugo, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Hypericum montanum, Lactuca muralis, Lamium maculatum, Lapsana communis, Lathyrus vernus, Ligustrum vulgare, Luzula campestris, Lysimachia nummularia, Malus sylvestris, Melampyrum heracleoticum, Melica uniflora, Melittis melissophyllum, Mercurialis perennis, Ostrya carpinifolia, Poa angustifolia, Polystichum lobatum, Populus tremula, Prunus avium, Pyrus pyraster, Rubus hirtus, Rubus tomentosus, Salvia glutinosa, Scrophularia nodosa, Silene italica, Silene viridiflora, Sorbus torminalis, Taraxacum officinale, Tilia platyphyllos, Trifolium pratense Osnovna literatura: GUŠM975, JankM998 G1.7D13 Sume pitomog kestena sa orahom Opšte karakteristike: Srednje visoke, tamne mešovite šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju pitomi kesten i orah . U spratu drveča i žbunova se sa manjim učeščem javljaju još i , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , 551 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacucJMKauuju cmauuuima... " , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim termofilnim terenima, u brdskom regionu, na visinama izmedju 600 i 800 m. Podlogaje silikatna, a na njoj se razvijaju različite varijante distričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski delovi istočnih, južnih i centralnih Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Pašina česma. Ekvivalentne zajednice: • Juglando-Castanetum sativae Rexhepi 1990 Karakteristične vrste: Castanea sativa, Juglans regia, Hieracium murorum, Populus tremula, Juniperus communis, Corylus avellana, Festuca ovina, Lychnis coronaria, Jasione dentata, Genista tinctoria, Hieracium umbellatum, Acer tataricum, Pteridium aquilinum, Potentilla recta, Veronica officinalis, Rosa canina, Crataegus monogyna, Quercus petraea, Ligustrum vulgare, Prunus spinosa, Poa bulbosa, Euphrasia stricta, Luzula pilosa, Serratula tinctoria, Luzula nemorosa, Potentilla erecta, Cornus mas, Quercus pubescens, Quercus cerris, Clematis vitalba, Brachypodium sylvaticum, Helleborus odorus, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Stachys scardica, Poa nemoralis, Primula vulgaris, Campanula trachelium, Viola sylvestris, Digitalis lanata, Digitalis ambigua, Robinia pseudacacia, Centaurea stoebe, Rumex acetosa, Prunella vulgaris, Achillea setacea Osnovna literatura: RexhF990 G1.7D4Ilirske šume pito mo g kestena Opšte karakteristike: Srednje visoke, tamne monodominantne šume sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju pitomi kesten ili mešovite šume u kojima pored kestena značajno učešče ima kitnjak . U spratu drveča i žbunova ponekad gotovo da nema drugih vrsta, a i sprat zeljastih biljaka je veoma siromašan, tako da přizemni sprat gotovo potpuno odsustvuje a iz ogoljenog pedološkog pokrivača izbijaju stene. Ponekad su šume floristički relativno raznovrsne i bogate. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim termofilnim terenima, u brdskom regionu. Podlogaje silikatna, a na njoj se razvijaju različite varijante distričnih skeletogenih, cesto veoma degradiranih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima prelazne submediteransko-ilirsko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Submediteransko područje zapadnog dela Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: mada nema konkretnih fitocenoloških podataka, izvesno je da se u zapadnoj Srbiji mogu nači sastojine pitomog kestena koje bi se mogle uključiti u ovaj tip staništa. Gl.8 Acidofilne šume u kojima dominiraju hrastovi Opšte karakteristike: Svede šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominiraju kitnjak , ili transilvanski kitnjak . Poseban pečat ovim zajednicama u prízemnom spratu cesto daju veoma brojni busenovi borovnice . U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci kitnjaka, a uz njih se javljaju pojedinačno i , , , , , «Crataegus monogyna>, , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama izmedju 400 i 1300 m. Podlogaje silikatna, a zemljišta su izrazito kisela. Zajednice se razvijaju u uslovima umerno-kontinentalne mezij ske klime ili kontinentalne-panonske klime. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 552 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamype y miacufuKauuju cmauuuima... " Opšte rasprostranjenje: Centrálna i jugoistočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Veliki Vis, Ostri Vrh, Dugi rt, Trajan, vrh Vidojevice, Kumovac, Manastirska kosa, Oštra kosa, Grabovac, Manastirska Kosa, Hajdučki Potok, Veliki Breg, Padež, Gradička, sliv Topolske reke, Beograd (Košutnjak, Topčidersko brdo); Fruška gora (Crni Čot, Beočinske livade, Žarkovo, Lišajev greben, Venac, od Partizanskog puta prema selu Grgetegu, greben izmedu Crnog čota i Velikog čota, Greben Žarkovo, Geben Radanovac, Grben Vilin Kam, na glavnom grebenu izmedu Zmajevca i Beočinskih livada, Rajkovački potok, Koziji hrbat, Crni čot, Venac, Grabovački potok, Lišajev Greben, iznad Paragova, severno od Osovlja, Matijevac, Crveni čot-Orlovac, Vršačke planine (Kula, Vršački vrh, Široko bilo, Gudurički vrh, Mesič). Ekvivalentne zajednice: Luzulo-Quercetum montanum B. Jovanovič (1975) 1979 Musco-Quercetum montanum B. Jovanovič 1981 Myrtillo-Quercetum cerris Blečič et al. 1974 Jovanovič 1975 Quercetum montai orientalis Gajič 1961 Quercetum montai Jovanovič 1975 Quercetum montai Vukičevič 1966 Quercetum montai oxycedri prov. D. Lakušič 1987 Quercetum montanum (B.. nemorosae B. Jovanovič 1975 (B. Jovanovič (B. Jovanovič (B. Jovanovič (B. Jovanovič (B. Jovanovič (B. Jovanovič 1948) ČernjavskietB. 1948) ČernjavskietB. Jovanovič Jovanovič 1953 1953 calcicolumB. 1948) ČernjavskietB. Jovanovič 1953 carpinetosum 1948) ČernjavskietB. Jovanovič 1953 drymetosumB. 1948) ČernjavskietB. Jovanovič 1953 genistetosum E. 1948) ČernjavskietB. Jovanovič 1953 juniperetsoum 1948) ČernjavskietB. Jovanovič 1953 luzuletosum 1948) ČernjavskietB. Jovanovič 1953 ruscetosum E. Vukičevič 1966 Vaccinio-Quercetum petreae D.Muratspahič-Pavlovič 2003 prov Asplenio-Quercetum petraeae M. Jankovič 1974 Dicrano scoparii-Quercetum montanum B asplenietosum M. Jankovič 1980 Festuco drymeiae-Quercetum petraeae (M caricetosum M. Jankovič 1980 Festuco drymeiae-Quercetum petraeae (M daphnetosum M. Jankovič 1980 Festuco drymeiae-Quercetum petraeae (M festucetosum heterophyllae M. Jankovič 1980 Festuco drymeiae-Quercetum petraeae (M melicetosum M. Jankovič 1980 Festuco montanae- Quercetum petraeae (M. Jankovič et Mišič 1960) M. Jankovič 1980 Festuco-Quercetum petraeae M. Jankovič 1974 Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 aculeatetosum Jank. EtMiš. 1960 Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 cotinetosum prov. Jankovič et Mišič 1954 Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 festucetosum montanae Jankovič et Mišič 1961 Rumici acetosellae-Quercetum petraeae M. Jankovič 1980 Poo nemoralis-Quercetum polycarpae B. Jovanovič 1979 Jovanovič (1953) 1979 Jankovič et Mišič 1960) M. Jankovič 1968 Jankovič et Mišič 1961) M. Jankovič 1968 Jankovič et Mišič 1961) M. Jankovič 1968 Jankovič et Mišič 1961) M. Jankovič 1968 Jankovič et Mišič 1961) M. Jankovič 1968 Jankovič et Mišič 1961) M. Jankovič 1968 Jankovič et Mišič 1961) M. Jankovič 1968 553 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. Karakteristične vrste: Acer campestre, Crataegus monogyna, Cynanchum vincetoxicum, Euphorbia amygdaloides, Poa nemoralis, Carpinus betulus, Dactylis glomerata, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Ffedera helix, Hieracium bauhinii, Hypericum perforatum, Lathyrus venetus, Quercus cerris, Quercus petraea, Rosa arvensis, Rubus hirtus, Stellaria holostea, Veronica chamaedrys, Veronica officinalis, Acer platanoides, Acer tataricum, Aremonia agrimonioides, Betula alba, Brachypodium sylvaticum, Calamintha clinopodium, Calamintha vulgaris, Campanula patula, Campanula persicifolia, Carex pilosa, Carpinus orientalis, Cornus mas, Cornus sanguinea, Cytisus hirsutus, Cytisus nigricans, Dactylis polygama, Danaa cornubiensis, Deschampsia flexuosa, Digitalis ambigua, Euphorbia cyparissias, Fagus moesiaca, Fagus sylvatica, Festuca heterophylla, Festuca montana, Galium aparine, Galium mollugo, Galium pseudaristatum, Galium rotundifolium, Galium sylvaticum, Galium verum, Genista ovata, Geranium robertianum, Helleborus odorus, Hieracium murorum, Hieracium sabaudum, Hieracium sp., Lnula conyza, Juniperus communis, Lactuca scariola, Lapsana communis, Lathyrus niger, Lathyrus vernus, Linaria genistifolia, Ĺuzula albida, Luzula campestris, Luzula forsten, Lychnis coronaria, Melampyrum vulgatum, Polygonatum odoratum, Polygonum dumetorum, Polytrichum commune, Potentilla recta, Prunella vulgaris, Prunus avium, Pteridium aquilinum, Quercus polycarpa, Quercus pubescens, Rhus cotinus, Rosa sp., Rumex acetosella, Ruscus aculeatus, Ruscus hypoglossum, Sedum maximum, Silene nutans, Sorbus aucuparia, Sorbus torminalis, Tanacetum corymbosum, Teucrium chamaedrys, Thymus pulegioides, Tilia argentea, Tilia grandifolia, Tilia tomentosa, Trifolium alpestre, Vaccinium myrtillus f. arcticum Osnovna literatura: BlečV974, GajiM961a, GajiM989, JovaB953a, JovaB949, JovaB980, KrasF972, MišiV978, ParaS986, RandN979b, VukiE966, ZupaM986, ErdeJ971, JankM992, JankM980, JankM974b, JankM954, KojiM998, JankM960b, VučkB986, ZupaM986, PekaV987, JoviN996 Gl.87 Srednie-evropske acidofilne hrastove šume Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošéu apsolutno dominiraju kitnjak ili cer . U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci kitnjaka i cera, a uz njih se javljaju pojedinačno i , , , , . Poseban pečat ovim zajednicama u prizemnom spratu cesto daju veoma brojni busenovi borovnice . Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešée vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama izmedju 400 i 1300 m. Podloga je silikatna, a zemljišta su izrazito kisela. Zajednice se razvijaju u uslovima umerno-kontinentalne mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálna i jugoistočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Veliki Vis, Oštri Vrh, Dugi rt, Trajan, vrh Vidojevice, Kumovac, Manastirska kosa, Oštra kosa, Grabovac, Manastirska Kosa, Hajdučki Potok, Veliki Breg, Padež, Gradička, sliv Topolske reke. Ekvivalentne zajednice: Luzulo-Quercetum montanum B. Jovanovič (1975) 1979 Musco-Quercetum montanum B. Jovanovič 1981 Myrtillo-Quercetum cerris Blečič et al. 1974 Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) ČernjavskietB. Jovanovič 1953 calcicolumB. Jovanovič 1975 Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 carpinetosum orientalis Gajič 1961 Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) ČernjavskietB. Jovanovič 1953 drymetosumB. Jovanovič 1975 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 554 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 genistetosum E. Vukičevič 1966 Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 juniperetsoum oxycedri prov. D. Lakušič 1987 Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 luzuletosum nemorosae B. Jovanovič 1975 Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 ruscetosumE. Vukičevič 1966 Vaccinio-Quercetum petreae D.Muratspahič-Pavlovic 2003 prov. Vaccinio-Quercetum cerris Glišič 1972 Karakteristicne vrste: Carpinus orientalis, Cynanchum vincetoxicum, Galium pseudaristatum, Galium rotundifolium, Hieracium bauhinii, Hypericum perforatum, Poa nemoralis, Pteridium aquilinum, Quercus cerris, Quercus petraea, Rosa arvensis, Rubus hirtus, Vaccinium myrtillus f. arcticum, Betula alba, Brachypodium sylvaticum, Calamintha vulgaris, Dactylis glomerata, Deschampsia flexuosa, Euphorbia amygdaloides, Festuca heterophylla, Fraxinus ornus, Galium aparine, Luzula albida, Luzula forsten, Campanula patula, Carpinus betulus, Crataegus monogyna, Danaa cornubiensis, Euphorbia cyparissias, Fagus sylvatica, Galium verum, Geranium robertianum, Hieracium murorum, Lathyrus venetus, Lychnis coronaria, Melampyrum vulgatum, Prunella vulgaris, Teucrium chamaedrys, Thymus pulegioides, Trifolium alpestre, Veronica chamaedrys, Veronica officinalis, Acer campestre, Aremonia agrimonioides, Fragaria vesca Osnovna literatura: BlečV974, GajiM961a, GajiM989, JovaB953a, JovaB949, JovaB980, KrasF972, MišiV978, ParaS986, RandN979b, VukiE966, ZupaM986, JoviN996 Gl.871 Meziiske acidofilne šume kitnjaka Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira kitnjak . U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci kitnjaka, a uz njih se javljaju pojedinačno i , , , , i . Poseban pečat ovim zajednicama u prízemnom spratu cesto daju veoma brojni busenovi borovnice . Sprat zeljastihbiljaka j e obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama izmedju 400 i 1300 m. Podloga je silikatna, na zemljišta su izrazito kisela. Zajednice se ravijaju u uslovima umerno-kontinentalne mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Veliki Vis, Ostri Vrh, Dugi it, Trajan, vrh Vidojevice, Kumovac, Manastirska kosa, Oštra kosa, Grabovac, Manastirska Kosa, Hajdučki Potok, Veliki Breg, Padež, Gradička, sliv Topolske reke. Ekvivalentne zajednice: • Luzulo-Quercetum montanum B. Jovanovič (1975) 1979 • Musco-Quercetum montanum B. Jovanovič 1981 • Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 • Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 calcicolum B. Jovanovič 1975 • Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 carpinetosum orientalis Gajič 1961 • Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 drymetosum B. Jovanovič 1975 • Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 genistetosum E. Vukičevič 1966 • Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 juniperetsoum oxycedri prov. D. Lakušič 1987 • Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 luzuletosum nemorosae B. Jovanovič 1975 555 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. • Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 mscetosum E. Vukičevič 1966 • Vaccinio-Quercetum petreae D.Muratspahič-Pavlovič 2003 prov. Karakteristične vrste: Carpinus orientalis, Cynanchum vincetoxicum, Galium pseudaristatum, Galium rotundifolium, Hieracium bauhinii, Hypericum perforatum, Poa nemoralis, Pteridium aquilinum, Quercus cerris, Quercus petraea, Rosa arvensis, Rubus hirtus, Vaccinium myrtillus f. arcticum, Betula alba, Brachypodium sylvaticum, Calamintha vulgaris, Dactylis glomerata, Deschampsia flexuosa, Euphorbia amygdaloides, Festuca heterophylla, Fraxinus ornus, Galium aparine, Luzula albida, Luzula fórsteri, Campanula patula, Carpinus betulus, Crataegus monogyna, Danaa cornubiensis, Euphorbia cyparissias, Fagus sylvatica, Galium verum, Geranium robertianum, Hieracium murorum, Lathyrus venetus, Lychnis coronaria, Melampyrum vulgatum, Prunella vulgaris, Teucrium chamaedrys, Thymus pulegioides, Trifolium alpestre, Veronica chamaedrys, Veronica officinalis, Acer campestre, Aremonia agrimonioides, Fragaria vesca Osnovna literatura: BlečV974, GajiM961a, GajiM989, JovaB953a, JovaB949, JovaB980, KrasF972, MišiV978, ParaS986, Ranú*N979b, VukiE966, ZupaM986 Gl.872 Mezijske acidofilne šume cera Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošéu apsolutno dominira cer . Poseban pečat ovim zajednicama u prizemnom spratu cesto daju veoma brojni busenovi borovnice . Sprat drveča i žbunova je slabo razvijen i floristički siormašan, dok je sprat zeljastih biljaka obično dobro razvijen i floristički relativno bogat. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona. Podlogaje silikatna, na zemljišta su izrazito kisela. Zajednice se ravijaju u uslovima umerno-kontinentalne mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: bez konkretnih podataka o lokalitetima. Ekvivalentne zajednice: • Vaccinio-Quercetum cerris Glišič 1972 • Myrtillo-Quercetum cerris Blečič et al. 1974 Osnovna literatura: ZupaM986 G1.8A Kontinentálne šume hrasta kitniaka Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira kitnjak . U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci kitnjaka, a uz njih se javljaju pojedinačno i , , , , , , i . Poseban pečat ovim zajednicama u prizemnom spratu cesto daju veoma brojni busenovi borovnice . Sprat zeljastihbiljakaje obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u nizijskim i brdskim predelima na visinama do 500 m. Podlogaje silikatna, a zemljišta su izrazito kisela. Zajednice se ravijaju u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Beograd (Košutnjak, Topčidersko brdo); Fruška gora (Crni Čot, Beočinske livade, Žarkovo, Lišajev greben, Venac, od Partizanskog puta prema selu Grgetegu, greben izmedu Crnog čota i Velikog čota, Greben Žarkovo, Geben Radanovac, Grben Vilin Kam, na glavnom grebenu izmedu Zmajevca i Beočinskih livada, Rajkovački potok, Koziji hrbat, Crni čot, Venac, Grabovački potok, Lišajev Greben, iznad Paragova, severno od Osovlja, Matijevac, Crveni čot-Orlovac) Ekvivalentne zajednice: • Asplenio-Quercetum petraeae M. Jankovič 1974 • Dicrano scoparii-Quercetum montanum B. Jovanovič (1953) 1979 • Festuco drymeiae-Quercetum petraeae (M. Jankovič et Mišič 1960) M. Jankovič 1968 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 556 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufjUKaijuju cmaumuma... " • Festuco drymeiae-Quercetum petraeae (M. Jankovič et Mišič 1961) M. Jankovič 1968 • Festuco drymeiae-Quercetum petraeae (M. Jankovič et Mišič 1961) M. Jankovič 1968 asplenietosum M. Jankovič 1980 • Festuco drymeiae-Quercetum petraeae (M. Jankovič et Mišič 1961) M. Jankovič 1968 caricetosum M. Jankovič 1980 • Festuco drymeiae-Quercetum petraeae (M. Jankovič et Mišič 1961) M. Jankovič 1968 daphnetosumM. Jankovič 1980 • Festuco drymeiae-Quercetum petraeae (M. Jankovič et Mišič 1961) M. Jankovič 1968 festucetosum heterophyllae M. Jankovič 1980 • Festuco drymeiae-Quercetum petraeae (M. Jankovič et Mišič 1961) M. Jankovič 1968 melicetosum M. Jankovič 1980 • Festuco montanae- Quercetum petraeae (M. Jankovič et Mišič 1960) M. Jankovič 1980 • Festuco-Quercetum petraeae M. Jankovič 1974 • Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 aculeatetosum Jank. EtMiš. 1960 • Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 cotinetosum prov. Jankovič et Mišič 1954 • Quercetum montanum (B. Jovanovič 1948) Černjavski et B. Jovanovič 1953 festucetosum montanae Jankovič et Mišič 1961 • Rumici acetosellae-Quercetum petraeae M. Jankovič 1980 Karakteristične vrste: Acer tataricum, Campanula persicifolia, Crataegus monogyna, Cytisus hirsutus, Festuca montana, Fraxinus ornus, Galium mollugo, Genista ovata, Hieracium bauhinii, Hieracium sp., Hypericum perforatum, Inula conyza, Quercus petraea, Quercus pubescens, Rhus cotinus, Rosa sp., Rumex acetosella, Sedum maximum, Sorbus aucuparia, Sorbus torminalis, Veronica chamaedrys, Dactylis glomerata, Hedera helix, Luzula campestris, Poa nemoralis, Polytrichum commune, Silene nutans, Stellaria holostea, Tilia argentea, Acer campestre, Calamintha clinopodium, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus nigricans, Fragaria vesca, Galium sylvaticum, Hieracium sabaudum, Juniperus communis, Lactuca scariola, Lathyrus niger, Lathyrus vernus, Quercus cerris, Rosa arvensis, Ruscus hypoglossum, Digitalis ambigua, Euphorbia amygdaloides, Lapsana communis, Prunus avium, Carpinus betulus, Cornus sanguinea, Fagus moesiaca, Linaria genistifolia, Polygonum dumetorum, Tilia grandifolia, Veronica officinalis, Acer platanoides, Rubus hirtus Osnovna literatura: ErdeJ971, JankM961b, JankM992, JankM980, JankM974b, JankM954, KojiM998, JankM960b, VučkB986, ZupaM986, JoviN996 G1.8B Kontinentálne šume istočnog hrasta Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira transilvanski kitnjak . U spratu drveča i žbunova se javljaju pojedinačno i , , , . Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u nizijskim i brdskim predelima na visinama do 400 m. Podloga je silikatna, a zemljišta su izrazito kisela. Zajednice se ravijaju u uslovima kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Obod Panónske nizije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Vršačke planine (Kula, Vršački vrh, Široko bilo, Gudurički vrh, Mesič). Ekvivalentne zajednice: • Poo nemoralis-Quercetum polycarpae B. Jovanovič 1979 Karakteristične vrste: Quercus polycarpa, Tilia tomentosa, Poa nemoralis, Stellaria holostea, Helleborus odorus, Lathyrus venetus, Acer campestre, Cornus mas, Crataegus monogyna, Dactylis polygama, Carex pilosa, Potentilla recta, Hedera helix, Ruscus aculeatus, Cynanchum vincetoxicum, Tanacetum corymbosum, Polygonatum odoratum, Euphorbia amygdaloides Osnovna literatura: PekaV987 557 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacufjUKaijuju cmaumuma.. Gl.9 Šume sabrezama . trepetljikom . iarebikom ili leskom izvan zone vodotokove Opšte karakteristike: Pionirske i subklimaksne svetle šumske formacije, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominira breza , jarebike i trepetljike . Sprat drveča i žbunova je siromašan. U njemu se pored glavnih edifikatora javljaju još pojedinačno i , , , , «Crataegus monogyna>, i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Nizijska, brdská i planinska područja. Staništa koja uglavnom prate acidofilne hrastove, temrofilne sladunovo-cerove i mezofilne bukové šume. Podloga je obično silikatna, a zemljišta su izrazito kisela. Ponekad se ove zajednice javljaju i na krečnjaku na eutričnim zemljištima. Zajednice se razvijaju uglavnom u uslovima umerno-kontinentalne mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Šumska područja zapadnog Palearktika. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Čemernik, okolina Prijepolja (Dúbrava); Kosovo: Koritnik, Novo Brdo. Ekvivalentne zajednice: • Betuletum verrucosae koritnicensis Rexhepi 1985 • Betuletum verrucosae novoberdinse Rexhepi 1980 • Populo tremuli-Betuletum Glišič (1950) 1975 • Betuletum verrucosae Glišič • Populo tremuli-Betuletum Glišič (1950) 1975 • Coryletum avellanae Fukarek 1958 Karakteristične vrste: Betula pendula, Crataegus monogyna, Euphorbia amygdaloides, Astragalus glycyphyllos, Calamintha vulgaris, Carlina vulgaris, Carpinus betulus, Chamaespartium sagittale, Dactylis glomerata, Euphrasia pectinata, Fragaria vesca, Genista ovata, Hypericum perforatum, Juniperus communis, Lathyrus vernus, Leontodon crispus, Leontodon hispidus, Leucanthemum vulgare, Melica ciliata, Poa trivialis, Primula acaulis, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Pteridium aquilinum, Quercus petraea, Thymus pulegioides, Trifolium arvense, Trifolium pratense, Veronica officinalis, Agrostis canina, Anemone nemorosa, Anthoxanthum odoratum, Briza media, Campanula patula, Campanula sparsa subsp. sphaerothrix, Deschampsia flexuosa, Dryopterisßlix-mas, Epilobium montanum, Festuca nigrescens, Festuca ovina, Galium odoratum, Genista sagittalis, Helianthemum nummularium, Holcus lanatus, Hordelymus europaeus, Luzula luzuloides, Orobanche gracilis, Phleum pratense, Poa nemoralis, Populus tremula, Potentilla argentea, Rosa tomentosa, Salix fragilis, Sanguisorba minor, Teucrium chamaedrys Osnovna literatura: KojiM998, KojiM998, MatoM986, RandV002, ZupaM986, RexhF994 Gl.91 Brezové šume na nezamočvarenom terénu Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira breza . Sprat drveča i žbunova je siromašan. U njemu se pored breze javljaju još pojedinačno i , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, eksponiranim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama izmedju 700 i 1300 m. Podloga je silikatna, a zemljišta su obično izrazito kisela. Redje se brezové šume javljaju i na krečnjaku na eutričnim zemljištima. Zajednice se ravijaju u uslovima umerno-kontinentalne mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Umereno-kontinentalni delovi Palearktika Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Čemernik, okolina Prijepolja (Dúbrava); Kosovo: Koritnik, Novo Brdo. Ekvivalentne zajednice: • Betuletumverrucosae koritnicensis Rexhepi 1985 • Betuletum vermcosae novoberdinse Rexhepi 1980 • Populo tremuli-Betuletum Glišič (1950) 1975 • Betuletumverrucosae Glišič Karakteristične vrste: Astragalus glycyphyllos, Betula pendula, Calamintha vulgaris, Carlina vulgaris, Chamaespartium sagittale, Crataegus monogyna, Dactylis glomerata, Euphorbia amygdaloides, Euphrasia pectinata, Genista ovata, Hypericum perforatum, Juniperus communis, Lathyrus vernus, Leontodon crispus, Leontodon hispidus, Leucanthemum vulgare, Melica ciliata, Poa trivialis, Primula acaulis, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Pteridium aquilinum, Quercus petraea, Thymus pulegioides, Trifolium arvense, Veronica officinalis, Carpinus betulus, Fragaria vesca, Trifolium pratense Osnovna literatura: KojiM998, MatoM986, RandV002 G1.91B Balkánske brezové šume na nezamočvarenom terénu Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira breza . Sprat drveča i žbunova je siromašan. U njemu se pored breze javljaju još pojedinačno i , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka j e obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, eksponiranim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama izmedju 700 i 1300 m. Podloga je silikatna, a zemljišta su obično izrazito kisela. Redje se brezové šume javljaju i na krečnjaku na eutričnim zemljištima. Zajednice se ravijaju u uslovima umerno-kontinentalne mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Čemernik, okolina Prijepolja (Dúbrava); Kosovo: Koritnik, Novo Brdo. Ekvivalentne zajednice: • Betuletum verrucosae Glišič • Betuletum verrucosae koritnicensis Rexhepi 1985 • Betuletumverrucosae novoberdinse Rexhepi 1980 • Populo tremuli-Betuletum Glišič (1950) 1975 Karakteristične vrste: Astragalus glycyphyllos, Betula pendula, Calamintha vulgaris, Carlina vulgaris, Chamaespartium sagittale, Crataegus monogyna, Dactylis glomerata, Euphorbia amygdaloides, Euphrasia pectinata, Genista ovata, Hypericum perforatum, Juniperus communis, Lathyrus vernus, Leontodon crispus, Leontodon hispidus, Leucanthemum vulgare, Melica ciliata, Poa trivialis, Primula acaulis, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Pteridium aquilinum, Quercus petraea, Thymus pulegioides, Trifolium arvense, Veronica officinalis, Carpinus betulus, Fragaria vesca, Trifolium pratense Osnovna literatura: KojiM998, MatoM986, RandV002 Gl.92 Šume trepetiike Opšte karakteristike: Pionirske i subklimaksne formacije sa dominacijomtrepetljike . 559 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsüma i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Ekologija: Nizijska, brdská i planinska područja. Staništa koja uglavnom prate acidofilne hrastove, temrofilne sladunovo-cerove i mezofilne bukové šume. Opšte rasprostranjenje: Submedieteranski, suprameditranski i nemorálni delovi Evropě, delimično Severnomorsko-Balltička nizija, i niže Hercinske padine, kao i Atlasnki i subatlanski region. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa fitocenološki nisu obradjene, ali je sasvim izvesno da se mogu nači u nizijskim, brdskim i planinskim delovima čitave Srbije. Gl.922 Nizijske nemorálne šume trepetljike Opšte karakteristike: Pionirske i subklimaksne formacije sa dominacijom trepetijike . Ekologija: Nizijska i brdská područja, staništa koja uglavnom prate acidofilne hrastove šume. Opšte rasprostranjenje: Nemorálni delovi Evropě, delimično Severnomorsko-Balltička nizija, i nižže Hercinske padine, kao i Atlasnki i subatlanski region. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa fitocenološki nisu obradjene, ali postoji mogučnost da se mogu nači u nizijskim delovima Vojvodine i severozápadne Srbije Gl.923 Montana staništa Populus tremula Opšte karakteristike: Pionirske i subklimaksne formacije sa dominacijom trepetijike . Ekologija: Planinska područja, staništa koja uglavnom prate planinske bukové šume. Opšte rasprostranjenje: Planinski pojasevi nemoralnih delovia Evropě i mediteranske i submediteranske planine. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa fitocenološki nisu obradjene, ali je sasvim sigurno da se mogu nači u plansinskim predelima Srbije i Kosova. Gl.924 Submediteranska staništa trepetijike Opšte karakteristike: Pionirske i subklimaksne formacije sa dominacijom trepetijike . Ekologija: Brdská područja, staništa koja uglavnom prate termofilne sladunovo-cerove šume. Opšte rasprostranjenje: Submediteranski i supramediteranski delovi Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa fitocenološki nisu obradjene, ali postoji mogučnost da se mogu nači u brdskim delovima Srbije i Kosova. Gl.93 Šume iarebike Opšte karakteristike: Pionirske i subklimaksne formacije sa dominacijom jarebike . Ekologija: Brdská i planinska područja. Staništa koja uglavnom prate mezofilne bukové šume. Opšte rasprostranjenje: Šumska područja zapadnog Palearktika. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa fitocenološki nisu obradjene, ali je sasvim izvesno da se manje sastojine mogu nači u brdskim i planinskim delovima Srbije i Kosova. Gl.95 Šuma trepetijike i breze sa zovama Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira breza . Sprat drveča i žbunova je siromašan, cesto se značajnijim brojnostima javlja još . Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, eksponiranim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama izmedju 700 i 1300 m. Podlogaje silikatna, a zemljišta su obično izrazito kisela. Redje se brezové šume javljaju i na krečnjaku na eutričnim zemljištima. Zajednice se ravijaju u uslovima umerno-kontinentalne mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 560 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Čemernik. Ekvivalentne zajednice: • Populo tremuli-Betuletum Glišič (1950) 1975 Karakteristične vrste: Betula pendula, Populus tremula, Poa nemoralis, Hordelymus europaeus, Anemone nemorosa, Dryopteris füix-mas, Campanula sparsa subsp. sphaerothrix, Luzula luzuloides, Galium odoratum, Rosa tomentosa, Epilobium montanum, Euphorbia amygdaloides, Crataegus monogyna, Salix fragilis, Teucrium chamaedrys, Agrostis canina, Festuca nigrescens, Briza media, Anthoxanthum odoratum, Genista sagittalis, Campanula patula, Orobanche gracilis, Helianthemum nummularium, Festuca ovina, Sanguisorba minor, Phleum pratense, Holcus lanatus, Potentilla argentea, Deschampsia flexuosa Osnovna literatura: RandV002 Gl.A Mezo- i eutrofne šume sa . . . . . i srodne šume Opšte karakteristike: Monodominantne, mešovite ili izrazito mešovite relitkne polidominantne, srednje visoke do visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča. Najznačajniji edifikatori u spratu visokog drveča su grab , beli jasen , javorovi , , , , lipe , , , orah , mečja leska , hrastovi i ili redje brestovi , , ili . U srpatu drveča i grmlja od ostalihvrsta se češče javljaju jošč i , , , , , , , , , , , «Crataegus oxyacantha>, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešče vrste u prízemnom spratu su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. 561 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMewoiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Ekologija: Zajednice se javljaju na ravnim do strmim terenima u brdskom regionu, veoma strmim padinama u klisurama i kanjonima ili na ravnim terenima neposredno uz plavni deo aluvijalne ravni, ali ipak na mestima izvan direktnog uticaja poplavne vode. Podloga je veoma heterogena (aluvijum, les, oesak, silikát, karbonát ili serpentinit), na kojima se razvijaju veoma različiti tipovi zemjišta (semiglejna i aluvijalna smedja zemljišta, gajnjače i smonice, kisela smedja i lesivirana kisela smedja zemljišta, gajnjače, lesivirane gajnjače, pararendzine na lesu ili delivijumi, eutrična smedja i humusno-silikatna zemljišta, crnice i plitka smedja zemljita na krečnjaku i dr.č. Zemljišta su cesto dobro razvijena, duboka i do 100 cm. Zajednice se razvijaju na visinama izmedju na visinama izmedju 80 i 1100 m, u području kontinentalne-panonske klime, umerno-kontinentalne-mezijske ili prelazne umereno-kontinentalno-mezijsko-subemditeranske klime. Staništa u klisurama i kanjonima imaju tipičan refugijalni karkater koji se ogleda povečanom relatívnom vlagom vazduha i samnjenim klimatskim ekstremima (vetar, mraz, suša, visoka tempretaura i dr.). Opšte rasprostranjenje: Zóne listopadnih šuma Palearktičkog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Alija, Avala, Baščeluci u severozapadnoj Srbiji, Beograd (Košutnjak, Topčidersko brdo, Makišč, Crna reka kod Bora, Džinovite stene, Debelki Lug (Valja Fundata), dolina Crne reke pritoke Pekam kraje Belih voda na Goču, Goč , Gornjačka klisura, Grabovica, Greben planina, Jastrebac (sliv Lomnické reke), KanjonMileševke (Sastavci), Kisela voda, Klisura Grze I Moravice, klisura Masuričke reke kod Surdulice, klisura Ovčar-Kablar, klisura Pčinje, klisura reke Jerme, klisura Resave, klisura Vratne, Kukavica, Kukavica (Skobaljic grad, Silje), Ladevac, Majdanpečka doména (reka Veliki Pek, reka Felješana), Mali Jastrebac, klisura Mlave, Medvedja, Mrkonjski vis, okolina manastira Rače;, okolina Valjeva (Brankovina), Ostrovica, podnožje Kopaonika, Radan, Rgotski Krš kod Rgotine, Rudnik, Severho Homolje, Sičevačka klisura, Bogovada, Berdapska klisura (Cigánski porok, klisara Gospodjin vir; Lepenski vir), Doména kod Majdanpeka (greben Kulmea Satuluj izmedju Peka I Todorove reke, greben izmedju Peka I Crne reke), Stará planina (Zaskovačka reka, Toplodolska klisura, padine Belana, ispod Turie), Suva planina (Venac kod Bele Palanke), Tara (dolina Aluškog potoka), Veliki i Mali Štrbac, Vidlič, Vitovnica, Vlaška planina, Zlotska klisura; Vojvodina: Bališa, Blata, Bodáni, Čukala, Depuš, Dergej, Doroslovo, Dugo Cerje, Izmedju Erdevika i Ležimira (šume Lipovača, Lice i dr.), Gornja Branjevina, Grabova, Greda, Gubnište, Jankovačka dúbrava, Jelaš, Kalile, Karadordevo, Kordoš, Kozara, Kučine, Majzecova bašta, Mala dúbrava, Morovič-Jamena (severozápadní Srem), Panjik, Petrovačka dúbrava, Puk, Raškovica, Šikara, Varadin, Varoš, Viničná, Žirište, Fruška Gora (Crni čot, Venac, Vilin Kam, Stražilovo, Ravno, Matijevac, Crveni Čot, Orlovac, Beočin, Ležimir, Vrdnik, Sremska Kamenica, Lipov potok, Veliki potok, Kamenárski potok), Vršačke planine (Gudurički vrh, Mesič, Korkana, Kula, Vršački vrh), Deliblatska peščara; Kosovo: Šar planina, Prokletije, Paštrik. Ekvivalentne zajednice: • Querco-Carpinetum illyricum Horvat • Aculeato-Querco-Carpinetum (Rudski 1940) B. Jovanovič 1979 • Aegopodio-Querco-Carpinetum B. Jovanovič 1979 • Carici pillosae-Querco-CarpinetumB. Jovanovič (1960) 1970 • Carici pillosae-Querco-Carpinetum B. Jovanovič (1960) 1970 staphyletosum • Carici pillosae-Querco-Carpinetum B. Jovanovič (1960) 1970 tilietosum tomentosae • Festuco montanae-Querco-Carpinetum Gajič 1970 • Festuco montanae-Querco-Carpinetum Gajič 1970 aculeatetosum Gajič 1970 • Hypoglosso-Querco-Carpinetum serbicum M. Jankovič 1980 • Rusco-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1979 • Rusco-Querco-Carpinetum B. Jovanovič 1979 tilietosum tomentosae Din., Miš., Sav. 1999 • Querco-Carpinetum melicosum Jank. etMiš. 1960 (Jov. 1967) • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 staphylletosum Ht. 1938 • Carpino betuli-Quercetum roboris (Anič 1959) apud Rauš 1969 • Carpino betuli-Quercetum roboris (Anič 1959) apud Rauš 1969 quercetosum cerris Rauš 1969 • Carpino betuli-Quercetum roboris Anič 1959 apud Rauš 1969 • Carpino betuli-Quercetum roboris Anič 1959 apud Rauš 1969 quercetosum cerris Rauš 1969 • Carpino betuli-Quercetum roboris Anič 1959 apud Rauš 1969 tilietosum tomentosae Rauš 1969 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 562 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Carpino-Fraxineto-Quercetum roboris prov. Mišič et Broz 1963 • Carpino-Quercetum robori-cerris B. Jovanovič 1983 • Carpino-Quercetum robori-cerris B. Jovanovič 1983 fraxinetosum orni B. Jovanovič 1983 • Querceto-Tilietum Erdeši 1959 • Querco-Tilietum xerotermosum Erdeši 1959 • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum tardiflorosum • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum aculeatetosum • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum Erdeši 1955 • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum Erdeši 1955 aculeatetosum Erdeši 1971 • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum Erdeši 1955 cerretosum Erdeši 1955 • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum Erdeši 1955 • Tilio-Carpino betuli-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1983 • Galio pseudoaristati-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1967 • Galio pseudoaristati-Querco-Carpinetum B. Jovanovič 1967 caricetosum pilosae B. Jovanovič 1967 • Galio pseudoaristati-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1967 castanetosum B. Jovanovič 1967 • Galio pseudoaristati-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1967 aculeatetosum B. Jovanovič 1967 • Galio schultesii-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1967 • Hordelymo-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1979 • Querco-Carpinetum moesiacum Rudski (1940) 1949 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 fagetosum prov. Grebenščikov 1950 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 frainettosum Gajič 1970 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 quercetosum frainetti V. Jovanovič 1977 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 aculeatetosum B. Jovanovič (1949) 1951 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 ruscetosum aculeati Ht. 1949 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 carpinosum orientalis Rajevski et Borisavljevič 1955 • Querco-Carpinetum betuli-Stelarieto loniceri M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Carpino-Quercetum robori-ceridis B. Jovanovič 1967 • Asperulo taurinae-Farnetto-Carpinetum Gajič 1970 • Carpino orientalis-Farnetto-Carpinetum Gajič 1970 • Epimedio alpinae-Farnetto-Carpinetum Gajič 1970 • Epimedio alpinae-Farnetto-Carpinetum Gajič 1970 aculeatetosum Gajič 1970 • Frainetto-Querco-Carpinetum Gajič 1970 • Frainetto-Carpinetum Gajič 1970 • Quercetum cerris-Carpinetum betuli D.Muratspahič-Pavlovic 2003 prov. • Carpino-Quercetum robori-ceridis B. Jovanovič 1967 • Carpino-Quercetum robori-ceridis B. Jovanovič 1967 tilietosum • Carpino-Quercetum robori-ceridis B. Jovanovič 1967 farnettosum • Querco roboris-petraeae-Carpinetum B. Jovanovič et E. Vukičevič 1975 • Querco-Carpinetum belgradense typicum Knapp 1944 • Tilio-Carpino-Quercetum robori-cerridis B. Jovanovič 1979 • Carpino-Quercetum petraeae-cerris • Carpino-Quercetum petraeae-cerris pauperum • Carpino-Quercetum petraeae-cerris hygrophyllum • Aceri-Fraxinetum excelsioris Cernjavski et B. Jovanoviš 1950 • Aceri-Fraxinetum excelsioris Cernjavski et B. Jovanoviš 1950 • Acereto-Fraxinetum timokense Knapp 1944 • Acereto-Fraxinetum timokense Knapp 1944 • Colurno-Acereto-Fraxinetum Gajič 1966 • Tilio-Fraxinetum excelsioris (Knapp 1944) B. Jovanovič (1960) 1977 • Acereto-Fraxinetum excelsioris Cernjavski et Jovanovič 1950 563 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. • Aceri-Fraxinetum excelsioris Černjavski et B. Jovanoviš 1950 • Aceri-Fraxinetum excelsioris Černjavski et B. Jovanoviš 1950 ruscetosum hypoglossi B. Jovanovič 1997 • Acereto-Fraxinetum timokense Knapp 1944 viburnetosum Knapp 1944 • Acereto-Fraxinetum timokense Knapp 1944 • Acereto-Fraxinetum excelsioris Černjavski et Jovanovič 1950 • Allio ursini-Querco-FraxinetumB. Jovanovič 1984 • Tilio-Fraxinetum excelsioris (Knapp 1944) B. Jovanovič (1960) 1977 • Carpinetum betuli A. Dinič 1977 • Chrysosplerrio-Carpinetum betuli A. Dinič 1972 • Aceri (monspessulani)-Colurno-Syringetum Vukičevič 1968 • Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 • Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 juglandetosum Mišič 1966 • Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 syringetosum Mišič 1966 • Querco-Coryletum colurnae Mišič 1967 • Syringo-Aceri intermedii-Coryletum colurnae B. Jovanovič (1953) 1979 • Syringo-Aceri monspessulani-Coryletum colurnae Mišič 1967 • Syringo-Carpinetum orientalis-Quercetum mixtum Mišič • Syringo-Colurnetosum mixtum Mišič 1967 • Syringo-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 • Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 caricetosum brevicollis • Colurno-Acereto-Fraxinetum Gajič 1966 • Acereto-Fraxineto-Colurnetum Gajič 1966 • Aceri-Fraxino-Colurnetum mixtum Mišič 1968 • Fraxino-Aceri intermedii-Coryletum colurnae Mišič et A. Dinič 1972 • Fraxino-Aceri intermedii-Coryletum colurnae Mišič et A. Dinič 1972 syringetosum Mišič et A. Dinič 1972 • Fraxino-Colurnatum Mišič • Fraxino-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1968 • Fraxino-Cory letum colurnae mixtum Mišič 1968 syringetosum Mišič 1982 • Querco-Aceri intermedii-Colurnaetum Mišič et A. Dinič 1971 • Querco-Aceri intermedii-Coryletum colurnae Mišič et A. Dinič 1971 • Querco-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 • Querco-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 caricetosum brevicollis Mišič • Querco-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 juglandetosum Mišič • Fraxino-Cory letum colurnae mixtum Mišič 1968 silicicolum V. Jovanovič 1982 ostryetosum Mišič etal. 1983 • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 calcicolum Mišič 1967 • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 cotoneasteretosum B. Jovanovič • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 emeretosum • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 juglandetosum • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 ostryetosum Mišič 1985 • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 syringetosum Mišič 1967 • Erico-Piceetum omoricae mixtum Matovič 1983 • Ostryo-Piceetum omorikae Lakušič et al. 1982 • Parietario-JuglandetumB. Jovanovič 1969 • Alno-Juglandetum Antič et Mišič 1971 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 coryletosum colurnae Mišič 1982 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 syringetosum Mišič 1982 • Orno-Ostryo-Juglandetum Gajič STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 564 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Karakteristične vrste: Acer campestre, Carpinus betulus, Fraxinus ornus, Hedera helix, Cornus mas, Crataegus monogyna, Evonymus europaeus, Quercus petraea, Euphorbia amygdaloides, Glechoma hirsuta, Helleborus odorus, Brachypodium sylvaticum, Fraxinus excelsior, Tilia tomentosa, Acer pseudoplatanus, Clematis vitalba, Geranium robertianum, Poa nemoralis, Rubus hirtus, Viburnum lantana, Asarum europaeum, Sambucus nigra, Tilia cor data, Carpinus orientalis, Dactylis glomerata, Geum urbanum, Melica uniflora, Quercus cerris, Rosa arvensis, Viola sylvestris, Galium aparine, Pyrus pyraster, Pulmonaria officinalis, Stellaria holostea, Acer platanoides, Cornus sanguinea, Fagus moesiaca, Fragaria vesca, Prunus avium, Ruscus aculeatus, Corylus avellana, Corylus colurna, Evonymus verrucosus, Lonicera caprifolium, Mycelis muralis, Staphylea pinnata, Ulmus campestris, Ulmus glabra, Calamintha officinalis, Galium cruciata, Lapsana communis, Lathyrus venetus, Lathyrus vernus, Moehringia trinervia, Polygonatum multiflorum, Tamus communis, Tilia platyphyllos, Veronica chamaedrys, Acer monspessulanum, Acer tataricum, Alliaria officinalis, Festuca heterophylla, Juglans regia, Ligustrum vulgare, Melittis melissophyllum, Sorbus torminalis, Chelidonium majus, Cotinus coggygria, Festuca drymeja, Festuca valesiaca, Quercus frainetto, Syringa vulgaris, Aremonia agrimonioides, Campanula trachelium, Ceterach officinarum, Galium sylvaticum, Lamium maculatum, Primula acaulis, Prunus mahaleb, Rubus caesius, Silene viridiflora, Torilis anthriscus, Asplenium trichomanes, Buglossoides purpurocaerulea, Euphorbia cyparissias, Helleborus multifidus, Lithospermum purpurocaeruleum, Nephrodium filix-mas, Ostrya carpinifolia, Paeonia decora, Prunus spinosa, Pteridium aquilinum, Quercus pubescens, Rhamnus cathartica, Rubus canescens, Ruscus hypoglossum, Symphytum tuberosum, Asperula odorata, Calamintha vulgaris, Carex brevicollis, Carex pilosa, Carex sylvatica, Cotoneaster tomentosus, Cynanchum vincetoxicum, Galium mollugo, Geranium macrorrhizum, Glechoma hederacea, Lathyrus niger, Lunaria annua, Lysimachia nummularia, Polypodium vulgare, Prunella vulgaris, Quercus robur, Ranunculus ficaria, Salvia glutinosa, Smyrnium perfoliatum, Sorbus aucuparia, Spiraea chamaedryfolia, Teucrium chamaedrys, Tilia argentea, Ulmus carpinifolia, Vinca minor, Viola alba, Acer intermedium, Asperula taurina, Campanula rapunculus, Circaea lutetiana, Daphne mezereum, Epilobium montanum, Epimedium alpinum, Epipactis atrorubens, Evonymus latifolius, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Lonicera xylosteum, Lychnis coronaria, Malus sylvestris, Polystichum aculeatum, Potentilla recta, Primula elatior, Rhamnus tinctoria, Robinia pseudacacia, Scilla bifolia, Sedum telephium, Tanacetum corymbosum, Thymus serpyllum, Viola hirta, Ajuga genevensis, Ajuga reptans, Alnus glutinosa, Aposeris foetida, Arabis turrita, Asplenium ruta-muraria, Astragalus glycyphyllos, Betula pendula, Brachypodium pinnatum, Brachypodium sylvaticum, Bromus erectus, Calamintha clinopodium, Campanula persicifolia, Carex divulsa, Castanea sativa, Celtis australis, Clinopodium vulgare, Coronilla emerus, Coronilla varia, Corydalis cava, Crataegus oxyacantha, Cyclamen sp., Dactylis glomerata var. pendula, Erica carnea, Erythronium dens-canis, Festuca montana, Ficaria verna, Fraxinus angustifolia, Galeobdolon luteum, Galium aristatum, Galium schultesii, Galium vernum, Galium verum, Genista ovata, Gymnocarpium robertianum, Hieracium murorum, Hieracium waldsteinii, Hypericum hirsutum, Hypericum perforatum, Juniperus communis, Lactuca muralis, Lonicera nigra, Lunaria rediviva, Melampyrum vulgatum, Mercurialis perennis, Moehringia muscosa, Myosotis sylvatica, Neottia nidus-avis, Orobus venetus, Parietaria officinalis, Peucedanum austriacum, Physospermum aquilegiifolium, Picea abies, Picea omorika, Pinus nigra, Pyrus communis, Polystichum setiferum, Populus tremula, Potentilla micrantha, Primula vulgaris, Quercus robur var. tardiflora, Rhamnus fallax, Rosa spinosissima, Rumex sanguineus, Salix caprea, Sanicula europaea, Scabiosa columbaria, Scolopendrium vulgare, Scrophularia nodosa, Sedum dasyphyllum, Sedum hispanicum, Sedum maximum, Spiraea ulmifolia, Stachys sylvatica, Taxus baccata, Thymus pulegioides, Tilia argentea, Tilia parvifolia, Torilis japonica, Trifolium pignantii, Ulmus montana, Urtica dioica, Veronica montana, Veronica serpyllifolia, Vicia cracca, Viola odorata, Aegopodium podagraria, Amorpha fruticosa, Anemone ranunculoides, Cardamine bulbifera, Chrysosplenium alternifolium, Corydalis solida, Crataegus nigra, Dactylis polygama, Digitalis ambigua, Dryopteris filix-mas, Galeopsis speciosa, Galium palustre, Morus alba, Oxalis acetosella, Populus alba, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Viburnum opulus Osnovna literatura: DiniA977, DiniA977, DiniA997a, DiniA972, DizdM984, ErdeJ971, GajiM968, GajiM970, GHŠM968, GrebO950a, JankM960b, JankM980, JovaB970a, JovaB957, JovaB967, JovaB980, JovaB951b, JovaB970a, JovaV977, JoviN996, KnapR944, KojiM998, KrasF972, LakuR989, MatoM993, MišiV966, MišiV970a, MišiV975, MišiV981, MišiV982, 565 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma... " JankM980, GajiM992, MišiV970, MišiV972, MišiV966, MišiV970, MišiV982, MišiV962a, MišiV969, MÍŠÍV971, MišiV983, MišiV997a, MišiV978, MišiV985c, MišiV975, MišiV981, MÍŠÍV997, PavlD003, ParaS986, PekaV987, PurgD993, RajeL956, RandN979b, RaušD971, RudsI949, SariM997, TopaM986, VukiE966, ZupaM986 Gl.AI Šume hrastova - iasena i graba na eutrofnimi mezotrofnim zemliištima Opšte karakteristike: Srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošéu dominiraju grab i kitnjak , grab i lužnjak , grab i cer ili grab i sladun . Redje su šume izrazito mešovite tako da se pored graba gotovo ravnopravno javljaju i hrastovi , , i . U spratu drveéa i žbunova sa manjim učešéem se javljaju još i , , , , , , , «Crataegus monogyna>, , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešée vrste u prízemnom spratu su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim terenima, neposredno uz plavni deo aluvijalne ravni, na mestima van uticaja poplavne vode, ili na blago nagnutim, zaklonjenim terenima, u brdskom regionu, na visinama izmedju 80 i 700 m, tada uvek u zoni termofilnih hrastovih šuma. Podloga je aluvijum, les, silikát, karbonát ili serpentinit, na kojima se razvijaju semiglejna i aluvijalna smedja zemljišta, gajnjače i smonice, kisela smedja i lesivirana kisela smedja zemljišta, gajnjače, lesivirane gajnjače, pararendzine na lesu ili delivijumi, eutrična smedja i humusno-silikatna zemljišta, crnice i plitka smedja zemljita na krečnjaku. Zemljišta su cesto dobro razvijena, duboka i do 100 cm. Zajednice se razvijaju u području kontinentalne-panonske klime, umerno-kontinentalne-mezijske klime ili prelazne umereno-kontinentalno-mezijske-subemditeranske klime. Opšte rasprostranjenje: Atlanska, srednja, istočna i jugoistočna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Šumadija, južni obod Posavine, Beograd (Košutnjak, Topčidersko brdo), Makiš, podnožje Kopaonika, Stará planina (Zaskovačka reka, Toplodolska klisura, padine Belana, ispod Turle), Kukavica (Skobaljic grad, Silje), Kisela voda, Alija, Avala,, Majdanpečka doména, Džinovite stene, sela Krajišnici, Grabovica, Baščeluci u severozapadnoj Srbiji, okolina manastiraRače; Vojvodina: Balisa, Blata, Bodáni, Cukala, Depuš, Dergej, Doroslovo, Dugo Cerje, Izmedju Erdevika i Ležimira (šume Lipovača, Lice i dr.), Gornja Branjevina, Grabova, Greda, Gubnište, Jankovačka dúbrava, Jelaš, Kalile, Karadordevo, Kordoš, Kozara, Kučine, Majzecova bašta, Mala dúbrava, Morovič-Jamena (severozapadni Srem), Panjik, Petrovačka dúbrava, Puk, Raškovica, Šikara, Varadin, Varoš, Viničná, Žirište, Fruška Gora (Crni čot, Venac, Vilin Kam, Stražilovo, Ravno, Matijevac, Crveni Čot, Orlovac, Beočin, Ležimir, Vrdnik, Sremska Kamenica), Vršačke planine (Gudurički vrh, Mesič); Kosovo: Šar planina, Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Querco-Carpinetum illyricum Horvat • Aculeato-Querco-Carpinetum (Rudski 1940) B. Jovanovič 1979 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 566 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " • Aegopodio-Querco-Carpinetum B. Jovanovič 1979 • Caricipillosae-Querco-CarpinetumB. Jovanovič (1960) 1970 • Caricipillosae-Querco-CarpinetumB. Jovanovič (1960) 1970 staphyletosum • Carici pillosae-Querco-Carpinetum B. Jovanovič (1960) 1970 tilietosum tomentosae • Festuco montanae-Querco-Carpinetum Gajič 1970 • Festuco montanae-Querco-Carpinetum Gajič 1970 aculeatetosum Gajič 1970 • Hypoglosso—Querco-Carpinetum serbicum M. Jankovič 1980 • Rusco-Querco-Carpinetum B. Jovanovič 1979 • Rusco-Querco-Carpinetum B. Jovanovič 1979 tilietosum tomentosae Din., Miš., Sav. 1999 • Querco-Carpinetum melicosum Jank. et Miš. 1960 (Jov. 1967) • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 staphylletosumHt. 1938 • Carpino betuli-Quercetum roboris (Anič 1959) apud Rauš 1969 • Carpino betuli-Quercetum roboris (Anič 1959) apud Rauš 1969 quercetosum cerris Rauš 1969 • Carpino betuli-Quercetum roboris Anič 1959 apud Rauš 1969 • Carpino betuli-Quercetum roboris Anič 1959 apud Rauš 1969 quercetosum cerris Rauš 1969 • Carpino betuli-Quercetum roboris Anič 1959 apud Rauš 1969 tilietosum tomentosae Rauš 1969 • Carpino-Fraxineto-Quercetum roboris prov. Mišič et Broz 1963 • Carpino-Quercetum robori-cerris B. Jovanovič 1983 • Carpino-Quercetum robori-cerris B. Jovanovič 1983 fraxinetosum orni B. Jovanovič 1983 • Querceto-Tilietum Erdeši 1959 • Querco-Tilietum xerotermosum Erdeši 1959 • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum tardiflorosum • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum aculeatetosum • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum Erdeši 1955 • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum Erdeši 1955 aculeatetosum Erdeši 1971 • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum Erdeši 1955 cerretosum Erdeši 1955 • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum Erdeši 1955 • Tilio-Carpino betuli-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1983 • Galio pseudoaristati-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1967 • Galio pseudoaristati-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1967 caricetosum pilosae B. Jovanovič 1967 • Galio pseudoaristati-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1967 castanetosumB. Jovanovič 1967 • Galio pseudoaristati-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1967 aculeatetosum B. Jovanovič 1967 • Galio schultesii-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1967 • Hordelymo-Querco-Carpinetum B. Jovanovič 1979 • Querco-Carpinetum moesiacum Rudski (1940) 1949 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 fagetosum prov. Grebenščikov 1950 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 frainettosum Gajič 1970 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 quercetosum frainetti V. Jovanovič 1977 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 aculeatetosum B. Jovanovič (1949) 1951 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 ruscetosum aculeati Ht. 1949 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 carpinosum orientalis Rajevski et Borisavljevič 1955 • Querco-Carpinetumbetuli-Stelarieto loniceri M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Carpino-Quercetum robori-ceridis B. Jovanovič 1967 • Asperulo taurinae-Farnetto-Carpinetum Gajič 1970 • Carpino orientalis-Farnetto-Carpinetum Gajič 1970 • Epimedio alpinae-Farnetto-Carpinetum Gajič 1970 • Epimedio alpinae-Farnetto-Carpinetum Gajič 1970 aculeatetosum Gajič 1970 • Frainetto-Querco-Carpinetum Gajič 1970 • Frainetto-Carpinetum Gajič 1970 • Quercetum cerris-Carpinetum betuli D.Muratspahič-Pavlovic 2003 prov. • Carpino-Quercetum robori-ceridis B. Jovanovič 1967 • Carpino-Quercetum robori-ceridis B. Jovanovič 1967 tilietosum • Carpino-Quercetum robori-ceridis B. Jovanovič 1967 farnettosum 567 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Querco roboris-petraeae-Carpinetum B. Jovanovič et E. Vukičevič 1975 • Querco-Carpinetum belgradense typicum Knapp 1944 • Tilio-Carpino-Quercetum robori-cerridis B. Jovanovič 1979 • Carpino-Quercetum petraeae-cerris • Carpino-Quercetum petraeae-cerris pauperum • Carpino-Quercetum petraeae-cerris hygrophyľlum Karakteristicne vrste: Carpinus betulus, Acer campestre, Glechoma hirsuta, Helleborus odorus, Rubus hirtus, Evonymus europaeus, Galium aparine, Brachypodium sylvaticum, Cornus mas, Crataegus monogyna, Fraxinus ornus, Geum urbanum, Hedera helix, Quercus petraea, Stellaria holostea, Lonicera caprifolium, Acer tataricum, Clematis vitalba, Dactylis glomerata, Fragaria vesca, Galium cruciata, Quercus cerris, Rosa arvensis, Tilia tomentosa, Ulmus campestris, Viola sylvestris, Ruscus aculeatus, Geranium robertianum, Ligustrum vulgare, Asarum europaeum, Cornus sanguinea, Euphorbia amygdaloides, Fagus moesiaca, Moehringia trinervia, Poa nemoralis, Quercus frainetto, Quercus robur, Tilia argentea, Veronica chamaedrys, Vinea minor, Viola alba, Melica uniflora, Asperula odorata, Melittis melissophyllum, Asperula taurina, Carpinus orientalis, Circaea lutetiana, Epimedium alpinum, Lathyrus venetus, Polygonatum multiflorum, Primula acaulis, Prunus avium, Sambucus nigra, Ajuga reptans, Carex sylvatica, Lapsana communis, Lysimachia nummularia, Ranunculus ficaria, Acer platanoides, Acer pseudoplatanus, Ajuga genevensis, Alliaria officinalis, Aposeris foetida, Arabis turrita, Aremonia agrimonioides, Astragalus glycyphyllos, Brachypodium sylvaticum, Calamintha officinalis, Campanula persicifolia, Campanula trachelium, Carex divulsa, Carex pilosa, Castanea sativa, Clinopodium vulgare, Coronilla varia, Corydalis cava, Crataegus oxyacantha, Cynanchum vincetoxicum, Dactylis glomerata var. pendula, Evonymus verrucosus, Festuca drymeja, Festuca heterophylla, Ficaria verna, Fraxinus angustifolia, Fraxinus excelsior, Galeobdolon luteum, Galium aristatum, Galium schultesii, Galium sylvaticum, Galium vernum, Genista ovata, Glechoma hederacea, Hieracium murorum, Hypericum hirsutum, Hypericum perforatum, Lactuca muralis, Lathyrus vernus, Melampyrum vulgatum, Mycelis muralis, Myosotis sylvatica, Neottia nidus-avis, Orobus venetus, Physospermum aquilegiifolium, Pyrus communis, Pyrus pyraster, Polystichum setiferum, Potentilla micrantha, Primula vulgaris, Prunella vulgaris, Prunus spinosa, Pteridium aquilinum, Pulmonaria officinalis, Quercus robur1 var. tardiflora, Rhamnus cathartica, Rubus caesius, Rumex sanguineus, Ruscus hypoglossum, Sanicula europaea, Scrophularia nodosa, Silene viridiflora, Sorbus torminalis, Stachys sylvatica, Tamus communis, Tilia argentea, Toriiis anthriscus, Torilis japonica, Trifolium pignantii, Ulmus glabra, Ulmus montana, Veronica montana, Veronica serpyllifolia, Viburnum lantana, Viola odorata, Aegopodium podagraria, Cardamine bulbifera, Chaerophyllum temulentum, Heracleum sphondylium, Lamium maculatum, Lilium martagon, Mercurialis perennis, Staphylea pinnata, Tilia cordata, Chelidonium majus, Corydalis solida, Digitalis ambigua, Dryopteris filix-mas, Galeopsis speciosa, Salvia glutinosa, Scilla bi folia Osnovna literatura: ErdeJ971, ErdeJ971, GajiM970, GrebO950a, JankM960b, JovaB967, JovaB980, JovaB951b, JovaV977, KnapR944, KojiM998, KrasF972, JankM980, GajiM992, MišiV962a, MišiV997a, PavlD003, PekaV987, PurgD993, RajeL956, RandN979b, RaušD971, RudsI949, DiniA997a, TopaM986, VukiE966, ZupaM986, JoviN996 G1.A1A Ilirske hrastovo-grabove - šume Opšte karakteristike: Srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju grab i kitnjak . U spratu drveča i žbunova veču brojnost ponekad imaju još i cer klokočika i srebrna lipa , a sa manjim učeščem se javljaju još i , , , i dr. Sprat zeljastih biljakaje obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešče vrste u prízemnom spratu su , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim, zaklonjenim terenima, u brdskom regionu, na visinama izmedju 300 i 500 m. Podloga je silikatna ili karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante distričnih i eutričnih zemljišta. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-ilirske klime. Opšte rasprostranjenje: Zapadni delovi Balkanskog poluostva STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 568 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamypey KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma... " Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina manastira Rače. Napomena: kitnjakovo-grabove šume u zapadnoj Srbiji imaju prelazne karakteristike izmedju ilirskih i mezijskih hrastovo-grabovih šuma, pa bi se eventualno mogle uključiti i u kod (G1.A1C1). Ekvivalentne zajednice: Querco-Carpinetum illyricum Horvat Karakteristične vrste: Quercuspetraea, Carpinus betulus, Fraxinus ornus, Acer campestre, Ligustrum vulgare, Evonymus europaeus, Cornus sanguinea, Lathyrus venetus, Geranium robertianum, Galium aparine, Helleborus odorus, Rubus hirtus, Viola sylvestris, Asperula taurina, Scilla bifolia, Corydalis solida, Brachypodium sylvaticum, Salvia glutinosa, Circaea lutetiana, Chelidonium majus, Galium cruciata, Digitalis ambigua, Galeopsis speciosa, Glechoma hirsuta, Dryopteris fdix-mas Osnovna literatura: GajiM992 G1.A1B Pannonske hrastovo-grabove - šume Opšte karakteristike: Srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju grab i kitnjak ili grab i lužnjak . U spratu drveča i žbunova veču brojnost ponekad imaju još i cer , klokočika i srebrna lipa , crni jasen a sa manjim učeščem se javljaju još i , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljakaje obično dobro razvijen; florističkije relativno bogat, a u njemu su po velikoj brojnosti veoma cesto karakteristične vrste , , , ili . Pored njih se kao najčešče vrste u prízemnom spratu javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju na ravnim terenima, neposredno uz plavni deo aluvijalne ravni, na mestima van uticaja poplavne vode ili na blago nagnutim, zaklonjenim terenima, u nizijskom i brdskom regionu, na visinama izmedju 80 i 500 m. Podloga je aluvijum, les, silikát ili serpentinit, na kojima se razvijaju semiglejna i aluvijalna smedja zemljišta, gajnjače i smonice, kisela smedja i lesivirana kisela smedja zemljišta, gajnjače, lesivirane gajnjače, pararendzine na lesu ili delivijumi. Zemljišta su cesto dobro razvijena, duboka i do 100 cm. Zajednice se razvijaju u području kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Balisa, Blata, Bodáni, Cukala, Bepuš, Sergej, Doroslovo, Dugo Cerje, Izmedju Erdevika i Ležimira (šume Lipovača, Lice i dr.), Gornja Branjevina, Grabova, Greda, Gubnište, Jankovačka dúbrava, Jelaš, Kalile, Karadordevo, Kordoš, Kozara, Kučine, Majzecova bašta, Mala dúbrava, Morovič-Jamena (severozápadní Srem), Panjik, Petrovačka dúbrava, Puk, Raškovica, Šikara, Varadin, Varoš, Viničná, Žirište, Fruška Gora (Crni čot, Venac, Vilin Kam, Stražilovo, Ravno, Matijevac, Crveni Čot, Orlovac, Beočin, Ležimir, Vrdnik, Sremska Kamenica), Vršačke planine (Gudurički vrh, Mesič). Ekvivalentne zajednice: Aculeato-Querco-Carpinetum (Rudski 1940) B. Jovanovič 1979 Aegopodio-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1979 Caricipillosae-Querco-CarpinetumB. Jovanovič (1960) 1970 Caricipillosae-Querco-CarpinetumB. Jovanovič (1960) 1970 staphyletosum Caricipillosae-Querco-CarpinetumB. Jovanovič (1960) 1970 tilietosum tomentosae Festuco montanae-Querco-Carpinetum Gajič 1970 Festuco montanae-Querco-Carpinetum Gajič 1970 aculeatetosum Gajič 1970 Hypoglosso—Querco-Carpinetum serbicum M. Jankovič 1980 Rusco-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1979 Rusco-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1979 tilietosum tomentosae Din., Miš., Sav. 1999 Querco-Carpinetum melicosum Jank. et Miš. 1960 (Jov. 1967) Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 staphylletosum Ht. 1938 Carpino betuli-Quercetum roboris (Anič 1959) apud Rauš 1969 Carpino betuli-Quercetum roboris (Anič 1959) apud Rauš 1969 quercetosum cerris Rauš 1969 569 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. • Carpino betuli-Quercetum roboris Anič 1959 apud Rauš 1969 • Carpino betuli-Quercetum roboris Anič 1959 apud Rauš 1969 quercetosum cerris Rauš 1969 • Carpino betuli-Quercetum roboris Anič 1959 apud Rauš 1969 tilietosum tomentosae Rauš 1969 • Carpino-Fraxineto-Quercetum roboris prov. Mišič et Broz 1963 • Carpino-Quercetum robori-cerris B. Jovanovič 1983 • Carpino-Quercetum robori-cerris B. Jovanovič 1983 fraxinetosum orni B. Jovanovič 1983 • Querceto-Tilietum Erdeši 1959 • Querco-Tilietum xerotermosum Erdeši 1959 • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum tardiflorosum • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum aculeatetosum • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum Erdeši 1955 • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum Erdeši 1955 aculeatetosum Erdeši 1971 • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum Erdeši 1955 cerretosum Erdeši 1955 • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum Erdeši 1955 • Tilio-Carpino betuli-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1983 • Carpino-Quercetum petraeae-cerris • Carpino-Quercetum petraeae-cerris pauperum • Carpino-Quercetum petraeae-cerris hygrophyllum Karakteristične vrste: Acer campestre, Acerplatanoides, Acerpseudoplatanus, Acer tataricum, Aegopodium podagraria, Ajuga genevensis, Ajuga reptans, Alliaria officinalis, Asarum europaeum, Asperula odorata, Astragalus glycyphyllos, Brachypodium sylvaticum, Campanula persicifolia, Campanula trachelium, Cardamine bulbifera, Carex divulsa, Carexpilosa, Carex sylvatica, Carpinus betulus, Chaerophyllum temulentum, Circaea lutetiana, Clematis vitalba, Cornus mas, Cornus sanguinea, Coronilla varia, Crataegus monogyna, Crataegus oxyacantha, Cynanchum vincetoxicum, Dactylis glomerata, Euphorbia amygdaloides, Evonymus europaeus, Evonymus verrucosus, Fagus moesiaca, Festuca drymeja, Fragaria vesca, Fraxinus angustifolia, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus, Galeobdolon luteum, Galium aparine, Galium cruciata, Galium sylvaticum, Geranium robertianum, Geum urbanum, Glechoma hederacea, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Helleborus odorus, Heracleum sphondylium, Hypericum hirsutum, Hypericum perforatum, Lamium maculatum, Lapsana communis, Lathyrus vernus, Ligustrum vulgare, Lilium martagon, Lonicera caprifolium, Lysimachia nummularia, Melica uniflora, Melittis melissophyllum, Mercurialis perennis, Moehringia trinervia, Mycelis muralis, Myosotis sylvatica, Poa nemoralis, Polygonatum multiflorum, Primula vulgaris, Prunella vulgaris, Prunus avium, Prunus spinosa, Pulmonaria officinalis, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus robur, Quercus robur var. tardiflora, Ranunculus ficaria, Rhamnus cathartica, Rosa arvensis, Rubus caesius, Rubus hirtus, Rumex sanguineus, Ruscus aculeatus, Ruscus hypoglossum, Sambucus nigra, Sanicula europaea, Scrophularia nodosa, Silene viridiflora, Sorbus torminalis, Stachys sylvatica, Staphylea pinnata, Stellaria holostea, Tamus communis, Tilia argentea, Tilia cordata, Tilia tomentosa, Torilis japonica, Ulmus campestris, Ulmus glabra, Ulmus montana, Veronica chamaedrys, Veronica montana, Veronica serpyllifolia, Viburnum lantana, Vinca minor, Viola alba, Viola sylvestris Osnovna literatura: ErdeJ971, GajiM970, JankM980, MišiV962a, MišiV997a, PekaV987, PurgD993, RaušD971, DiniA997a, TopaM986, JoviN996 G1.A1B1 Panónske kitniakovo-grabove Quercus petraea> - šume Opšte karakteristike: Srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju grab i kitnjak Quercus petraea>. U spratu drveča i žbunova veču brojnost ponekad imaju još i cer , klokočika i srebrna lipa , a sa manjim učeščem se javljaju još i , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, au njemu supo velikoj brojnosti veoma cesto karakteristične vrste , , , ili . Pored njih se kao najčešče vrste u prízemnom spratu javljaju , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim ili blago nagnutim, zaklonjenim terenima, u nizijskom i brdskom regionu, na visinama izmedju 200 i 500 m. Podloga je les, silikát ili serpentinit, na kojima se razvijaju različita kisela smedja i lesivirana kisela smedja zemljišta, gajnjače, lesivirane gajnjače, pararendzine na lesu ili delivijumi. Zemljišta su cesto dobro razvijena, duboka i do 100 cm. Zajednice se razvijaju u području kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 570 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Fraška Gora (Crni čot, Venac, Vilin Kam, Stražilovo, Ravno, Matijevac, Crveni Cot, Orlovac, Beočin, Ležimir, Vrdnik, Sremska Kamenica), Vršačke planine (Gudurički vrh, Mesič). Ekvivalentne zajednice: • Carici pillosae-Querco-Carpinetum B. Jovanovič (1960) 1970 • Carici pillosae-Querco-Carpinetum B. Jovanovič (1960) 1970 staphyletosum • Carici pillosae-Querco-Carpinetum B. Jovanovič (1960) 1970 tilietosum tomentosae • Festuco montanae-Querco-Carpinetum Gajič 1970 • Festuco montanae-Querco-Carpinetum Gajič 1970 aculeatetosum Gajič 1970 • Hypoglosso—Querco-Carpinetum serbicum M. Jankovič 1980 • Rusco-Querco-Carpinetum B. Jovanovič 1979 • Rusco-Querco-Carpinetum B. Jovanovič 1979 tilietosum tomentosae Dia, Miš., Sav. 1999 • Querco-Carpinetum melicosum Jank. etMiš. 1960 (Jov. 1967) • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 staphylletosum Ht. 1938 • Aculeato-Querco-Carpinetum (Rudski 1940) B. Jovanovič 1979 • Aegopodio-Querco-Carpinetum B. Jovanovič 1979 • Carpino-Quercetum petraeae-cerris • Carpino-Quercetum petraeae-cerris pauperum • Carpino-Quercetum petraeae-cerris hygrophyllum Karakteristične vrste: Carexpilosa, Carpinus betulus, Festuca drymeja, Galium sylvaticum, Poa nemoralis, Quercus petraea, Rubus hirtus, Ruscus hypoglossum, Stellaria holostea, Tilia tomentosa, Asarum europaeum, Campanula persicifolia, Crataegus monogyna, Dactylis glomerata, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Hedera helix, Helleborus odorus, Lathyrus vernus, Prunus avium, Pulmonaria officinalis, Silene viridiflora, Tilia argentea, Acer campestre, Acer platanoides, Clematis vitalba, Fagus moesiaca, Hypericum perforatum, Rosa arvensis, Sambucus nigra, Ulmus montana, Cornus mas, Fraxinus ornus, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Mycelis muralis, Sorbus torminalis, Acer pseudoplatanus, Cornus sanguinea, Myosotis sylvatica, Prunella vulgaris, Aegopodium podagraria, Ajuga reptans, Asperula odorata, Cardamine bulbifera, Carex sylvatica, Chaerophyllum temulentum, Evonymus europaeus, Galium aparine, Geranium robertianum, Heracleum sphondylium, Lamium maculatum, Lapsana communis, Ligustrum vulgare, Lilium martagon, Lonicera caprifolium, Lysimachia nummularia, Melica uniflora, Melittis melissophyllum, Mercurialis perennis, Ranunculus ficaria, Ruscus aculeatus, Staphylea pinnata, Tilia cordata, Polygonatum multiflorum Osnovna literatura: ErdeJ971, GajiM970, JankM980, MišiV997a, PekaV987, DiniA997a, JoviN996 GLA1B2 Panónske lužniakovo-grabove Quercus robur> - šume Opšte karakteristike: Srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošéu dominiraju grab i lužnjak . U spratu drveéa i žbunova ponekad veéu brojnost imaju još i cer , crni jasen i srebrna lipa , a sa manjim učešéem se javljaju još i , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljakaje obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat, au njemu je po velikoj brojnosti veoma cesto karakteristična kostrika . Pored nje se kao najčešée vrste u prizemnom spratu javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim terenima, neposredno uz plavni deo aluvijalne ravni, na mestima van uticaja poplavne vode. Uticaj podzemne vode je posredan (kapilarno penjanje vode iz dubljih slojeva). Staništa se javljaju na visinama izmedju 80 i 300 m. Podlogaje aluvijum, les ili silikát, na kojima se razvijaju različita semiglejna i aluvijalna smedja zemljišta, gajnjače i smnonice. Zemljišta su cesto dobro razvijena, duboka i do 100 cm. Zajednice se razvijaju u području kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Panónska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Balisa, Blata, Bodáni, Cukala, Depuš, Dergej, Doroslovo, Dugo Cerje, Izmedju Erdevika i Ležimira (šume Lipovača, Lice i dr.), Gornja Branjevina, Grabova, Greda, Gubnište, Jankovačka dúbrava, Jelaš, Kalile, Karadordevo, Kordoš, Kozara, Kuéine, Majzecova bašta, Mala dúbrava, Morovié-Jamena (severozápadní Srem), Panjik, Petrovačka dúbrava, Puk, Raškovica, Sikara, Varadin, Varoš, Viničná, Zirište. Ekvivalentne zajednice: • Carpino betuli-Quercetum roboris (Anié 1959) apud Rauš 1969 • Carpino betuli-Quercetum roboris (Anié 1959) apud Rauš 1969 quercetosum cerris Rauš 1969 • Carpino betuli-Quercetum roboris Anié 1959 apud Rauš 1969 • Carpino betuli-Quercetum roboris Anié 1959 apud Rauš 1969 quercetosum cerris Rauš 1969 • Carpino betuli-Quercetum roboris Anié 1959 apud Rauš 1969 tilietosum tomentosae Rauš 1969 • Carpino-Fraxineto-Quercetum roboris prov. Mišič et Broz 1963 • Carpino-Quercetum robori-cerris B. Jovanovič 1983 • Carpino-Quercetum robori-cerris B. Jovanovič 1983 fraxinetosum orni B. Jovanovič 1983 571 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuima... " • Querceto-Tilietum Erdeši 1959 • Querco-Tilietum xerotermosum Erdeši 1959 • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum tardiflorosum • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum aculeatetosum • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum Erdeši 1955 • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum Erdeši 1955 aculeatetosum Erdeši 1971 • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum Erdeši 1955 cerretosum Erdeši 1955 • Rusco aculeati-Tilio-Quercetum Erdeši 1955 • Tilio-Carpino betuli-Quercetum roboris B. Jovanovič et Z. Tomič 1983 Karakteristične vrste: Acer campestre, Ajuga genevensis, Ajuga reptans, Brachypodium sylvaticum, Brachypodium sylvaticum, Campanula trachelium, Carex divulsa, Carex sylvatica, Carpinus betulus, Circaea lutetiana, Cornus sanguinea, Crataegus monogyna, Crataegus oxyacantha, Evonymus europaeus, Fragaria vesca, Fraxinus angustifolia, Galeobdolon luteum, Galium aparine, Geranium robertianum, Geum urbanum, Glechoma hederacea, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Helleborus odorus, Ligustrum vulgare, Lysimachia nummularia, Moehringia trinervia, Primula vulgaris, Quercus cerris, Quercus robur, Quercus robur var. tardiflora, Ranunculus ficaria, Rubus caesius, Rubus hirtus, Rumex sanguineus, Ruscus aculeatus, Scrophularia nodosa, Stachys sylvatica, Tilia argentea, Tilia tomentosa, Torilis japonica, Ulmus campestris, Veronica montana, Viola alba, Viola sylvestris, Acer tataricum, Alliaria officinalis, Astragalus glycyphyllos, Clematis vitalba, Cornus mas, Coronilla varia, Cynanchum vincetoxicum, Dactylis glomerata, Evonymus verrucosus, Fraxinus excelsior, Galium cruciata, Hypericum hirsutum, Lapsana communis, Lonicera caprifolium, Prunus avium, Prunus spinosa, Rhamnus cathartica, Rosa arvensis, Sambucus nigra, Sanicula europaea, Tamus communis, Ulmus glabra, Veronica chamaedrys, Veronica serpyllifolia, Viburnum lantana, Vinca minor Osnovna literatura: ErdeJ971, MišiV962a, PurgD993, RaušD971, SariM997, TopaM986, DiniA997a, JoviN996 G1.A1C Jugoistočno evropské hrastovo-grabove - šume Opšte karakteristike: Srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju grab i kitnjak , grab i lužnjak , grab i cer ili grab i sladun . Redje su šume izrazito mešovite tako da se pored graba gotovo ravnopravno javljaju i hrastovi , , i . U spratu drveča i žbunova sa manjim učeščem se javljaju još i , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešče vrste u prizemnom spratu su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim terenima, neposredno uz plavni deo aluvijalne ravni, na mestima van uticaja poplavne vode, ili na blago nagnutim, zaklonjenim terenima, u brdskom regionu, na visinama izmedju 200 i 700 m, tada uvek u zoni termofilnih hrastovih šuma. Podloga je aluvijum, les, silikát ili karbonát, na kojima se razvijaju različita semiglejna i aluvijalna smedja zemljišta, gajnjače, smnonice, kisela smedja, eutrična smedja i humusno-silikatna zemljišta, crnice i pliťka smedja zemljita na krečnjaku. Zajednice se razvijaju u području umerno-kontinentalne-mezijske klime ili u u području prelazne umereno-kontinentalne-mezijske-subemditeranske klime. Opšte rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Šumadija, južni obod Posavine, Beograd (Košutnjak, Topčidersko brdo), Makiš, podnožje Kopaonika, Stará planina (Zaskovačka reka, Toplodolska klisura, padine Belana, ispod Turie), Kukavica (Skobaljic grad, Silje), Kisela voda, Alija, Avala,, Majdanpečka doména, Džinovite stene, sela Krajišnici, Grabovica, Baščeluci u severozapadnoj Srbiji; Kosovo: Šar planina, Prokletije. Ekvivalentne zajednice: Galio pseudoaristati-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1967 Galio pseudoaristati-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1967 caricetosumpilosaeB. Jovanovič 1967 Galio pseudoaristati-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1967 castanetosumB. Jovanovič 1967 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 572 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamypey toiacudjUKauuju cmauuuíma... " • Galio pseudoaristati-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1967 aculeatetosumB. Jovanovič 1967 • Galio schultesii-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1967 • Hordelymo-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1979 • Querco-Carpinetum moesiacum Rudski (1940) 1949 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 fagetosum prov. Grebenščikov 1950 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 frainettosum Gajič 1970 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 quercetosum frainetti V. Jovanovič 1977 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 aculeatetosum B. Jovanovič (1949) 1951 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 ruscetosum aculeati Ht. 1949 • Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 carpinosum orientalis Rajevski et Borisavljevič 1955 • Querco-Carpinetum betuli-Stelarieto loniceri M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Carpino-Quercetum robori-ceridis B. Jovanovič 1967 • Asperulo taurinae-Farnetto-Carpinetum Gajič 1970 • Carpino orientalis-Farnetto-Carpinetum Gajič 1970 • Epimedio alpinae-Farnetto-Carpinetum Gajič 1970 • Epimedio alpinae-Farnetto-Carpinetum Gajič 1970 aculeatetosum Gajič 1970 • Frainetto-Querco-Carpinetum Gajič 1970 • Frainetto-Carpinetum Gajič 1970 • Quercetum cerris-Carpinetum betuli D.Muratspahič-Pavlovič 2003 prov. • Carpino-Quercetum robori-ceridis B. Jovanovič 1967 • Carpino-Quercetum robori-ceridis B. Jovanovič 1967 tilietosum • Carpino-Quercetum robori-ceridis B. Jovanovič 1967 farnettosum • Querco roboris-petraeae-Carpinetum B. Jovanovič et E. Vukičevič 1975 • Querco-Carpinetum belgradense typicum Knapp 1944 • Tilio-Carpino-Quercetum robori-cerridis B. Jovanovič 1979 Karakteristične vrste: Carpinus betulus, Quercus frainetto, Stellaria holostea, Acer campestre, Acer tataricum, Brachypodium sylvaticum, Carpinus orientalis, Cornus mas, Crataegus monogyna, Epimedium alpinum, Fraxinus ornus, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Helleborus odorus, Melica uniflora, Polygonatum multiflorum, Primula acaulis, Quercus cerris, Quercus petraea, Rubus hirtus, Ulmus campestris, Aposeris foetida, Arabis turrita, Aremonia agrimonioides, Asarum europaeum, Asperula odorata, Asperula taurina, Calamintha officinalis, Castanea sativa, Clematis vitalba, Clinopodium vulgare, Corydalis cava, Dactylis glomerata, Dactylis glomerata var. pendula, Euphorbia amygdaloides, Evonymus europaeus, Fagus moesiaca, Festuca heterophylla, Ficaria verná, Fragaria vesca, Galium aparine, Galium aristatum, Galium cruciatum, Galium schultesii, Galium vernum, Genista ovata, Hieracium murorum, Lactuca muralis, Lathyrus venetus, Lonicera caprifolium, Melampyrum vulgatum, Melittis melissophyllum, Moehringia trinervia, Neottia nidus-avis, Orobus venetus, Physospermum aquilegiifolium, Pyrus communis, Pyrus pyraster, Poa nemoralis, Polystichum setiferum, Potentilla micrantha, Pteridium aquilinum, Quercus robur, Rosa arvensis, Ruscus aculeatus, Tilia argentea, Tilia tomentosa, Toriiis anthriscus, Trifolium pignantii, Veronica chamaedrys, Vinea minor, Viola alba, Viola odorata, Viola sylvestris Osnovna literatura: ErdeJ971, GajiM970, GrebO950a, JankM960b, JovaB967, JovaB980, JovaB951b, JovaV977, KnapR944, KojiM998, KrasF972, PavlD003, RajeL956, RandN979b, RudsI949, DiniA997a, VukiE966, ZupaM986, JoviN996 G1.A1C1 Mezijske kitniakovo-grabove Quercus petraea> - šume Opšte karakteristike: Srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu dominiraju grab i kitnjak Quercus petraea>. U spratu drveéa i žbunova veéu brojnost ponekad imaju još i cer , klokočika i srebrna lipa , a sa manjim učešéem se javljaju još i , , , , Quercus cerris>, Quercus frainetto>, Quercus petraea>i dr. Sprat zeljastihbiljakaje obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešée vrste u prizemnom spratu su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, zaklonjenim terenima, u brdskom regionu, na visinama izmedju 200 i 700 m, uvek u zoni termofilnih hrastovih šuma. Podlogaje silikát ili karbonatna, a na njoj 573 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacufjUKaijuju cmaumuma... " se razvijaju kisela smedja, eutrična smedja i humusno-silikatna zemljišta, crnice i plitka smedja zemljita na krečnjaku. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: podnožje Kopaonika, Stará planina (Zaskovačka reka, Toplodolska klisura, padine Belana, ispod Turle), Kukavica (Skobaljic grad, Silje), Kisela voda, Alija, Avala,, Majdanpečka doména, Džinovite stene, sela Krajišnici, Grabovica, Baščeluci u severozapadnoj Srbiji; Kosovo: Sar planina, Prokletije. Ekvivalentne zajednice: Galio pseudoaristati-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1967 Galio pseudoaristati-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1967 aculeatetosum B. Jovanovič 1967 Galio pseudoaristati-Querco-CarpinetumB. Jovanovič 1967 caricetosum pilosae B. Jovanovič 1967 Galio pseudoaristati-Querco-Carpinetum B. Jovanovič 1967 castanetosum B. Jovanovič 1967 Galio schultesii-Querco-Carpinetum B. Jovanovič 1967 Hordelymo-Querco-Carpinetum B. Jovanovič 1979 Querco-Carpinetum betuli-Stelarieto loniceri M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Querco-Carpinetum moesiacum Rudski (1940) 1949 Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 aculeatetosum B. Jovanovič (1949) 1951 Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 carpinosum orientalis Rajevski et Borisavljevič 1955 Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 fagetosum prov. Grebenščikov 1950 Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 frainettosum Gajič 1970 Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 quercetosum frainetti V. Jovanovič 1977 Querco-Carpinetum serbicum Rudski (1940) 1949 ruscetosum aculeati Ht. 1949 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer tataricum, Aposeris foetida, Arabis turrita, Aremonia agrimonioides, Asperula odorata, Calamintha officinalis, Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Castanea sativa, Clinopodium vulgare, Cornus mas, Corydalis cava, Crataegus monogyna, Epimedium alpinum, Euphorbia amygdaloides, Fagus moesiaca, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galium aparine, Galium aristatum, Galium cruciatum, Galium Vernum, Genista ovata, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Helleborus odorus, Hieracium murorum, Lactuca muralis, Lathyrus venetus, Melampyrum vulgatum, Melica uniflora, Melittis melissophyllum, Moehringia trinervia, Orobus venetus, Physospermum aquilegiifolium, Pyrus pyraster, Poa nemoralis, Polygonatum multiflorum, Polystichum setiferum, Potentilla micrantha, Primula acaulis, Pteridium aquilinum, Quercus cerris, Quercus frainetto, Quercus petraea, Rosa arvensis, Rubus hirtus, Ruscus aculeatus, Stellaria holostea, Tilia argentea, Torilis anthriscus, Trifolium pignantii, Ulmus campestris, Veronica chamaedrys, Viola odorata, Viola sylvestris Osnovna literatura: ErdeJ971, GajiM970, GrebO950a, JankM960b, JovaB967, JovaB980, JovaB951b, JovaV977, KojiM998, KrasF972, RajeL956, RandN979b, RudsI949, DiniA997a, VukiE966, JoviN996 G1.A1C2 Mezii ske lužniakovo-grabove Quercus robur> - šume Opšte karakteristike: Srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju grab i lužnjak Quercus robur>. U spratu drveča i žbunova ponekad veču brojnost imaju još i cer ili sladun Quercus frainetto>. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen i floristički je relativno bogat. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim terenima, neposredno uz plavní deo aluvijalne ravni, na mestima vanuticajapoplavne vode. Uticaj podzemne vode je posredan (kapilarno penjanje vode iz dubljih slojeva). Staništa se javljaju u ravničarskom i brdskom regionu..Podloga je aluvijum, les ili silikát, na kojima se razvijaju različita semiglejna i aluvijalna smedja zemljišta, gajnjače i smnonice. Zajednice se razvijaju u području umerno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Beograd (Košutnjak, Topčidersko brdo), Makiš, Sumadija. Ekvivalentne zajednice: • Carpino-Quercetum robori-ceridis B. Jovanovič 1967 Karakteristične vrste: KojiM998, DiniA997a, JoviN996 G1.A1C3 Mezii ske sladunovo-grabove - šume Opšte karakteristike: Srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju grab i sladun Quercus frainetto>. U spratu drveča i žbunova sa manjim učeščem se javljaju još i i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešče vrste u prízemnom spratu su , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, zaklonjenim terenima, u brdskom regionu, uvek u zoni termofilnih hrastovih šuma. Podloga je silikatna ili karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante distričnih i eutričnih zemljišta. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Sumadija, južni obod Posavine Ekvivalentne zajednice: STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 574 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamypey toiacudjUKauuju cmauuuima... " • Asperulo taurinae-Farnetto-Carpinetum Gajié 1970 • Carpino orientalis-Farnetto-Carpinetum Gajic 1970 • Epimedio alpinae-Fametto-Carpinetum Gajic 1970 • Epimedio alpinae-Fametto-Carpinetum Gajic 1970 aculeatetosum Gajic 1970 • Frainetto-Carpinetum Gajic 1970 • Frainetto-Querco-Carpinetum Gajic 1970 Karakteristične vrste: Carpinus betulus, Quercus frainetto, Asperula taurina, Carpinus orientalis, Epimedium alpinum, Rubus hirtus, Stellaria holostea, Hedera helix, Dactylis glomerata, Brachypodium sylvaticum, Polygonatum multiflorum, Melica uniflora, Ficaria verna, Primula acaulis, Asarum europaeum Osnovna literatura: GajiM970 G1A1C4 Meziiske cerovo-grabove Quercus cerris> - šume Opšte karakteristike: Srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu dominiraju grab i cer Quercus cerris>. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, zaklonjenim terenima, u brdskom regionu, uvek u zoni termofilnih hrastovih šuma., u području prelazne umereno-kontinentalne-mezijske-subemditeranske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostva. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije (Zagrmlje). Ekvivalentne zajednice: • Quercetum cerris-Carpinetum betuli D.Muratspahié-Pavlovié 2003 prov. Karakteristične vrste: PavlD003 G1.A1C5 Meziiske mešovite hrastovo-grabove spp. - šume Opšte karakteristike: Izrazito mešovite visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu dominira grab , koga sa značajnijim brojnostima prate hrastovi Quercus cerris>, Quercus frainetto>, i . U spratu drveéa i žbunova javljaju se još i , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je takodje dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešée vrste u prízemnom spratu su , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, zaklonjenim terenima, u brdskom regionu, na visinama do 200,uvek u zoni termofilnih hrastovih šuma. Podloga je silikatna ili karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante distričnih i eutričnih zemljišta. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Beograd (Topčider). Ekvivalentne zajednice: • Carpino-Quercetum robori-ceridis B. Jovanovič 1967 • Carpino-Quercetum robori-ceridis B. Jovanovič 1967 farnettosum • Carpino-Quercetum robori-ceridis B. Jovanovič 1967 tilietosum • Querco roboris-petraeae-Carpinetum B. Jovanovič et E. Vukiéevié 1975 • Querco-Carpinetum belgradense ty picum Knapp 1944 • Tilio-Carpino-Quercetum robori-cerridis B. Jovanovič 1979 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer tataricum, Brachypodium sylvaticum, Carpinus betulus, Clematis vitalba, Cornus mas, Crataegus monogyna, Dactylis glomerata var. pendula, Evonymus europaeus, Fraxinus ornus, Galium schultesii, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Helleborus odorus, Lonicera caprifolium, Neottia nidus-avis, Pyrus communis, Quercus cerris, Quercus frainetto, Quercus petraea, Quercus robur, Stellaria holostea, Tilia tomentosa, Ulmus campestris, Vinca minor, Viola alba Osnovna literatura: KnapR944, KojiM998, ZupaM986 G1.A2 Jaseňové šume izvan zone vodotokova Opšte karakteristike: Izrazito mešovite visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošéu dominira beli jasen , koga sa značajnijim brojnostima prate javorovi , , i ili lipe , i . U spratu drveča i grmlja od ostalih vrsta se češče javljaju još i , , , , , , «Crataegus monogyna>, , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je takodje dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešée vrste u prizemnom spratu su , , , , , , 575 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue uoMeuioiamypey toiacudjUKauuju cmauuuima... " , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim terenima, sa vrtačama i blokovima kečnjaka, u brdskom regionu, ili na veoma strmim terenima, sa nagomilanim blokovima krupnijih ili sitnijih krečnjačkih stena, u klisurama brdskog regiona, na visinama izmedju 200 i 1100 m, po pravdu u zoni termofilnih hrastovih i mezofilnihbukovih šuma. Podlogaje gotovo isključivo krečnjak, a zemljišta su iako skeletogena relativno dobro razvijena sa povoljnim vodnim režimom. Redje se ove zajednice javljaju na serpentinitu ili silikátu. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske ili kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Atlanski, subatlanski i nemorálni delovi Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Doména kod Majdanpeka (greben Kulmea Saturuj izmedju Peka i Todorove reke, greben izmedju Peka i Crne reke), Rgotski Krš kod Rgotine, Debelki Lug (Valja Fundata), dolina Crne reke pritoke Pekam kraje Belih voda na Goču, Avala, Severho Homolje, Rudnik, Ostrovica, Mali Jastrebac, Goč; Vojvodina: Vršačke planine (Korkana, Kula, Vršački vrh, Gudurički vrh); Kosovo: Paštrik. Ekvivalentne zajednice: • Aceri-Fraxinetum excelsioris Cernjavski et B. Jovanoviš 1950 • Aceri-Fraxinetum excelsioris Cernjavski et B. Jovanoviš 1950 • Acereto-Fraxinetum timokense Knapp 1944 • Acereto-Fraxinetum timokense Knapp 1944 • Co lurno-Acereto-Fraxinetum Gajič 1966 • Tilio-Fraxinetum excelsioris (Knapp 1944) B. Jovanovič (1960) 1977 • Acereto-Fraxinetum excelsioris Cernjavski et Jovanovič 1950 • Aceri-Fraxinetum excelsioris Cernjavski et B. Jovanoviš 1950 • Aceri-Fraxinetum excelsioris Cernjavski et B. Jovanoviš 1950 ruscetosum hypoglossi B. Jovanovič 1997 • Acereto-Fraxinetum timokense Knapp 1944 viburnetosum Knapp 1944 • Acereto-Fraxinetum timokense Knapp 1944 • Acereto-Fraxinetum excelsioris Cernjavski et Jovanovič 1950 • Allio ursini-Querco-FraxinetumB. Jovanovič 1984 • Tilio-Fraxinetum excelsioris (Knapp 1944) B. Jovanovič (1960) 1977 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer platanoides, Acer pseudoplatanus, Carpinus betulus, Cornus mas, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus, Hedera helix, Helleborus odorus, Poa nemoralis, Pulmonaria officinalis, Quercus petraea, Robinia pseudacacia, Tilia cordata, Tilia platyphyllos, Tilia tomentosa, Acer tataricum, Cornus sanguinea, Euphorbia amygdaloides, Evonymus europaeus, Geranium robertianum, Lunaria rediviva, Mercurialis perennis, Prunus avium, Ruscus aculeatus, Ruscus hypoglossum, Sambucus nigra, Staphylea pinnata, Ulmus glabra, Asarum europaeum, Buglossoides purpurocaerulea, Carex pilosa, Corylus avellana, Corylus colurna, Crataegus monogyna, Cynanchum vincetoxicum, Dactylis polygama, Galium aparine, Helleborus multifidus, Lamium maculatum, Lapsana communis, Lathyrus venetus, Lonicera caprifolium, Nephrodium filix-mas, Paeonia decora, Rubus caesius Osnovna literatura: KnapR944, ParaS986, PekaV987, SariM997 G1.A22 Jaseňové šume sa iavorovima spp.izvan zone vodotokova Opšte karakteristike: Izrazito mešovite visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominira beli jasen , koga sa značajnijim brojnostima prate javorovi , , i . U spratu drveča i grmlja od ostalih vrsta se češče javljaju još i , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je takodje dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešče vrste u prízemnom spratu su , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na ravnim terenima, sa vrtačama i blokovima kečnjaka, u brdskom regionu, na visinama izmedju 300 i 1100 m, po pravilu u zoni termofilnih hrastovih i mezofilnih bukovih šuma. Podlogaje gotovo isključivo krečnjak, a zemljišta su iako skeletogena relativno dobro STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 576 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KnacufuKciuuju cmaumuma... " razvijena sa povoljnim vodnim režimom. Redje se ove zajednice javljaju na silikatima. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske ili kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostrva, južni obod Panónske nizije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Domena kod Majdanpeka (greben Kulmea Satuluj izmedju Peka i Todorove reke, greben izmedju Peka i Crne reke, Rgotski Krš kod Rgotine, Avala, Severho Homolje, Rudnik, Ostrovica, Mali Jastrebac, Goč; Vojvodina: Vršačke planine (Korkana, Kula, Vršački vrh, Gudurički vrh); Kosovo: Paštrik. Ekvivalentne zajednice: • Acereto-Fraxinetum excelsioris Černjavski et Jovanovič 1950 • Acereto-Fraxinetum timokense Knapp 1944 • Acereto-Fraxinetum timokense Knapp 1944 viburnetosum Knapp 1944 • Aceri-Fraxinetum excelsioris Černjavski et B. Jovanoviš 1950 • Aceri-Fraxinetum excelsioris Černjavski et B. Jovanoviš 1950 ruscetosum hypoglossi B. Jovanovič 1997 Karakteristicne vrste: Acer platanoides, Carpinus betulus, Fraxinus excelsior, Hedera helix, Helleborus odorus, Lunaria rediviva, Mercurialis perennis, Poa nemoralis, Pulmonaria officinalis, Quercus petraea, Acer campestre, Acer pseudoplatanus, Acer tataricum, Cornus mas, Cornus sanguinea, Corylus avellana, Euphorbia amygdaloides, Evonymus europaeus, Fraxinus ornus, Galium aparine, Geranium robertianum, Prunus avium, Robinia pseudacacia, Rubus caesius, Ruscus hypoglossum, Sambucus nigra, Staphylea pinnata, Tilia cordata, Tilia platyphyllos, Tilia tomentosa, Ulmus glabra Osnovna literatura: KnapR944, PekaV987, JovaB997 G1.A24 Jaseňové šume sa lipama spp.izvan zone vodotokova Opšte karakteristike: Izrazito mešovite visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominira beli jasen , koga sa značajnijim brojnostima prate lipe , i . U spratu drveča i grmlja od ostalih vrsta se češče javljaju još i , , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka j e takodje dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešče vrste u prízemnom spratu su , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na veoma strmim terenima, sa nagomilanim blokovima krupnijih ili sitnijih krečnjačkih stena, u klisurama brdskog regiona, na visinama izmedju 200 i 900 m, po pravilu u zoni termofilnih hrastovih, redje i mezofilnih bukovih šuma. Podloga je gotovo isključivo krečnjak, a zemljišta su iako skeletogena relativno dobro razvijena sa povoljnim vodnim režimom. Redje se ove zajednice javljaju na serpentinou. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske ili kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostva, južni obod Panónske nizije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Rgotski Krš kod Rgotine, Debelki Lug (Valja Fundata), dolina Crne reke pritoke Pekam kraje Belih voda na Goču; Vojvodina: Vršačke planine (Korkana, Kula, Vršački vrh, Gudurički vrh). Ekvivalentne zajednice: • Tilio-Fraxinetum excelsioris (Knapp 1944) B. Jovanovič (1960) 1977 Karakteristicne vrste: Tilia platyphyllos, Fraxinus excelsior, Quercus petraea, Ruscus aculeatus, Carpinus betulus, Fraxinus ornus, Hedera helix, Acer pseudoplatanus, Acer platanoides, Tilia tomentosa, Tilia cordata, Cornus mas, Crataegus monogyna, Robinia pseudacacia, Carex pilosa, Poa nemoralis, Lamium maculatum, Helleborus odorus, Dactylis polygama, Cynanchum vincetoxicum, Pulmonaria officinalis, Lathyrus venetus, Acer campestre Osnovna literatura: PekaV987 Gl.A3 Grabove šume Opšte karakteristike: Srednje visoke, tamne mezofilne šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira grab . U spratu drveča i žbunova sa manjim učeščem se javljaju još i , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je obično dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešče vrste u prízemnom spratu su , , 577 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju nablago nagnutim, zaklonjenim terenima, u brdskom regionu, na visinama izmedju par stotina metara, uvek u zoni termofilnih hrastovih šuma. Podloga je aluvijum ili silikát, na kojima se razvijaju različita tipovi distričnih zemljišta. Zajednice se razvijaju u području umerno-kontinentalne-mezijske i kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Jugoistočni delovi centrálne i istočne Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Bogovada, okolina Valjeva (Brankovina), Jastrebac (sliv Lomnické reke), Majdanpečka doména (reka Veliki Pek, reka Felješana), Kukavica, klisure Peka, Malve i Resave, Gornjačka klisura; Vojvodina: Fruška gora (Lipov potok, Veliki potok, Kamenárski potok). Ekvivalentne zajednice: Carpinetum betuli A. Dinič 1977 Chrysosplenio-Carpinetum betuli A. Dinič 1972 Karakteristične vrste: Acer campestre, Aegopodium podagraria, Anemone ranunculoides, Asarum europaeum, Carpinus betulus, Chrysosplenium alternifolium, Glechoma hirsuta, Pulmonaria officinalis, Ranunculus ficaria, Scilla bifolia, Viola sylvestris, Cardamine bulbifera, Euphorbia amygdaloides, Poa nemoralis, Symphytum tuberosum, Carex sylvatica, Crataegus monogyna, Lamium maculatum, Rubus hirtus, Sambucus nigra, Cornus sanguinea, Fagus moesiaca, Hedera helix, Mycelis muralis, Quercus petraea, Asperula odorata, Evonymus europaeus, Oxalis acetosella, Viburnum lantana Osnovna literatura: DiniA977, DiniA972, JankM980, DiniA997a, GHŠM968, JovaV977, DiniA977, MÍŠÍV975 G1.A32 Istočne grabove šume Opšte karakteristike: Srednje visoke, tamne mezofilne šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dommira grab . U spratu drveča i žbunova sa manjim učeščem se javljaju još i , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljakaje obično dobro razvijen; florističkije relativno bogat; najčešče vrste u prízemnom spratu su , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, zaklonjenim terenima, u brdskom regionu, na visinama izmedju par stotina metara, uvek u zoni termofilnih hrastovih šuma. Podloga je aluvijum ili silikát, na kojima se razvijaju različita tipovi distričnih zemljišta. Zajednice se razvijaju u podmčju umerno-kontinentalne-mezijske i kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Jugoistočni delovi centrálne i istočne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Bogovada bezimeni potok, okolina Valjeva (Brankovina bezimeni potok), Jastrebac (sliv Lomnické reke), Majdanpečka doména (reka Veliki Pek, reka Felješana); Vojvodina: Fmška gora (Lipov potok, Veliki potok, Kamenárski potok). Ekvivalentne zajednice: • Carpinetum betuli A. Dinič 1977 • Chrysosplenio-Carpinetum betuli A. Dinič 1972 Karakteristične vrste: Acer campestre, Aegopodium podagraria, Anemone ranunculoides, Asarum europaeum, Carpinus betulus, Chrysosplenium alternifolium, Glechoma hirsuta, Pulmonaria officinalis, Ranunculus ficaria, Scilla bifolia, Viola sylvestris, Cardamine bulbifera, Euphorbia amygdaloides, Poa nemoralis, Symphytum tuberosum, Carex sylvatica, Crataegus monogyna, Lamium maculatum, Rubus hirtus, Sambucus nigra, Cornus sanguinea, Fagus moesiaca, Hedera helix, Mycelis muralis, Quercus petraea, Asperula odorata, Evonymus europaeus, Oxalis acetosella, Viburnum lantana Osnovna literatura: DiniA977, DiniA972, JankM980, DiniA997a, G1ÍŠM968, JovaV977, DiniA977, MišiV975 Gl.A4 Šume u klisurama i strmimpadinama Opšte karakteristike: Izrazito mešovite, relitkne polidominantne, srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča koji karkaterišu mečja leska , beli jasen , j orgován , pančičev maklen , Iii STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 578 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuonajine HOMemuiamype y miacufuKciuuju cmamiuima... " hrastovi , , , i beli grab . Redje se radi o monodominantnim, srednje visokim šumama, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira orah ili o mešovitim šumama u kojima pored oraha značajno učešče imaju još i crna jova , crni grab i koprivič . Izuzetno, spratu drveča poseban pečat daje i pančičeva omorika . U srpatu drveča i grmlja od ostalih vrsta se češče javljaju jošč i, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprát zeljastih biljka je takodje dobro razvijen; florističkije relativno bogat; najčešče vršte u prízemnom spratu su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uvek javljaju na strmim terenima, u klisurama i kanjonima, i zaklonjeim strmim padinama u brdskom regionu, na visinama izmedju 100 i 1100 m, po pravilu u zoni termofilnih hrastovih i mezofilnih bukovih šuma. Staništa imaju tipičan refugijalni karkater koji se ogleda povečanom relativnomvlagomvazduha i samnjenimklimatskim ekstremima (vetar, mraz, suša, visoka tempretaura i dr.). Podloga je gotovo isključivo krečnjak, a zemljišta su iako skeletogena relativno dobro razvijena sa povoljnim vodnim režimom. Redje se ove zajednice javljaju na silikatima. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Dinaridi, istočni Karpati, Balkan, Pelagonija, Mezo-Makedonske planine, Rodopi, Pind, planine Tesalije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija:Berdapska klisura, (Cigánski porok, klisara Gospodjin vir; Lepenski vir), Veliki i Mali Štrbac, Zlotska klisura, Gornjačka klisura, Sičevačka klisura, Klisura Grze I Moravice, Radan, Mrkonjski vis, Medvedja, Radan, Vidlic, Stará planina (sliv Toplodolske reke), klisura reke Jerme, klisura Masuričke reke kod Surdulice, Suva planina (Venac kod Bele Palanke), klisura Resave, Greben planina, Vlaška planina, klisura Pčinje, klisura Vratne, Vitovnica, Crna reka kod Bora, klisura Ovčar-Kablar, Kanjon Mileševke (Sastavci), Tara (dolina Aluškog potoka), Ladevac; Kosovo: Paštrik. Napomena: Sastojine reliktnih polidominantnih šuma sa mečjoim leskom i hrastovima koje se javljaju na strmim zaklonjenim poadinama izvan klisura i kanjona, bi se možda mogle uključiti u poseban tip mešovitih šuma (G1.7C8), dok bi se sastojine reliktnih polidominantnih šuma sa pančičevom omorikom možda mogle uključiti i neki poseban kod u u okviru mešovitih liščarsko-četinarskih šuma (G4). Ekvivalentne zajednice: Aceri (monspessulani)-Colurno-Syringetum Vukičevič 1968 Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 juglandetosum Mišič 1966 Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 syringetosum Mišič 1966 Querco-Coryletům colurnae Mišič 1967 Syringo-Aceri intermedii-Coryletum colurnae B. Jovanovič (1953) 1979 Syringo-Aceri monspessulani-Coryletum colurnae Mišič 1967 Syringo-Carpinetum orientalis-Quercetum mixtum Mišič Syringo-Colurnetosum mixtum Mišič 1967 Syringo-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 caricetosumbrevicollis Colurno-Acereto-Fraxinetum Gajič 1966 579 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. • Acereto-Fraxineto-Colurnetum Gajič 1966 • Aceri-Fraxino-Colurnetum mixtum Mišič 1968 • Fraxino-Aceri intermedii-Coryletum colurnae Mišič et A. Dinič 1972 • Fraxino-Aceri intermedii-Coryletum colurnae Mišič et A. Dinič 1972 syringetosum Mišič et A. Dinič 1972 • Fraxino-Colurnatum Mišič • Fraxino-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1968 • Fraxino-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1968 syringetosum Mišič 1982 • Querco-Aceri intermedii-Colurnaetum Mišič et A. Dinič 1971 • Querco-Aceri intermedii-Coryletum colurnae Mišič et A. Dinič 1971 • Querco-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 • Querco-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 caricetosumbrevicollis Mišič • Querco-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 juglandetosum Mišič • Fraxino-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1968 silicicolum V. Jovanovič 1982 ostryetosum Mišič etat. 1983 • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 calcicolum Mišič 1967 • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 cotoneasteretosum B. Jovanovič • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 emeretosum • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 juglandetosum • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 ostryetosum Mišič 1985 • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 syringetosum Mišič 1967 • Erico-Piceetum omoricae mixtum Matovič 1983 • Ostryo-Piceetum omorikae Lakušič et al. 1982 • Parietario-JuglandetumB. Jovanovič 1969 • Alno-Juglandetum Antič et Mišič 1971 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 coryletosum colurnae Mišič 1982 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 syringetosum Mišič 1982 • Orno-Ostryo-Juglandetum Gajič Karakteristične vrste: Fraxinus ornus, Tilia cordata, Viburnum lantana, Acer campestre, Brachypodium sylvaticum, Carpinus orientalis, Clematis vitalba, Cornus mas, Crataegus monogyna, Fraxinus excelsior, Melica uniflora, Pyrus pyraster, Acer monspessulanum, Acer pseudoplatanus, Carpinus betulus, Corylus avellana, Corylus colurna, Euphorbia amygdaloides, Evonymus europaeus, Geranium robertianum, Hedera helix, Juglans regia, Cotinus coggygria, Dactylis glomerata, Evonymus verrucosus, Festuca valesiaca, Glechoma hirsuta, Quercus cerris, Rosa arvensis, Staphylea pinnata, Syringa vulgaris, Calamintha officinalis, Ceterach offícinarum, Geum urbanum, Lathyrus vernus, Prunus mahaleb, Quercus petraea, Tamus communis, Tilia tomentosa, Alliaria officinalis, Asarum europaeum, Asplenium trichomanes, Chelidonium majus, Euphorbia cyparissias, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Helleborus odorus, Lithospermum purpurocaeruleum, Melittis melissophyllum, Mycelis muralis, Ostrya carpinifolia, Polygonatum multiflorum, Quercus pubescens, Rubus canescens, Rubus hirtus, Sambucus nigra, Sorbus torminalis, Stellaria holostea, Tiliaplatyphyllos, Viola sylvestris, Acer platanoides, Calamintha vulgaris, Carex brevicollis, Cotoneaster tomentosus, Fagus moesiaca, Festuca drymeja, Galium aparine, Galium mollugo, Geranium macrorrhizum, Lapsana communis, Lathyrus niger, Ligustrum vulgare, Lunaria annua, Moehringia trinervia, Poa nemoralis, Polypodium vulgare, Prunus avium, Smyrnium perfoliatum, Sorbus aucuparia, Spiraea chamaedryfolia, Teucrium chamaedrys, Ulmus carpinifolia, Ulmus glabra, Veronica chamaedrys, Acer intermedium, Aremonia agrimonioides, Buglossoides purpurocaerulea, Campanula rapunculus, Campanula trachelium, Daphne mezereum, Epilobium montanum, Epipactis atrorubens, Evonymus latifolius, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Galium cruciata, Galium sylvaticum, Helleborus multifidus, Lathyrus venetus, Lonicera caprifolium, Lonicera xylosteum, Lychnis coronaria, Malus sylvestris, Nephrodium filix-mas, Paeonia decora, Polystichum aculeatum, Potentilla recta, Primula elatior, Pulmonaria officinalis, Rhamnus tinctoria, Ruscus aculeatus, Sedum telephium, Silene viridiflora, Symphytum tuberosum, Tanacetum corymbosum, Thymus serpyllum, Torilis anthriscus, Viola hirta, Alnus glutinosa, Asplenium ruta-muraria, Betula pendula, Brachypodium pinnatum, Bromus erectus, Calamintha clinopodium, Celtis australis, Coronilla emerus, Cyclamen sp., Erica carnea, Erythronium dens-canis, Festuca STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 580 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamypey KJiacufjUKaijuju cmanuiuma... " montana, Galium verum, Gymnocarpium robertianum, Hieracium waldsteinii, Juniperus communis, Lamium maculatum, Lonicera nigra, Moehringia muscosa, Parietaria officinalis, Peucedanum austriacum, Picea abies, Picea omorika, Pinus nigra, Populus tremula, Primula acaulis, Prunus spinosa, Pteridium aquilinum, Quercus frainetto, Rhamnus cathartica, Rhamnus fallax, Rosa spinosissima, Salix caprea, Salvia glutinosa, Scabiosa columbaria, Scolopendrium vulgare, Sedum dasyphyllum, Sedum hispanicum, Sedum maximum, Spiraea ulmifolia, Taxus baccata, Thymus pulegioides, Tilia parvifolia, Ulmus campestris, Urtica dioica, Vicia cracca Osnovna literatura: DizdM984b, GajiM968, JovaB970a, JovaB957, JovaB970a, LakuR989, MatoM993, MišiV966, MišiV970a, MišiV975, MišiV981, MišiV982, GajiM992, MišiV970, MišiV972, MišiV966, MišiV970, MišiV982, MišiV969, MišiV971, MišiV983, MišiV978, MišiV985c, MišiV981, MišiV997, ZupaM986 G1.A46 Jugoistočno evropské šume u klisurama Opšte karakteristike: Izrazito mešovite, reliktně polidominantne, srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča koji karakterišu mečja leska , beli jasen , jorgovan , pančičev maklen , ili hrastovi , , , i beli grab . Izuzetno, spratu drveča poseban pečat daje i pančičeva omorika . U spratu drveča i grmlja od ostalih vrsta se češče javljaju još i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljakaje takodje dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešče vrste u prízemnom spratu su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uvek javljaju na strmim terenima, u klisurama i kanjonima, i zaklonjenim strmim padinama u brdskom regionu, na visinama izmedju 100 i 1100 m, po pravilu u zoni termofilnih hrastovih i mezofilnih bukovih šuma. Staništa imaju tipičan refugijalni karkater koji se ogleda povečanom relatívnom vlagom vazduha i smanjenim klimatskim ekstremima (vetar, mraz, suša, visoka tempretaura i dr.). Podloga je gotovo isključivo krečnjak, a zemljišta su iako skeletogena relativno dobro razvijena sa povoljnim vodnim režimom. Redje se ove zajednice javljaju na silikatima. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Dinaridi, istočni Karpati, Balkan, Pelagonija, Mezo-Makedonske planine, Rodopi, Pind, planine Tesalije. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Derdapska klisura, Veliki i Mali Štrbac, Zlotska klisura, Gornjačka klisura, Sičevačka klisura, Klisura Grze I Moravice, Radan, Mrkonjski vis, Medvedja, Radan, Vidlic, Stará planina (sliv Toplodolske reke), klisura reke Jerme, klisura Masuričke reke kod Surdulice, Suva planina (Venac kod Bele Palanke), klisura Resave, Greben planina, Vlaška planina, klisura Pčinje, klisura Vratne, Vitovnica, Crna reka kod Bora, klisura Ovčar-Kablar, Kanjon Mileševke (Sastavci); Kosovo: Paštrik. Napomena: Sastojine reliktnih polidominantnih šuma sa mečjoim leskom i hrastovima koje se javljaju na strmim zaklonjenim poadinama izvan klisura i kanjona bi se možda mogle uključiti u poseban tip mešovitih šuma (G1.7C8), dok bi se sastojine reliktnih polidominantnih šuma sa pančičevom omorikom možda mogle uključiti i neki poseban kod u u okvini mešovitih liščarsko-četinarskih šuma (G4). Ekvivalentne zajednice: • Aceri (monspessulani)-Colurno-Syringetum Vukičevič 1968 • Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 • Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 juglandetosum Mišič 1966 • Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 syringetosum Mišič 1966 • Querco-Coryletum colurnae Mišič 1967 • Syringo-Aceri intermedii-Coryletum colurnae B. Jovanovič (1953) 1979 • Syringo-Aceri monspessulani-Coryletum colurnae Mišič 1967 581 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. • Syringo-Carpinetum orientalis-Quercetum mixtum Mišič • Syringo-Colurnetosum mixtum Mišič 1967 • Syringo-Cory letům colurnae mixtum Mišič 1967 • Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 caricetosum brevicollis • Colurno-Acereto-Fraxinetum Gajič 1966 • Acereto-Fraxineto-Colurnetum Gajič 1966 • Aceri-Fraxino-Colurnetum mixtum Mišič 1968 • Fraxino-Aceri intermedii-Coryletum colurnae Mišič et A. Dinič 1972 • Fraxino-Aceri intermedii-Coryletum colurnae Mišič et A. Dinič 1972 syringetosum Mišič et A. Dinič 1972 • Fraxino-Colurnatum Mšič • Fraxino-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1968 • Fraxino-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1968 syringetosum Mišič 1982 • Querco-Aceri intermedii-Colurnaetum Mišič et A. Dinič 1971 • Querco-Aceri intermedii-Coryletum colurnae Mišič et A. Dinič 1971 • Querco-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 • Querco-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 caricetosum brevicollis Mšič • Querco-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 juglandetosum Mišič • Fraxino-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1968 silicicolum V. Jovanovič 1982 ostryetosum Mšič et al. 1983 • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 calcicolum Mišič 1967 • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 cotoneasteretosum B. Jovanovič • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 emeretosum • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 juglandetosum • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 ostryetosum Mišič 1985 • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 syringetosum Mišič 1967 • Erico-Piceetum omoricae mixtum Matovič 1983 • Ostryo-Piceetum omorikae Lakušič et al. 1982 Karakteristične vrste: Carpinus betulus, Fraxinus ornus, Tilia cordata, Viburnum lantana, Acer campestre, Brachypodium sylvaticum, Carpinus orientalis, Clematis vitalba, Cornus mas, Crataegus monogyna, Dactylis glomerata, Evonymus verrucosus, Fraxinus excelsior, Melica uniflora, Pyrus pyraster, Syringa vulgaris, Acer monspessulanum, Acerpseudoplatanus, Corylus avellana, Corylus colurna, Euphorbia amygdaloides, Evonymus europaeus, Geranium robertianum, Hedera helix, Quercus petraea, Alliaria officinalis, Chelidonium majus, Festuca heterophylla, Festuca valesiaca, Fragaria vesca, Glechoma hirsuta, Helleborus odorus, Juglans regia, Polygonatum multiflorum, Quercus cerris, Quercuspubescens, Rosa arvensis, Sorbus torminalis, Staphyleapinnata, Stellaria holostea, Acer platanoides, Calamintha vulgaris, Carex brevicollis, Cotinus coggygria, Fagus moesiaca, Festuca drymeja, Galium aparine, Galium mollugo, Geranium macrorrhizum, Geum urbanum, Lapsana communis, Lathyrus niger, Lathyrus vernus, Ligustrum vulgare, Lunaria annua, Moehringia trinervia, Poa nemoralis, Polypodium vulgare, Prunus avium, Prunus mahaleb, Smyrnium perfoliatum, Sorbus aucuparia, Spiraea chamaedryfolia, Tilia tomentosa, Ulmus carpinifolia, Ulmus glabra, Veronica chamaedrys, Acer intermedium, Aremonia agrimonioides, Asarum europaeum, Asplenium trichomanes, Buglossoides purpurocaerulea, Calamintha officinalis, Campanula rapunculus, Campanula trachelium, Ceterach officinarum, Daphne mezereum, Epilobium montanum, Epipactis atrorubens, Euphorbia cyparissias, Evonymus latifolius, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Galium cruciata, Galium sylvaticum, Helleborus multifidus, Lathyrus venetus, Lithospermum purpurocaeruleum, Lonicera caprifolium, Lonicera xylosteum, Lychnis coronaria, Malus sylvestris, Melittis melissophyllum, Mycelis muralis, Nephrodium filix-mas, Ostrya carpinifolia, Paeonia decora, Polystichum aculeatum, Potentilla recta, Primula elatior, Pulmonaria officinalis, Rhamnus tinctoria, Rubus canescens, Rubus hirtus, Ruscus aculeatus, Sambucus nigra, Sedum telephium, Silene viridiflora, Symphytum tuberosum, Tamus communis, Tanacetum corymbosum, Thymus serpyllum, Tilia platyphyllos, Torilis anthriscus, Viola hirta, Viola sylvestris, Alnus glutinosa, Betula pendula, Calamintha clinopodium, Cotoneaster tomentosus, Cyclamen sp., Erica carnea, Festuca montana, Juniperus communis, Lonicera nigra, Picea abies, Picea omorika, Pinus nigra, Populus tremula, Primula acaulis, Quercus frainetto, Rhamnus fallax, Salix caprea, Spiraea ulmifolia, Teucrium chamaedrys, Tilia parvifolia, Ulmus campestris Osnovna literatura: DizdM984b, GajiM968, MišiV966, MišiV981, MišiV970, MišiV972, MišiV966, MišiV970, MišiV982, MišiV969, MišiV971, MišiV983, MišiV978, MišiV997, ZupaM986, MišiV970a, MišiV975, MišiV982, MatoM993, LakuR989, MišiV981 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 582 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " G1.A461 Reliktně polidominantne šume u klisurama i kanionima sa dominaciiom mečie leske Opšte karakteristike: Izrazito mešovite, relitkne polidominantne, srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominira mečja leska , koju sa značajnijim učeščem prate beli jasen , jorgovan , pančičev maklen , ili hrastovi , , . U spratu drveča i grmlja od ostalih vrsta se češče javljaju još i , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljka je takodje dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešče vrste u prízemnom spratu su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uvek javljaju na strmim terenima, u klisurama i kanjonima, i zaklonjenim strmim padinama u brdskom regionu, na visinama izmedju 200 i 1100 m, po pravilu u zoni termofilnih hrastovih i mezofilnih bukovih šuma. Staništa imaju tipičan refugijalni karakter koji se ogleda povečanom relatívnom vlagom vazduha i smanjenim klimatskim ekstremima (vetar, mraz, suša, visoka tempretaura i dr.). Podloga je gotovo isključivo krečnjak, a zemljišta su iako skeletogena relativno dobro razvijena sa povoljnim vodnim režimom. Redje se ove zajednice javljaju na silikatima. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Derdapska klisura, Veliki i Mali Strbac, Zlotska klisura, Gornjačka klisura, Sičevačka klisura, Klisura Grze I Moravice, Radan, Mrkonjski vis, Medvedja, Radan, Vidlic, Stará planina (sliv Toplodolske reke), klisura reke Jerme, klisura Masuričke reke kod Surdulice, Suva planina (Venac kod Bele Palanke), klisura Resave, Greben planina, Vlaška planina; Kosovo: Paštrik. Napomena: Sastojine reliktnih polidominantnih šuma sa mečjom leskom koje se javljaju na strmim zaklonjenim poadinama izvan klisura i kanjona, bi se možda mogle uključiti u poseban tip mešovitih šuma (Gl .7C8). Ekvivalentne zajednice: • Acereto-Fraxineto-Colurnetum Gajič 1966 • Aceri-Fraxino-Colurnetum mixtum Mišič 1968 • Colurno-Acereto-Fraxinetum Gajič 1966 • Fraxino-Colurnatum Mišič • Fraxino-Coryletům colurnae mixtum Mišič 1968 • Fraxino-Cory letům colurnae mixtum Mišič 1968 silicicolum V. Jovanovič 1982 ostrý etosum Mišič et al. 1983 • Fraxino-Cory letům colurnae mixtum Mišič 1968 syringetosum Mišič 1982 • Fraxino-Aceri intermedii-Coryletum colurnae Mišič et A. Dinič 1972 • Fraxino-Aceri intermedii-Coryletum colurnae Mišič et A. Dinič 1972 syringetosum Mišič et A. Dinič 1972 • Querco-Aceri intermedii-Colurnaetum Mišič et A. Dinič 1971 • Querco-Aceri intermedii-Coryletum colurnae Mišič et A. Dinič 1971 • Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 • Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 caricetosum brevicollis • Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 juglandetosum Mišič 1966 • Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 syringetosum Mišič 1966 • Querco-Coryletům colurnae Mišič 1967 • Querco-Cory letům colurnae mixtum Mišič 1967 • Querco-Cory letům colurnae mixtum Mišič 1967 caricetosum brevicollis Mišič • Querco-Cory letům colurnae mixtum Mišič 1967 juglandetosum Mišič • Aceri (monspessulani)-Colurno-Syringetum Vukičevič 1968 • Syringo-Aceri intermedii-Coryletum colurnae B. Jovanovič (1953) 1979 • Syringo-Aceri monspessulani-Coryletům colurnae Mišič 1967 • Syringo-Carpinetum orientalis-Quercetum mixtum Mišič • Syringo-Colurnetosum mixtum Mišič 1967 • Syringo-Coryletům colurnae mixtum Mišič 1967 Karakteristične vrste: Acer campestre, Brachypodium sylvaticum, Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Cornus mas, Corylus colurna, Crataegus monogyna, Dactylis glomerata, Evonymus verrucosus, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus, Geranium robertianum, Melica uniflora, Pyrus pyraster, Syringa vulgaris, Tilia cordata, Viburnum lantana, Acer monspessulanum, Acer pseudoplatanus, Alliaria officinalis, Chelidonium majus, Clematis vitalba, Euphorbia amygdaloides, Evonymus europaeus, Fragaria vesca, Hedera helix, Quercus petraea, Stellaria holostea, Acer platanoides, Calamintha vulgaris, Carex brevicollis, Corylus avellana, Festuca drymeja, Festuca heterophylla, Festuca valesiaca, Galium aparine, Galium mollugo, Geranium macrorrhizum, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Helleborus odorus, Juglans regia, Lapsana communis, Ligustrum vulgare, 583 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue uoMeuioiamypey toiacudjUKauuju cmauuuima... " Lunaria annua, Moehringia trinervia, Poa nemoralis, Polygonatum multiflorum, Polypodium vulgare, Prunus mahaleb, Quercus cerris, Quercus pubescens, Rosa arvensis, Smyrnium perfoliatum, Sorbus torminalis, Spiraea chamaedryfolia, Staphyleapinnata, Veronica chamaedrys, Acer intermedium, Aremonia agrimonioides, Asarum europaeum, Asplenium trichomanes, Buglossoides purpurocaerulea, Calamintha officinalis, Campanula rapunculus, Campanula trachelium, Ceterach officinarum, Cotinus coggygria, Daphne mezereum, Epilobium montanum, Epipactis atrorubens, Euphorbia cyparissias, Evonymus latifolius, Fagus moesiaca, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Galium cruciata, Galium sylvaticum, Helleborus multifidus, Lathyrus niger, Lathyrus venetus, Lathyrus vernus, Lithospermum purpurocaeruleum, Lonicera caprifolium, Lonicera xylosteum, Lychnis coronaria, Malus sylvestris, Melittis melissophyllum, Mycelis muralis, Nephrodium filix-mas, Paeonia decora, Polystichum aculeatum, Potentilla recta, Primula elatior, Prunus avium, Pulmonaria officinalis, Rhamnus tinctoria, Rubus canescens, Rubus hirtus, Ruscus aculeatus, Sambucus nigra, Sedum telephium, Silene viridiflora, Sorbus aucuparia, Symphytum tuberosum, Tamus communis, Tanacetum corymbosum, Thymus serpyllum, Tilia platyphyllos, Tilia tomentosa, Torilis anthriscus, Ulmus carpinifolia, Ulmus glabra, Viola hirta, Viola sylvestris Osnovna literatura: GajiM968, MÍŠÍV966, MišiV981, MišiV970, MišiV972, MÍŠÍV966, MÍŠÍV970, MÍŠÍV982, MÍŠÍV969, MÍŠÍV971, MÍŠÍV983, MÍŠÍV978, MÍŠÍV997, ZupaM986, MÍŠÍV981 G1.A4611 Reliktně polidominantne šume mečie leske sa jaseňom Opšte karakteristike: Izrazito mešovite, relitkne polidominantne, srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju mečja leska i beli jasen . U spratu drveča i grmlja od ostalih vrsta se češče javljaju još i , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je takodje dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešče vrste u prízemnom spratu su , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uvek javljaju na strmim terenima, u klisurama i kanjonima, i zaklonjeim strmim padinama u brdskom regionu, na visinama izmedju 300 i 1100 m, po pravilu u zoni termofilnih hrastovih i mezofilnih bukovih šuma. Staništa imaju tipičan refugijalni karakter koji se ogleda povečanom relatívnom vlagom vazduha i smanjenim klimatskim ekstremima (vetar, mraz, suša, visoka tempretaura i dr.). Podloga je gotovo isključivo krečnjak, a zemljišta su iako skeletogena relativno dobro razvijena sa povoljnim vodnim režimom. Redje se ove zajednice javljaju na silikatima. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Veliki Štrbac, Djerdapska klisura; Sicevacka, Zlotska I Gornjačka klisura, Mrkonjski Vis, Medvedja, Radan; Kosovo: Paštrik Ekvivalentne zajednice: • Acereto-Fraxineto-Colurnetum Gajič 1966 • Aceri-Fraxino-Colurnetum mixtum Mišič 1968 • Colurno-Acereto-Fraxinetum Gajič 1966 • Fraxino-Colurnatum Mišič • Fraxino-Coryletům colurnae mixtum Mišič 1968 • Fraxino-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1968 silicicolum V. Jovanovič 1982 ostryetosum Mišič et al. 1983 • Fraxino-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1968 syringetosum Mišič 1982 Karakteristicne vrste: Acer campestre, Acer monspessulanum, Acer pseudoplatanus, Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Clematis vitalba, Cornus mas, Corylus colurna, Crataegus monogyna, Dactylis glomerata, Euphorbia amygdaloides, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus, Lunaria annua, Melica unifiora, Stellaria holostea, Syringa vulgaris, Viburnum lantana, Alliaria officinalis, Asarum europaeum, Brachypodium sylvaticum, Buglossoides purpurocaerulea, Chelidonium majus, Evonymus verrucosus, Fragaria vesca, Geranium robertianum, Helleborus multifidus, Lapsana communis, Lonicera caprifolium, Nephrodium filix-mas, Paeonia decora, Prunus mahaleb, Tilia cordata, Torilis anthriscus, Calamintha officinalis, Pyrus pyraster, Fagus moesiaca, Moehringia trinervia Osnovna literatura: GajiM968, MišiV966, MišiV970, MišiV982, MišiV969, MišiV983, MišiV997, MišiV981 G1.A4612 Reliktně polidominantne šume mečie leske sa pančičevim maklenom Opšte karakteristike: Izrazito mešovite, relitkne polidominantne, srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju mečja leska i pančičev maklen , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljka je takodje dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešče vrste u prízemnom spratu su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uvek javljaju na strmim terenima, u klisurama i kanjonima, i zaklonjenim strmim padinama u brdskom regionu, na visinama izmedju 600 i 1100 m, po pravilu u zoni termofilnih hrastovih i mezofilnih bukovih šuma. Staništa imaju tipičan refugijalni karakter koji se ogleda povečanom relatívnom vlagom vazduha i smanjenim klimatskim ekstremima (vetar, mraz, suša, visoka tempretaura i dr.). Podloga je gotovo isključivo krečnjak, a zemljišta su iako skeletogena relativno dobro razvijena sa povoljnim vodnim režimom. Redje se ove zajednice javljaju na silikatima. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Vidlic, Stará planina (sliv Toplodolske reke), klisura reke Jerme, klisura Masuričke reke kod Surdulice, Suva planina (Venac kod Bele Palanke), klisura Resave, Greben planina, Vlaška planina,. Ekvivalentne zajednice: • Fraxino-Aceri intermedii-Coryletum colurnae Mišič et A. Dinič 1972 • Fraxino-Aceri intermedii-Coryletum colurnae Mišič et A. Dinič 1972 syringetosum Mišič et A. Dinič 1972 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 584 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue uoMeuiaiamypey KJiacudjUKauuju cmauuuima... " • Querco-Aceri intermedii-Colurnaetum Mišič et A. Dinič 1971 • Querco-Aceri intermedii-Coryletum colurnae Mišič et A. Dinič 1971 Karakteristične vrste: Acer intermedium, Aremonia agrimonioides, Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Cornus mas, Corylus colurna, Crataegus monogyna, Euphorbia amygdaloides, Evonymus verrucosus, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus, Geranium macrorrhizum, Glechoma hirsuta, Helleborus odorus, Melica uniflora, Poa nemoralis, Polypodium vulgare, Quercus cerris, Quercus petraea, Rosa arvensis, Sorbus torminalis, Syringa vulgaris, Tilia cordata, Viburnum lantana, Acer pseudoplatanus, Dactylis glomerata, Hedera helix, Quercuspubescens, Acer campestre, Acer platanoides, Brachypodium sylvaticum, Festuca heterophylla, Galium sylvaticum, Pyrus pyraster, Polystichum aculeatum, Veronica chamaedrys, Corylus avellana, Evonymus europaeus, Geranium robertianum, Juglans regia, Ligustrum vulgare, Lonicera xylosteum, Symphytum tuberosum, Malus sylvestris, Sorbus aucuparia, Spiraea chamaedryfolia, Lathyrus venetus Osnovna literatura: MišiV970, MišiV972, MišiV982, MišiV971, MišiV978, MišiV997, MišiV981 G1A4613 Reliktně polidominantne šume mečie leske sa hrastovima spp. Opšte karakteristike: Izrazito mešovite, reliktně polidominantne, srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju mečja leska i hrastovi , , . U spratu drveča i grmlja od ostalih vrsta se češče javljaju još i , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je takodje dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešče vrste u prízemnom spratu su , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uvek javljaju na strmim terenima, u klisurama i kanjonima, i zaklonjenim strmím padinama u brdskom regionu, na visinama izmedju 200 i 600 m, po pravilu u zoni termofilnih hrastovih šuma. Staništa imaju tipičan refugijalni karakter koji se ogleda povečanom relatívnom vlagom vazduha i smanjenim klimatskim ekstremima (vetar, mraz, suša, visoka tempretaura i dr.). Podloga je gotovo isključivo krečnjak, a zemljišta su iako skeletogena relativno dobro razvijena sa povoljnim vodním režimom. Redje se ove zajednice javljaju na silikatima. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Derdapska klisura, Veliki i Mali Štrbac, Gornjačka klisura, Sičevačka klisura, Klisura Grze i Moravice, Radan, Mrkonjski vis. Ekvivalentne zajednice: • Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 • Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 caricetosum brevicollis • Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 juglandetosum Mišič 1966 • Querco-Colurnetum mixtum Mišič 1966 syringetosum Mišič 1966 • Querco-Coryletum colurnae Mišič 1967 • Querco-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 • Querco-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 caricetosum brevicollis Mišič • Querco-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 juglandetosum Mišič Karakteristične vrste: Acer campestre, Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Clematis vitalba, Cornus mas, Corylus avellana, Corylus colurna, Crataegus monogyna, Dactylis glomerata, Euphorbia amygdaloides, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus, Hedera helix, Lathyrus vernus, Melica uniflora, Quercus petraea, Sorbus torminalis, Tilia platyphyllos, Geum urbanum, Stellaria holostea, Acer pseudoplatanus, Alliaria officinalis, Brachypodium sylvaticum, Carex brevicollis, Daphne mezereum, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Geranium robertianum, Glechoma hirsuta, Lapsana communis, Rubus hirtus, Viburnum lantana, Evonymus europaeus, Festuca drymeja, Helleborus odorus, Juglans regia, Lathyrus niger, Lithospermum purpurocaeruleum, Poa nemoralis, Polygonatum multiflorum, Smyrnium perfoliatum, Syringa vulgaris, Tanacetum corymbosum, Tilia cordata, Ulmus carpinifolia, Viola sylvestris, Acer monspessulanum, Acer platanoides, Asplenium trichomanes, Calamintha vulgaris, Campanula rapunculus, Campanula trachelium, Ceterach officinarum, Chelidonium majus, Cotinus coggygria, Epilobium montanum, Evonymus latifolius, Evonymus verrucosus, Festuca valesiaca, Galium aparine, Galium cruciata, Galium mollugo, Lunaria annua, Lychnis coronaria, Melittis melissophyllum, Moehringia trinervia, Mycelis muralis, Pyrus pyraster, Polypodium vulgare, Primula elatior, Prunus avium, Prunus mahaleb, Pulmonaria officinalis, Quercus cerris, Quercus pubescens, Ruscus aculeatus, Sambucus nigra, Sedum telephium, Staphylea pinnata, Tamus communis, Tilia tomentosa, Ulmus glabra Osnovna literatura: MišiV981, MišiV966, MišiV982, ZupaM986, MišiV997, MišiV981 G1A4614 Reliktně polidominantne šume mečie leske sa iorgovanom Opšte karakteristike: Izrazito mešovite, reliktně polidominantne, srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju mečja leska ijorgovan . U spratu drveča i grmlja od ostalih vrsta se češče javljaju još i , , , , , , , «Crataegus monogyna>, , i dr. Sprat zeljastihbiljaka je takodje dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešče vrste u prízemnom spratu su , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uvek javljaju na strmim terenima, u klisurama i kanjonima, i zaklonjenim strmim padinama u brdskom regionu, na visinama izmedju 500 i 1100 m, po pravilu u zoni termofilnih hrastovih šuma. Staništa imaju tipičan refugijalni karakter koji se ogleda povečanom relatívnom vlagom vazduha i smanjenim klimatskim ekstremima (vetar, mraz, suša, visoka tempretaura i dr.). Podloga je gotovo isključivo krečnjak, a zemljišta su iako skeletogena relativno dobro razvijena sa povoljnim vodním režimom. Redje se ove zajednice javljaju na silikatima. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Derdapska klisura, Veliki Štrbac. Ekvivalentne zajednice: • Aceri (monspessulani)-Colurno-Syringetum Vukičevič 1968 • Syringo-Aceri intermedii-Coryletum colurnae B. Jovanovič (1953) 1979 • Syringo-Aceri monspessulani-Coryletum colurnae Mišič 1967 • Syringo-Carpinetum orientalis-Quercetum mixtum Mišič • Syringo-Colurnetosum mixtum Mišič 1967 • Syringo-Coryletum colurnae mixtum Mišič 1967 585 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma.. Karakteristične vršte: Acer monspessulanum, Carex brevicollis, Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Cornus mas, Corylus colurna, Festuca valesiaca, Fraxinus omus, Galium mollugo, Melica uniflora, Pyrus pyraster, Potentilla recta, Syringa vulgaris, Viburnum lantana, Crataegus monogyna, Rosa arvensis, Alliaria officinalis, Clematis vitalba, Fraxinus excelsior, Galium aparine, Stellaria holostea, Tilia cordata, Veronica chamaedrys, Viola hirta, Acer campestre, Brachypodium sylvaticum, Calamintha vulgaris, Chelidonium majus, Epipactis atrorubens, Euphorbia cyparissias, Evonymus europaeus, Fragaria vesca, Geranium macrorrhizum, Geranium robertianum, Quercus petraea, Silene viridiflora, Smyrnium perfoliatum, Dactylis glomerata, Evonymus verrucosus, Festuca drymeja, Geum urbanum, Hedera helix, Ligustrum vulgare, Polygonatum multiflorum, Rubus canescens, Spiraea chamaedryfolia, Staphyleapinnata, Thymus serpyllum, Rhamnus tinctoria Osnovna literatura: MišiV966, MišiV982, MišiV997, MišiV981 G1.A462 Reliktně polidominantne šume u klisurama i kanjonima sa dominaciiom hrastova SPP. Opšte karakteristike: Izrazito mešovite, reliktně polidominantne, srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju hrastovi , , , , i beli grab . U spratu drveča i grmlja od ostalihvrsta se češče javljaju još i , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je takodje dobro razvijen; floristički je relativno bogat; najčešče vršte u prizemnom spratu su , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uvek javljaju na strmim terenima, u klisurama i kanjonima, i zaklonjenim strmim padinama u brdskom regionu, na visinama izmedju 100 i 600 m, po pravilu u zoni termofilnih hrastovih i mezofilnih bukovih šuma. Staništa imaju tipičan refugijalni karakter koji se ogleda povečanom relatívnom vlagom vazduha i samnjenim klimatskim ekstremima (vetar, mraz, suša, visoka tempretaura i dr.). Podloga je gotovo isključivo krečnjak, a zemljišta su iako skeletogena relativno dobro razvijena sa povoljnim vodnim režimom. Redje se ove zajednice javljaju na silikatíma. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Djerdapska klisura, Strbac, Gornjak, Sičevačka klisura, klisura Pčinje, klisura Vratne, Zlotrska klisura, Vitovnica, Crna reka kod Bora, Resava, Grza, klisura Ovčar-Kablar Napomena: Sastojine reliktnih polidominantnih hrastovih šuma koje se javljaju na strmim zaklonjenim padinama izvan klisura i kanjona bi se možda mogle uključiti u poseban tip mešovitih šuma (G1.7C8). Ekvivalentne zajednice: • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 calcicolum Mišič 1967 • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 cotoneasteretosum B. Jovanovič • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 emeretosum • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 juglandetosum • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 ostrýetosum Mišič 1985 • Carpino orientalis-Quercetum mixtum Mišič 1967 syringetosum Mišič 1967 Karakteristične vršte: Brachypodium sylvaticum, Clematis vitalba, Cornus mas, Melica uniflora, Viburnum lantana, Crataegus monogyna, Rosa arvensis, Corylus avellana, Dactylis glomerata, Euphorbia amygdaloides, Festuca heterophylla, Glechoma hirsuta, Acer campestre, Calamintha clinopodium, Carpinus betulus, Carpinus orientalis, Cyclamen sp., Festuca montana, Festuca valesiaca, Fraxinus excelsior, Fraxinus omus, Hedera helix, Helleborus odorus, Juglans regia, Lathyrus niger, Lathyrus vernus, Polygonatum multiflorum, Primula acaulis, Quercus cerris, Quercus frainetto, Quercus petraea, Quercus pubescens, Sorbus torminalis, Teucrium chamaedrys, Tilia parvifolia, Tilia tomentosa, Ulmus campestris, Acer monspessulanum, Pyrus pyraster, Syringa vulgaris, Ulmus carpinifolia, Ostrya carpinifolia, Prunus avium, Staphylea pinnata, Tilia cordata Osnovna literatura: MišiV970a, MÍŠÍV966, MÍŠÍV975, MÍŠÍV982, MÍŠÍV966, MÍŠÍV997, MÍŠÍV981 G1.A463 Sume u klisurama i kanionima sa pančičevom omorikom Opšte karakteristike: Izrazito mešovite, reliktně polidominantne, srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču poseban pečat daje pančičeva omorika , koju sa značajnijim učeščem prate još i , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Sprat zeljastih biljaka je takodje dobro razvijen; floristički je relativno bogat. Ekologija: Zajednice se uvek javljaju na strmim terenima, u klisurama i kanjonima, na visinama izmedju 200 i 900 m. Staništa imaju tipičan refugijalni karakter koji se ogleda povečanom relatívnom vlagom vazduha i smanjenim klimatskim ekstremima (vetar, mraz, suša, visoka tempretaura i dr.). Podloga je gotovo isključivo krečnjak, a zemljišta su iako skeletogena relativno dobro razvijena sa povoljnim vodnim režimom. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontínentalne-mezijske klime. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 586 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue uoMeuiaiamypey KJiacudjUKauuju cmauuuima... " Opšte rasprostranjenje: Cenralni delovi Balkanskog poluostva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kanjon Mileševke (Sastavci). Napomena: Sastojine reliktnih polidominantnih šuma sa pančiéevom omorikom bi se možda mogle uključiti i neki poseban kod u u okviru mešovitih lišéarsko-četinarskih šuma (G4). Ekvivalentne zajednice: • Erico-Piceetum omoricae mixtum Matovié 1983 • Ostryo-Piceetum omorikae Lakušié et al. 1982 Karakteristične vrste: Picea omorika, Pinns nigra, Ostrya carpinifolia, Picea abies, Betula pendula, Fagus moesiaca, Populus tremula, Salix caprea, Alnus glutinosa, Sorbus aucuparia, Tilia cordata, Fraxinus ornus, Carpinus betulus, Cotinus coggygria, Corylus avellana, Ulmus glabra, Clematis vitalba, Acer pseudoplatanus, Rhamnus fallax, Lonicera nigra, Evonymus verrucosus, Erica carnea, Evonymus europaeus, Juniperus communis, Cotoneaster tomentosus, Spiraea ulmifolia, Viburnum lantana Osnovna literatura: DizdM984, MatoM993, LakuR989 G1.A48 Šume oraha Opšte karakteristike: Monodominantne, srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira orah ili mešovite šume u kojima pored oraha značajno učešče imaju još i crna jova , crni grab i orah . U spratu drveča i grmlja, kao i u prízemnom spratu se nalazi relativno veliki broj vrsta medju kojima su najbrojnije , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uvek javljaju na strmim zaklonjenim terenima u blizini vodenih tokova, u klisurama i kanjonima, ili na strmim zaklonjenim padinama brdskog regiona, po pravilu u zoni termofilnih hrastovih šuma, na visinama izmedju 200 i 500 m. Staništa imaju tipičan refugijalni karakter koji se ogleda povečanom relatívnom vlagom vazduha i smanjenim klimatskim ekstremima (vetar, mraz, suša, visoka tempretaura i dr.). Podloga je gotovo isključivo krečnjak,. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Derdapska klisura, (Cigánski porok, klisara Gospodjin vir; Lepenski vir), Tara (dolina Aluškog potoka), Ladevac Ekvivalentne zajednice: • Parietario-JuglandetumB. Jovanovič 1969 • Alno-Juglandetum Antič et Mišič 1971 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 coryletosum colurnae Mišič 1982 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 syringetosum Mišič 1982 • Orno-Ostryo-Juglandetum Gajič Karakteristične vrste: Calamintha officinalis, Ceterach officinarum, Cotinus coggygria, Fraxinus ornus, Juglans regia, Tamus communis, Acer campestre, Acer monspessulanum, Acer pseudoplatanus, Asarum europaeum, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Brachypodium pinnatum, Brachypodium sylvaticum, Bromus erectus, Carpinus orientalis, Celtis australis, Clematis vitalba, Cornus mas, Coronilla emerus, Corylus avellana, Corylus colurna, Cotoneaster tomentosus, Crataegus monogyna, Erythronium dens-canis, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia cyparissias, Evonymus europaeus, Festuca valesiaca, Fraxinus excelsior, Galium verum, Geranium robertianum, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Gymnocarpium robertianum, Hedera helix, Hieracium waldsteinii, Lamium maculatum, Lathyrus vernus, Lithospermum purpurocaeruleum, Melica uniflora, Melittis melissophyllum, Moehringia muscosa, Mycelis muralis, Ostrya carpinifolia, Parietaria officinalis, Peucedanum austriacum, Pyrus pyraster, Prunus mahaleb, Prunus spinosa, Pteridium aquilinum, Quercus cerris, Rhamnus cathartica, Rosa arvensis, Rosa spinosissima, Rubus canescens, Rubus hirtus, Salvia glutinosa, Sambucus nigra, Scabiosa columbaria, Scolopendrium vulgare, Sedum dasyphyllum, Sedum hispanicum, Sedum maximum, Staphylea pinnata, Taxus baccata, Teucrium chamaedrys, Thymus pulegioides, Tilia cordata, Tilia platyphyllos, Tilia tomentosa, Urtica dioica, Viburnum lantana, Vicia cracca, Viola sylvestris Osnovna literatura: JovaB957, JovaB970a, GajiM992, MišiV982, MišiV985c, MišiV997, JovaB970a 587 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsüma i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemaiamypey KJiacudjUKauuju cmauuuíma... " G1.A481 Monodominantne šume oraha Opšte karakteristike: Monodominantne, srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira orali . U spratu drveča i grmlja, kao i u prízemnom spratu se nalazi mali broj drugih vrsta. Ekologija: Zajednice se uvek javljaju na strmím zaklonjenim terenima, u klisurama i kanjonima, po pravilu u zoni termofilnih hrastovih šuma. Staništa imaju tipičan refugijalni karakter koji se ogleda povečanom relatívnom vlagom vazduha i smanjenim klimatskim ekstremima (vetar, mraz, suša, visoka tempretaura i dr.). Podloga je gotovo isključivo krečnjak. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Derdapska klisura, (Cigánski porok). Ekvivalentne zajednice: • Parietario-Juglandetum B. Jovanovič 1969 Osnovna literatura: MišiV997, JovaB970a G1.A482 Šume oraha sa iovom Opšte karakteristike: Mešovite, srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju orali I crna jova . U spratu drveča i grmlja, kao i u prízemnom spratu se nalazi mali broj drugih vrsta. Ekologija: Zajednice se uvek javljaju na strmím zaklonjenim terenima u blizini vodenih tokova, u klisurama i kanjonima, po pravilu u zoni termofilnih hrastovih šuma. Staništa imaju tipičan refugijalni karakter koji se ogleda povečanom relatívnom vlagom vazduha i smanjenim klimatskim ekstremima (vetar, mraz, suša, visoka tempretaura i dr.). Podloga je gotovo isključivo krečnjak. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Tara (dolina Aluškog potoka) Ekvivalentne zajednice: • Alno-Juglandetum Antíč et Mišič 1971 Osnovna literatura: MišiV985c G1.A483 Šume oraha sa koprivičem Opšte karakteristike: Mešovite, srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju orah i koprivič . U spratu drveča i grmlja, kao i u prízemnom spratu se nalazi relativno veliki broj vrsta medju kojima su najbrojnije , , , , , , , <>, , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uvek javljaju na strmím zaklonjenim terenima u blizini vodenih tokova, u klisurama i kanjonima, po pravilu u zoni termofilnih hrastovih šuma, na visinama do 200 m. Staništa imaju tipičan refugijalni karakter koji se ogleda povečanom relatívnom vlagom vazduha i smanjenim klimatskim ekstremima (vetar, mraz, suša, visoka tempretaura i dr.). Podloga je gotovo isključivo krečnjak. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Djerdap; klisara Gospodjin vir; Lepenski vir. Ekvivalentne zajednice: • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 coryletosum colurnae Mišič 1982 • Celtido-Juglandetum B. Jovanovič (1957) 1970 syringetosum Mišič 1982 Karakteristične vrste: Acer campestre, Acer monspessulanum, Acer pseudoplatanus, Asplenium trichomanes, Brachypodium sylvaticum, Calamintha officinalis, Carpinus orientalis, Celtis australis, Ceterach officinarum, Clematis vitalba, Cornus mas, Corylus colurna, Cotoneaster tomentosus, Crataegus monogyna, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia cyparissias, Festuca valesiaca, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Hedera helix, Juglans regia, Lamium maculatum, Lithospermum purpurocaeruleum, Mycelis muralis, Parietaria officinalis, Rosa arvensis, Rubus canescens, Rubus hirtus, Sambucus nigra, Scolopendrium vulgare, Sedum maximum, Staphylea pinnata, Tamus communis, Taxus baccata, Tilia cordata, Tilia tomentosa, Corylus avellana, Fraxinus excelsior, Prunus mahaleb, Rhamnus cathartica, Viola sylvestris, Evonymus europaeus, Fraxinus ornus, Pyrus pyraster, Prunus spinosa, Quercus cerris, Tilia platyphyllos, Galium verum, Melica uniflora, Melittis melissophyllum, Teucrium chamaedrys, Viburnum lantana, Geranium robertianum, Urtica dioica Osnovna literatura: JovaB957, JovaB970a, MišiV982, MišiV997, JovaB970a G1.A484 Šume oraha sa crnim grabom STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 588 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamypey toiacudjUKauuju cmauuuima... " Opšte karakteristike: Mešovite, srednje visoke šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu dominiraju orali i crni grab . U spratu drveéa i grmlja, kao i u prízemnom spratu se nalazi relativno velikí broj vrsta medju kojima su najbrojnije , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uvek javljaju na strmim zaklonjenim terenima, u klisurama i kanjonima, ili strmim zaklonjenim padinama brdskog regiona, na visnama oko 500 m. Podloga je gotovo isključivo krečnjak. Zajednice se razvijaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Cenralni i istočni delovi Balkanskog poluostva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Ladevac Ekvivalentne zajednice: • Orno-Ostryo-Juglandetum Gajié Karakteristične vrste: Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus, Juglans regia, Coronilla emerus, Cotinus coggygria, Pteridium aquilinum, Gymnocarpium robertianum, Thymus pulegioides, Moehringia muscosa, Asarum europaeum, Scabiosa columbaria, Ceterach officinarum, Rosa spinosissima, Cotinus coggygria, Lathyrus vernus, Tamus communis, Hieracium waldsteinii, Peucedanum austriacum, Asplenium ruta-muraria, Erythronium dens-canis, Brachypodium pinnatum, Calamintha officinalis, Sedum hispanicum, Sedum dasyphyllum, Salvia glutinosa, Bromus erectus, Vicia cracca Osnovna literatura: GajiM992 G1.A5 Lipové šume Opšte karakteristike: Srednje visoke, tamne mezofilne šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominiraju različite vrste lipa . Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, zaklonjenim terenima, u ravničarskom ili brdskom regionu, na visinama do par stotina metara. Podloga je les, pesak ili silikát, na kojima se razvijaju različiti tipovi distričnih zemljišta. Zajednice se razvijaju u području umerno-kontinentalne-mezijske i kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Jugoistočni delovi centrálne i istočne Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: u užoj Srbiji fitocenološki nisu opisane čisté lipové šume, medjutim, monodominantne sastojine koje predstavljaju različite degradacione oblike drugih mezofilnih listopadnih šuma, zabeležene su u brdskom području (Košutnjak kraj Beograda). Vojvodina: Deliblatska peščara. Gl.A53Istočnoevropske lipové šume Opšte karakteristike: Srednje visoke, tamne mezofilne šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominiraju različite vrste lipa . Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, zaklonjenim terenima, u ravničarskom ili brdskom regionu, na visinama do par stotina metara. Podloga je les, pesak ili silikát, na kojima se razvijaju različiti tipovi distričnih zemljišta. Zajednice se razvijaju u području umerno-kontinentalne-mezijske i kontinentalne-panonske klime. Opšte rasprostranjenje: Jugoistočni delovi centrálne I istočne Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: u užoj Srbjii fitocenološki nisu opisane čisté lipové šume, medjutim, monodominantne sastojine koje predstavljaju različite degradacione oblike drugih mezofilnih listopadnih šuma, zabeležene su u brdskom području (Košutnjak kraj Beograda). Vojvodina: Deliblatska peščara. G1.A6 Brestove šume izvan rečnih tokova Opšte karakteristike: Srednje visoke, higro-mezofilne šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominiraju Ulmus glabra>, , ili . Ekologija: Šumska staništa u ravničatrskim i brdskim predelima izvan uticaja rečnih tokova. Opšte rasprostranjenje: Severan, západná i centrálna Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Nema fitocenoloških podataka o šumama sa dominacijom ovih brestova, medjutim mozda se sastojine ovog tipa mogu naci i u Srbiji G1.A61 Sume 589 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacucJMKauuju cmauuuíma.. Opšte karakteristike: Srednje visoke, higro-mezofilne šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošéu apsolutno dominiraju ili . Ekologija: Šumska staništa u ravničatrskim i brdskim predelima izvan uticaja rečnih tokova. Opšte rasprostranjenje: Západná i centrálna Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Nema fitocenoloških podataka o šumama sa dominacijom ovihbrestova, medjutim mozda se sastojine ovog tipa mogu naci i u Srbiji Gl.A62Šume i Opšte karakteristike: Srednje visoke, tamne mezofilne šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveéa u kome svojom brojnošéu apsolutno dominiraju ili . Ekologija: Šumska staništa u ravničatrskim i brdskim predelima izvan uticaja rečnih tokova. Opšte rasprostranjenje: Severná i centrálna Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Nema fitocenoloških podataka o šumama sa dominacijom ovih brestova, medjutim mozda se sastojine ovog tipa mogu naéi i u Srbiji Gl.B Šume iove daleko od reka Opšte karakteristike: Srednje visoke, higro-mezofilne šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira crna jova . Ekologija: Šumska staništa u ravničarskim i brdskim predelima izvan uticaja rečnih tokova. Opšte rasprostranjenje: Nemorálna i boreonemoralna zona Palearktika, severná, západná i centrálna Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Nema fitocenoloških podataka o ovim šumama, medjutim močda se sastojine ovog tipa mogu nači i u Srbiji G1.B2 Nemorálne šume iove Opšte karakteristike: Srednje visoke, higro-mezofilne šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču apsolutno dominira crna jova . Ekologija: Šumska staništa u ravničarskim i brdskim predelima izvan uticaja rečnih tokova. Opšte rasprostranjenje: Nemorálna i boreonemoralna zona Palearktika, severná, západná i centrálna Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Nema fitocenoloških podataka o ovim šumama, medjutim možda se sastojine ovog tipa mogu nači i u Srbiji G3 Četinarske šume Prírodná ili veštačka staništa sa površinom večom od 0,5 ha, pokrovnošču kruna večom od 10 % i visinom drveča večom od 5 m, u kojima se više od 75 % pokrovnosti kruna sastoji od četinarskih vrsta (bazirano na Fao definici]i). G3.1 Šume jele i smrče >Picea> Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira jele , , smrča ili omorika ; ili tamne mešovite četinarske šume u kojima dominiraju jela i smrča čija stabla na nekim mestima mogu dostiči i visinu do 40 m i prsni prečnik do 100 cm. Ponekad zbog nepovoljnih uslova na staništu smrča i jela poprimaju specifičan habitus koji se ogleda u niskim i kvrgavim, jako granatim stablima koji grade sastojine poluotvorenog sklopa i niskog boniteta. Pored edifikatora se cesto kao veoma karkateristične STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 590 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " u prízemnom spratu javljaju još i , , , , , kao i mahovine , , , , i dr. Inače spratovi drveča, žbunova i zeljastihbiljaka su floristički siromašni. U njima se kao najčešče vrste javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih na ravnim ili strmim terenima, ponekad i na istaknutim uskim hrptovima u srednjeplaninskom pojasu, na visinama od 1100-1700 m (retko i na 800 m). Zajednice razvijene na krečnjačku, serpentinitu ili silikam. Zemljište je posmedjena krečnjačka crnica, smedje zemljište na krečnjaku, kiselo silikatao podzolasto ili kiselo humusno-silikatno zemljište. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske planinske klime, prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske-planinske ili umereno-kontinentalne-mezijsko-egejske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Borelana i planinska područja Evroazije Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Kozje Stene, Mala Greda, Greda, Kadijevac, Kredarica, Vučak), Zlatar, Tara, klisura Drine, Zvijezda, Zlatibor (Tornik), Golija (Jankov kamen, Bele Vode, Mala Muhovica, Dukiča potok, Paljevaci, pod Djonovim poljem, Budžaci, Crni vrh), Kopaonik (Metodje), Suva planina (Kosmovačka Točila, pod Ledenicom, pod Tremom, Trem, Točila), Stará planina (sliv Dojkinačke i Toplodolske reke, Bratkova Strana, Rišor, ispod Krvavih Bara), Malinik, Rtanj; Kosovo: Šarplanina (selo Kruševo izmedju Dragaša i Restelice), Prokletije (Kožnjar, Jadova uz Jerenički potok, padine Žutog kameňa), Mokra Gora (Berimski krš i Makve). G3.12 Kalcifilne ielove šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira jela , ili tamne mešovite četinarske šume u kojima dominiraju jela i smrča . Spratovi drveča, žbunova i zeljastihbiljaka su floristički siromašni. Pored edifikatora kao najčešče vrste javljaju se: , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjačkoj geološkoj podlozi u dijapazonu nadmorskih visina od 1100-1700 m; tip tla je posmedjena krečnjačka crnica ili crnica na krečnjaku i smedje zemljište na krečnjaku. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske-planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Alpi, Dinári, Pirineji, Jura, Hercinske planine Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije (Kožnjar, Jadova uz Jerenički potok, padine Žutog kameňa) 591 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. Ekvivalentně zajednice: • Abieti-PiceetumbertisceumBleč. & Lkšlč 1980 Karakteristične vršte: Picea abies, Abies alba, Fagus moesiaca, Pinuspeuce, Betulapendula, Acer pseudoplatanus, Sorbus aucuparia, Salix caprea, Lonicera xylosteum, Rubus idaeus, Daphne mezereum, Vaccinium myrtillus, Oxalis acetosella, Anemone nemorosa, Fragaria vesca, Luzula luzulina, Veronica officinalis, Galium rotundifolium, Viola sylvestris, Athyrium filix-femina, Aremonia agrimonoides, Veronica chamaedrys, Veratrum album, Mycelis muralis, Sanicula europaea, Myosotis sylvatica, Adoxa moschatellina, Euphorbia amygdaloides Osnovna literatura: PavlD003 G3.121Dinarske klacifilne ielove šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dommira jela ili tamne mešovite četinarske šume u kojima dominiraju jela i smrča . Spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su íloristički siromašni. Pored edifikatora kao najčešče vršte javljaju se: , , , , . , , , . , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjačkoj geološkoj podlozi u dijapazonu nadmorskih visina od 1100-1700 m; tip tla je posmedjena krečnjačka crnica ili crnica na krečnjaku i smedje zemljište na krečnjaku. Staništa se javljaju u podmčju prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske-planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planině Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije (Kožnjar, Jadova uz Jerenički potok, padine Žutog kamena) Ekvivalentně zajednice: • Abieti-Piceetum bertisceum Bleč. & Lkšlč 1980 Karakteristične vršte: Picea abies, Abies alba, Fagus moesiaca, Pinus peuce, Betula pendula, Acer pseudoplatanus, Sorbus aucuparia, Salix caprea, Lonicera xylosteum, Rubus idaeus, Daphne mezereum, Vaccinium myrtillus, Oxalis acetosella, Anemone nemorosa, Fragaria vesca, Luzula luzulina, Veronica officinalis, Galium rotundifolium, Viola silvestris, Athyrium filix-femina, Aremonia agrimonoides, Veronica chamaedrys, Veratrum album, Mycelis muralis, Sanicula europaea, Myosotis silvatica, Adoxa moschatellina, Euphorbia amygdaloides Osnovna literatura: PavlD003 G3.1211 Dinarske klacifilne monodominantne ielove šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira jela . Spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički siromašni. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjačkoj geološkoj podlozi u dijapazonu nadmorskih visina od 1100-1700 m; tip tla je posmedjena krečnjačka crnica ili crnica na krečnjaku i smedje zemljište na krečnjaku. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske-planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planině Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Pravé monodominantne jelove šume na krečnjaku fitocenološki nisu konstatované. Medjutim, s obzirom da su manje sastojine ovih šuma zabeležene u Bosni i Crnoj Gori, postoji mogučnost da se staništa ovog tipa mogu nači i u zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji i na Metohijskim Prokletijama. G3.1212 Dinarske kalcifilne ielovo smrčeve šume Opšte karakteristike: Tamne mešovite četinarske šume u kojima dominiraju jela i smrča . Spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički siromašni. Pored edifikatora kao najčešče vršte javljaju se: , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjačkoj geološkoj podlozi u dijapazonu nadmorskih visina od 1500-1700 m; tip tla je posmedjena krečnjačka crnica ili crnica na krečnjaku i smedje zemljište na krečnjaku. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske-planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planině Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije (Kožnjar, Jadova uz Jerenički potok, padine Žutog kamena) Ekvivalentně zajednice: STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 592 Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufjUKaijuju cmauuuuna... " • Abieti-Piceetum bertisceum Blee. & Lkšlé 1980 Karakteristične vršte: Picea abies, Abies alba, Fagus moesiaca, Pinus peuce, Betula pendula, Acer pseudoplatanus, Sorbus aucuparia, Salix caprea, Lonicera xylosteum, Rubus idaeus, Daphne mezereum, Vaccinium myrtillus, Oxalis acetosella, Anemone nemorosa, Fragaria vesca, Luzula luzulina, Veronica officinalis, Galium rotundifolium, Viola silvestris, Athyrium filix-femina, Aremonia agrimonoides, Veronica chamaedrys, Veratrum album, Mycelis muralis, Sanicula europaea, Myosotis silvatica, Adoxa moschatellina, Euphorbia amygdaloides Osnovna literatura: PavlD003 G3.13 Acidofilne ielove šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira jela ili tamne mešovite četinarske šume u kojima dominiraju jela i smrča , čija stabla na nekim mestima mogu dostiči i visinu do 40 m i prsni prečnik do 100 cm. Spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su íloristički siromašni. Pored edifikatora kao najčešče vrste javljaju se: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. U nekim sastojinama mahovine i lišajevi zauzimaju u prizemnom spratu površinu i do 80 %. Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, na nagibima od 3-30 stepeni. U dijapazonu nadmorskih visina od 1100-1700 m (retko i na 800 m). Podlogaje kisela silikatna, a tip tlaje kiselo silikatno podzolasto zemljište. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske-planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Alpi, Dinari, Pirineji, Jura, Hercinske planině Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Mala Greda, Greda, Kadijevac, Kredarica, Vučak), Zlatar; Kosovo: Metohijske Prokletije. Ekvivalentně zajednice: • Blechno-AbietetumHt. (1938, 1950) 1962 • Blechno-Abietetum Ht. (1938, 1950) 1962 hylocomietosum Horvat 1950 • Blechno-AbietetumHt. (1938, 1950) 1962 typicumHorvat 1950 • Abieti-Piceetum serbicum Mišič et Popovic (1954) 1978 Karakteristične vrste: Abies alba, Aspidium filix-mas, Athyrium filix-femina, Blechnum spicant, Carex sylvatica, Corylus avellana, Fagus moesiaca, Festuca sylvatica, Galium rotundifolium, Gentiana asclepiadea, Hieracium murorum, Lonicera nigra, Luzula forsteri, Luzula sylvatica, Lycopodium annotinum, Maianthemum bifolium, Melampyrum vulgatum, Oxalis acetosella, Picea abies, Prenanthes purpurea, Rubus hirtus, Rubus idaeus, Senecio nemorensis, Sorbus aucuparia, Vaccinium myrtillus, Aremonia agrimonoides, Asarum europaeum, Asperula taurina, Deschampsia flexuosa, Epilobium montanum, Euphorbia amygdaloides, Evonymus europaeus, Fragaria vesca, Gentiana asclepiadea, Luzula luzuloides, Luzula pilosa, Mycelis muralis, Polygonatum verticillatum, Symphytum tuberosum, Veronica officinalis, Viola sylvatica Osnovna literatura: BlečV976, HorvI950, MišiV985, RaušD978, ZupaM986, G3.131Dinarske acidofilne ielove šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira jela ili tamne mešovite četinarske šume u kojima dominiraju jela i smrča , čija stabla na nekim mestima mogu dostiči i visinu do 40 m i prsni prečnik do 100 cm. Spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su íloristički siromašni. Pored edifikatora kao najčešče vrste javljaju se: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. U nekim sastojinama mahovine i lišajevi zauzimaju u prizemnom spratu površinu i do 80 %. Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, na nagibima od 3-30 stepeni. U dijapazonu nadmorskih visina od 1100-1700 m (retko i na 800 m). Podlogaje kisela silikatna, a tip tla je kiselo silikatno podzolasto zemljište. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske-planinske klime. 593 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemaiamypey KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma... " Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Mala Greda, Greda, Kadijevac, Kredarica, Vučak), Zlatar; Kosovo: Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: Blechno-Abietetum Ht. (1938, 1950) 1962 Blechno-Abietetum Ht. (1938, 1950) 1962 hylocomietosum Horvat 1950 Blechno-Abietetum Ht. (1938, 1950) 1962 typicum Horvat 1950 Abieti-Piceetum serbicum Mišič et Popovič (1954) 1978 Karakteristične vrste: Abies alba, Aspidium filix-mas, Athyrium filix-femina, Blechnum spicant, Carex sylvatica, Corylus avellana, Fagus moesiaca, Festuca sylvatica, Galium rotundifolium, Gentiana asclepiadea, Hieracium murorum, Lonicera nigra, Luzula forsten, Luzula sylvatica, Lycopodium annotinum, Maianthemum bifolium, Melampyrum vulgatum, Oxalis acetosella, Picea abies, Prenanthes purpurea, Rubus hirtus, Rubus idaeus, Senecio nemorensis, Sorbus aucuparia, Vaccinium myrtillus, Aremonia agrimonoides, Asarum europaeum, Asperula taurina, Deschampsia flexuosa, Epilobium montanum, Euphorbia amygdaloides, Evonymus europaeus, Fragaria vesca, Gentiana asclepiadea, Luzula luzuloides, Luzula pilosa, Mycelis muralis, Polygonatum verticillatum, Symphytum tuberosum, Veronica officinalis, Viola sylvatica Osnovna literatura: BlečV976, HorvI950, MišiV985, RaušD978, ZupaM986, G3.1311 Dinarske acidofilne monodominantne ielove šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira jela . Spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički siromašni. Pored jele se cesto kao veoma karakteristične javljaju još i , i , dok se od ostalih vrsta relativno cesto sreču još i , , , , , , , , , i dr. U nekim sastojinama mahovine i lišajevi zauzimaju u prízemnom spratu površinu i do 80 %. Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, na nagibima od 3-30 stepeni. U dijapazonu nadmorskihvisina od 1100-1700 m (retko i na 800 mnv). Podloga je kisela silikatna, a tip tlaje kiselo silikatno podzolasto zemljište. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske-planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Pravé monodominantne jelove šume na silikátu fitocenološki nisu konstatované. Medjutim, s obzirom da su manje sastojine ovih šuma zabeležene u Bosni i Crnoj Gori, postoji mogučnost da se staništa ovog tipa mogu nači i u zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji i na Metohijskim Prokletijama. Ekvivalentne zajednice: . Blechno-Abietetum Ht. (1938, 1950) 1962 • Blechno-Abietetum Ht. (1938, 1950) 1962 hylocomietosum Horvat 1950 • Blechno-Abietetum Ht. (1938, 1950) 1962 typicum Horvat 1950 Karakteristične vrste: Abies alba, Sorbus aucuparia, Fagus sylvatica, Blechnum spicant, Oxalis acetosella, Prenanthes purpurea, Picea abies, Corylus avellana, Lonicera nigra, Melampyrum vulgatum, Hieracium murorum, Athyrium filix-femina, Rubus idaeus, Festuca sylvatica, Lycopodium annotinum, Luzula forsteri, Vaccinium myrtillus, Luzula sylvatica, Galium rotundifolium, Maianthemum bifolium, Aspidium filix-mas, Gentiana asclepiadea, Rubus hirtus, Senecio nemorensis, Carex sylvatica Osnovna literatura: BlečV976, HorvI950, RaušD978, ZupaM986, G3.1312 Dinarske acidofilne ielovo smrčeve šume Opšte karakteristike: Tamne mešovite četinarske šume u kojima dominiraju jela i smrča , čija stabla na nekim mestima mogu dostiči i visinu do 40 m i prsni prečnik do 100 cm. Spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički siromašni. Pored edifikatora kao najčešče vrste javljaju se: Oxalis acetosella>, , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, na nagibima od 3-30 stepeni. U dijapazonu nadmorskihvisina od 1100-1500 m. Podloga je kisela silikatna, a tip tlaje kiselo silikatno podzolasto zemljište. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske-planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Mala Greda, Greda, Kadijevac, Kredarica, Vučak), Zlatar; Kosovo: Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Abieti-Piceetum serbicum Mišič et Popovič (1954) 1978 Karakteristične vrste: Picea excelsa, Abies alba, Oxalis acetosella, Hordeum europaeum, Vaccinium myrtillus, Evonymus europaeus, Viola silvatica, Aremonia agrimonoides, Asarum europaeum, Euphorbia amygdaloides, Luzula pilosa, Gentiana asclepiadea, Mycelis muralis, Rubus idaeus, Luzula luzuloides, Epilobium montanum, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 594 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuíma... " Asperula taurina, Fragaria vesca, Fagus moesiaca, Symphytum tuberosum, Deschampsia flexuosa, Hieracium murorum, Polygonatum verticillatum, Veronica officinalis Osnovna literatura: MišiV985 G3.1K Serpentinofilne ielove šume Opšte karakteristike: Tamne mešovite četinarske šume u kojima dominiraju jela i smrča , čija stabla na nekim mestima mogu dostiči i visinu do 40 m i prsni prečnik do 100 cm. Pored edifikatora se cesto kao veoma karakteristična u prizemnom spratu javlja još crnjuša . Inače spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički siromašni. U njima se kao najčešče vrste javljaju: , , , , , , , , , , , , , , , Oxalis acetosella>, , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na severnim ekspozicijama, na večim nagibima terena. U dijapazonu nadmorskih visina od 1400 do 1600 m. Podloga je ultrabazična silikatna. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Kozje Stene). Ekvivalentne zajednice: • Erico-Abieto-Piceetum Mišič et Popovic (1954) 1960 Karakteristične vrste: Abies alba, Picea abies, Fagus moesiaca, Erica carnea, Vaccinium myrtillus, Festuca heterophylla, Daphne blagayana, Thymus montanus, Saxifraga rotundifolia, Valeriana montana, Doronicum austriacum, Campanula rotundifolia, Luzula sylvatica, Luzula luzuloides, Senecio nemorensis, Sorbus aucuparia, Hypericum perforatum, Luzula sylvatica, Oxalis acetosella, Symphytum tuberosum, Euphorbia amygdaloides, Orthilia secunda, Gentiana asclepiadea, Cirsium erisithales, Epilobium montanum Osnovna literatura: MišiV954, MišiV960a G3.1K1 Dinarske serpentinofilne ielove šume Opšte karakteristike: Tamne mešovite četinarske šume u kojima dominiraju jela i smrča čija stabla na nekim mestima mogu dostiči i visinu do 40 m i prsni prečnik do 100 cm. Pored edifikatora se cesto kao veoma karakteristična u prizemnom spratu javlja još crnjuša . Inače spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički siromašni. U njima se kao najčešče vrste javljaju: , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na severnim ekspozicijama, na večim nagibima terena. U dijapazonu nadmorskih visina od 1400 do 1600 m. Podloga je ultrabazična silikatna. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Kozje Stene). Ekvivalentne zajednice: • Erico-Abieto-Piceetum Mišič et Popovic (1954) 1960 Karakteristične vrste: Abies alba, Picea abies, Fagus moesiaca, Erica carnea, Vaccinium myrtillus, Festuca heterophylla, Daphne blagayana, Thymus montanus, Saxifraga rotundifolia, Valeriana montana, Doronicum austriacum, Campanula rotundifolia, Luzula sylvatica, Luzula luzuloides, Senecio nemorensis, Sorbus aucuparia, Hypericum perforatum, Luzula sylvatica, Oxalis acetosella, Symphytum tuberosum, Euphorbia amygdaloides, Orthilia secunda, Gentiana asclepiadea, Cirsium erisithales, Epilobium montanum Osnovna literatura: MišiV954, MišiV960a G3.1K11 Dinarske serpentinofilne ielovo smrčeve šume Opšte karakteristike: Tamne mešovite četinarske šume u kojima dominiraju jela i smrča , čija stabla na nekim mestima mogu dostiči i visinu do 40 m i prsni prečnik do 100 cm. Pored edifikatora 595 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y wiacufuKauuju cmauuuima... " se cesto kao veoma karakteristična u prízemnom spratu javlja još crnjuša . Inače spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički siromašni. U njima se kao najčešče vrste javljaju: , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na severním ekspozicijama, na večim nagibima terena. u dijapazonu nadmorskih visina od 1400 do 1600 m. Podloga je ultrabazična serpentinitska. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Kozje Stene). Ekvivalentne zajednice: • Erico-Abieto-Piceetum Mišič et Popovic (1954) 1960 Karakteristične vrste: Abies alba, Picea abies, Fagus moesiaca, Erica carnea, Vaccinium myrtillus, Festuca heterophylla, Daphne blagayana, Thymus montanus, Saxifraga rotundifolia, Valeriana montana, Doronicum austriacum, Campanula rotundifolia, Luzula sylvatica, Luzula luzuloides, Senecio nemorensis, Sorbus aucuparia, Hypericum perforatum, Luzula sylvatica, Oxalis acetosella, Symphytum tuberosum, Euphorbia amygdaloides, Orthilia secunda, Gentiana asclepiadea, Cirsium erisithales, Epilobium montanum Osnovna literatura: MišiV954, MišiV960a G3.16 Meziiske ielove šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira jela , ili tamne mešovite četinarske šume u kojima dominiraju jela i smrča . Zbog cesto jako nepovoljnih uslova na staništu smrča i jela su poprimile specifičan habitus koji se ogleda u niskim i kvrgavim, jako granatim stab lima koja grade sastojine poluotvorenog sklopa i niskog boniteta. Pored smrče i jele u ovim sastojinama su u visokom procentu zastupljene razné vrste mahovina (, , , i dr.), kao i borovnica (Vaccinium myrtillus). Inače, spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički prilično siromašni, a od češčih vrsta se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i . Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, na strmim, cesto na istaknutim uskim hrptovima u srednjeplaninskom pojasu, na visinama od 1300 do 1700 m, na mestima gde su prisutni jaki vetrovi, dugotrajna insolacija, mrazevi, isušivanje tla i kolebanja temperature i vlage. Podlogaje silikatna, a tip tla je kiselo silikatno podzolasto zemljište, ili znatno redje se zajednice razvijaju na krečnjačkoj geološkoj podlozi; tip tla je posmedjena krečnjačka crnica ili crnica na krečnjaku i smedje zemljište na krečnjaku. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske planinske ili prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-egejske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centralno i istočnomezij ske planine (Balkanski, Rodopski i severni delovi Skardopindskog planinskog sistema) Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (sliv Dojkinačke reke i severne strane sliva Toplodolske reke), Malinik, Rtanj; Kosovo: Dragaš (pored reke Restelice izmedju sela Kruševo i Raste lica). Ekvivalentne zajednice: • Abietum albae koritnicensis Rexhepi 1988 • Leucobryo-AbietetumB. Jovanovič 1979 • Abieti-Piceetum serbicum Mišič et Popovic (1954) 1978 muscietosum Mišič et Popovic 1976 • Abieti-Piceetum serbicum Mišič et Popovic (1954) 1978 vaccinietosum Mišič et Popovic 1976 Karakteristične vrste: Abies alba, Betulapendula, Campanula abietina, Fagus moesiaca, Gentiana asclepiadea, Hieracium murorum, Juniperus nana, Lonicera alpigena, Lonicera nigra, Luzula luzuloides, Luzula sylvatica, Moehringia muscosa, Mycelis muralis, Picea abies, Picea abies, Populus tremula, Prenanthes purpurea, Rubus idaeus, Senecio rupestris, Sorbus aucuparia, Vaccinium myrtillus, Vaccinium vitis-idaea, Barbula unguiculata, Bartramiapolyfomis, Bryum capilare, Dicranium scoparium, Dicranium scoparium, Dicranium striatum, Eurhynchium striatum, Hieracium vulgatum, Hylocomium triquetrum, Hylocomium triquetrum, Izothecium miurum, Lobariapulmonaria, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 596 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamype y miacufuKauuju cmauuuima... " Madotheca platyphyllos, Metzgeria pubescens, Mnium undulatum, Mnium unfultum, PlagiohHla asplenioides, Plagiothecium denticulatum, Polytrichum attenuatum, Polytrichum commune, Polytrichum commune, Polytrichum juniperinum, Polytrichum pyliferum, Pyloisia polyantha, Thuidium abietinum Osnovna literatura: JovaB955c, LakuD993a, MišiV978, RexhF988, ZupaM986 G3.161 Meziiske kalcifilne monodominantne ielove šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira jela . Spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički siromašni. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjačkoj geološkoj podlozi u dijapazonu nadmorskih visina od 1000-1700 m; tip tla je posmedjena krečnjačka crnica ili crnica na krečnjaku i smedje zemljište na krečnjaku. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske planinske ili prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-egejske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centralno i istočnomezijske planine (Balkanski, Rodopski i severni delovi Skardopindskog planinskog sistema) Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Malinik, Rtanj; Kosovo: Dragaš (pored reke Restelice izmedju sela Kruševo i Rastelica). Napomena: za lokalitet izmedju sela Kruševo i Rastelica KrivZ997a návode prisustvo šuma grčke jele Abies borisi-regis koje su uključene u poseban tip staništa (G3.17). Ekvivalentne zajednice: « Abietum albae koritnicensis Rexhepi 1988 Osnovna literatura: BlečV957b, JovaB955c, LakuD993a, RexhF988, G3.162 Meziiske kalcifilne ielovo smrčeve šume Opšte karakteristike: Tamne mešovite četinarske šume u kojima dominiraju jela i smrča . Spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički siromašni. Pored edifikatora kao najčešče vršte javljaju se: , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjačkoj geološkoj podlozi u dijapazonu nadmorskih visina od 1500-1700 m; tip tla je posmedjena krečnjačka crnica ili crnica na krečnjaku i smedje zemljište na krečnjaku. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske-planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centralno i istočnomezijske planine (Balkanski, Rodopski i severni delovi Skardopindskog planinskog sistema) Rasprostranjenje u Srbiji: Pravé mešovite j elovo-smrčeve šume na karbonatima fitocenološki nisu konstatované u mezijskom području Srbije. Medjutim, postoji mogučnost da se staništa ovog tipa mogu nači i u istočnoj Srbiji i na Šar planini na Kosovu. G3.163 Meziiske acidofilne monodominantne ielove šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira jela . Pored jele u ovim sastojinama su u visokom procentu zastupljene razné vršte mahovina, kao i borovnica (Vaccinium myrtillus). Inače, spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički prilično siromašni. Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, u srednjeplaninskom pojasu, na visinama od 1350 do 1600 m. Podloga je kisela silikatna, a tip tla je kiselo silikatno podzolasto zemljište, koje je plitko i njegovi površinski delovi se stalno odnose. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centralno i istočnomezijske planine (Balkanski, Rodopski i severni delovi Skardopindskog planinskog sistema) Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina. Ekvivalentne zajednice: > Leucobryo-AbietetumB. Jovanovič 1979 Osnovna literatura: ZupaM986 G3.164 Meziiske acidofilne ielovo smrčeve šume 597 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMeuKJiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. Opšte karakteristike: Tamne mešovite četinarske šume u kojima dominiraju jela i smrča . Zbog cesto jako nepovoljnih uslova na staništu smrča i jela su poprimile specifičan habitus koji se ogleda u niskim i kvrgavim, jako granatim stablima koja grade sastojine poluotvorenog sklopa i niskog boniteta. Pored smrče i jele u ovim sastojinama su u visokom procentu zastupljene ražne vrste mahovina, kao iborovnica (Vaccinium myrtillus). Inače, spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički prilično siromašni, a od češčih vrsta se javljaju , , , , , , , , , , , , Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira jela . Opšte rasprostranjenje: Južni deo balkanskog poluostrva, Pontski region, Kavkaz. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šarplanina (selo Kruševo izmedju Dragaša i Restelice). Napomena: za isti lokalitet RexhF988 navodi prisustvo šuma obične jele Abies alba, koje su uključene u poseban tip staništa (G3.161) Osnovna literatura: KrivZ997a G3.1E Južnoevropske smrčeve šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira smrča . Pored smrče u ovim sastojinama su cesto u visokom procentu zastupljene još i , , kao i mahovine , , , i dr. Inače, spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički relativno siromašni. Relativno češte vrste su još i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, u srednjeplaninskom pojasu, na visinama od 1200 do 1800 m. Podloga je silikatna, krečnjačka ili serpentinitska, a tip tlaje kiselo humusno-silikatno, smedje podzolasto zemljište, posmedjena krečnjačka crnica ili smedje zemljište na krečnjaku. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske planinske, prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske planinske ili umereno-kontinentalne-mezijsko-egejske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Apenini, južni Dinaridi, planine Balkanskog i Rodopskog sistema, najsevernije planine Skardo-Pindskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Zlatibor (Tornik). PROVERITI !!!, Golija (Jankov kamen, Bele Vode, Mala Muhovica, Dukiča potok, Paljevaci, pod Djonovim poljem, Budžaci, Crni vrh), Kopaonik (Metodje), Suva planina (Kosmovačka Točila, pod Ledenicom, pod Tremom, Trem, Točila), Stará planina (sliv Dojkinačke reke, Bratkova Strana, Rišor, ispod Krvavih Bara); Kosovo: Prokletije, Mokra Gora (Berimski krš i Makve), Šar planina. Ekvivalentne zajednice: • Piceetum subalpinumBr.-Bl. 1938 • Piceetum excelsae montanum serbicum Grebenščikov 1950 • Piceetum excelsae montanum serbicum Grebenščikov 1950 hylocomietosum Mišič et Popovič 1960 • Piceetum excelsae montanum serbicum Grebenščikov 1950 luzuletosum Mišič et Popovič 1960 • Piceetum excelsae montanum serbicum Grebenščikov 1950 oxalidetosum Grebenščikov 1950 • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 vaccinietosum Mišič et Popvič 1960 • Piceetum excelsae montanum serbicum Grebenščikov 1950 arctostaphylletosum B. Jovanovič 1953 • Arctostaphylo-Piceetum (B. Jovanovič 1953) Mišič et Popvič 1954 • Piceetum abietis bertisceum montanum Blečič (1961) 1964 • Piceetum abietis bertisceum subalpinum Blečič (1961) 1964 • Piceetum excelsae croaticum Ht. 1938 • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 daphnetosum blagayanae Mišič et Popvič 1960 • Piceetum submontanum Gajič • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 luzuletosum Mišič et Popvič 1960 • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 fagetosum subalpinae prov. D. Lakušič 1996 • Piceetum subalpinum Br. -BI. 1938 • Piceetum subalpinum serbicum Rudski 1947 emend. Mišič et Popvič 1980 • Picetum excelsae serbicum Blečič & Tatič 1962 • Picetum excelsae serbicum Blečič & Tatič 1962 montanum Blečič & Tatič 1962 • Picetum excelsae serbicum Blečič & Tatič 1962 subalpinum Blečič & Tatič 1962 • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 hylocomietosum Mišič et Popovič 1960 • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 oxalidetosum Mišič et Popovič 1960 Karakteristične vrste: Luzula sylvatica, Picea excelsa, Vaccinium myrtillus, Abies alba, Daphne mezereum, Dicranium scoparium, Gentiana asclepiadea, Oxalis acetosella, Polytrichum commune, Anemone nemorosa, Crocus veluchensis, Homogyne alpina, Hylocomium splendens, Sorbus aucuparia, Veratrum album, Asarum europaeum, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Hylocomium triquetrum, Juniperus nana, Sambucus racemosa, Stellaria nemorum, Acer pseudoplatanus, Adoxa moschatellina, Ajuga reptans, Aquilegia vulgaris, Arctostaphylos uva-ursi, Aspidium lonchitis, Betula verrucosa, Bruckenthalia spiculifolia, Calamagrostis arundinacea, Campanula glomerata, Campanula patula, Chrysosplenium alternifolium, Cotoneaster integerrimus, Fagus moesiaca, Galium mollugo, Galium rotundifolium, Hieracium murorum, Hylocomium proliferum, Hypericum umbellatum, Juniperus communis, Juniperus intermedia, Lilium martagon, Lonicera nigra, Luzula luzuloides, Melampyrum scardicum, Mnium cuspidatum, Moneses uniflora, Mycelis muralis, Paris quadrifolia, Picea abies, Polygonatum verticillatum, Prenanthes purpurea, Rhamnus fallax, Rubus idaeus, Rubus saxatilis, Salix caprea, Salix silesiaca, Senecio nemorensis, Senecio procerus, Sorbus aria, Sorbus mougeotii, Thuidium abietinum, Vaccinium uliginosum, Vaccinium vitis-idaea, Valeriana montana, Veronica officinalis, Veronica urticifolia, Viola biflora, Viola sylvestris, Polystichum spinulosum 599 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Osnovna literatura: BlečV957, BlečV964, BlečV962, PavlD003, GajiM989, GajiM992, GrebO950a, JovaB953, JovaB955, LakuD996, MišiV978, MišiV954, MišiV960a, PavlZ951, RandN980, RexhF994, JoviN996 G3.1E1 Jugoistočno meziiske smrčeve šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira smrča . Spratovi drveča, žbunova i zeljastihbiljaka su floristički relativno siromašni. Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, u srednjeplaninskom pojasu, na visinama od 1200 do 1800 m. Podloga je silikatna ili karbonatna. Staništa se javljaju u području umereno4sontinentalne-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Rodopskog sistema u Bugarskoj, Makedoniji i Srbiji Rasprostranjenje u Srbiji: Smrčeve šume ovog tipa su, prema nekim autorima, u relativno skoroj prošlosti bile prisutne na području jugoistočne Srbije, medjutim danas su potpuno uništene i zmaenjene drugim tipovima vegetacije. G3.1E3 Pelagonidne smrčeve šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira smrča . Spratovi drveča, žbunova i zeljastihbiljaka su floristički relativno siromašni. Relativno češte vrste sujoš i , , , , , , , , , , i dr., kao i mahovine , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, u zoni gornje šumske granice. Podloga je obično kisela silikatna, a tip tla je kiselo humusno-silikatno ili smedje podzolasto zemljište. Staništa se javljaju u području prelazne umereno4amtinentalne-mezijsko-egejske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine južne Srbije (Šar planina), Makedonije, Albanije i severne Grčke. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina. Ekvivalentne zajednice: Piceetum subalpinum Br.-Bl. 1938 Karakteristicne vrste: Picea excelsa, Oxalis acetosella, Gentiana asclepiadea, Homogyne alpina, Vaccinium myrtillus, Luzula sylvatica, Stellaria nemorum, Abies alba, Daphne mezereum, Sorbus aucuparia, Veratrum album, Anemone nemorosa, Hylocomium triquetrum, Polytrichum commune, Dicranium scoparium, Polystichum spinulosum Osnovna literatura: RexhF994 G3.1E4 Smrčeve šume Balkanskog planinskog sistema Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira smrča . Spratovi drveča, žbunova i zeljastihbiljaka su floristički relativno siromašni. Relativno češte vrste sujoš i , , , , i dr., , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, u srednjeplaninskom pojasu, na visinama od 1200 do 1800 m. Podloga je kisela silikatna na kojoj se razvijaju kisela humusno-silikatna ili smedja podzolasta zemljišta, ili karbonatna sa posmedjenim krečnjačkim crnicama ili smedjem zemljištu na krečnjaku. Staništa se javljaju u području umereno4íontinentalne-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Visokoplaninski predeli Balkanskog planinskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina (Kosmovačka Točila, pod Ledenicom, pod Tremom, Trem, Točila), Stará planina (sliv Dojkinačke reke, Bratkova Strana, Rišor, ispod Krvavih Bara). Ekvivalentne zajednice: Piceetum excelsae montanum serbicum Grebenščikov 1950 Piceetum excelsae montanum serbicum Grebenščikov 1950 hylocomietosum Mišič et Popovič 1960 Piceetum excelsae montanum serbicum Grebenščikov 1950 luzuletosum Mišič et Popovič 1960 Piceetum excelsae montanum serbicum Grebenščikov 1950 oxalidetosum Grebenščikov 1950 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 600 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 vaccinietosum Mišič et Popvič 1960 Piceetum excelsae montanum serbicum Grebenščikov 1950 arctostaphylletosum B. Jovanovič 1953 Karakteristične vrste: Dicranium scoparium, Juniperus nana, Luzula sylvatica, Picea excelsa, Vaccinium myrtillus, Abies alba, Aquilegia vulgaris, Arctostaphylos uva-ursi, Aspidium lonchitis, Bruckenthalia spiculifolia, Calamagrostis arundinacea, Campanula patula, Cotoneaster integerrimus, Crocus veluchensis, Daphne mezereum, Fagus moesiaca, Galium mollugo, Gentiana asclepiadea, Hylocomium proliferum, Hylocomium splendens, Hypericum umbellatum, Juniperus intermedia, Lilium martagon, Luzula luzuloides, Mnium cuspidatum, Oxalis acetosella, Polytrichum commune, Prenanthes purpurea, Rubus idaeus, Rubus saxatilis, Salix silesiaca, Senecio nemorensis, Senecio procerus, Sorbus mougeotii, Thuidium abietinum, Vaccinium vitis-idaea, Valeriana montana Osnovna literatura: GrebO950a, JovaB953, JovaB955, MišiV978, RandN980 G3.1E41 Balkánske acidofilne smrčeve šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira smrča . Pored smrče u ovim sastojinama je cesto u visokom procentu zastupljenao i mečje groždje . Inače, spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički relativno siromašni. Relativno češte vrste su još i , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, u srednjeplaninskom pojasu, na visinama od 1200 (1450) do 1750 (1800) m. Podloga je kisela silikatna, a tip tlaje kiselo humusno-silikatno ili smedje podzolasto zemljište, koje je plitko i manje ili više skeletogeno. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Visokoplaninski predeli Balkanskog planinskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará planina (sliv Dojkinačke reke, Bratkova Strana, Rišor, ispod Krvavili Bara). Ekvivalentne zajednice: • Piceetum excelsae montanum serbicum Grebenščikov 1950 • Piceetum excelsae montanum serbicum Grebenščikov 1950 hylocomietosum Mišič et Popovič 1960 • Piceetum excelsae montanum serbicum Grebenščikov 1950 luzuletosum Mišič et Popovič 1960 • Piceetum excelsae montanum serbicum Grebenščikov 1950 oxalidetosum Grebenščikov 1950 • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 vaccinietosum Mišič et Popvič 1960 Karakteristične vrste: Picea excelsa, Vaccinium myrtillus, Vaccinium vitis-idaea, Luzula sylvatica, Luzula luzuloides, Mnium cuspidatum, Dicranium scoparium, Prenanthes purpurea, Abies alba, Bruckenthalia spiculifolia, Campanula patula, Crocus veluchensis, Fagus moesiaca, Gentiana asclepiadea, Hylocomium proliferum, Juniperus nana, Oxalis acetosella, Polytrichum commune, Rubus idaeus, Senecio nemorensis Osnovna literatura: GrebO950a, JovaB953, JovaB955, MišiV978, RandN980 G3.1E42 Balkánske kalcifilne smrčeve šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira smrča . Spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički relativno siromašni. Relativno češte vrste su još i , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjačkoj geološkoj podlozi u dijapazonu nadmorskih visina od 1400 do 1700 m; tip tlaje posmedjena krečnjačka crnica ili crnica na krečnjaku i smedje zemljište na krečnjaku. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Visokoplaninski predeli Balkanskog planinskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina (Kosmovačka Točila, pod Ledenicom, pod Tremom, Trem, Točila) Ekvivalentne zajednice: • Piceetum excelsae montanum serbicum Grebenščikov 1950 arctostaphylletosum B. Jovanovič 1953 Karakteristične vrste: Picea excelsa, Salix silesiaca, Vaccinium myrtillus, Luzula sylvatica, Juniperus nana, Juniperus intermedia, Aquilegia vulgaris, Sorbus mougeotii, Arctostaphylos uva-ursi, Senecio procerus, Hypericum umbellatum, Galium mollugo, Lilium martagon, Valeriana montana, Daphne mezereum, Rubus saxatilis, Cotoneaster integerrimus, Aspidium lonchitis, Calamagrostis arundinacea, Hylocomium splendens, Dicranium scoparium, Thuidium abietinum Osnovna literatura: GrebO950a, JovaB953, JovaB955, MišiV978 G3.1E5 Dinarske smrčeve šume 601 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsüma i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue uoMeuioiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuima.. Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira smrča . Pored smrče u ovim sastojinama su cesto u visokom procentu zastupljene još i , , kao i mahovine , . , i dr. Inače, spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su íloristički relativno siromašni. Relativno češte vrste sujoš i , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, u srednjeplaninskom pojasu, na visinama od 1300 do 1800 m. Podlogaje silikatna, krečnjačka ili serpentinitska, a tip tlaje kiselo humusno-silikatno, smedje podzolasto, posmedjena krečnjačka crnica ili smedje zemljište na krečnjaku. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Zlatibor (Tornik). PROVERITI!!!, Golija (Jankov kamen, Bele Vode, Mala Muhovica, Dukiča potok, Paljevaci, pod Djonovim poljem, Budžaci, Crni vrh), Kopaomk (Metodje); Kosovo: Prokletije, Mokra Gora (Berimski krš i Makve) Ekvivalentne zajednice: • Arctostaphylo-Piceetum (B. Jovanovič 1953) Mišič et Popvič 1954 • Piceetum abietis bertisceum montanum Blečič (1961) 1964 • Piceetum abietis bertisceum subalpinum Blečič (1961) 1964 • Piceetum excelsae croaticum Ht. 1938 • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 daphnetosumblagayanae Mišič et Popvič 1960 • Piceetum submontanum Gajič • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 luzuletosum Mišič et Popvič 1960 • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 fagetosum subalpinae prov. D. Lakušič 1996 • Piceetum subalpinum Br.-BI. 1938 • Piceetum subalpinum serbicum Rudski 1947 emend. Mišič et Popvič 1980 • Picetum excelsae serbicum Blečič & Tatič 1962 • Picetum excelsae serbicum Blečič & Tatič 1962 montanum Blečič & Tatič 1962 • Picetum excelsae serbicum Blečič & Tatič 1962 subalpinum Blečič & Tatič 1962 • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 hylocomietosum Mišič et Popovič 1960 • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 oxalidetosum Mišič et Popovič 1960 Karakteristične vrste: Abies alba, Anemone nemorosa, Asarum europaeum, Daphne mezereum, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Gentiana asclepiadea, Homogyne alpina, Luzula sylvatica, Oxalis acetosella, Picea excelsa, Sambucus racemosa, Sorbus aucuparia, Vaccinium myrtillus, Veratrum album, Acer pseudoplatanus, Adoxa moschatellina, Ajuga reptans, Betula verrucosa, Campanula glomerata, Chrysosplenium alternifolium, Crocus veluchensis, Dicranium scoparium, Galium rotundifolium, Hieracium murorum, Hylocomium splendens, Hylocomium triquetrum, Juniperus communis, Lonicera nigra, Melampyrum scardicum, Moneses uniflora, Mycelis muralis, Paris quadrifolia, Picea abies, Polygonatum verticillatum, Polytrichum commune, Rhamnus fallax, Salix caprea, Sorbus aria, Stellaria nemorum, Vaccinium uliginosum, Veronica officinalis, Veronica urticifolia, Viola biflora, Viola sylvestris Osnovna literatura: BlečV957, BlečV964, BlečV962, PavlD003, GajiM989, GajiM992, LakuD996, MišiV954, MišiV960a, PavlZ951, RandN980, RexhF994, JoviN996 G3.1E51 Dinarske kalcifilne smrčeve šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira smrča . Spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički relativno siromašni. Relativno češte vrste sujoš i , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na krečnjačkoj geološkoj podlozi u dijapazonu nadmorskih visina od 1400 do 1800 m; tip tlaje posmedjena krečnjačka crnica ili crnica na krečnjaku i smedje zemljište na krečnjaku. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Metodje); Kosovo: Prokletije, Mokra Gora (Berimski krš i Makve) Ekvivalentne zajednice: • Arctostaphylo-Piceetum (B. Jovanovič 1953) Mišič et Popvič 1954 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 602 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuonajine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma... " • Piceetum abietis bertisceum montanum Blečič (1961) 1964 • Piceetum abietis bertisceum subalpinum Blečič (1961) 1964 • Piceetum excelsae croaticumHt. 1938 • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 daphnetosum blagayanae Mišič et Popvič 1960 Karakteristične vrste: Acer pseudoplatanus, Betula verrucosa, Juniperus communis, Picea abies, Picea excelsa, Sorbus aria, Sorbus aucuparia, Abies alba, Adoxa moschatellina, Ajuga reptans, Anemone nemorosa, Asarum europaeum, Campanula glomerata, Chrysosplenium alternifolium, Crocus veluchensis, Daphne mezereum, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Gentiana asclepiadea, Homogyne alpina, Luzula sylvatica, Moneses uniflora, Oxalis acetosella, Rhamnus fallax, Salix caprea, Sambucus racemosa, Vaccinium myrtillus, Vaccinium uliginosum, Veratrum album, Viola biflora Osnovna literatura: BlečV957, BlečV964, BlečV962, PavlD003, GajiM989, GajiM992, MišiV954, MišiV960a, PavlZ951, RandN980 G3.1E52 Dinarske acifoilne smrčeve šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira smrča . Pored smrče u ovim sastojinama su cesto u visokom procentu zastupljene još i , , kao i mahovine , , , i dr. Inače, spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički relativno siromašni. Relativno češte vrste su još i , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, u srednjeplaninskom pojasu, na visinama od 1300 do 1800 m. Podlogaje kisela silikatna, a tip tla je kiselo humusno-silikatno ili smedje podzolasto zemljište, koje je plitko i manje ili više skeletogeno. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Golija (Jankov kamen, Bele Vöde, Mala Muhovica, Dukiča potok, Paljevaci, pod Djonovim poljem, Budžaci, Crni vrh) Ekvivalentne zajednice: • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 fagetosum subalpinae prov. D. Lakušič 1996 • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 hylocomietosum Mišič et Popovic 1960 • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 luzuletosum Mišič et Popvič 1960 • Piceetum excelsae serbicum Rudski 1947 oxalidetosum Mišič et Popovic 1960 • Piceetum subalpinum Br.-Bl. 1938 • Piceetum subalpinum serbicum Rudski 1947 emend. Mišič et Popvič 1980 • Piceetum submontanum Gajič • Picetum excelsae serbicum Blečič & Tatič 1962 • Picetum excelsae serbicum Blečič & Tatič 1962 montanum Blečič & Tatič 1962 • Picetum excelsae serbicum Blečič & Tatič 1962 subalpinum Blečič & Tatič 1962 Karakteristične vrste: Anemone nemorosa, Dicranium scoparium, Gentiana asclepiadea, Hieracium murorum, Homogyne alpina, Hylocomium splendens, Hylocomium triquetrum, Luzula sylvatica, Oxalis acetosella, Picea excelsa, Polytrichum commune, Stellaria nemorum, Vaccinium myrtillus, Veratrum album, Abies alba, Asarum europaeum, Daphne mezereum, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Galium rotundifolium, Lonicera nigra, Melampyrum scardicum, Mycelis muralis, Paris quadrifolia, Polygonatum verticillatum, Sambucus racemosa, Sorbus aucuparia, Veronica officinalis, Veronica urticifolia, Viola sylvestris Osnovna literatura: BlečV962, GajiM989, GajiM992, LakuD996, MišiV954, MišiV960a, PavlZ951, RandN980, RexhF994 G3.1E53 Dinarske serpentinofilne smrčeve šume Opšte karakteristike: Tamne mešovite četinarske šume u kojima dominira smrča . Spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički relatino siromašni. Najčešče prateče vrste su , , , , , , , , , , , Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na severním ekspozicijama, na večim nagibima terena. U zoni gornje šumske granice. Podlogaje ultrabazična serpentinitska. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Zlatibor (Tornik). Ekvivalentne zajednice: • Picetum excelsae Karakteristične vrste: Picea excelsa, Abies alba, Pinus silvestris, Vaccinium myrtillus, Cardamine glauca, Veronica officinalis, Oxalis acetosella, Galium rotundifolium, Gentiana asclepiadea, Prenanthes purpurea, Fragaria vesca, Viola silvestris, Aremonia agrimonoides, Anemone nemorosa, Luzula pilosa, Symphytum tuberosum, Campanula persicifolia, Geum rivale, Nephrodium filix-mas, Deschampsia flexuosa, Asplenium 603 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue uoMeuioiamypey toiacuéjutcauuju cmauuuima... " serpentini, Hieracium erythrocarpum, Pteridium aqudinum, Lactuca muralis, Linum capitatum, Polygala amara, Euphorbia amygdaloides, Carex ericetorum, Poa angustifolia, Campanulapinifolia Osnovna literatura: PavlZ951 G3.1G Sume omorike Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira omorika , pored koje se cesto u visokom procentu zastupljene još i smrča ili jela kao i mahovine , , , , i dr. Inače, spratovi drveča, žbunova i zeljastih biljaka su floristički relativno siromašni. Relativno češte vrste su još i , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju u dijapazonu nadmorskih visina od 950 do 1100m, na hladnijim ekspozicijama, na ekstremnim staništima gde omorika može da opstaje u konkurenciji sa drugim vrstama drveča u prvom redu sa smrčom, zatim sajelom, belim i crnim borom i bukvom. Podloga je krečnjačka, redje serpentinitska. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Srbija, Bosna i Hercegovina Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Tara, klisura Drine, Zvijezda. Ekvivalentne zajednice: Piceetum omorikae Tregubov 1941 Picetum omorikae-abietis calcicolum Gajič et Vasiljevič 1992 Piceetum omorikae-abietis serpentiniticum Gajič et Stanic 1992 Karakteristične vrste: Valeriana montana, Vaccinium myrtillus, Rosa pendulina, Rhytidiadelphus triquetrus, Picea omorika, Luzula sylvatica, Hylocomium splendens, Hieracium transsylvanicum, Gentiana asclepiadea, Eurhynchium striatum, Erica carnea, Ctenidium molluscum, Calamagrostis varia, Veronica chamaedrys, Salix caprea, Pinus nigra, Picea abies, Lathyrus vernus, Euphorbia amygdaloides, Dicranium scoparium, Betula pendula, Succisa pratensis, Spiraea chamaedryfolia, Sorbus aucuparia, Populus tremula, Peltigera aphtosa, Orthilia secunda, Libanotis sibirica, Laserpitium krapfii, Galium schultesii, Fagus sylvatica, Doronicum columnae, Daphne mezereum Osnovna literatura: DizdM984, HorvI974, TregV941, ČoliD965, GajiM992 G3.1I Ponovno pošumljene ielove šume G3.1J Ponovno pošumljene smrčeve šume G3.4 Beloborove šume iužno od tajge Opšte karakteristike: Svetle, otvorene modominantne četinarske šume u kojima dominira beli bor , ili šume u kojima pored belog bora značajnije učešče ima još i smrča . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relatino bogat. Na staništima su relativno česti još i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na ravnim, ili blago nagnurtim terenima, planinskih površi, na visinama izmedju 800 i 1000 m. Podloga je bazična krečnjačka ili dolomitska, sa incijalnim zemljištima ili karbonatnim crnicama, ili je podloga ultrabazična serpentinitska ili peridotitska, a zemljišta su humusno-silikatna ili smedja. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Borealna, nemorálna i mediteranska zóna zapadne Evroazije i njeni prelazi ka stepskoj zoni. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Tara (Kaludjerske bare, Zmajevački potok), Maljen; Kosovo: Metohijske Prokletije. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 604 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacucJMKauuju cmanumma... " Ekvivalentne zajednice: • Piceo excelsae-Pinetum sdvestris-Junipero-Rosaeto M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Piceo-Pinetum sylvestris Blečič 1976 • Erico-Pinetum sylvestris serpentinicum Stef. • Pinetum sylvestris Gajič 1954 Karakteristične vrste: Anemone nemorosa, Asarum europaeum, Erica carnea, Picea abies, Pinus sylvestris, Symphytum tuberosum, Vaccinium myrtillus, Pinus nigra, Abies pectinata, Agrostis capillaris, Armeria alpina, Carex sp., Daphne blagayana, Daphne mezereum, Deschampsia flexuosa, Fagus moesiaca, Fragaria vesca, Galium vernum, Genista ovata, Gentiana asclepiadea, Hieracium transsilvanicum, Juncus articulatus, Juniperus intermedia, Laserpitium marginatum, Lonicera alpigena, Lonicera xylosteum, Melampyrum sylvaticum, Pteridium aquilinum, Pyrola rotundifolia, Pyrola uniflora, Rosa glauca, Rosa pendulina, Sanguisorba minor, Sieglingia decumbens Osnovna literatura: BlečV976, GajiM954c, GajiM992, JankM998, RexhF994, JoviN996 G3.4C Jugoistočno evropské beloborove šume Opšte karakteristike: Světle, otvorene modominantne četinarske šume u kojima dominira beli bor , ili šume u kojima pored belog bora značajnije učešče ima još i smrča . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relatino bogat. Na staništirna su relativno češti još i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na ravnim, ili blago nagnurtim terenima, planinskih površi, na visinama izmedju 800 i 1000 m. Podloga je bazična krečnjačka ili dolomitska, sa incijalnim zemljištima ili karbonatnim crnicama, ili je podloga ultrabazična serpentinitska ili peridotitska, a zemljišta su humusno-silikatna ili smedja. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Istočni Karpati, planině Balkanskog poluostrva, na jugu do severně Grčke. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Tara (Kaludjerske bare, Zmajevački potok), Maljen; Kosovo: Metohijske Prokletije. Ekvivalentně zajednice: • Piceo excelsae-Pinetum silvestris-Junipero-Rosaeto M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Piceo-Pinetum sylvestris Blečič 1976 • Erico-Pinetum sylvestris serpentinicum Stef. • Pinetum sylvestris Gajič 1954 Karakteristične vrste: Anemone nemorosa, Asarum europaeum, Erica carnea, Picea abies, Pinus sylvestris, Symphytum tuberosum, Vaccinium myrtillus, Abies pectinata, Agrostis capillaris, Armeria alpina, Carex sp., Daphne blagayana, Daphne mezereum, Deschampsia flexuosa, Fagus moesiaca, Fragaria vesca, Galium vernum, Genista ovata, Gentiana asclepiadea, Hieracium transsilvanicum, Juncus articulatus, Juniperus intermedia, Laserpitium marginatum, Lonicera alpigena, Lonicera xylosteum, Melampyrum sylvaticum, Pinus nigra, Pteridium aquilinum, Pyrola rotundifolia, Pyrola uniflora, Rosa glauca, Rosa pendulina, Sanguisorba minor, Sieglingia decumbens Osnovna literatura: BlečV976, GajiM954c, GajiM992, JankM998, RexhF994, JoviN996 G3.4C1 Dinarske beloborove šume na krečniaku Opšte karakteristike: Svetie, otvorene modominantne četinarske šume u kojima dominira beli bor , ili šume u kojima pored belog bora značajnije učešče ima još i smrča . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relatino bogat. Pored belog bora na staništirna su relativno češti još i , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na ravnim, ili blago nagnurtim terenima, planinskih površi, na visinama izmedju 800 i 1000 m. Podloga je bazična krečnjačka ili dolomitska, sa incijalnim zemljištima 605 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacufiiKauiiju cmauuuima... " ili karbonatnim crnicama. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Piceo excelsae-Pinetum silvestris-Junipero-Rosaeto M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Piceo-Pinetum sylvestris Blečič 1976 Karakteristične vrste: Pinus sylvestris, Anemone nemorosa, Asarum europaeum, Daphne mezereum, Erica carnea, Juniperus intermedia, Lonicera alpigena, Lonicera xylosteum, Melampyrum sylvaticum, Picea abies, Pinus nigra, Pyrola rotundifolia, Pyrola uniflora, Rosa glauca, Rosa pendulina, Symphytum tuberosum, Vaccinium myrtillus Osnovna literatura: BlečV976, JankM998, RexhF994 G3.4C2 Dinarske beloborove šume na serpentinitu Opšte karakteristike: Svetie, otvorene modominantne četinarske šume u kojima dominira beli bor . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relatino bogat. Pored belog bora na staništima su relativno česti još i , , , , , , . , , . , , , . i dr. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na ravnim, ili blago nagnurtim terenima, planinskih površi, na visinama izmedju 800 i 1000 m. Podloga je ultrabazična serpentinitska ili peridotitska, a zemljišta su humusno-silikatna ili smedja. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Tara (Kaludjerske bare, Zmajevački potok), Maljen. Ekvivalentne zajednice: • Erico-Pinetum sylvestris serpentinicum Stef. • Pinetum sylvestris Gajič 1954 Karakteristične vrste: Abiespectinata, Agrostis capillaris, Anemone nemorosa, Armeria alpina, Asarum europaeum, Carex sp., Daphne blagayana, Deschampsiaflexuosa, Erica carnea, Genista ovata, Hieracium transsilvanicum, Juncus articulatus, Pinus sylvestris, Pteridium aquilinum, Sanguisorba minor, Sieglingia decumbens, Symphytum tuberosum, Vaccinium myrtillus, Fagus moesiaca, Fragaria vesca, Galium Vernum, Gentiana asclepiadea, Laserpitium marginatum, Picea abies, Pinus nigra Osnovna literatura: GajiM954c, GajiM992, JoviN996 G3.4F Evropské ponovno pošumljene površine pod belimborom G3.5 Crnoborove šume Opšte karakteristike: Svetie, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira crni bor ( ssp. , ssp. i ssp. ), ili otvorene mešovite četinarske šume u kojima dominiraju crni bor i beli bor . Pored glavnih edifikatora u zajednicama se kao veoma karakterstične vrste sa večim brojnostima javljaju još i vrste , , , , ili busenovi tráva iz roda ( var. i var ), koje formiraju gotovo kompaktne "livade" u šumi. Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relatino bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 606 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na veoma strmim, cesto potpuno vertikalnim krečnjačkim lili dolomitskim stenama, u klisurama i kanjonima, ili na ravnim ili blago nagnutim terenima planinskih površi, na visinama dol300 m. Podlogaje krečnjak, dolomit, serpentinit ili peridotit, a zemljišta su inicjalna zemljišta na karbonatima, crnice, inicijalna humusno-silikatna ili smedja zemljišta na serpentinitu i peridotitu. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske ili umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Južná i mediteranska Evropa, od Španije do Male Azije i Krima. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (sliv Babinog potoka), Mokra Gora, Maljen (Crni vrh, Pjejar, Pleč, Divčibare), Zlatibor, Tara, Goč (Gvozdac, Veliké Kobasice, Krčanik, Krš, Pršnjaca), Studena, Zlatibor, Breza, Murtenica, Golija (Vilje kolo), Raška (Belopolje, Orlovac, Zimovnik), Debelo brdo, Ravno borje, Vrbovac, Suva planina, "Borov Rid", Jerma (Sukovska reka), kanjon Lazareve reke; Kosovo: Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 aremonietosum B. Jovanovič 1972 Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 geranietosum B. Jovanovič 1972 Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 serpentinicum Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 veronicetosum B. Jovanovič 1972 Pinetum nigrae Gajič 1954 Potentillo-PinetumgočensisB. Jovanovič 1959 Potentillo-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1959 abietetosumB. Jovanovič 1959 Potentillo-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1959 calamagrostidetosumB. Jovanovič 1959 Potentillo-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1959 euphorbietosumB. Jovanovič 1959 Potentillo-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1959 humiletosumB. Jovanovič 1959 Potentillo-PinetumgočensisB. Jovanovič 1959 myrthylletosumB. Jovanovič 1959 Potentillo-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1959 quercetosum daelshampii B. Jovanovič 1959 Euphorbio glabriflorae-PinetumB. Jovanovič 1972 Euphorbio glabriflorae-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1972 Seslerio rigidae-Pinetum nigrae Gajič 1954 Taxo-Pinetum nigrae Mišič 1981 Seslerio rigidae-Pinetum nigrae Lakušič & Niketič 1986 prov. Carici humile to-Pinetum nigrae B. Jovanovič 1955 Humileto-Pinetum nigrae B. Jovanovič 1953 Pinetum nigrae-silvestris Z. Pavlovic 1951 Pinetum nigrae-silvestris Z. Pavlovic 1951 ericetosum Z. Pavlovic 1964 Pinetum nigrae-silvestris Z. Pavlovic 1951 genistetosum Z. Pavlovic 1964 Pinetum nigrae-silvestris Z. Pavlovic 1951 seslerietosum rigidae Z. Pavlovic 1964 Karakteristične vrste: Pinus nigra, Erica carnea, Carex humilis, Daphne blagayana, Hypericum barbatum, Juniperus oxycedrus, Sesleria rigida, Thymus montanus, Vaccinium myrtillus, Veronica 607 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. officinalis, Viola sylvestris, Brachypodium pinnatum, Campanula patula, Campanula persicifolia, Coronilla emeroides, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galium purpureum, Genista ovata, Lasiagrostis calamagrostis, Peucedanum oreoselinum, Pinus sylvestris, Pteridium aquilinum, Rhus cotinus, Stachys scardica, Symphytum tuberosum, Aremonia agrimonioides, Asplenium adiantum-nigrum, Betula verrucosa, Bromus pannonicus, Cardamine amara, Centaurea triumfetti, Cystopteris fragilis, Danthonia calycina, Euphorbia amygdaloides, Festuca amethystina, Festuca pseudovina, Festuca sp., Galium lucidum, Galium mollugo, Galium Vernum, Lathyrus pratensis, Lilium martagon, Peucedanum carvifolia, Poa angustifolia, Potentilla opaca, Rosa pendulina, Rosa spinosissima, Scabiosa dubia, Sorbus aucuparia, Stellaria holostea, Trifolium alpestre, Veronica chamaedrys, Polygala amara, Abies alba, Achillea millefolium, Alyssum murale, Anemone hepatica, Anemone ranunculoides, Avenastrum versicolor, Calamintha acinos, Cardamine glauca, Carex digitata, Centaurea micranthos, Centaurium umbellatum, Chrysanthemum corymbosum, Chrysanthemum leucanthemum, Corylus avellana, Cytisus austriacus, Cytisus hirsutus, Dianthus carthusianorum, Dorycnium germanicum, Euphorbia cyparissias, Euphorbia glabriflora, Fagus moesiaca, Festuca duriuscula, Fragaria viridis, Genista pilosa, Geranium sanguineum, Helianthemum canum, Helleborus odorus, Hypericum perforatum, Juniperus communis, Koeleria gracilis, Koeleria sp., Laserpitium siler, Poa alpina, Polygala supina, Potentilla tabernaemontani, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus sessilis, Rosa alpina, Rubus glandulosus, Rubus hirtus, Rumex acetosella, Sanguisorba muricata, Sedum glaucum, Sesieria filifolia, Silene inflata, Silene vulgaris, Solidago virgaurea, Spiraea ulmifolia, Stachys recta, Teucrium chamaedrys, Teucrium pannonicum, Thymus jankae, Thymus sp., Veronica montana, Acer hyrcanum, Achillea clypeolata, Arabis hirsuta, Corylus colurna, Cotoneaster tomentosus, Dianthus petraeus, Evonymus verrucosus, Festuca valesiaca, Micromeria cristata, Seseli rigidum, Syringa vulgaris, Ajuga reptans, Anemone nemorosa, Asplenium serpentini, Brachypodium sylvaticum, Briza media, Bromus fibrosus, Campanula cervicaria, Campanula glomerata, Carex pilulifera, Centaurea stenolepis, Cirsium grecescui, Cytisus hirsutus, Cytisus nigricans, Daphne cneorum, Deschampsia flexuosa, Dianthus sanguineus, Echium rubrum, Erythronium dens-canis, Galium aristatum, Galium pseudaristatum, Galium verum, Genista csikii, Genista friwaldskyi, Genista inermis, Genista januensis, Geum rivale, Helleborus serbicus, Hylocomium proliferum, Inula hirta, Knautia dinarica, Knautia dipsacifolia, Koeleria pyramidata, Lactuca muralis, Laserpitium marginatum, Linum tauricum, Luzula nemorosa, Malus sylvestris, Melampyrum serpentinům, Mercurialis ovata, Platanthera bifolia, Polygala comosa, Polygala croatica, Potentilla alba, Potentilla chrysantha, Potentilla erecta, Potentilla malyana, Prunus avium, Ranunculus polyanthemos, Rhamnus cathartica, Sanguisorba officinalis, Scleropodium purum, Seseli peucedanoides, Silene sendtneri, Tanacetum corymbosum, Thesium linophyllon, Thlaspi goesingense, Thymus moesiacus, Valeriana officinalis, Veronica jacquinii, Vicia incana, Viola mirabilis Osnovna literatura: GajiM954c, JovaB959, JovaB953b, JovaB956, JovaB972, JovaB980a, JovaB980, JoviN996, KojiM998, LakuD986, LakuD993a, MišiV981, MišiV982, PavlZ951, RandN979, Pavlovic, Z. (1951). G3.52 Zapadno balkánské crnoborove šume Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira crni bor , koga u prizemnom spratu sa velikom pokrovnošču cesto prate vrste , , ili busenovi travé var. , koja formiraju gotovo kompaktně "livade" u šumi. Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relatino bogat. Na staništu su relativno češti još i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 608 Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoname noMentaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na veoma strmim, cesto potpuno vertikalnim krečnjačkim ili dolomitskim stenama, u klisurama i kanjonima, ili na ravnim ili blago nagnutim terenima, planinskih površi, na visinama izmedju dol300 m. Podlogaje krečnjak, dolomit, serpentinu ili peridotit, a zemljišta su inicjalna zemljišta na karbonatima, crnice, inicijalna humusno-silikatna ili smedja zemljišta na serpentinitu i peridotitu. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (sliv Babinog potoka), Mokra Gora, Maljen (Pjejar, Pleč, Divčibare), Zlatibor, Tara, Goč (Gvozdac, Veliké Kobasice, Krčanik, Krš, Pršnjaca), Studena. Kosovo: Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 aremonietosumB. Jovanovič 1972 Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 geranietosumB. Jovanovič 1972 Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 serpentinicum Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 veronicetosumB. Jovanovič 1972 Pinetum nigrae Gajič 1954 Potentillo-PinetumgočensisB. Jovanovič 1959 Potentillo-PinetumgočensisB. Jovanovič 1959 abietetosumB. Jovanovič 1959 Potentillo-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1959 calamagrostidetosumB. Jovanovič 1959 Potentillo-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1959 euphorbietosumB. Jovanovič 1959 Potentillo-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1959 humiletosumB. Jovanovič 1959 Potentillo-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1959 myrthylletosumB. Jovanovič 1959 Potentillo-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1959 quercetosum daelshampii B. Jovanovič 1959 Euphorbio glabriflorae-PinetumB. Jovanovič 1972 Euphorbio glabriílorae-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1972 Seslerio rigidae-Pinetum nigrae Gajič 1954 Karakteristične vrste: Erica carnea, Pinus nigra, Hypericum barbatum, Veronica officinalis, Daphne blagayana, Vaccinium myrtillus, Brachypodium pinnatum, Juniperus oxycedrus, Thymus montanus, Viola sylvestris, Fragaria vesca, Galium vernum, Pinus sylvestris, Potentilla opaca, Pteridium aquilinum, Asplenium adiantum-nigrum, Bromus pannonicus, Campanula patula, Cardamine amara, Car ex humilis, Centaurea triumfetti, Cystopteris fragilis, Festuca pseudovina, Genista ovata, Peucedanum carvifolia, Peucedanum oreoselinum, Stachys scardica, Stellaria holostea, Veronica chamaedrys, Campanula persicifolia, Sorbus aucuparia, Symphytum tuberosum, Abies alba, Achillea millefolium, Alyssum murale, Anemone hepatica, Anemone ranunculoides, Aremonia agrimonioides, Avenastrum versicolor, Betula verrucosa, Calamintha acinos, Cardamine glauca, Carex digitata, Centaurea micranthos, Centaurium umbellatum, Chrysanthemum corymbosum, Chrysanthemum leucanthemum, Coronilla emeroides, Corylus avellana, Cytisus austriacus, Cytisus hirsutus, Danthonia calycina, Dianthus carthusianorum, Dorycnium germanicum, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia cyparissias, Euphorbia glabriflora, Fagus moesiaca, Festuca amethystina, Festuca duriuscula, Festuca sp., Fragaria viridis, Fraxinus ornus, Galium lucidum, Galium mollugo, Galium purpureum, Genista pilosa, Geranium sanguineum, Helianthemum canum, Helleborus odorus, Hypericum perforatum, Juniperus communis, Koeleria gracilis, Koeleria sp., Laserpitium siler, Lasiagrostis calamagrostis, Lathyrus pratensis, Lilium martagon, Poa alpina, Poa angustifolia, Polygala amara, Polygala supina, Potentilla tabernaemontani, Querem cerris, Quercus petraea, Quercus sessilis, Rhus cotinus, Rosa alpina, Rosa pendulina, Rosa spinosissima, Rubus glandulosus, Rubus hirtus, Rumex acetosella, Sanguisorba muricata, Scabiosa dubia, Sedum glaueum, Sesleria filifolia, Sesleria rigida, Silene inflata, Silene vulgaris, Solidago virgaurea, Spiraea ulmifolia, Stachys recta, Teucrium chamaedrys, Teucrium pannonicum, Thymus jankae, Thymus sp., Trifolium alpestre, Veronica montana Osnovna literatura: GajiM954c, JovaB959, JovaB972, JoviN996, PavlZ951, RandN979 G3.521 Zapadno balkánske ernoborove šume na krečnjaku Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira erni bor . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relatino bogat. 609 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. Ekologija: Zajednice razvijene na veoma strmim, cesto potpuno vertikálním krečnjačkim lili dolomitskim stenama, u klisurama i kanjonima, na inicjalnim zemljištima i crnicama (rendzinama), u visinskoj zoni hrastovih i bukovih šuma. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Pravé monodominantne crnoborove šume na krečnjaku fitocenološki nisu konstatované. Medjutim, s obzirom da su sastojine ovih šuma veoma češte i brojne u Bosni i Crnoj Gori, izvesno je da se staništa ovog tipa mogu nači i u zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji i na Metohijskim Prokletý'ama. G3.522 Zapadno balkánske crnoborove šume na serpentinitu Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira crni bor , koga u prízemnom spratu sa velikom pokrovnošču cesto prate vrste , ili busenovi travé var. , koj a formiraju gotovo kompaktne "livade" u šumi. Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relatino bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na ravnim, ili blago nagnutim terenima, planinskih površi, na visinama izmedju 700 i 1300 m. Podloga je ultrabazična serpentinitska ili peridotitska, a zemljišta su inicijalna humusno-silikatna ili smedja, manje ili više skeletogena. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (sliv Babinog potoka), Mokra Gora, Maljen (Pjejar, Pleč, Divčibare), Zlatibor, Tara, Goč (Gvozdac, Veliké Kobasice, Krčanik, Krš, Pršnjaca), Studena. Ekvivalentne zajednice: Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 aremonietosum B. Jovanovič 1972 Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951)B. Jovanovič 1972 geranietosumB. Jovanovič 1972 Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 serpentinicum Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 veronicetosum B. Jovanovič 1972 Pinetum nigrae Gajič 1954 Potentillo-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1959 Potentillo-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1959 abietetosumB. Jovanovič 1959 Potentillo-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1959 calamagrostidetosumB. Jovanovič 1959 Potentillo-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1959 euphorbietosumB. Jovanovič 1959 Potentillo-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1959 humiletosumB. Jovanovič 1959 Potentillo-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1959 myrťhylletosumB. Jovanovič 1959 Potentillo-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1959 quercetosumdaelshampiiB. Jovanovič 1959 Euphorbio glabriflorae-PinetumB. Jovanovič 1972 Euphorbio glabriflorae-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1972 Seslerio rigidae-Pinetum nigrae Gajič 1954 Karakteristicne vrste: Erica carnea, Pinus nigra, Brachypodium pinnatum, Daphne blagayana, Hypericum barbatum, Juniperus oxycedrus, Thymus montanus, Vaccinium myrtillus, Veronica officinalis, Viola sylvestris, Bromus pannonicus, Campanula patula, Campanula persicifolia, Cardamine amara, Carex humilis, Centaurea triumfetti, Cystopteris fragilis, Festuca pseudovina, Fragaria vesca, Galium vernum, Genista ovata, Peucedanum carvifólia, Peucedanum oreoselinum, Pinus sylvestris, Potentilla opaca, Pteridium aquilinum, Sorbus aucuparia, Stachys scardica, Stellaria holostea, Symphytum tuberosum, Veronica chamaedrys, Abies alba, Achillea millefolium, Alyssum murale, Anemone hepatica, Anemone ranunculoides, Aremonia agrimonioides, Asplenium adiantum-nigrum, Asplenium adiantum- STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 610 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufjUKaijuju cmauuuuna... " nigrum, Avenastrum versicolor, Betula verrucosa, Calamintha acinos, Cardamine glauca, Carex digitata, Centaurea micranthos, Centaurium umbellatum, Chrysanthemum corymbosum, Chrysanthemum leucanthemum, Coronilla emeroides, Corylus avellana, Cytisus austriacus, Cytisus hirsutus, Danthonia calycina, Dianthus carthusianorum, Dorycnium germanicum, Euphorbia amygdaloides, Euphorbia cyparissias, Euphorbia glabriflora, Fagus moesiaca, Festuca amethystina, Festuca duriuscula, Festuca sp., Fragaria viridis, Fraxinus ornus, Galium lucidum, Galium mollugo, Galium purpureum, Genista pilosa, Geranium sanguineum, Helianthemum canum, Helleborus odorus, Hypericum perforatum, Juniperus communis, Koeleria gracilis, Koeleria sp., Laserpitium siler, Lasiagrostis calamagrostis, Lathyrus pratensis, Lilium martagon, Poa alpina, Poa angustifolia, Polygala amara, Polygala supina, Potentilla tabernaemontani, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus sessilis, Rhus cotinus, Rosa alpina, Rosa pendulina, Rosa spinosissima, Rubus glandulosus, Rubus hirtus, Rumex acetosella, Sanguisorba muricata, Scabiosa dubia, Sedum glaucum, Sesleria filifolia, Sesleria rigida, Silene inflata, Silene vulgaris, Solidago virgaurea, Spiraea ulmifolia, Stachys recta, Teucrium chamaedrys, Teucrium pannonicum, Thymus jankae, Thymus sp., Trifolium alpestre, Veronica montana Osnovna literatura: GajiM954c, JovaB959, JovaB972, JoviN996, PavlZ951, RandN979 G3.5221 Crnoborove šume na serpentinitu sa vresom Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira crni bor , koga u prizemnom spratu sa velikom pokrovnošču prati vres . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relatino bogat. Na staništu su relativno češti još i , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na ravnim, ili blago nagnutim terenima, planinskih površi, na visinama izmedju 700 i 1300 m. Podloga je ultrabazična serpentinitska ili peridotitska, a zemljišta su inicijalna skeletogena humusno-silikatna. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planině Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (sliv Babinog potoka), Mokra Gora, Tara, Maljen. Ekvivalentně zajednice: Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 aremonietosum B. Jovanovič 1972 Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 geranietosum B. Jovanovič 1972 Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 serpentinicum Erico-Pinetum nigrae (Z. Pavlovic 1951) B. Jovanovič 1972 veronicetosum B. Jovanovič 1972 Pinetum nigrae Gajič 1954 Karakteristične vršte: Aremonia agrimonioides, Erica carnea, Euphorbia amygdaloides, Geranium sanguineum, Pinus nigra, Thymus montanus, Brachypodium pinnatum, Coronilla emeroides, Cytisus hirsutus, Daphne blagayana, Festuca duriuscula, Hypericum barbatum, Juniperus oxycedrus, Laserpitium siler, Pteridium aquilinum, Quercus cerris, Rosa pendulina, Teucrium chamaedrys, Veronica chamaedrys, Anemone hepatica, Campanula patula, Campanula persicifolia, Cardamine amara, Fagus moesiaca, Festuca pseudovina, Fragaria vesca, Helianthemum canum, Helleborus odorus, Peucedanum carvifolia, Peucedanum oreoselinum, Poa angustifolia, Vaccinium myrtillus, Viola sylvestris, Bromus pannonicus, Centaurea triumfetti, Chrysanthemum leucanthemum, Corylus avellana, Cystopteris fragilis, Polygala supina, Scabiosa dubia, Sorbus aucuparia, Spiraea ulmifolia, Stellaria holostea, Symphytum tuberosum, Veronica montana, Veronica officinalis, Anemone ranunculoides, Carex humilis, Fragaria viridis, Genista pilosa, Hypericum perforatum, Lathyrus pratensis, Poa alpina, Stachys recta Osnovna literatura: JovaB972, PavlZ951, RandN979, JoviN996 G3.5222 Crnoborove šume na serpentinitu sa Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira crni bor , koga u prizemnom spratu sa velikom pokrovnošču prate žbuniči vršte . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprát floristički relatino bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na ravnim, ili blago nagnutim terenima, planinskih površi, na visinama izmedju 700 i 1200 m. Podloga je ultrabazična serpentinitska ili peridotitska, a zemljišta su inicijalna humusno-silikatna ili smedja, manje ili više skeletogena. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Goč (Gvozdac, Veliké Kobasice, Krčanik, Krš, Pršnjaca), Studena. 611 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y miacufuKauuju cmauuuima... " Ekvivalentne zajednice: ■ Potentillo -Pinetum j jočensis B. Jovanovič ■ Potentillo -Pinetum j jočensis B. Jovanovič ■ Potentillo ■Pinetum j jočensis B. Jovanovič ■ Potentillo ■Pinetum j jočensis B. Jovanovič ■ Potentillo ■Pinetum j jočensis B. Jovanovič ■ Potentillo ■Pinetum j jočensis B. Jovanovič ■ Potentillo ■Pinetum i jočensis B. Jovanovič Karakteristične vrste: Daphne blagayana, Festuca amethystina, Pinus nigra, Potentilla opaca, Quercus petraea, Sesleriafilifolia, Vaccinium myrtillus, Abies alba, Brachypodium pinnatum, Campanulapersicifolia, Carex digitata, Erica carnea, Genista ovata, Rosa alpina, Thymus montanus, Galium mollugo, Galium Vernum, Polygala amara, Rubus hirtus, Stachys scardica, Symphytum tuberosum, Viola sylvestris, Fraxinus omus, Juniperus communis, Juniperus oxycedrus, Sorbus aucuparia Osnovna literatura: JovaB959, JoviN996 G3.5223 Crnoborove šume na serpentinitu sa Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira crni bor , koga u prízemnom spratu sa velikom pokrovnošču prati jastučasto-busenasta vrsta . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relatino bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na ravnim, ili blago nagnutim terenima, planinskih površi, na visinama izmedju 900 i 1200 m. Podloga je ultrabazična serpentinitska ili peridotitska, a zemljišta su inicijalna skeletogena humusno-silikatna. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (sliv Babinog potoka). Ekvivalentne zajednice: Euphorbio glabriflorae-Pinetum B. Jovanovič 1972 Euphorbio glabriflorae-Pinetum gočensis B. Jovanovič 1972 Karakteristične vrste: Alyssum murale, Dorycnium germanicum, Pinus nigra, Euphorbia glabriflora, Thymus jankae, Potentilla tabernaemontani, Stachys scardica, Bromus pannonicus, Galium purpureum, Teucrium pannonicum, Rosa spinosissima, Juniperus oxycedrus, Koeleria gracilis, Festuca pseudovina, Carex humilis, Rhus cotinus, Calamintha acinos, Lasiagrostis calamagrostis, Pinus sylvestris, Erica carnea, Brachypodium pinnatum, Thymus montanus, Viola sylvestris, Campanula patula, Cardamine amara, Stellaria holostea, Peucedanum oreoselinum, Veronica chamaedrys, Peucedanum carvifolia, Centaurea triumfetti, Asplenium adiantum-nigrum, Cystopteris fragilis, Silene vulgaris, Veronica officinalis, Hypericum barbatum, Centaurea micranthos, Genista ovata, Rumex acetosella, Sanguisorba muricata Osnovna literatura: JovaB972, JoviN996 G3.5224 Crnoborove šume na serpentinitu sa Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira crni bor . Ovaj tip šuma je okarkaterisan veoma bujno razvijenim prizemnim spratom u kome dominiraju busenovi tráve var. , koja formira gotovo kompaktne "livade" u šumi. Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relativno bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na ravnim, ili blago nagnutim terenima, planinskih površi, na visinama izmedju 700 i 100 m. Podloga je ultrabazična serpentinitska ili peridotitska, a zemljišta su inicijalna humusno-silikatna ili smedja, manje ili više skeletogena. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Maljen (Pjejar, Pleč, Divčibare), Zlatibor, Tara. Ekvivalentne zajednice: Seslerio rigidae-Pinetum nigrae Gajič 1954 Karakteristične vrste: Pinus nigra, Betula verrucosa, Quercus sessilis, Pinus sylvestris, Sesleria rigida, Erica carnea, Thymus sp., Daphne blagayana, Galium lucidum, Cardamine glauca, Asplenium adiantum-nigrum, Fragaria vesca, Hypericum barbatum, Veronica officinalis, Dianthus carthusianorum, Sedum glaucum, Festuca sp., Galium Vernum, Vaccinium myrtillus, Silene inflata, Cytisus austriacus, Solidago virgaurea, Danthonia calycina, Potentilla opaca, Euphorbia cyparissias, Chrysanthemum corymbosum, Avenastrum versicolor, Pteridium aquilinum, Achillea millefolium, Trifolium alpestre, Koeleria sp., Centaurium umbellatum, Lilium martagon, Rubus glandulosus STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 612 Peayjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuima... " Osnovna literatura: GajiM954c G3.56 Šume i Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira palasov crni bor ssp. , koga ponekad sa značajnijim učeščem prati još i , ili . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relatino bogat, sastavljen uglavnom od mešavine vrsta karakterstičnih za vegetaciju stena i kamenjara s jedné, i šibljaka s druge strane. Najčešče vrste su: , , , , , , , , , , , , , , , i . Ekologija: Zajednice razvijene na veoma strmim, cesto potpuno vertikalnim krečnjačkim stenama, u klisurama i kanjonima, na inicijalnim zemljištima i crnicama (rendzinama), na visinama do izmedju 500 i 110 m. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni Karpati, Balkánsko poluostrvo, Kipar, Anatolija, Krim. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina, "Borov Rid", Jerma (Sukovska reka), Kanjon Lazareve reke. Ekvivalentne zajednice: • Taxo-Pinetum nigrae Mišič 1981 • Seslerio rigidae-Pinetum nigrae Lakušič & Niketič 1986 prov. • Carici humileto-Pinetum nigrae B. Jovanovič 1955 • Humileto-Pinetum nigrae B. Jovanovič 1953 Karakteristične vrste: Carex humilis, Coronilla emeroides, Cotoneaster tomentosus, Fraxinus ornus, Pinus nigra, Sesleria rigida, Acer hyrcanum, Achillea clypeolata, Arabis hirsuta, Corylus colurna, Dianthus petraeus, Evonymus verrucosus, Festuca valesiaca, Galium purpureum, Lasiagrostis calamagrostis, Micromeria cristata, Rhus cotinus, Seseli rigidum, Syringa vulgaris Osnovna literatura: KojiM998, JovaB953b, JovaB956, JovaB980a, JovaB980, JoviN996, LakuD986, LakuD993a, MišiV981, MišiV982 G3.561 Šume palasovog bora na krečniačkim liticama sa tisom Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira palasov crni bor ssp. , koga sa značajnijim učeščem prati još i tisa . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relativno bogat. Ekologija: Zajednice razvijene na veoma strmim, cesto potpuno vertikalnim krečnjačkim stenama, u klisurama i kanjonima, na inicijalnim zemljištima i crnicama (rendzinama), na visinama do 700 m. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Istočna Srbija Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kanjon Lazareve reke. Ekvivalentne zajednice: • Taxo-Pinetum nigrae Mišič 1981 Osnovna literatura: KojiM998, MišiV981, MišiV982, LakuD993a, LakuD986 G3.562 Šume palasovog bora na krečniačkim liticama sa Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira palasov crni bor ssp. , koga sa značajnijim učeščem prati još i tráva . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relatino bogat, sastavljen uglavnom od vrsta karakterističnih za vegetaciju stena i kamenjara. Ekologija: Zajednice razvijene na veoma strmim, cesto potpuno vertikalnim krečnjačkim stenama, u klisurama i kanjonima, na inicijalnim zemljištima i crnicama (rendzinama), na visinama do 700 m. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Istočna Srbija Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kanjon Lazareve reke. Ekvivalentne zajednice: • Seslerio rigidae-Pinetum nigrae Lakušič & Niketič 1986 prov. Osnovna literatura: LakuD993a, LakuD986 613 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " G3.563 Šume palasovogbora na krečniačkim liticama sa Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira palasov crni bor ssp. , koga sa značajnijim učeščem prati još i . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relativno bogat, sastavljen uglavnom od mešavine vrsta karakterističnih za vegetaciju stena i kamenjara s jedné i šibljaka s druge straně. Najčešče vrste su: , , , , , , , , , , , , , , , i . Ekologija: Zajednice razvijene na veoma strmim, cesto potpuno vertikálním krečnjačkim stenama, u klisurama i kanjonima, na inicijalnim zemljištima i crnicama (rendzinama), na visinama do izmedju 500 i 110 m. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Istočna Srbija Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina, "Borov Rid", Jerma (Sukovska reka). Ekvivalentne zajednice: Carici humileto-Pinetum nigrae B. Jovanovič 1955 Humileto-Pinetum nigrae B. Jovanovič 1953 Karakteristične vrste: Carex humilis, Coronilla emeroides, Cotoneaster tomentosus, Fraxinus ornus, Pinus nigra, Sesleria rigida, Acer hyrcanum, Acer hyrcanum, Achillea clypeolata, Arabis hirsuta, Corylus colurna, Dianthus petraeus, Evonymus verrucosus, Festuca valesiaca, Galium purpureum, Lasiagrostis calamagrostis, Micromeria cristata, Rhus cotinus, Seseli rigidum, Syringa vulgaris Osnovna literatura: JovaB956, JovaB980a, JovaB980, JoviN996, JovaB953b G3.57 Ponovno pošumljene površine pod crnimborom G3.58 Centralnobalkanske crnoborovo - beloborove šume na serpentinitu Opšte karakteristike: Svetle, otvorene mešovite četinarske šume u kojima dominiraju crni bor i beli bor . Spratovi drveča i žbunova su relativno siromašni, dok je přizemni sprat floristički veoma bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na ravnim ili blago nagnutim terenima, planinskih površi, na visinama izmedju 600 i 1300 m. Podlogaje ultrabazična serpentinitska ili peridotitska, a zemljišta su inicijalna humusno-silikatna ili smedja, manje ili više skeletogena. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalne-mezijsko-ilirske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Zlatibor, Breza, Murtenica, Maljen (Crni vrh), Zlatibor (Rajčevina), Tara ( Golubac), Golija (Vilje kolo), Raška (Belopolje, Orlovac, Zimovnik), Debelo brdo, Ravno borje, Vrbovac. Ekvivalentne zajednice: • Pinetum nigrae-silvestris Z. Pavlovic 1951 • Pinetum nigrae-silvestris Z. Pavlovic 1951 ericetosumZ. Pavlovic 1964 • Pinetum nigrae-silvestris Z. Pavlovic 1951 genistetosum Z. Pavlovic 1964 • Pinetum nigrae-silvestris Z. Pavlovic 1951 seslerietosum rigidae Z. Pavlovic 1964 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 614 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Karakteristične vrste: Anemone nemorosa, Aremonia agrimonioides, Asplenium serpentini, Betula verrucosa, Brachypodium sylvaticum, Bromus fibrosus, Campanula glomerata, Campanula patula, Cytisus hirsutus, Daphne blagayana, Daphne cneorum, Deschampsia flexuosa, Dianthus sanguineus, Erica carnea, Euphorbia amygdaloides, Festuca amethystina, Festuca sp., Fragaria vesca, Galium lucidum, Galium pseudaristatum, Genista csikii, Genista friwaldskyi, Genista inermis, Genista januensis, Helleborus serbicus, Hypericum barbatum, Juniperus oxycedrus, Laserpitium marginatum, Lathyrus pratensis, Linum tauricum, Melampyrum serpentinům, Pinus nigra, Pinus sylvestris, Polygala amara, Polygala comosa, Potentilla alba, Potentilla chrysantha, Potentilla erecta, Rosa pendulina, Rosa spinosissima, Scleropodium purum, Seseli peucedanoides, Sesleria rigida, Stachys scardica, Symphytum tuberosum, Tanacetum corymbosum, Thesium linophyllon, Thymus moesiacus, Thymus montanus, Trifolium alpestre, Vaccinium myrtillus, Vicia incana, Viola sylvestris, Lnula hirta, Ajuga reptans, Briza media, Campanula cervicaria, Campanula persicifolia, Carex pilulifera, Centaurea stenolepis, Cirsium grecescui, Cytisus nigricans, Danthonia calycina, Echium rubrum, Erythronium dens-canis, Galium aristatum, Galium mollugo, Galium verum, Genista ovata, Geum rivale, Hylocomium proliferum, Knautia dinarica, Knautia dipsacifolia, Koeleria pyramidata, Lactuca muralis, Lilium martagon, Luzula nemorosa, Malus sylvestris, Mercurialis ovata, Peucedanum oreoselinum, Platanthera bifolia, Poa angustifolia, Polygala croatica, Potentilla malyana, Prunus avium, Pteridium aquilinum, Ranunculus polyanthemos, Rhamnus cathartica, Sanguisorba officinalis, Scabiosa dubia, Silene sendtneri, Thlaspi goesingense, Valeriana officinalis, Veronica jacquinii, Veronica officinalis, Viola mirabilis Osnovna literatura: GajiM954c, PavlZ951, JoviN996 G3.6 Subalpiisko mediteranske borové šume Opšte karakteristike: Monodominantne četinarske šume u kojima dominiraju munika ili molika , mešovite šume munike i molike, ili mešovite polidominantne četinarske šume u kojima pored munike i molike u različitim situacijama značajno učešče imaju i , , , i . Sprat drveča može dostiči visinu i do 25 m izuzetno i do 40 m (Kožnjar), prsni promer stabala je 30-40 cm. izuzetno i 1-2 m. Starost sastojina se procenjuje i do 100 godina. Izražena je spratovnost. U spratu žbunova i prízemnom spratu se veoma cesto kao karakteristični elementi sa velikom pokrovnošču javljaju , . , (= auctbalc.), . . , . (=). različite vrste mahovina ili lišajeva ili znatno redje kopřiva . Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , , . , , , . , , , . , , , , , , , , , . , , , . , , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. 615 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim do veoma nagnutim terenima u zoni gornje šumske granice, na visinama izmedju 1500 i 2100 m. Podloga je krečnjak, serpentinit ili silikát, na kojima se javljaju različite varijante distričnih i eutričnih zemljišta, od onih inicijalnih i veoma skeletogenih, do onih dobro razvijenih i relativno debelih zemljišta bez skeleta. Izuzetno retko su zemljišta usled antropozoogenih uticaja veoma nitrifokvana. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni delovi Balkanskog poluostrva, severná Grčka, južná Italija. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Ošljak iznad Prevalca, Malo Borče, Ostrovica, Jalovarnik, izmedju Prevalca i Jalovarnika, naročito oko mesta zvanih Careva livada i Gine voda, Gine vode), Prokletije (Kleka na Maja Ropsu prema Plavu, Koprivnik, Hajla, Maja Rusolija, Žljeb, Mokra planina, Kožnjar, Ljubeničke planine, Lumbardska planina, Nedžinat, Belopoljski stanovi, Djaravica), Koritnik. Ekvivalentne zajednice: • Genisto radiati-Pinetum heldreichii patulectorum M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Rhamno fallacis-Pinetum helldreichii M. Jankovič 2003 prov. • Pinetum heldreichii bertisceum Blečič 1959 • Pinetum heldreichii bertisceum Blečič 1959 mixtum • Pinetum heldreichii calcicolum M. Jankovič prov. 1982 • Pinetum heldreichii patulectorum M. Jankovič 1960 • Pinetum heldreichii typicum M. Jankovič 1958 • Helleboro-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1958 • Pinetum heldreichii-Helleboretum purpurascentis M. Jankovič 1958 • Pinetum heldreichii-Seslerietum autumnalis M. Jankovič et R. Bogojevič 1962 • Seslerio autumnalis-Pinetum heldreichii M. Jankovič et Bogojevič 1962 • Luzulo maximae-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1982 • Luzulo silvaticae-Pinetum heldreichii M. Jankovič (1975) 1982 • Pinetum heldreichii-Thalictretum M. Jankovič 1960 • Thalictro aquilegifolii-Gramineo-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Verbasco nikolai-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Musco-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Lycheno-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Urtico-Pinetum helldreichii M. Jankovič 2003 prov. • Pinetum heldreichii serpenticolum M. Jankovič prov. 1982 • Junipero-Pinetum heldreichii Blečič & Tatič • Bruckenthalio-Pinetum heldreichii Blečič et Tatič 1960 • Pinetum heldreichii-Bruckenthalio-Ptilotrichietum dieckii M. Jankovič et R. Bogojevič 1962 • Ptilotricho-Bruckenthalio-Pinetum heldreichii M. Jankovič et Bogojevič (1962) 1982 • Ptilotricho-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1968 • Junipero nanae myrtylii-Pinetum peucis-Piceae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Piceo-Pinetum peucis Lakušič 1965 • Piceo-Pinetum peucis-Vaccinio-Festuco heterophylli M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pinetum peucis M. Jankovič 1959 • Wulfenio-Pinetum peucis Blečič et Tatič 1957 • Ajugo pyramidalis-Pinetum peucis M. Jankovič et Bogojevič 1962 • Pinetum peucis - Ajugetum pyramidalis M. Jankovič et R. Bogojevič 1962 geumetosum coccineum • Potentillo-Pinetum peucis Jankovič 1959 • Pinetum peucis-Rhododendretum ferruginei M. Jank. & R. Bog. 1962 • Rhododendro ferruginei-Pinetum peucis M. Jankovič et Bogojevič 1962 • Ajugo pyramidalis-Pinetum peucis M. Jankovič et Bogojevič 1962 mugetosum Stevanovič, Jovanovič, Jankovič 1994 • Vaccinio myrtili-Pinetum peucis-Homogyno alpini M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pinetum peucis calcicolum M. Jankovič prov. 1982 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 616 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmamiiuma... " • Pinetum heldreichii-peucis scardicum Stevanovič, Jovanovič, Jankovič 1994 • Pineo-Pinetum heldreichii mixtum M. Jankovič prov. 1982 • Pineo-Pinetum peucis mixtum M. Jankovič prov. 1982 • Luzulo-Anemono-Pinetum peucis heldreichii-Piceo-Abieti M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Piceo excelsae-Pinetum heldreichii-Urticetum M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pineto peucis heldreichii mugho-Piceetum excelsae M. Jankovič & D. Pavlovic 1998 ass.nova prov. • Pineto peucis-Piceetum excelsae-Vaccinio myrtyllae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Karakteristične vrste: Pinus heldreichii, Vaccinium myrtillus, Daphne mezereum, Euphorbia amygdaloides, Pinus peuce, Brachy podium sylvaticum, Aremonia agrimonioides, Festuca heterophylla, Anemone nemorosa, Juniperus intermedia, Luzula luzulina, Pinus mugo, Fragaria vesca, Bruckenthalia spiculifolia, Fagus moesiaca, Luzula sylvatica, Mycelis muralis, Ranunculus montanus, Deschampsia flexuosa, Luzula nemorosa, Veronica chamaedrys, Abies alba, Briza media, Galium rotundifolium, Oxalis acetosella, Rubus idaeus, Rumex acetosa, Saxifraga rotundifolia, Thymus balcanus, Ajuga pyramidalis, Picea abies, Primula columnae, Rhododendron ferrugineum, Senecio nemorensis, Sesleria autumnalis, Viola sylvestris, Viola sp., Gentiana asclepiadea, Efomogyne alpina, Myosotis sylvatica, Picea excelsa, Pinus sylvestris, Potentilla australis, Potentilla verna, Ranunculus lanuginosus, Stachys scardica, Veronica officinalis, Veronica urticifolia, Alchemilla vulgaris, Asperula odorata, Aspidium lonchitis, Bromus pannonicus, Calamintha alpina, Calamintha clinopodium, Calamintha vulgaris, Caltha palustris, Cardamine bulbifera, Carex flava, Carex humilis, Cerastium sylvaticum, Ceterach officinarum, Crocus veluchensis, Cynosurus cristatus, Dactylis glomerata, Dryopteris filix-mas, Epilobium montanum, Eryngium palmatum, Euphorbia cyparissias, Festuca varia subsp. pungens, Geranium robertianum, Geum coccineum, Helianthemum canum, Hepatica nobilis, Efieracium murorum, Efieracium pilosella, Efieracium sylvaticum, Efieracium sp., Juniperus communis, Juniperus communis subsp. nana, Libanotis montana, Lonicera xylosteum, Musci sp., Myosotis palustris, Nephrodium filix-mas, Paris quadrifolia, Pinguicula vulgaris, Pyrola media, Platanthera bifolia, Poa alpina, Poa nemoralis, Poa ursina, Polystichum lobatum, Potentilla tormentilla, Rubus caesius, Rumex acetosella, Sanicula europaea, Scabiosa columbaria subsp. portae, Scabiosa dubia, Scilla bifolia, Senecio rupestris, Sesleria sp., Sorbus aucuparia, Sphagnum sp., Teucrium chamaedrys, Thalictrum aquilegiifolium, Trifolium pratense, Trifolium repens, Vaccinium uliginosum, Veratrum album, Viola reichenbachiana, Wulfenia carinthiaca, Alchemilla hoppeana, Anthoxanthum odoratum, Bromusfibrosus, Campanula foliosa, Campanula sibthorpiana, Corylus avellana, Festuca duriuscula, Genista sagittalis, Gentiana punctata, Hypericum alpigenum, Hypericum barbatum, Jasione orbiculata, Juniperus sibirica, Knautia midzorensis, Lilium albanicum, Linum flavum, Luzula maxima, Myosotis alpestris, Oenanthe media, Prenanthes purpurea, Ptilotrichum dieckii, Ranunculus platanifolius, Rosa pendulina, Sedum magellense, Sempervivum sp., Silene roemeri subsp. sendtneri, Symphytum tuberosum, Viola orphanidis, Viscaria vulgaris, Asyneuma trichocalycinum, Bellis perennis, Betula verrucosa, Bornmuellera dieckii, Campanula glomerata, Cardamine glauca, Erythronium dens-canis, Gentiana lutea, Hypochoeris maculata, Hypericum sp., Juniperus nana, Knautia sarajevensis, Linum capitatum, Salix caprea, Scabiosa lucida, Scorzonera rosea, Soldanella alpina, Solidago virgaurea, Thymus jankae, Trifolium sp. Osnovna literatura: BlečV976, BlečV957a, PavlD003, HorvI974, JankM003a, JankM998, JankM960, JankM959, JankM962, JankM003a, JankM958, JankM982, JankM960a, JankM998a, JankM998, RandN980, RexhF994, StevV990, StevV994, TomaL998, ZupaM986 G3.61 Šume munike Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira munika , koju u prízemnom spratu sa velikom pokrovnošču prate , , , , , (=), različite vrste mahovina ili lišajeva, ili znatno redje kopřiva ; ili šume munike u čijem su spratu žbunova veoma brojne ili . Spratovi drveča i žbunova su po pravilu siromašni, dok je přizemni sprat floristički obično relativno bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , 617 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim do veoma nagnutim terenima u zoni gornje šumske granice, na visinama izmedju 1400 i 1800 m. Podloga je krečnjak, serpentinu ili veoma retko silikát, na kojima se javljaju različite varijante inicijalnih zemlišta, crnica ili redje smedjih smedjih zemljišta, koja su po pravdu izrazito skeletoga. Izuzetno su zemljišta usled antropozoogenih uticaja veoma nitrifokvana. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni delovi Balkanskog poluostrva, severna Grčka, južna Italija. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije (Ljubeničke planine, Lumbardska planina), Koprřvnik, Koritnik, Šar planina (Ošljak iznad Prevalca, Malo Borce, Ostrovica). Ekvivalentně zajednice: • Genisto radiati-Pinetum heldreichii patulectorum M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Rhamno fallacis-Pinetum helldreichii M. Jankovič 2003 prov. • Pinetum heldreichii bertisceum Blečič 1959 • Pinetum heldreichii bertisceum Blečič 1959 mixtum • Pinetum heldreichii calcicolum M. Jankovič prov. 1982 • Pinetum heldreichii patulectorum M. Jankovič 1960 • Pinetum heldreichii typicum M. Jankovič 1958 • Helleboro-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1958 • Pinetum heldreichii-Helleboretum purpurascentis M. Jankovič 1958 • Pinetum heldreichii-Seslerietum autumnalis M. Jankovič et R. Bogojevič 1962 • Seslerio autumnalis-Pinetum heldreichii M. Jankovič et Bogojevič 1962 • Luzulo maximae-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1982 • Luzulo silvaticae-Pinetum heldreichii M. Jankovič (1975) 1982 • Pinetum heldreichii-Thalictretum M. Jankovič 1960 • Thalictro aquilegifolii-Gramineo-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Verbasco nikolai-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Musco-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Lycheno-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Urtico-Pinetum helldreichii M. Jankovič 2003 prov. • Pinetum heldreichii serpenticolum M. Jankovič prov. 1982 • Junipero-Pinetum heldreichii Blečič & Tatič • Bruckenthalio-Pinetum heldreichii Blečič et Tatič 1960 • Pinetum heldreichii-Bruckenthalio-Ptilotrichietum dieckii M. Jankovič et R. Bogojevič 1962 • Ptilotricho-Bruckenthalio-Pinetum heldreichii M. Jankovič et Bogojevič (1962) 1982 • Ptilotricho-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1968 Karakteristične vršte: Pinus heldreichii, Aremonia agrimonioides, Brachypodium sylvaticum, Euphorbia amygdaloides, Fagus moesiaca, Juniperus intermedia, Daphne mezereum, Festuca heterophylla, Primula columnae, Sesleria autumnalis, Vaccinium myrtillus, Viola sylvestris, Fragaria vesca, Luzula luzulina, Mycelis muralis, Thymus balcanus, Veronica chamaedrys, Anemone nemorosa, Asperula odorata, Bromus pannonicus, Calamintha alpina, Calamintha clinopodium, Calamintha vulgaris, Cardamine bulbifera, Carex humilis, Cerastium sylvaticum, Ceterach officinarum, Dactylis glomerata, Epilobium montanum, Eryngium palmatum, Euphorbia cyparissias, Festuca varia subsp. pungens, Geranium robertianum, Helianthemum canum, Hieracium murorum, Hieracium pilosella, Hieracium sp., Libanotis montana, Oxalis acetosella, Poa alpina, Poa nemoralis, Poa ursina, Polystichum lobatum, Ranunculus montanus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Sanicula europaea, Saxifraga rotundifolia, Scabiosa columbaria subsp. portae, Scabiosa dubia, Senecio rupestris, Sesleria sp., Teucrium chamaedrys, Thalictrum aquilegiifolium, Trifolium pratense, Trifolium repens, Viola sp., STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 618 Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufiiKauiiju cmauuuuna... " Bríza media, Bromus fibrosus, Bruckenthalia spiculifolia, Corylus avellana, Deschampsia flexuosa, Genista sagittalis, Hypericum barbatum, Linum flavum, Luzula nemorosa, Luzula sylvatica, Oenanthe media, Picea excelsa, Pinus mugo, Pinus peuce, Potentilla australis, Ptilotrichum dieckii, Rosa pendulina, Stachys scardica, Viscaria vulgaris Osnovna literatura: JankM998, JankM003a, JankM998, JankM960, JankM962, JankM958, JankM982, JankM960a, JankM003a, ZupaM986 G3.611 Šume munike na krečnjaku Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira munika , koju u prizemnom spratu sa velikom pokrovnošču prate , , , , , različite vrste mahovina ili lišajeva, ili znatno redje kopřiva , ili šume munike u čijem su spratu žbunova veoma brojne ili . Spratovi drveča i žbunova su po pravilu siromašni, dok je přizemni sprat floristički obično relativno bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim do veoma nagnutim terenima u zo ni gornje šumske granice, na visinama izmedju 1500 i 1700 m. Podlogaje krečnjačka, a zemljišta su inicijalna i crnice (rendzine). Izuzetno su zemljišta usled antropozoogenih uticaja veoma nitrifikovana. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni delovi Balkanskog polusotrva, severná Grčka, južna Italija. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije (Ljubeničke planine, Lumbardska planina, kovran - Maja Velakut), Koprivnik, Koritnik, Šar planina (Ošljak iznad Prevalca). Ekvivalentne zajednice: • Genisto radiati-Pinetum heldreichii patulectorum M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Rhamno fallacis-Pinetum helldreichii M. Jankovič 2003 prov. • Pinetum heldreichii bertisceum Blečič 1959 • Pinetum heldreichii bertisceum Blečič 1959 mixtum • Pinetum heldreichii calcicolum M. Jankovič prov. 1982 • Pinetum heldreichii patulectorum M. Jankovič 1960 • Pinetum heldreichii typicum M. Jankovič 1958 • Helleboro-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1958 • Pinetum heldreichii-Helleboretum purpurascentis M. Jankovič 1958 • Pinetum heldreichii-Seslerietum autumnalis M. Jankovič et R. Bogojevič 1962 • Seslerio autumnalis-Pinetum heldreichii M. Jankovič et Bogojevič 1962 • Luzulo maximae-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1982 • Luzulo silvaticae-Pinetum heldreichii M. Jankovič (1975) 1982 • Pinetum heldreichii-Thalictretum M. Jankovič 1960 • Thalictro aquilegifolii-Gramineo-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Verbasco nikolai-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Musco-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Lycheno-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Urtico-Pinetum helldreichii M. Jankovič 2003 prov. • Pinetum heldreichii silicicolum M. Jankovič prov. 1982 Karakteristične vrste: Pinus heldreichii, Aremonia agrimonioides, Brachypodium sylvaticum, Euphorbia amygdaloides, Fagus moesiaca, Fragaria vesca, Juniperus intermedia, Luzula luzulina, Mycelis muralis, Thymus balcanus, Veronica chamaedrys, Anemone nemorosa, Asperula odorata, Bromus pannonicus, Calamintha alpina, Calamintha clinopodium, Calamintha vulgaris, Cardamine bulbifera, Carex humilis, Cerastium sylvaticum, Ceterach officinarum, Dactylis glomerata, Daphne mezereum, Epilobium montanum, Eryngium palmatum, Euphorbia cyparissias, Festuca heterophylla, Festuca varia subsp. pungens, Geranium robertianum, Helianthemum canum, Hieracium murorum, Hieracium pilosella, Hieracium sp., Libanotis montana, Oxalis acetosella, Poa alpina, Poa nemoralis, 619 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. Poa ursina, Polystichum lobatum, Primula columnae, Ranunculus montanus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Sanicula europaea, Saxifraga rotundifolia, Scabiosa columbaria subsp. portae, Scabiosa dubia, Senecio rupestris, Sesleria autumnalis, Sesleria sp., Teucrium chamaedrys, Thalictrum aquilegiifolium, Trifolium pratense, Trifolium repens, Vaccinium myrtillus, Viola sylvestris, Viola sp. Osnovna literatura: BlečV960c, JankM998, JankM003a, JankM998, JankM960, JankM962, JankM958, JankM982, JankM960a, JankM003a, ZupaM986 G3.6111 Monodominantne šume munike na krečnjaku Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira munika , koju u prízemnom spratu sa velikom pokrovnošču prate , , , , , različite vrste mahovina ili lišajeva, ili znatno redje kopřiva . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički obično relativno bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim do veoma nagnutim terenima u zoni gornje šumske granice, na visinama izmedju 1500 i 1700 m. Podloga je krečnjačka, a zemljišta su inicijalna i crnice (rendzine). Izuzetno su zemljišta usled antropozoogenih uticaja veoma nitrifikovana. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni delovi Balkanskog polusoytrva, severná Grčka, južná Italija. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije (Ljubeničke planine, Lumbardska planina), Koprivnik, Koritnik, Sar planina (Ošljak iznad Prevalca). Ekvivalentne zajednice: • Pinetum heldreichii bertisceum Blečič 1959 • Pinetum heldreichii bertisceum Blečič 1959 mixtum • Pinetum heldreichii calcicolum M. Jankovič prov. 1982 • Pinetum heldreichii patulectorum M. Jankovič 1960 • Pinetum heldreichii typicum M. Jankovič 1958 • Helleboro-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1958 • Pinetum heldreichii-Helleboretum purpurascentis M. Jankovič 1958 • Pinetum heldreichii-Seslerietum autumnalis M. Jankovič et R. Bogojevič 1962 • Seslerio autumnalis-Pinetum heldreichii M. Jankovič et Bogojevič 1962 • Luzulo maximae-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1982 • Luzulo silvaticae-Pinetum heldreichii M. Jankovič (1975) 1982 • Pinetum heldreichii-Thalictretum M. Jankovič 1960 • Thalictro aquilegifolii-Gramineo-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Verbasco nikolai-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Musco-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Lycheno-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Urtico-Pinetum helldreichii M. Jankovič 2003 prov. Karakteristične vrste: Pinus heldreichii, Aremonia agrimonioides, Brachypodium sylvaticum, Euphorbia amygdaloides, Fagus moesiaca, Fragaria vesca, Juniperus intermedia, Luzula luzulina, Mycelis muralis, Thymus balcanus, Veronica chamaedrys, Anemone nemorosa, Asperula odorata, Bromus pannonicus, Calamintha alpina, Calamintha clinopodium, Calamintha vulgaris, Cardamine bulbifera, Carex humilis, Cerastium sylvaticum, Ceterach officinarum, Dactylis glomerata, Daphne mezereum, Epilobium montanum, Eryngium palmatum, Euphorbia cyparissias, Festuca heterophylla, Festuca varia subsp. pungens, Geranium robertianum, Helianthemum canum, Hieracium murorum, Hieracium pilosella, Hieracium sp., Libanotis montana, Oxalis acetosella, Poa alpina, Poa nemoralis, Poa ursina, Polystichum lobatum, Primula columnae, Ranunculus montanus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Sanicula europaea, Saxifraga rotundifolia, Scabiosa columbaria subsp. portae, Scabiosa dubia, Senecio rupestris, Sesleria autumnalis, Sesleria sp., Teucrium chamaedrys, Thalictrum aquilegiifolium, Trifolium pratense, Trifolium repens, Vaccinium myrtillus, Viola sylvestris, Viola sp. Osnovna literatura: JankM960, JankM958, JankM960a, JankM962, JankM982, ZupaM986, JankM998, JankM003a G3.61111 Šume munike na krečnjaku sa purpurnim kukurekom Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira munika , koju u prízemnom spratu sa velikom pokrovnošču prati purpurni kukurek . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relativno bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 620 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuíma... " , , , Oxalis acetosella>, , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim do veoma nagnutim terenima, na visinama izmedju 1500 i 1600 m. Podloga je krečnjačka, a zemljišta su inicijalna i crnice (rendzine). Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije, Koprivnik, Koritnik Ekvivalentne zajednice: • Helleboro-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1958 • Pinetum heldreichii-Helleboretum purpurascentis M. Jankovič 1958 Karakteristične vršte: Pinus heldreichii, Fagus moesiaca, Anemone nemorosa, Euphorbia amygdaloides, Mycelis muralis, Luzula luzulina, Polystichum lobatum, Cardamine bulbifera, Fragaria vesca, Oxalis acetosella, Poa nemoralis, Aremonia agrimonioides, Sanicula europaea, Viola sp., Veronica chamaedrys, Daphne mezereum, Vaccinium myrtillus, Saxifraga rotundifolia, Hieracium sp., Hieracium murorum, Geranium robertianum, Fagus moesiaca, Euphorbia cyparissias, Epilobium montanum, Asperula odorata Osnovna literatura: JankM958, JankM960a, JankM960 G3.61112 Šume munike na krečniaku sa ieseniom šašikom Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume ukojima dominira munika . Ovaj tip šumaje okarakterisan veoma bujno razvijenim přizemním spratom u kome dominirajubusenovijesenje šašike , kojaformira gotovo kompaktne "livade" u šumi. Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat florističtí relativno bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim do veoma nagnutim terenima, na visinama oko 1700 m. Podloga je krečnjačka, a zemljišta su inicijalna i crnice (rendzine). Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Ošljak iznad Prevalca) Ekvivalentne zajednice: • Pinetum heldreichii-Seslerietum autumnalis M. Jankovič et R. Bogojevič 1962 • Seslerio autumnalis-Pinetum heldreichii M. Jankovič et Bogojevič 1962 Karakteristične vrste: Pinus heldreichii, Juniperus intermedia, Sesleria autumnalis, Brachypodium sylvaticum, Carex humilis, Thymus balcanus, Fragaria vesca, Bromuspannonicus, Festuca heterophylla, Dactylis glomerata, Euphorbia amygdaloides, Viola sylvestris, Scabiosa dubia, Aremonia agrimonioides, Calamintha alpina, Teucrium chamaedrys, Luzula luzulina, Poa alpina, Thfolium repens, Mycelis muralis, Hieracium pilosella, Pinus heldreichii, Juniperus intermedia, Senecio rupestris, Ranunculus montanus, Primula columnae, Thfolium pratense, Veronica chamaedrys, Helianthemum canum, Calamintha clinopodium Osnovna literatura: JankM958, JankM982, JankM962 G3.61113 Šume munike na krečniaku sa šumskombekicom Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume ukojima dominira munika . Ovaj tip šumaje okarakterisan veoma bujno razvijenim přizemním spratom u kome dominiraju busenovi šumske bekice . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat florističtí relativno bogat. Ekologija: Zajednice razvijene u zoni gornje šumske granice, na krečnjačku. Staništa se javljaju u području prelazne umereno- kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina. Ekvivalentne zajednice: • Luzulo maximae-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1982 • Luzulo silvaticae-Pinetum heldreichii M. Jankovič (1975) 1982 Osnovna literatura: JankM982, ZupaM986 G3.61114 Šume munike na krečniaku sa Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume ukojima dominira munika . Ovaj tip šumaje okarakterisan veoma bujno razvijenim přizemním spratom u kome dominira vrsta . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat florističtí relativno bogat. Najčešče vrste u zajednici pored edifikatora su još i , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene u zoni gornje šumske granice, na krečnjačku. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije (Ljubeničke planine). Ekvivalentne zajednice: • Pinetum heldreichii-Thalictretum M. Jankovič 1960 • Thalictro aquilegifolii-Gramineo-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Karakteristične vrste: Pinus heldreichii, Festuca varia subsp. pungens, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Thalictrum aquilegiifolium, Libanotis montana, Poa ursina, Sesleria sp., Brachypodium sylvaticum, Scabiosa columbaria subsp. portae, Calamintha vulgaris, Cerastium sylvaticum, Ceterach officinarum, Thymus balcanus, Eryngium palmatum Osnovna literatura: JankM960, JankM998 G3.61115 Šume munike na krečniaku sa Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume ukojima dominira munika . Ovaj tip šumaje okarakterisan veoma bujno razvijenim přizemním spratom u kome dominira vrsta . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat florističtí relativno bogat. 621 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma.. Ekologija: Zajednice razvijene u zoni gornje šumske granice, na krečnjačku. Staništa se javljaju u području prelazne umereno- kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Verbasco nikolai-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Osnovna literatura: JankM998 G3.61116 Šume munike na krečniaku sa mahovinama Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira munika . Ovaj tip šumaje okarakterisan veoma bujno razvijenim prizemnim spratom u kome dominiraju različite vrste mahovina. Spratovi drveča, žbunova i prizemnih biljaka su siromašni. Ekologija: Zajednice razvijene u zoni gornje šumske granice, na krečnjačku. Staništa se javljaju u području prelazne umereno- kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Musco-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Osnovna literatura: JankM998 G3.61117 Šume munike na krečniaku sa lišaievima Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira munika . Ovaj tip šumaje okarakterisan veoma bujno razvijenim prizemnim spratom u kome dominiraju različite vrste lišajeva. Spratovi drveča, žbunova i prizemnih biljaka su siromašni. Ekologija: Zajednice razvijene u zoni gornje šumske granice, na krečnjačku. Staništa se javljaju u području prelazne umereno- kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Lycheno-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Osnovna literatura: JankM998 G3.61118 Šume munike na krečniaku na nitrifikovanom zemliištu sa koprivama spp. Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira munika . Ovaj tip šumaje okarakterisan veoma bujno razvijenim prizemnim spratom u kome dominira kopřiva . Spratovi drveča, žbunova i prizemnih biljaka su siromašni. Ekologija: Zajednice razvijene u zoni gornje šumske granice, na krečnjačku, na veoma nitrifikovanim karbonatnim zemljištima. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije (Lumbardjska planina). Ekvivalentne zajednice: • Urtico-Pinetum helldreichii M. Jankovič 2003 prov. Osnovna literatura: JankM003a G3.6112 Munikove šume na krečniaku sa Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira munika , koju u prízemnom spratu sa velikom pokrovnošču prate žbunovi vrste . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relativno bogat. Ekologija: Zajednice razvijene u zoni gornje šumske granice, na krečnjačku. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Genisto radiati-Pinetum heldreichii patulectorum M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Osnovna literatura: JankM998 G3.6113 Munikove šume na krečniaku sa Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira munika , koju u prízemnom spratu sa velikom pokrovnošču prate žbunovi vrste . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relativno bogat. Ekologija: Zajednice razvijene u zoni gornje šumske granice, na krečnjačku. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije (Skovran - Maja Velakut). Ekvivalentne zajednice: • Rhamno fallacis-Pinetum helldreichii M. Jankovič 2003 prov. Osnovna literatura: JankM003a STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 622 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " G3.612 Šume munike na serpentinitu Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira munika , koju u prizemnom spratu sa velikom pokrovnošču prate žbunovi vrste (=). Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relativno bogat. Najčešče vrste pored edifikatora su , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene u zoni gornje šumske granice, u dijapazonu visina izmedju 1480 - 1750 m, na serpentinitu. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Malo Borce, Ostrovica). Ekvivalentne zajednice: • Pinetum heldreichii serpenticolum M. Jankovič prov. 1982 • Junipero-Pinetum heldreichii Blečič & Tatič • Bruckenthalio-Pinetum heldreichii Blečič et Tatič 1960 • Pinetum heldreichii-Bruckenthalio-Ptilotrichietum dieckii M. Jankovič et R. Bogojevič 1962 • Ptilotricho-Bruckenthalio-Pinetum heldreichii M. Jankovič et Bogojevič (1962) 1982 • Ptilotricho-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1968 Karakteristične vrste: Pinus heldreichii, Picea excelsa, Juniperus intermedia, Pinus peuce, Pinus mugo, Fagus moesiaca, Corylus avellana, Daphne mezereum, Rosa pendulina, Vaccinium myrtillus, Bruckenthalia spiculifolia, Deschampsia flexuosa, Genista sagittalis, Luzula nemorosa, Viscaria vulgaris, Luzula sylvatica, Euphorbia amygdaloides, Viola sylvestris, Stachys scardica, Brachypodium sylvaticum, Potentilla australis, Festuca heterophylla, Bromus fibrosus, Oenanthe media, Aremonia agrimonoides, Ptilotrichum dieckii, Primula columnae, Sesleria autumnalis, Briza media, Hypericum barbatum, Linum flavum Osnovna literatura: BlečV960c, ZupaM986 G3.6121 Šume munike na serpentinitu sa Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira munika , koju u prizemnom spratu sa velikom pokrovnošču prate žbunovi vrste (=). Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relativno bogat. Najčešče vrste pored edifikatora su , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene u zoni gornje šumske granice, u dijapazonu visina izmedju 1480 - 1750 m, na serpentinitu. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Malo Borce, Ostrovica). Ekvivalentne zajednice: • Junipero-Pinetum heldreichii Blečič & Tatič • Bruckenthalio-Pinetum heldreichii Blečič et Tatič 1960 • Pinetum heldreichii-Bruckenthalio-Ptilotrichietum dieckii M. Jankovič et R. Bogojevič 1962 • Ptilotricho-Bruckenthalio-Pinetum heldreichii M. Jankovič et Bogojevič (1962) 1982 • Ptilotricho-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1968 Karakteristične vrste: Pinus heldreichii, Picea excelsa, Juniperus intermedia, Pinus peuce, Pinus mugo, Fagus moesiaca, Corylus avellana, Daphne mezereum, Rosa pendulina, Vaccinium myrtillus, Bruckenthalia spiculifolia, Deschampsia flexuosa, Genista sagittalis, Luzula nemorosa, Viscaria vulgaris, Luzula sylvatica, Euphorbia amygdaloides, Viola sylvestris, Stachys scardica, Brachypodium sylvaticum, Potentilla australis, Festuca heterophylla, Bromus fibrosus, Oenanthe media, Aremonia agrimonoides, Ptilotrichum dieckii, Primula columnae, Sesleria autumnalis, Briza media, Hypericum barbatum, Linum flavum Osnovna literatura: BlečV960c, ZupaM986 G3.613 Šume munike na silikátu 623 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y tuiacufutcauuju cmauumma.. Opšte karakteristike: Svetle, otvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira munika . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički obično relativno bogat. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim do veoma nagnutim terenima u zoni gornje šumske granice, na silikatima. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni delovi Balkanskog poluostrva, severná Grčka, južná Italija. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina. Ekvivalentne zajednice: • Pinetum heldreichii silicicolum M. Jankovič prov. 1982 Osnovna literatura: JankM982 G3.62 Šume molike Opšte karakteristike: Tamne, zatvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira molika , koju u spratu žbunova i prizemnom spratu sa velikom pokrovnošču prate borovnica , rdjasti rododendron , krivulj , blečičeva vulfenija (= auct.balc), ili . Redje se radi o mešovitim četinarskim šumama u kojima dominiraju molika i smrča . Sprat drveča može dostiči visinu i do 25 m izuzetno i do 40 m (Kožnjar), prsni promer stabala je 30-40 cm, izuzetno i 1-2 m. Starost sastojina se procenjuje i do 100 godina. Izražena je spratovnost. U spratu drveča cesto se javljaju još i jela , munika , javor . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relativno bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim do veoma nagnutim silikatnim terenima, u zoni gornje šumske granice u dijapazonu nadmorskih visina od 1500 do 2100 m. Zemljišta su kisela, različite dubine i strukture. Retko se zajednice javljaju i na krečnjaku. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni delovi Balkanskog poluostrva, severná Grčka. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Jalovarnik, izmedju Prevalca i Jalovarnika, naročito oko mesta zvanih Careva livada i Gine voda, Gine vode), Prokletije (Kleka na Maja Ropsu prema Plavu, Koprivnik, Hajla, Maja Rusolija, Žljeb, Mokra planina, Kožnjar, Lumbardska planina, Nedžinat, Belopoljski stanovi,, Djaravica). Ekvivalentne zajednice: • Junipero nanae myrtylii-Pinetum peucis-Piceae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Piceo-Pinetum peucis Lakušlč 1965 • Piceo-Pinetum peucis-Vaccinio-Festuco heterophylli M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pinetum peucis M. Jankovič 1959 • Wulfenio-Pinetum peucis Blečič et Tatič 1957 • Ajugo pyramidalis-Pinetum peucis M. Jankovič et Bogojevič 1962 • Pinetum peucis - Ajugetum pyramidalis M. Jankovič et R. Bogojevič 1962 geumetosum coccineum • Potentillo-Pinetum peucis Jankovič 1959 • Pinetum peucis-Rhododendretum ferruginei M. Jank. & R. Bog. 1962 • Rhododendro ferruginei-Pinetum peucis M. Jankovič et Bogojevič 1962 • Ajugo pyramidalis-Pinetum peucis M. Jankovič et Bogojevič 1962 mugetosum Stevanovič, Jovanovič, Jankovič 1994 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 624 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Vaccinio myrtili-Pinetum peucis-Homogyno alpini M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pinetum peucis calcicolum M. Jankovič prov. 1982 Karakteristične vrste: Pinus peuce, Anemone nemorosa, Vaccinium myrtillus, Daphne mezereum, Festuca heterophylla, Galium rotundifolium, Luzula luzulina, Ajuga pyramidalis, Aremonia agrimonoides, Euphorbia amygdaloides, Pinus mugo, Rhododendron ferrugineum, Senecio nemorensis, Abies alba, Brachypodium sylvaticum, Fragaria vesca, Gentiana asclepiadea, Homogyne alpina, Juniperus intermedia, Luzula nemorosa, Myosotis sylvatica, Pinus heldreichii, Pinus sylvestris, Potentilla verna, Ranunculus lanuginosus, Rubus idaeus, Veronica officinalis, Veronica urticifolia, Alchemilla vulgaris, Aspidium lonchitis, Briza media, Bruckenthalia spiculifolia, Caltha palustris, Carex flava, Crocus veluchensis, Cynosurus cristatus, Dryopteris fllix-mas, Geum coccineum, Hepatica nobilis, Hieracium sylvaticum, Juniperus communis, Juniperus communis subsp. nana, Lonicera xylosteum, Luzula sylvatica, Musci sp., Mycelis muralis, Myosotis palustris, Nephrodium fllix-mas, Paris quadrifolia, Picea abies, Pinguicula vulgaris, Pyrola media, Platanthera bifolia, Potentilla tormentilla, Rubus caesius, Scilla bifolia, Sorbus aucuparia, Sphagnum sp., Vaccinium uliginosum, Veratrum album, Viola reichenbachiana, Wulfenia carinthiaca, Alchemilla hoppeana, Anthoxanthum odoratum, Campanula foliosa, Campanula sibthorpiana, Deschampsia flexuosa, Festuca duriuscula, Gentiana punctata, Hypericum alpigenum, Jasione orbiculata, Juniperus sibirica, Knautia midzorensis, Lilium albanicum, Luzula maxima, Myosotis alpestris, Oxalis acetosella, Prenanthes purpurea, Ranunculus montanus, Ranunculus platanifolius, Rumex acetosa, Saxifraga rotundifolia, Sedum magellense, Sempervivum sp., Silene roemeri subsp. sendtneri, Symphytum tuberosum, Veronica chamaedrys, Viola orphanidis, Asyneuma trichocalycinum, Bellis perennis, Fagus moesiaca, Hypericum sp., Juniperus nana, Picea excelsa, Salix caprea, Thymus balcanus, Trifolium sp., Viola sp. Osnovna literatura: BlečV976, BlečV957a, PavlD003, HorvI974, JankM959, JankM962, JankM003a, JankM982, JankM960a, JankM998, RandN980, StevV994 G3.621 Šume molike na silikátu Opšte karakteristike: Tamne, zatvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira molika , koju u spratu žbunova i prízemnom spratu sa velikom pokrovnošču prate borovnica , rdjasti rododendron , krivulj , blečičeva vulfenija (= auct.balc.), ili . Redje se radi o mešovitim četinarskim šumama u kojima dominiraju molika i smrča . Sprat drveča može dostiči visinu i do 25 m izuzetno i do 40 m (Kožnjar), prsni promer stabala je 30-40 cm, izuzetno i 1-2 m. Starost sastojina se procenjuje i do 100 godina. Izraženaje spratovnost. U spratu drveča cesto se javljaju još i jela munika , javor . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relativno bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim do veoma nagnutim silikatnim terenima, u zoni gornje šumske granice u dijapazonu nadmorskih visina od 1500 do 2100 m. Zemljišta su kisela, različite dubine i strukture. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Južni delovi Balkanskog poluostrva, severná Grčka. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Jalovarnik , izmedju Prevalca i Jalovarnika, naročito oko mesta zvanih Careva livada i Gine voda, Gine vode), Prokletije (Kleka na Maja Ropsu prema Plavu, Koprivnik, Hajla, Maja Rusolija, Žljeb, Mokra planina, Kožnjar, Lumbardska planina, Nedžinat, Belopoljski stanovi,, Djaravica). Ekvivalentne zajednice: • Junipero nanae myrtylii-Pinetum peucis-Piceae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Piceo-Pinetum peucis Lakušlč 1965 625 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacufjUKaijuju cmanuiuma... " • Piceo-Pinetum peucis-Vaccinio-Festuco heterophylli M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pinetum peucis M. Jankovič 1959 • Wulfenio-Pinetum peucis Blečič et Tatič 1957 • Ajugo pyramidalis-Pinetum peucis M. Jankovič et Bogojevič 1962 • Pinetum peucis - Ajugetum pyramidalis M. Jankovič et R. Bogojevič 1962 geumetosum coccineum • Potentillo-Pinetum peucis Jankovič 1959 • Pinetum peucis-Rhododendretum ferruginei M. Jank. & R. Bog. 1962 • Rhododendro ferruginei-Pinetum peucis M. Jankovič et Bogojevič 1962 • Ajugo pyramidalis-Pinetum peucis M. Jankovič et Bogojevič 1962 mugetosum Stevanovič, Jovanovič, Jankovič 1994 • Vaccinio myrtili-Pinetum peucis-Homogyno alpini M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Karakteristične vrste: Pinuspeuce, Anemone nemorosa, Vaccinium myrtillus, Ajugapyramidalis, Daphne mezereum, Festuca heterophylla, Galium rotundifolium, Luzula luzulina, Rhododendron ferrugineum, Senecio nemorensis, Aremonia agrimonoides, Euphorbia amygdaloides, Homogyne alpina, Luzula nemorosa, Pinus mugo, Ranunculus lanuginosus, Rubus idaeus, Veronica urticifolia, Abies alba, Alchemilla vulgaris, Aspidium lonchitis, Brachypodium sylvaticum, Briza media, Bruckenthalia spiculifolia, Caltha palustris, Carex flava, Crocus veluchensis, Cynosurus cristatus, Dryopteris filix-mas, Fragaria vesca, Gentiana asclepiadea, Geum coccineum, Hepatica nobilis, Hieracium sylvaticum, Juniperus communis, Juniperus communis subsp. nana, Juniperus intermedia, Lonicera xylosteum, Luzula sylvatica, Musci sp., Mycelis muralis, Myosotis palustris, Myosotis sylvatica, Nephrodium filix-mas, Paris quadrifolia, Picea abies, Pinguicula vulgaris, Pinus heldreichii, Pinus sylvestris, Pyrola media, Piatanthera bifolia, Potentilla tormentilla, Potentilla verna, Rubus caesius, Scilla bifolia, Sorbus aucuparia, Sphagnum sp., Vaccinium uliginosum, Veratrum album, Veronica officinalis, Viola reichenbachiana, Wulfenia carinthiaca, Alchemilla hoppeana, Anthoxanthum odoratum, Campanula foliosa, Campanula sibthorpiana, Deschampsia flexuosa, Festuca duriuscula, Gentiana punctata, Hypericum alpigenum, Jasione orbiculata, Juniperus sibirica, Knautia midzorensis, Lilium albanicum, Luzula maxima, Myosotis alpestris, Oxalis acetosella, Prenanthes purpurea, Ranunculus montanus, Ranunculus platanifolius, Rumex acetosa, Saxifraga rotundifolia, Sedum magellense, Sempervivum sp., Silene roemeri subsp. sendtneri, Symphytum tuberosum, Veronica chamaedrys, Viola orphanidis Osnovna literatura: BlečV957a, HorvI974, JankM959, JankM962, JankM003a, JankM982, Rano*N980, BlečV976, PavlD003, JankM998, RandN980, StevV994 G3.6211 Monodominantne šume molike na silikátu Opšte karakteristike: Tamne, zatvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira molika , koju u prízemnom spratu sa velikom pokrovnošéu prate blečiéeva vulfenija (= auct.balc), ili . Sprat drveéa može dostiéi visinu i do 25 m izuzetno i do 40 m (Kožnjar), prsni promer stabalaje 30-40 cm, izuzetno i 1-2 m. Starost sastojina se procenjuje i do 100 godina. Izražena je spratovnost. U spratu drveéa cesto se javljaju smrča i munika , jela i javor . Spratovi drveéa i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relativno bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim do veoma nagnutim terenima (do 40 stepeni) na silikatnoj geološkoj podlozi, u zoni gornje šumske granice u dijapazonu nadmorskih visina od 1500-2100 m. Zemljišta su kisela, razližite dubine i strukture. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Sar planina (izmedju Prevalca i Jalovarnika, naročito oko mesta zvanih Careva livada i Gine voda, Gine vode), Prokletije (Kleka na Maja Ropsu prema Plavu), Zljeb, Koprivnik. Ekvivalentne zajednice: • Pinetum peucis M. Jankovié 1959 • Wulfenio-Pinetum peucis Blečié et Tatié 1957 • Ajugo pyramidalis-Pinetum peucis M. Jankovié et Bogojevié 1962 • Pinetum peucis - Ajugetum pyramidalis M. Jankovié et R. Bogojevié 1962 geumetosum coccineum • Potentillo-Pinetum peucis Jankovié 1959 Karakteristične vrste: Pinus peuce, Anemone nemorosa, Aremonia agrimonoides, Daphne mezereum, Euphorbia amygdaloides, Festuca heterophylla, Galium rotundifolium, Luzula luzulina, Vaccinium myrtillus, Abies alba, Ajuga pyramidalis, Alchemilla vulgaris, Aspidium lonchitis, Brachypodium sylvaticum, Briza media, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 626 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamypey toiacudjUKauuju cmauuuíma... " Bruckenthalia spiculifolia, Caltha palustris, Carex flava, Crocus veluchensis, Cynosurus cristatus, Dryopteris filix-mas, Fragaria vesca, Gentiana asclepiadea, Geum coccineum, Hepatica nobilis, Hieracium sylvaticum, Homogyne alpina, Juniperus communis, Juniperus communis subsp. nana, Juniperus intermedia, Lonicera xylosteum, Luzula nemorosa, Luzula sylvatica, Musci sp., Mycelis muralis, Myosotis palustris, Myosotis sylvatica, Nephrodium filix-mas, Paris quadrifolia, Picea abies, Pinguicula vulgaris, Pinus heldreichii, Pinus mugo, Pinus sylvestris, Pyrola media, Piatanthera bifolia, Potentilla tormentilla, Potentilla verna, Ranunculus lanuginosus, Rhododendron ferrugineum, Rubus caesius, Rubus idaeus, Scilla bifolia, Senecio nemorensis, Sphagnum sp., Vaccinium uliginosum, Veratrum album, Veronica officinalis, Veronica urticifolia, Viola reichenbachiana, Wulfenia carinthiaca Osnovna literatura: BlečV957a, HorvI974, JankM959, JankM962, JankM003a, JankM982, RandN980, RexhF994 G3.62111 Šume molike na silikátu sa vulfeniiom (= auct. Bale.) Opšte karakteristike: Svetle, zatvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira molika , koju u prízemnom spratu sa velikom pokrovnošču prati blečičeva vulfenija (= auct.balc.). Sprat drveča može dostiči visinu i do 25 m izuzetno i do 40 m (Kožnjar), prsni promer stabala je 30-40 cm, izuzetno i 1-2 m. Starost sastojina se procenjuje i do 100 godina. Izraženaje spratovnost. U spratu drveča cesto se javljaju jela ijavor . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relativno bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , , , , , , , , i dr Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim do veoma nagnutim terenima (do 40 stepeni) na silikatnoj geološkoj podlozi u dijapazonu nadmorskih visina od 1500-2100 m. Zemljišta sukisela, razližite dubine i strukture. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije (Kleka na Maja Ropsu prema Plavu), Žijeb, Koprivnik, Šar planina. Ekvivalentne zajednice: • Wulfenio-Pinetum peucis Blečič et Tatič 1957 Karakteristične vrste: Pinus peuce, Vaccinium uliginosum, Bruckenthalia spiculifolia, Rhododendron ferrugineum, Wulfenia carinthiaca Osnovna literatura: BlečV957a, JankM003a, RexhF994 G3.62112 Šume molike na silikátu sa Opšte karakteristike: Svetle, zatvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira molika , koju u prízemnom spratu sa velikom pokrovnošču prati . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relativno bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , , , , , , , i dr Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim do veoma nagnutim terenima na silikatnoj geološkoj podlozi u dijapazonu nadmorskih visina od 1500-1800 m. Zemljišta su kisela, različite dubine i strukture. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (izmedju Prevalca i Jalovarnika, naročito oko mesta zvanih Careva livada i Gine voda, Gine vode) Ekvivalentne zajednice: • Ajugo pyramidalis-Pinetum peucis M. Jankovič et Bogojevič 1962 • Pinetum peucis - Ajugetum pyramidalis M. Jankovič et R. Bogojevič 1962 geumetosum coccineum Karakteristične vrste: Pinus peuce, Ajuga pyramidalis, Alchemilla vulgaris, Anemone nemorosa, Aremonia agrimonoides, Aspidium lonchitis, Briza media, Caltha palustris, Carex flava, Crocus veluchensis, Cynosurus cristatus, Daphne mezereum, Euphorbia amygdaloides, Festuca heterophylla, Fragaria vesca, Galium rotundifolium, Geum coccineum, Juniperus intermedia, Lonicera xylosteum, Luzula luzulina, Luzula nemorosa, Musci sp., Myosotis palustris, Nephrodium filix-mas, Paris quadrifolia, Pinguicula vulgaris, Pinus sylvestris, Pyrola media, Platanthera bifolia, Potentilla tormentilla, Ranunculus lanuginosus, Rubus caesius, Rubus idaeus, Scilla bifolia, Senecio nemorensis, Sphagnum sp., Vaccinium myrtillus, Veratrum album Osnovna literatura: JankM962, JankM982, RexhF994 G3.62113 Šume molike na silikátu sa Opšte karakteristike: Svetle, zatvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira molika , koju u prízemnom spratu sa velikom pokrovnošču prati . U spratu drveča cesto se javljaju jela , smrča i munika . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relativno bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim do veoma nagnutim terenima na silikatnoj geološkoj podlozi u zoni gornje šumske granice. Zemljišta su kisela, različite dubine i strukture. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije Ekvivalentne zajednice: • Potentillo-Pinetum peucis Jankovič 1959 Karakteristične vrste: Pinus peuce, Abies alba, Picea abies, Pinus heldreichii, Potentilla verna, Juniperus communis, Vaccinium myrtillus, Veronica officinalis, Galium rotundifolium, Gentiana asclepiadea, Festuca heterophylla, Hieracium sylvaticum, Homogyne alpina, Luzula sylvatica, Luzula luzulina, Juniperus communis subsp. nana, Pinus mugo, Anemone nemorosa, Viola reichenbachiana, Euphorbia 627 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMewoiamypey KJiacudjUKauuju cmauuuima.. amygdaloides, Aremonia agrimonoides, Daphne mezereum, Dryopterisfilix-mas, Mycelis muralis, Myosotis sylvatica, Veronica urticifolia, Brachypodium sylvaticum, Hepatica nobilis Osnovna literatura: HorvI974, RandN980, JankM959 G3.6212 Molikove šume na silikátu sa smrčom Opšte karakteristike: Tamne, zatvorene mešovite četinarske šume u kojima dominiraju molika i smrča . Spratovi drveča, žbunova i přizemnili biljaka su siromašni. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim do veoma nagnutim silikatnim terenima, u zoni gornje šumske granice u dijapazonu nadmorskih visina od 1500 do 1900 m. Zemljišta su kisela, različite dubine i strukture. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije (Hajla, Maja Rusolija, Zljeb, Mokra planina, Kožnjar, Lumbardskaplanina, Nedžinat, Belopoljski stanovi, Djaravica). Ekvivalentne zajednice: • Junipero nanae myrtylii-Pinetum peucis-Piceae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Piceo-Pinetum peucis Lakušlč 1965 • Piceo-Pinetum peucis-Vaccinio-Festuco heterophylli M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Osnovna literatura: JankM998, BlečV976, PavlD003, RandN980 G3.6213 Molikove šume na silikátu sa rdiastim rododendronom Opšte karakteristike: Tamne, zatvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira molika , koju u spratu žbunova sa velikom pokrovnošču prati rdjasti rododendron . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relativno bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim do veoma nagnutim terenima (do 40 stepeni) na silikatnoj geološkoj podlozi, u zoni gornje šumske granice u dijapazonu nadmorskih visina od 1800 do 2100 m. Zemljišta su kisela, različite dubine i strukture. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Jalovarnik) Ekvivalentne zajednice: • Pinetum peucis-Rhododendretum ferruginei M. Jank. & R. Bog. 1962 • Rhododendro ferruginei-Pinetum peucis M. Jankovič et Bogojevič 1962 Karakteristične vrste: Pinus peuce, Rhododendron ferrugineum, Sempervivum sp., Sedum magellense, Luzula maxima, Ajuga pyramidalis, Senecio nemorensis, Gentiana punctata, Lilium alhanicum, Saxifraga rotundifolia, Sorhus aucuparia, Vaccinium myrtillus, Ranunculus platanifolius, Ranunculus lanuginosus, Festuca heterophylla, Luzula luzulina, Oxalis acetosella, Anemone nemorosa, Prenanthes purpurea Osnovna literatura: JankM962, RexhF994, JankM982 G3.6214 Molikove šume na silikátu sakrivuľiem Opšte karakteristike: Tamne, zatvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira molika , koju u spratu žbunova sa velikom pokrovnošču prati krivulj . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je přizemni sprat floristički relativno bogat. Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim do veoma nagnutim terenima na silikatnoj geološkoj podlozi, u zoni gornje šumske granice u dijapazonu nadmorskih visina od 1500 do 1900 m. Zemljišta su kisela, različite dubine i strukture. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Gine Vode, ispod Jažinačkog jezera) Ekvivalentne zajednice: • Ajugo pyramidalis-Pinetum peucis M. Jankovič et Bogojevič 1962 mugetosum Stevanovič, Jovanovič, Jankovič 1994 Karakteristične vrste: Pinus peuce, Sorhus aucuparia, Pinus mugo, Juniperus sihirica, Vaccinium myrtillus, Rhododendron ferrugineum, Daphne mezereum, Ruhus idaeus, Ajuga pyramidalis, Senecio nemorensis, Viola orphanidis, Hypericum alpigenum, Galium rotundifolium, Luzula nemorosa, Veronica urticifolia, Homogyne alpina, Myosotis alpestris, Ranunculus montanus, Anemone nemorosa, Veronica chamaedrys, Rumex acetosa, Campanula sihthorpiana, Knautia midzorensis, Deschampsia flexuosa, Anthoxanthum odoratum, Festuca duriuscula, Jasione orhiculata, Silene roemeri subsp. sendtneri, Alchemilla hoppeana, Symphytum tuberosum, Campanula foliosa Osnovna literatura: StevV994 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 628 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeutaiamypey toiacudjUKauuju cmauuuíma... " G3.6215 Molikove šume na silikatu sa borovnicom Opšte karakteristike: Tamne, zatvorene monodominantne četinarske šume u kojima dominira molika , koju u spratu žbunova sa velikom pokrovnošču prati borovnica . Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim do veoma nagnutim terenima na silikatnoj geološkoj podlozi, u zoni gornje šumske granice. Zemljišta su kisela, različite dubine i strukture. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Vaccinio myrtili-Pinetum peucis-Homogyno alpini M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Osnovna literatúra: JankM998 G3.622 Sume molike na krečniaku Opšte karakteristike: Tamne, zatvorene mešovite četinarske šume u kojima dominira molika . Na staništu su relativno česti još i , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene u zoni gornje šumske granice, na krečnjačku. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina. Ekvivalentne zajednice: • Pinetum peucis calcicolum M. Jankovič prov. 1982 Karakteristične vrste: Pinuspeuce, Pinus heldreichii, Picea excelsa, Abies alba, Pinus sylvestris, Fagus moesiaca, Pinus mugo, Juniperus nana, Salix caprea, Juniperus intermedia, Vaccinium myrtillus, Galium rotundifolium, Euphorbia amygdaloides, Daphne mezereum, Fragaria vesca, Veronica officinalis, Trifolium sp., Anemone nemorosa, Festuca heterophylla, Thymus balcanus, Luzula luzulina, Hypericum sp., Myosotis sylvatica, Viola sp., Aremonia agrimonioides, Brachypodium sylvaticum, Potentilla verná, Bellis perennis, Asyneuma trichocalycinum, Gentiana asclepiadea Osnovna literatúra: JankM982, JankM960a G3.63 Mešovite šume munike i molike Opšte karakteristike: Mešovite četinarske šume u kojima dominiraju munika i molika , koje sa koje u različitim situacijama sa značajnijim učeščem prate i , , , , i i dr. Spratovi žbunova i zeljastihbiljaka su relativno bogati, a u njima se kao najfrekventnije vrste javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , Ekologija: Zajednice razvijene na različitim tipovima geološke podloge (krečnjak, serpentinit, silikat) u zoni gornje šumske granice, u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog i Skardo-pindskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šarplanina (Ostrovica), Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Pinetum heldreichii-peucis scardicum Stevanovič, Jovanovič, Jankovič 1994 • Pineo-Pinetum heldreichii mixtum M. Jankovič prov. 1982 • Pineo-Pinetum peucis mixtum M. Jankovič prov. 1982 • Luzulo-Anemono-Pinetum peucis heldreichii-Piceo-Abieti M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Piceo excelsae-Pinetum heldreichii-Urticetum M. Jankovič 1998 ass.nova prov. 629 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacufMKauuju cmauuuuna... " • Pineto peucis heldreichii mugho-Piceetum excelsae M. Jankovič & D. Pavlovic 1998 ass.nova prov. • Pineto peucis-Piceetum excelsae-Vaccinio myrtyllae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Karakteristične vrste: Pinus heldreichii, Pinus mugo, Pinuspeuce, Abies alba, Betula verrucosa, Bornmuellera dieckii, Brachypodium sylvaticum, Bruckenthalia spiculifolia, Campanula glomerata, Cardamine glauca, Daphne mezereum, Deschampsia flexuosa, Erythronium dens-canis, Euphorbia amygdaloides, Gentiana lutea, Hypochoeris maculata, Knautia sarajevensis, Linum capitatum, Luzula sylvatica, Picea abies, Potentilla australis, Ranunculus montanus, Rubus idaeus, Scabiosa lucida, Scorzonera rosea, Soldanella alpina, Solidago virgaurea, Stachys scardica, Thymus jankae, Vaccinium myrtillus Osnovna literatura:HorvI974, JankM959, JankM960a, JankM962, JankM003a, JankM982, JankM982, JankM998a, PavlD003, RandN980, RexhF994, StevV990, StevV994, TomaL998 G3.631 Mešovite šume munike i molike Opšte karakteristike: Mešovite četinarske šume u kojima dominiraju munika i molika , koje sa manjim brojnostima u spratu drveča prate još i , , i dr. Spratovi žbunova i zeljastih biljaka su relativno bogati, a u njima se kao najfrekventnije vrste javljaju , . , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na serpentinitu, u zoni gornje šumske granice, na visinama oko 1700 m. Staništa se javljaju u području prelazne umereno-kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planině Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina (Ostrovica). Ekvivalentně zajednice: • Pinetum heldreichii-peucis scardicum Stevanovič, Jovanovič, Jankovič 1994 Karakteristične vrste: Pinus peuce, Pinus heldreichii, Abies alba, Picea abies, Betula verrucosa, Pinus mugo, Vaccinium myrtillus, Bruckenthalia spiculifolia, Daphne mezereum, Rubus idaeus, Thymus jankae, Bornmuellera dieckii, Brachypodium sylvaticum, Campanula glomerata, Hypochoeris maculata, Luzula sylvatica, Deschampsia flexuosa, Linum capitatum, Solidago virgaurea, Gentiana lutea, Erythronium dens-canis, Scorzonera rosea, Stachys scardica, Knautia sarajevensis, Euphorbia amygdaloides, Potentilla australis, Scabiosa lucida, Soldanella alpina, Cardamine glauca, Ranunculus montanus Osnovna literatura: HorvI974, JankM959, JankM960a, JankM962, JankM003a, JankM982, PavlD003, RandN980, RexhF994, StevV990, StevV994, TomaL998 G3.632 Mešovite šume munike i molike sa drugimborovima spp. Opšte karakteristike: Mešovite četinarske šume u kojima dominiraju munika i molika , koje sa značajnijim učeščem prate i drugi borovi (, i . Ekologija: Zajednice razvijene u zoni gornje šumske granice, u području prelazne umereno- kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planině Skardo-pindskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina Ekvivalentně zajednice: • Pineo-Pinetum heldreichii mixtum M. Jankovič prov. 1982 • Pineo-Pinetum peucis mixtum M. Jankovič prov. 1982 Osnovna literatura: JankM982 G3.633 Mešovite šume munike i molike sa smrčom i ielom Opšte karakteristike: Mešovite četinarske šume u kojima dominiraju munika i molika , koje sa koje sa značajnijim učeščem prate i jela i smrča , i dr. Spratovi žbunova i zeljastih biljaka su relativno bogati, a u njima se kao najfrekventnije vrste javljaju , , , , , , , , , , , STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 630 Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene u zoni gornje šumske granice, u području prelazne umereno- kontinentalno-submediteranske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije Ekvivalentne zajednice: • Luzulo-Anemono-Pinetum peucis heldreichii-Piceo-Abieti M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Piceo excelsae-Pinetum heldreichii-Urticetum M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pineto peucis heldreichii mugho-Piceetum excelsae M. Jankovič & D. Pavlovic 1998 ass.nova prov. • Pineto peucis-Piceetum excelsae-Vaccinio myrtyllae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Karakteristične vrste: Pinus heldreichii, Pinuspeuce, Pinus mugo Osnovna literatura: JankM998a G3.9 Četinarske šume u kouma dominiraju ili Opšte karakteristike: Niske ili srednje visoke šumske formacije sa dominacijom crvene kleke , divlje foje ili tise . Ekologija: Termofilane krečnjačke padine u području mediteranske i submediteranske klime, ili uměřeno vlažná područja pod uticajem atlanske klime. Opšte rasprostranjenje: Palearktik Rasprostranjenje u Srbiji: Ne postoje konkrétni fitocenološki podaci o šumskim sastojinama ovog tipa, medjutim postoji odredjena verovatnoča da se manje šumske sastojine ovog tipa možda mogu nači negde na teritoriju Srbije. G3.93 Grčke šume Opšte karakteristike: Niske šumske formacije sa dominacijom Ekologija: Termofilane krečnjačke padine u području mediteranske i submediteranske klime. Opšte rasprostranjenje: Irano-Turanski plato, planine Anatolije, Irana, Avganistana, Libana, Kavkaz, Krim, Kipar, južni delovi Balkanskog poluostrva (Pelagonidi i Rhodopidi). Rasprostranjenje u Srbiji: Ne postoje konkrétni fitocenološki podaci o formacijama sa , medjutim kako se sastojine ovog tipa nalaze u susednoj Makedoniji, kao i na osnovu odredjenih literaturnih navoda, moguče je očekivati da se ova staništa mogu nači na jugu Srbije na granici sa Makedonijom (dolina Pčinje). Osnovna literatura: JovaB992 G3.97 Zapadno-palearktičke šume tise Opšte karakteristike: Četinarske šume sa dominacijom tise . Opšte rasprostranjenje: Nemorálna zona zapadnog Palearktika, i planine Mediteranskog basena, sa izolovanim enklavama na južnim Katrpatima i Rodopidima (Vitoša). Rasprostranjenje u Srbiji: Ne postoje konkrétni fitocenološki podaci o šumskim sastojinama u kojima dominira tisa. Medjutim kako je ona relativno cesta u šumama Srbije, moguče je očekivati da se manji izolováni fragmenti sa dominacijom tise mogu nači i kod nas. G3.99 Šume Opšte karakteristike: Niske šumske formacije sa dominacijom Opšte rasprostranjenje: Mediteranski basen. Rasprostranjenje u Srbiji: Ne postoje konkrétni fitocenološki podaci o šumskim formacijama sa . Medjutim kako je crvena kleká značajan element kontinentalnih šikara (F3.33) i termofilnih šuma (Gl.7519), moguče je pretpostaviti da su manje šumske sastojine ovog tipa možda mogu nači negde na teritoriji Srbije. G3.E Nemorálne vlažne četinarske šume 631 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira smrča ili beli bor , pored kojih se u ovim sastojinama kao veoma karakteristični elementi u visokom procentu javljaju različite vrste belih mahovina Sphagnum sp. I druge vrste tipične za hladná vlažná, tresetna staništa. Ekologija: Zajednice razvijene na manje više ravnim terenima, na mestima zadržavanja vode u podlozi, zbog čega se stvárajú uslovi za formiranje debelog sloja treseta. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske planinske i prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske planinske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Borealna područja Palearktika i planine Alpskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik. Ekvivalentne zajednice: • Sphagno-Piceetum subalpinum prov. Mišič 1986 Osnovna literatura: MijaJ988 G3.E3 Balkánske beloborove tresavske šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira beli bor . Pored belog bora se u ovim sastojinama kao veoma karakteristični elementi u visokom procentu javljaju različite vrste belih mahovina Sphagnum sp. i druge vrste tipične za hladná vlažná, tresetna staništa. Ekologija: Zajednice razvijene na manje više ravnim terenima, na mestima zadržavanja vode u podlozi, zbog čega se stvárajú uslovi za formiranje debelog sloja treseta. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske planinske i prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske planinske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Borealna područja Palearktika i planine Alpskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Ne postoje konkrétni fitocenološki podaci o tesavskim šumskim sastojinama belog bora. Medjutim kako je on relativno čest u šumama Srbije, moguče je očekivati da se manji izolováni fragmenti sa dominacijom belog bora na tresetu mogu nači i kod nas. G3.E5 Nemorálne tresavske smrčeve šume Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira smrča . Pored smrče se u ovim sastojinama kao veoma karakteristični elementi u visokom procentu javljaju različite vrste belih mahovina Sphagnum sp. i druge vrste karakteristične za hladná vlažná, tresetna staništa. Ekologija: Zajednice razvijene na manje više ravnim terenima, na mestima zadržavanja vode u podlozi, zbog čega se stvárajú uslovi za formiranje debelog sloja treseta. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske planinske i prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske planinske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Borealna područja Palearktika i planine Alpskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik. Ekvivalentne zajednice: • Sphagno-Piceetum subalpinum prov. Mišič 1986 Osnovna literatura: MijaJ988 G3.E51 Dinarske smrčeve šume na sfagnumskom tresetu Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira smrča . Pored smrče se u ovim sastojinama kao veoma karakteristični elementi u visokom procentu javljaju različite vrste belih mahovina Sphagnum sp. i druge vrste karakteristične za hladná vlažná, tresetna staništa. Ekologija: Zajednice razvijene na manje više ravnim terenima, na mestima zadržavanja vode u podlozi, zbog čega se stvárajú uslovi za formiranje debelog sloja treseta. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne-mezijske planinske i prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske planinske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik. Ekvivalentne zajednice: • Sphagno-Piceetum subalpinum prov. Mišič 1986 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 632 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmamimma... " Osnovna literatura: MijaJ988 G4 Mešovite listopadne i četinarske šume Prírodná ili veštačka staništa sa površinom večom od 0,5 ha, pokrovnošču kruna večom od 10 % i visinom drveča večom od 5 m, u kojima ni četinari ni širokolisne listopadne vršte nemajú vise od 75% pokrovnosti kruna. G4.1 Mešovite močvarne šume Ekvivalentne zajednice: • Alno glutinosae-Picetum omorikae Čolič et Gigov 1958 • Alno-Picetum omorikae Gajič et Stanic 1992 • Piceeto-Alnetum B. Jovanovič et Gajič 1972 • Piceo-Alnetum incanae B. Jovanovič et Gajič 1972 Karakteristične vršte: Alnus glutinosa, Abies alba, Picea excelsa, Picea omorika, Fagus moesiaca, Fraxinus excelsior, Acer pseudoplatanus, Alnus incana, Pinus sylvestris, Sorbus aucuparia, Rhamnus fallax, Viburnum opulus, Daphne mezereum, Salix caprea, Rhamnus frangula, Salix pentandra, Lonicera alpigena, Prunus mahaleb, Evonymus latifolius, Sambucus racemosa, Lonicera xylosteum, Rosa pendulina, Juniperus communis, Ulmus montana, Quercus sessilis, Vaccinium myrtillus, Rubus hirtus, Valeriana montana, Filipendula ulmaria, Caltha palustris Osnovna literatura: ČoliD957, ČoliD965, ČoliD958, MatoM993, GajiM989, GajiM972 G4.11 Balkánske mešovite močvarne šume iove i omorike Opšte karakteristike: Tamne, zatvorene, izrazito mešovite polidominantne liščarsko-četinarske šume koje svojom brojnošču posebno karakterišu crna i siva jova i pančičeva omorika . Pored njih u ovim šumama zabeležen je izuzetno velikí broj drugih drvenastihbiljaka poput , , , , , , , , , , , , , , , , i dr., kao ibrojne higrofilne zeljaste biljke medju kojima su najbrojnije , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju na veoma vlažnoj, tresetnoj podlozi razvijenoj na slojevima kvarcovitog šljunka, krečnjačko-silikatnog konglomerata i peščara, na visinama izmedju 1000 i 1100 m. Staništa se nalaze u području prelazne umereno-kontinentalne-ilirsko-mezijske planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: planina Tara (Mitrovac-Crveni Potok) Ekvivalentne zajednice: • Alno glutinosae-Picetum omorikae Čolič et Gigov 1958 • Alno-Picetum omorikae Gajič et Stanic 1992 Karakteristične vršte: Alnus glutinosa, Abies alba, Picea excelsa, Picea omorika, Fagus moesiaca, Fraxinus excelsior, Acer pseudoplatanus, Alnus incana, Pinus sylvestris, Sorbus aucuparia, Rhamnus fallax, Viburnum opulus, Daphne mezereum, Salix caprea, Rhamnus frangula, Salix pentandra, Lonicera alpigena, Prunus mahaleb, Evonymus latifolius, Sambucus racemosa, Lonicera xylosteum, Rosa pendulina, Juniperus communis, Ulmus montana, Quercus sessilis, Vaccinium myrtillus, Rubus hirtus, Valeriana montana, Filipendula ulmaria, Caltha palustris Osnovna literatura: ČoliD957, ČoliD965, ČoliD958, MatoM993 G4.12 Planinske galerije sive iove sa smrčom 633 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna.. Opšte karakteristike: Otvorene ili zatovrene, mešovite liščarsko-četinarske šume u kojima dominiraju sivajova i smrča . Spratovi drveča i žbunastih biljaka su siromašni, dok sprat prizemnih biljaka karakterišu brojne higrofilne biljke poput vrsta , , , i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju u blizini obala planinskih reka, na recentnom aluvijalnom nánosu ili znatno redje na psuedogleju. Zemljišta su rastresita i lakšeg mehaničkog sastava, plavljenje po pravilu potpuno odsustvuje, ali je nivo podzemne vode relativno visok pa su opšti uslovi prelaznog higro-mezofilnog karaktera. Staništa se javljaju na visinama izmedju 1400 i 1500 mnv, u uslovima umereno-kontinentalne planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Golija (Golijska reka) Ekvivalentne zajednice: • Piceeto-AlnetumB. Jovanovič et Gajič 1972 • Piceo-Alnetum incanae B. Jovanovič et Gajič 1972 Karakteristične vrste: Alnus incana, Caltha palustris, Doronicum austriacum, Equisetum sylvaticum, Lonicera nigra, Oxalis acetosella, Picea excelsa, Ranunculus repens, Senecio nemorensis, Sorbus aucuparia, Gentiana asclepiadea, Veratrum album, Vaccinium myrtillus, Athyrium filix-femina, Filipendula ulmaria, Milium effusum Osnovna literatura: GajiM989, GajiM972 G4.4 Mešovite belo borovo-brezove šume - Opšte karakteristike: Otvorene, svetle, mešovite liščarsko-četinarske šume u kojima dominiraju beli bor i breza . Opšte rasprostranjenje: Nemorálna zona zapadnog Palearktika. Rasprostranjenje u Srbiji: Ne postoje konkrétni fitocenološki podaci o šumskim sastojinama u kojima dominiraju beli bor i breza. Medjutim, kako su obe vrste relativno češte u Srbiji, pa čak na nekim mestima izgradjuju i svoje monodominantne šume, moguče je očekivati da se manji izolováni fragmenti ovog tipa staništa mogu nači i kod nas. G4.5 Mešovite belo borovo-bukove šume - Opšte karakteristike: Zatvorene, tamne, mešovite liščarsko-četinarske šume u kojima dominiraju beli bor i bukva spp.. Opšte rasprostranjenje: Nemorálna zona zapadnog Palearktika. Rasprostranjenje u Srbiji: Ne postoje konkrétni fitocenološki podaci o šumskim sastojinama u kojima dominiraju beli bor i bukve. Medjutim kako su obe vrste češte u Srbiji, pa čak na mnogim mestima izgradjuju i svoje monodominantne šume, moguče je očekivati da se manji izolováni fragmenti ovog tipa staništa mogu nači i kod nas. G4.6 Mešovite ielovo-smrčevo-bukove šume - - Opšte karakteristike: Zatvorene, tamne, bukovo-jelove, bukovo-smrčevo-jelove ili izrazito polidominatne mešovite liščarsko-četinarske šume u kojima pored jele , smrče i bukve , dominiraju još i omorika , crni bor i beli bor . Srpatovi drveča i žbunova su floristički prilično raznovrsni. U njima se kao visokofrekventne vrste javljaju, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . Sprat zeljastih biljaka je takodje dobro razvijen i floristički raznovrstan. U njemu se najčešče javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , , , . , , , , , , , Oxalis acetosella>, , , , , , , , i . Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, na ravnim ili strmim padinama u srednjeplaninskom pojasu, na visinama od 600 do 1600 m. Podloga je silikatna. krečnjačka ili serpentinitska. Na njoj se razvijaju različite varijante skeletogenih ili veoma debelih distričnih ili eutričnih smedjih zemljišta, mul-rankera i crnica. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine srednje i južne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Golija (Hajdučki laz, Rezerv.ispod J.k., Koravčina, Jelenje brdo, Debelo brdo, Golijska reka), Javor, Tara (Crni Vrh - Crvene stene, Aluška planine, Vranjak izmedju rečica Bare i Vranjačkog potoka, Mitrovac, Zborište iznad Zmajevskog potoka, iznad ušča Jajačkog potoka u Zmajevski), Goč (Dobre vode, Brezjak, Prerovo, upljačka kosa, Duga kosa, "Svinjčine" kraj Šučuskog potoka, Zelengorka, Vlajna, Markov grad, Jelak, Obla glava, Suvo Jelje, Šupljačka kosa, Podjelje, Planinički jelak), Stará planina (sliv Dojkinacke reke; sliv Toplodolske reke), Jastrebac (Krivoritski jelak), Željin, Maljen, Povlen, Suvobor, Suva planina (Grob, Kolibe, Veliko konjsko, Golemo Stražište, Gomja Koritnica, Ržanac, Duga Lokva, Preslap, Smrdan, Rakoš, Kosmovac, Točila, pod Ridom, Točila, Kaletinac, Vratska Padina), Rtanj (pod Preslom, pod Šiljkom, pod Kuskom), Zlatar (Opsište, Crvene vode, Voděna poljana, Mala Orl., Veternik), Kopaonik (klisura Brzečke reke); Kosovo: Metohijske Prokletije, Mokra planina, Šar planina. Ekvivalentne zajednice: • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 altimontanum • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 carpinetosum betuli Gajičl969 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 galisoum B. Jovanovič 1959 • Corylo colurnae-Abieti-Fagetum Gajič (1961) 1979 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 colurnetosum Gajič 1961 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 colurnetosum Gajič 1961 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 drymetosum B. Jovanovič 1959 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 galietosum B. Jovanovič 1950 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 ilicetosumB. Jovanovič 1951 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 luzuletosum sylvaticae B. Jovanovič 1955 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 luzulosumB. Jovanovič 1959 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 muscetosum Gajič 1967 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 poetosum nemoralis B. Jovanovič 1951 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 polypodietosum B. Jovanovič 1959 • Abieti-Fagetum silicicolum B. Jovanovič 1955 • Abieti-Fagetum silicicolum Gajič 1961 • Carpino betuli-Abieti-Fagetum Gajič 1969 • Dentario trifoliae-Abieti-FagetumB. Jovanovič 1968 • Luzulo-Abieto-FagetumB. Jovanovič 1953 • Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 • Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 epimedosum • Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 luzulosum • Abieti-Fagetum calcicolum B. Jovanovič 1955 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 aceretosum visianii Stankovič-Tomič 1974 635 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Abieti-FagetummoesiacumB. Jovanovič 1953 alliosuniB. Jovanovič 1951 Abieti-FagetummoesiacumB. Jovanovič 1953 calcicolumB. Jovanovič 1955 Abieti-FagetummoesiacumB. Jovanovič 1953 epimedietosumB. Jovanovič 1959 Abieti-FagetummoesiacumB. Jovanovič 1953 geraniosumB. Jovanovič 1951 Abieti-FagetummoesiacumB. Jovanovič 1953 myrthylletosumB. Jovanovič 1959 Abieti-FagetummoesiacumB. Jovanovič 1953 galietosumB. Jovanovič 1950 Abieti-FagetummoesiacumB. Jovanovič 1953 quercetosumpetreaea Slavkovič 1974 Abieti-FagetummoesiacumB. Jovanovič 1953 serpentinicum Abieti-Fagetum serpentinicum B. Jovanovič (1959) 1979 Abieti-Fagetum serpentinicum B. Jovanovič (1959) 1979 caricetosum pilosae Tomič 1992 Abieti-Fagetum serpentinicum B. Jovanovič (1959) 1979 sorbetosum Tomič 1992 Dentario trifoliae-Abieti-FagetumB. Jovanovič 1968 Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 epimedosum Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 luzulosum Aceri heldreichii-Piceetum abietis Mišič et Panic 1990 Fageto-Piceetum prov. Gajič 1972 Fageto-Piceetum prov. Gajič 1972 heldreichietosum Gajič 1972 Piceeto-Fagetum subalpinum B. Jovanovič 1953 Piceeto-Fagetum subalpinum B. Jovanovič 1953 chaerophyllosumB. Jovanovič 1953 Piceeto-Fagetum subalpinum B. Jovanovič 1953 myrthylletosumB. Jovanovič 1953 Piceo-Fagetum silicicolum Gajič Piceo-Fagetum silicicolum Gajič heldreichetosum Gajič Omorikae Piceeto-Abieto-Fageto-Pinetum mixtum Čolič 1965 Omorikae Piceeto-Abieto-Fageto-Pinetum nigrae Colič 1965 Omorikae Piceeto-Abieto-Fageto-Pinetum nigrae Čolič 1965 ostrýetetosum Čolič 1965 Omorikae Piceeto-Abieto-Fagetum pinetosum calcicolum Omorikae-Piceeto-Abieto-Fageto-Pinetum mixtum Colič 1965 Piceo omorikae-abietis-Abieti-Pinetum serpentinicum Piceo omorikae-abietis-Abieti-Fagetum Čolič 1965 Piceeto-Abieto-Fagetum Čolič 1965 pinetosum mixtum Čolič 1965 Abieti-FagetummoesiacumB. Jovanovič 1953 piceetosumprov. Gajič 1972 Piceo-Fago-Abietetum Čolič 1965 Piceo-Fago-Abietetum Čolič 1965 illyricum Gajič 1970 Piceo-Fago-Abietetum Čolič 1965 moesiacum Gajič 1970 Karakteristične vrste: Vaccinium myrtillus, Abies alba, Fagus moesiaca, Geranium robertianum, Oxalis acetosella, Rubus idaeus, Acer pseudoplatanus, Asperula odorata, Rubus hirtus, Sorbus aucuparia, Anemone nemorosa, Aremonia agrimonoides, Cardamine bulbifera, Daphne mezereum, Dryopteris filix-mas, Euphorbia amygdaloides, Festuca drymeja, Fragaria vesca, Galium rotundifolium, Luzula sylvatica, Mycelis muralis, Pinus nigra, Prenanthespurpurea, Athyrium filix-femina, Carex digitata, Dentaria bulbifera, Epilobium montanum, Fraxinus ornus, Lonicera nigra, Lonicera xylosteum, Luzula luzuloides, Picea abies, Picea excelsa, Polygonatum verticillatum, Rhamnus fallax, Salix caprea, Symphytum tuberosum, Veronica officinalis, Acer platanoides, Dryopteris filix-mas, Fagus sylvatica, Galeobdolon luteum, Gentiana asclepiadea, Hieracium murorum, Lactuca muralis, Mercurialis perennis, Poa nemoralis, Polystichum setiferum, Rosa alpina, Salvia glutinosa, Sanicula europaea, Saxifraga rotundifolia, Senecio nemorensis, Sorbus mougeotii, Urtica dioica, Viola sylvestris, Acer visi ani i, Actaea špicatá, Aegopodium podagraria, Agrimonia eupatoria, Ajuga reptans, Anemone ranunculoides, Arum maculatum, Asarum europaeum, Aspidium aculeatum, Betula pendula, Campanula patula, Carpinus betulus, Chrysanthemum corymbosum, Circaea lutetiana, Corylus colurna, Cotoneaster tomentosus, Dactylis glomerata, Daphne blagayana, Digitalis ambigua, Doronicum columnae, Erica carnea, Festuca heterophylla, Festuca montana, Festuca valesiaca, Fragaria elatior, Galium aristatum, Galium mollugo, Galium schultesii, Geranium macrorrhizum, Geum urbanum, Glechoma hirsuta, Hypericum umbellatum, Knautia drymeja, Lilium STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 636 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " martagon, Lonicera alpigena, Luzula nemorosa, Luzula pilosa, Melica uniflora, Moehringia trinervia, Ostrya carpinifolia, Paris quadrifolia, Picea omorika, Pinus sylvestris, Polystichum lonchitis, Polytrichum commune, Polytrichum sp., Populus tremula, Primula columnae, Pulmonaria officinalis, Quercus dalechampii, Quercus petraea, Scrophularia scopolii, Sorbus aria, Stellaria nemorum, Telekia speciosa, Veratrum album, Veronica chamaedrys, Acer heldreichii, Alnus glutinosa, Amelanchier ovalis, Anemone hepatica, Cirsium sp., Clematis vitalba, Cytisus austriacus, Equisetum hyemale, Evonymus latifolius, Evonymus verrucosus, Fraxinus excelsior, Hedera helix, Lonicera caprifolium, Potentilla erecta, Ribes grossularia, Rosa pendulina, Rubus saxatilis, Salix silesiaca, Sorbus torminalis, Spiraea cana, Spiraea ulmifolia, Staphylea pinnata, Tilia cordata, Ulmus scabra, Viburnum lantana Osnovna literatura: PavlD003, GajiM961, GajiM969, GajiM967, GajiM954c, GajiM955, JovaB959, JovaV977, JovaB951a, JovaB953b, JovaB955c, JovaB980, JoviN996, KiliM988, KojiM998, MÍŠÍV978, MišiV983a, MišiV997, ObraD992, SlavŽ974, TomiZ990, TomiK974, ZupaM986, GajiM989, GajiM989, JovaB980, ČoliD965, ČoliD957, MatoM993, MatoM993 G4.61 Mešovite bukovo-ielove šume Opšte karakteristike: Zatvorene, tamne, mešovite liščarsko-četinarske šume u kojima dominiraju jela i bukva . U spratu drveča i žbunova se na nekim mestima sa velikim brojnostima javljaju i , , i , dok se sa manjim brojnostima ali veoma cesto javljaju i i . Sprat zeljastih biljaka je dobro razvijen. U njemu svojom brojnošču cesto dominiraju , , , , , , , ili različite vrste mahovina. Ostale visokofrekventne vrste u prizmenom spratu su , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, na ravnim ili strmim padinama u srednjeplaninskom pojasu, na visinama od 600 do 1600 m. Podloga je silikatna, krečnjačka ili serpentinitska. Na njoj se razvijaju različite varijante skeletogenih ili veoma debelih distričnih ili eutričnih smedjih zemljišta, mul-rankera i crnica. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine srednje i južne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Goč (Dobre vode, Brezjak, Prerovo, upljačka kosa, Duga kosa, "Svinjčine" kraj Šučuskog potoka, Zelengorka, Vlajna, Markov grad, Jelak, Ob la glava, Suvo Jelje, Šupljačka kosa, Podjelje, Planinički jelak), Stará planina (sliv Dojkinačke reke; sliv Toplodolske reke), Jastrebac (Krivoritski jelak), Kopaonik, Željin, Golija, Maljen, Povlen, Suvobor, Tara, Suva planina (Grob, Kolibe, Veliko konjsko, Golemo Stražište, Gornja Koritnica, Ržanac, Duga Lokva, Preslap, Smrdan, Rakoš, Kosmovac), Rtanj (pod Preslom, pod Šiljkom, pod Kúskom), Zlatar (Opsište, Crvene vode, Vodena poljana, Mala Orl., Veternik), Kopaonik (klisura Brzečke reke); Kosovo: Metohijske Prokletije, Mokra planina, Šar planina. Ekvivalentne zajednice: Abieti-FagetummoesiacumB. Jovanovič 1953 altimontanum Abieti-FagetummoesiacumB. Jovanovič 1953 carpinetosumbetuli Gajičl969 Abieti-FagetummoesiacumB. Jovanovič 1953 galisoumB. Jovanovič 1959 Corylo colurnae-Abieti-Fagetum Gajič (1961) 1979 Abieti-FagetummoesiacumB. Jovanovič 1953 colurnetosum Gajič 1961 Abieti-FagetummoesiacumB. Jovanovič 1953 colurneto sum Gajič 1961 Abieti-FagetummoesiacumB. Jovanovič 1953 drymetosumB. Jovanovič 1959 Abieti-FagetummoesiacumB. Jovanovič 1953 galietosumB. Jovanovič 1950 Abieti-FagetummoesiacumB. Jovanovič 1953 ilicetosumB. Jovanovič 1951 637 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 luzuletosum sylvaticae B. Jovanovič 1955 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 luzulosumB. Jovanovič 1959 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 muscetosum Gajič 1967 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 poetosum nemoralis B. Jovanovič 1951 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 polypodietosumB. Jovanovič 1959 • Abieti-Fagetum silicicolum B. Jovanovič 1955 • Abieti-Fagetum silicicolum Gajič 1961 • Carpino betuli-Abieti-Fagetum Gajič 1969 • Dentario trifoliae-Abieti-FagetumB. Jovanovič 1968 • Luzulo-Abieto-Fagetum B. Jovanovič 1953 • Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 • Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 epimedosum • Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 luzulosum • Abieti-Fagetum calcicolumB. Jovanovič 1955 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 aceretosum visianii Stankovič-Tomič 1974 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 alliosumB. Jovanovič 1951 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 calcicolumB. Jovanovič 1955 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 epimedietosumB. Jovanovič 1959 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 geraniosumB. Jovanovič 1951 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 myrthylletosumB. Jovanovič 1959 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 galietosumB. Jovanovič 1950 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 quercetosum petreaea Slavkovič 1974 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 serpentinicum • Abieti-Fagetum serpentinicum B. Jovanovič (1959) 1979 • Abieti-Fagetum serpentinicum B. Jovanovič (1959) 1979 caricetosum pilosae Tomič 1992 • Abieti-Fagetum serpentinicum B. Jovanovič (1959) 1979 sorbetosum Tomič 1992 • Dentario trifoliae-Abieti-FagetumB. Jovanovič 1968 • Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 • Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 epimedosum • Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 luzulosum Karakteristične vrste: Abies alba, Aremonia agrimonoides, Asperula odorata, Carex digitata, Dentaria bulbifera, Fagus moesiaca, Festuca drymeja, Fragaria vesca, Geranium robertianum, Luzula sylvatica, Oxalis acetosella, Rubus hirtus, Rubus idaeus, Vaccinium myrtillus, Acer pseudoplatanus, Anemone nemorosa, Cardamine bulbifera, Dryopteris filix-mas, Epilobium montanum, Euphorbia amygdaloides, Galeobdolon luteum, Galium rotundifolium, Hieracium murorum, Lactuca muralis, Mercurialis perennis, Mycelis muralis, Poa nemoralis, Polystichum setiferum, Prenanthes purpurea, Salvia glutinosa, Sanicula europaea, Sorbus aucuparia, Symphytum tuberosum, Urtica dioica, Viola sylvestris, Acer platanoides, Acer visianii, Actaea spicata, Aegopodium podagraria, Agrimonia eupatoria, Ajuga reptans, Anemone ranunculoides, Arum maculatum, Asarum europaeum, Aspidium aculeatum, Dryopteris filix-mas, Athyrium filix-femina, Campanula patula, Carpinus betulus, Chrysanthemum corymbosum, Circaea lutetiana, Corylus colurna, Dactylis glomerata, Daphne blagayana, Daphne mezereum, Digitalis ambigua, Doronicum columnae, Fagus sylvatica, Festuca heterophylla, Festuca montana, Festuca valesiaca, Fragaria elatior, Fraxinus ornus, Galium aristatum, Galium mollugo, Galium schultesii, Gentiana asclepiadea, Geranium macrorrhizum, Geum urbanum, Hypericum umbellatum, Knautia drymeja, Lilium martagon, Lonicera nigra, Lonicera xylosteum, Luzula luzuloides, Luzula nemorosa, Luzula pilosa, Melica uniflora, Moehringia trinervia, Paris quadrifolia, Picea abies, Picea excelsa, Pinus nigra, Polygonatum verticillatum, Polystichum lonchitis, Polytrichum commune, Polytrichum sp., Primula columnae, Pulmonaria officinalis, Quercus dalechampii, Quercus petraea, Rhamnus fallax, Rosa alpina, Salix caprea, Saxifraga rotundifolia, Scrophularia scopolii, Senecio nemorensis, Sorbus mougeotii, Stellaria nemorum, Telekia speciosa, Veratrum album, Veronica chamaedrys, Veronica officinalis Osnovna literatúra: ČoliD965, PavlD003, GajiM961, GajiM969, GajiM967, JovaV977, JovaB951a, JovaB953b, JovaB959, JoviN996, KiliM988, KojiM998, MišiV978, MišiV983a, MišiV978, MišiV997, ZupaM986, JovaB955c, JovaB980, ObraD992, TomiK974, GajiM954c, GajiM955, JovaB959, SlavŽ974, TomiZ990, ZupaM986 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacima 638 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " G4.611 Mešovite bukovo-ielove šume na silikatima Opšte karakteristike: Zatvorene, tamne, mešovite liščarsko-četinarske šume u kojima dominiraju jela i bukva . U spratu drveča i žbunova se na nekim mestima sa velikim brojnostima javljaju i , i , dok se sa manjim brojnostima ali veoma cesto javljaju i i . Sprat zeljastih biljaka je dobro razvijen. U njemu svojom brojnošču cesto dominiraju , , , , , , , ili različite vrste mahovina. Ostale visokofrekventne vrste u prizmenom spratu su , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, na ravnim ili strmim padinama u srednjeplaninskom pojasu, na visinama od 600 do 1200 m. Podlogaje silikatna, a na njoj se razvijaju različite varijante skeletogenih ili veoma debelih kiselih smedjih zemljišta. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine srednje i južne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Goč (Dobre vode, Brezjak, Prerovo, upljačka kosa, Duga kosa, "Svinjčine" kraj Šučuskog potoka, Zelengorka, Vlajna, Markov grad, Jelak, Obla glava, Suvo Jelje, Šupljačka kosa, Podjelje, Planinički jelak), Stará planina (sliv Dojkinačke reke, sliv Toplodolske reke), Jastrebac (Krivoritski jelak), Kopaonik, Željin, Golija, Maljen, Povlen, Tara; Kosovo: Metohijske Prokletije, Šar planina. Ekvivalentne zajednice: • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 colurnetosum Gajič 1961 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 colurnetosum Gajič 1961 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 drymetosumB. Jovanovič 1959 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 galietosum B. Jovanovič 1950 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 ilicetosum B. Jovanovič 1951 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 luzuletosum sylvaticae B. Jovanovič 1955 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 luzulosumB. Jovanovič 1959 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 muscetosum Gajič 1967 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 poetosum nemoralis B. Jovanovič 1951 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 polypodietosum B. Jovanovič 1959 • Abieti-Fagetum silicicolumB. Jovanovič 1955 • Abieti-Fagetum silicicolum Gajič 1961 • Carpino betuli-Abieti-Fagetum Gajič 1969 • Dentario trifoliae-Abieti-Fagetum B. Jovanovič 1968 • Luzulo-Abieto-FagetumB. Jovanovič 1953 • Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 • Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 epimedosum • Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 luzulosum Karakteristične vrste: Abies alba, Acerpseudoplatanus, Anemone nemorosa, Aremonia agrimonoides, Arum maculatum, Asperula odorata, Athyrium filix-femina, Campanula patula, Cardamine bulbifera, Carex digitata, Chrysanthemum corymbosum, Circaea lutetiana, Dentaria bulbifera, Dryopteris filix-mas, Epilobium montanum, Fagus moesiaca, Festuca drymeja, Festuca heterophylla, Festuca montana, Fragaria vesca, Galeobdolon luteum, Galium aristatum, Galium rotundifolium, Geranium robertianum, Hieracium murorum, Lactuca muralis, Luzula luzuloides, Luzula nemorosa, Luzula sylvatica, Mercurialis perennis, Mycelis muralis, Oxalis acetosella, Picea excelsa, Poa nemoralis, Polystichum setiferum, Prenanthes purpurea, Rubus hirtus, Rubus idaeus, Salvia glutinosa, Sanicula europaea, Stellaria nemorum, Urtica dioica, Vaccinium myrtillus, Veronica officinalis, Viola sylvestris, Carpinus betulus, Corylus colurna, Euphorbia amygdaloides Osnovna literatura: JovaV977, ČoliD965, PavlD003, GajiM961, GajiM969, GajiM967, JovaB951a, JovaB953b, JovaB959, KÍHM988, KojiM998, MišiV997, MišiV978, MišiV983a, MišiV978, ZupaM986, JoviN996 G4.612 Mešovite bukovo-ielove šume na karbonatima 639 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Opšte karakteristike: Zatvorene, tamne, mešovite liščarsko-četinarske šume u kojima dominiraju jela i bukva . U spratu drveča i žbunova se na nekim mestima sa velikim brojnostima javljaju i , . Sprat zeljastih biljaka je dobro razvijen. U njemu u veoma češte , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Ove šume se javljaju u vidu manjih ili večih sastojina na prelazu izmedju bukovog u smrčev visinski pojaš, na visinama izmedju 900 i 1600 m. Javljaju se na eksponiranim krečnjačkim padinama, na plitkim, nerazvijenim i gotovo uvek skeletnim crnicama ili smedjim zemljištima. Redje su zemljišta dobro razvijena i duboka do 80 cm. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine srednje i južne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina (Grob, Kolibe, Veliko konjsko, Golemo Stražište, Gornja Koritnica, Ržanac, Duga Lokva, Preslap, Smrdan, Rakoš, Kosmovac), Rtanj (pod Preslom, pod Šiljkom, pod Kúskom), Zlatar (Opsište, Crvene vode, Vodena poljana, Mala Orl., Veternik), Kopaonik (klisura Brzečke reke); Kosovo: Mokra planina, Prokletije Ekvivalentne zajednice: Abieti-FagetumcalcicolumB. Jovanovič 1955 Abieti-Fagetum moesiacumB. Jovanovič 1953 Abieti-Fagetum moesiacumB. Jovanovič 1953 aceretosum visianii Stankovič-Tomič 1974 Abieti-Fagetum moesiacumB. Jovanovič 1953 alliosumB. Jovanovič 1951 Abieti-Fagetum moesiacumB. Jovanovič 1953 calcicolumB. Jovanovič 1955 Abieti-Fagetum moesiacumB. Jovanovič 1953 epimedietosumB. Jovanovič 1959 Abieti-Fagetum moesiacumB. Jovanovič 1953 geraniosumB. Jovanovič 1951 Abieti-Fagetum moesiacumB. Jovanovič 1953 myrthylletosumB. Jovanovič 1959 Karakteristične vrste: Abies alba, Acer visianii, Actaea špicatá, Agrimonia eupatoria, Ajuga reptans, Anemone ranunculoides, Asarum europaeum, Asperula odorata, Cardamine bulbifera, Dentaria bulbifera, Dryopteris filix-mas, Euphorbia amygdaloides, Fagus moesiaca, Fagus sylvatica, Festuca valesiaca, Fragaria vesca, Gentiana asclepiadea, Luzula pilosa, Luzula sylvatica, Mycelis muralis, Oxalis acetosella, Picea abies, Poa nemoralis, Polystichum lonchitis, Polytrichum commune, Polytrichum sp., Pulmonaria officinalis, Rhamnus fallax, Saxifraga rotundifolia, Senecio nemorensis, Sorbus aucuparia, Telekia speciosa, Vaccinium myrtillus, Veronica chamaedrys, Viola sylvestris, Acer platanoides, Acerpseudoplatanus, Aegopodium podagraria, Aremonia agrimonioides, Aspidium aculeatum, Dryopteris filix-mas, Carex digitata, Dactylis glomerata, Daphne mezereum, Digitalis ambigua, Doronicum columnae, Epilobium montanum, Festuca drymeja, Fragaria elatior, Galium mollugo, Galium schultesii, Geranium macrorrhizum, Geranium robertianum, Geum urbanum, Hieracium murorum, Hypericum umbellatum, Knautia drymeja, Lilium martagon, Lonicera nigra, Lonicera xylosteum, Melica uniflora, Mercurialis perennis, Moehringia trinervia, Paris quadrifolia, Polygonatum verticillatum, Prenanthes purpurea, Primula columnae, Rosa alpina, Rubus hirtus, Rubus idaeus, Salix caprea, Salvia glutinosa, Sanicula europaea, Scrophularia scopolii, Sorbus mougeotii, Symphytum tuberosum, Urtica dioica, Veratrum album Osnovna literatura: PavlD003, JovaB955c, JovaB980, MišiV997, MišiV983a, ObraD992, MišiV997, TomiK974 G4.613 Mešovite bukovo-ielove šume na serpentinitima Opšte karakteristike: Zatvorene, tamne, mešovite liščarsko-četinarske šume u kojima dominiraju jela < Abies alba> i bukva . Spratovi drveča i žbunova su siromašni, dok je sprat zeljastih biljaka dobro razvijen. U njemu u veoma češte , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene uglavnom na severnim ekspozicijama, na večim nagibima terena na prelazu izmedju bukovog u smrčev visinski pojaš, u dijapazonu nadmorskih visina od 600 do 1300 m. Podloga je serpentinit ili peridotit, na kome se razvijaju mul-rankeri ili smedja zemljišta na serpentinitu, koja su po pravilu veoma skeletogena, a samo izuzetno mogu biti dobro razvijena sa profilom dubljim od 60 cm. Staništa se javljaju u području umereno-kontinentalne planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine jugoistočne Evropě Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Maljen, Suvobor, Goč, Kopaonik Ekvivalentne zajednice: STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 640 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 galietosum B. Jovanovič 1950 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 quercetosum petreaea Slavkovič 1974 • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 serpentinicum • Abieti-Fagetum serpentinicum B. Jovanovič (1959) 1979 • Abieti-Fagetum serpentinicum B. Jovanovič (1959) 1979 caricetosum pilosae Tomič 1992 • Abieti-Fagetum serpentinicum B. Jovanovič (1959) 1979 sorbetosum Tomič 1992 • Dentario trifoliae-Abieti-Fagetum B. Jovanovič 1968 • Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 • Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 epimedosum • Vaccinio myrtilli-Fago-AbietetumB. Jovanovič (1959) 1979 luzulosum Karakteristične vrste: Abies alba, Anemone nemorosa, Aremonia agrimonoides, Asperula odorata, Carex digitata, Dentaria bulbifera, Fagus moesiaca, Festuca drymeja, Galeobdolon luteum, Galium rotundifolium, Geranium robertianum, Lactuca muralis, Oxalis acetosella, Rubus hirtus, Vaccinium myrtillus, Daphne blagayana, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Luzula sylvatica, Pinus nigra, Polystichum setiferum, Quercus dalechampii, Quercuspetraea, Rubus idaeus, Sorbus aucuparia, Symphytum tuberosum Osnovna literatura: PavlD003, JovaB959, MišiV997, MišiV983a, SlavŽ974, TomiZ990, ZupaM986, GajiM954c, GajiM955, JoviN996 G4.62 Mešovite bukovo-ielovo-smrčeve šume Opšte karakteristike: Zatvorene, tamne, mešovite liščarsko-četinarske šume u kojima dominiraju jela , smrča i bukva . Ostale visokofrekventne vrste u prizmenom su , , , , Oxalis acetosella>, , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, na ravnim ili strmim padinama u srednjeplaninskom pojasu, navisinama od 900 do 1600 m. Podlogaje po pravilu silikatna, a na njoj se razvijaju različite varijante skeletogenih ili veoma debelih distričnih smedjih ili podzolastih zemljišta. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine srednje i južne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Goilja (Hajdučki laz, Rezerv.ispod J.k., Koravčina), Javor, Tara planina; Stará planina, Suva planina, Kopaonik, Zlatar; Kosovo: Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Abieti-Fagetum moesiacum B. Jovanovič 1953 piceetosum prov. Gajič 1972 • Piceo-Fago-Abietetum Čolič 1965 • Piceo-Fago-Abietetum Čolič 1965 illyricum Gajič 1970 • Piceo-Fago-Abietetum Čolič 1965 moesiacum Gajič 1970 Karakteristične vrste: Abies alba, Fagus moesiaca, Picea excelsa, Rubus hirtus, Anemone nemorosa, Euphorbia amygdaloides, Galium rotundifolium, Mycelis muralis, Oxalis acetosella, Veronica officinalis, Aremonia agrimonioides, Asperula odorata, Athyrium filix-femina, Cardamine bulbifera, Geranium robertianum, Luzula luzuloides, Prenanthes purpurea, Senecio nemorensis, Dryopteris filix-mas, Vaccinium myrtillus, Glechoma hirsuta, Acer heldreichii, Rubus idaeus, Symphytum tuberosum Osnovna literatura: ČoliD965, PavlD003, GajiM989, JovaB953b, MišiV997, MišiV983a, JoviN996 G4.63 Mešovite bukovo-smrčeve šume Opšte karakteristike: Zatvorene, tamne, mešovite liščarsko-četinarske šume u kojima dominiraju smrča i bukva . Ostale visoko frekventne vrste su , Oxalis acetosella>, , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, na ravnim ili strmim padinama u srednjeplaninskom pojasu, na visinama od 900 do 1600 m. Podlogaje silikatna ili karbonatna, a na njoj se razvijaju različite varijante skeletogenih ili veoma debelih distričnih ili eutričnih 641 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma... " smedjih ili podzolastih zemljišta. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Planine srednje i južne Evropě. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Golija (Jelenje brdo, Debelo brdo, Golijska reka), Suva planina (pod Ridom, Smrdan, Točila, Kaletinac, Vratska Padina). Ekvivalentne zajednice: • Aceri heldreichii-Piceetum abietis Mišič et Panic 1990 • Fageto-Piceetum prov. Gajič 1972 • Fageto-Piceetum prov. Gajič 1972 heldreichietosum Gajič 1972 • Piceeto-Fagetum subalpinumB. Jovanovič 1953 • Piceeto-Fagetum subalpinumB. Jovanovič 1953 chaerophyllosumB. Jovanovič 1953 • Piceeto-Fagetum subalpinumB. Jovanovič 1953 myrthylletosumB. Jovanovič 1953 • Piceo-Fagetum silicicolum Gajič • Piceo-Fagetum silicicolum Gajič heldreichetosum Gajič Karakteristične vršte: Fagus sylvatica, Galium rotundifolium, Oxalis acetosella, Picea excelsa, Rubus hirtus, Anemone nemorosa, Dryopteris filix-mas, Euphorbia amygdaloides, Luzula luzuloides, Mycelis muralis, Asperula odorata, Athyrium filix-femina, Cardamine bulbifera, Daphne mezereum, Epilobium montanum, Festuca drymeja, Geranium robertianum, Glechoma hirsuta, Vaccinium myrtillus, Veronica officinalis, Luzula sylvatica, Anemone hepatica, Lonicera alpigena, Sorbus mougeotii, Rosa alpina, Rubus saxatilis, Saxifraga rotundifolia, Sorbus aucuparia, Acer pseudoplatanus, Aspidium filix-mas, Gentiana asclepiadea, Lonicera nigra, Prenanthes purpurea, Salix silesiaca, Evonymus latifolius, Lonicera xylosteum, Polygonatum verticillatum Osnovna literatura: MišiV997, GajiM989, JovaB980 G4.64 Mešovite bukovo-ielovo-borovo-omorikove šume Opšte karakteristike: Zatvorene, tamne, izrazito mešovite liščarsko-četinarske polidominatne šume u kojima dominiraju jela , bukva , omorika , crni bor i beli bor . Ostale visoko frekventne vršte su , , , smrča , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim ili strmim padinama u srednjeplaninskom pojasu, na visinama od 1000 do 1100 m. Podloga je krečnjačka ili serpentinitska, a na njoj se razvijaju različite varijante skeletogenih ili veoma debelih eutričnih smedjih ili podzolastih zemljišta. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Tara (Aluška planine, Vranjak izmedju rečica Bare i Vranjačkog potoka, Mitrovac, Zborište iznad Zmajevskog potoka, iznad ušča Jajačkog potoka u Zmajevski). Ekvivalentne zajednice: • Omorikae Piceeto-Abieto-Fageto-Pinetum mixtum Čolič 1965 • Omorikae Piceeto-Abieto-Fageto-Pinetum nigrae Čolič 1965 • Omorikae Piceeto-Abieto-Fageto-Pinetum nigrae Čolič 1965 ostryetetosum Čolič 1965 • Omorikae Piceeto-Abieto-Fagetum pinetosum calcicolum • Omorikae-Piceeto-Abieto-Fageto-Pinetum mixtum Čolič 1965 • Piceo omorikae-abietis-Abieti-Pinetum serpentinicum Karakteristične vršte: Abies alba, Acer pseudoplatanus, Alnus glutinosa, Betula pendula, Cirsium sp., Cotoneaster tomentosus, Cytisus austriacus, Daphne mezereum, Equisetum hyemale, Erica carnea, Fagus moesiaca, Fragaria vesca, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus, Geranium robertianum, Lonicera alpigena, Lonicera nigra, Lonicera xylosteum, Ostrya carpinifolia, Oxalis acetosella, Picea abies, Picea omorika, Pinus nigra, Pinus sylvestris, Polygonatum verticillatum, Populus tremula, Potentilla erecta, Rhamnus fallax, Ribes grossularia, Rosa pendulina, Rubus idaeus, Salix caprea, Sorbus aria, Sorbus aucuparia, Spiraea ulmifolia, Ulmus scabra, Vaccinium myrtillus STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 642 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Osnovna literatura: ČoliD965, ČoliD957, MatoM993 G4.65 Mešovite biikovo-ielovo-smrčevo-omorikove šume Opšte karakteristike: Zatvorene, tamne, izrazito mešovite liščarsko-četinarske polidominatne šume u kojima dominiraju jela , bukva , omorika i smrča . Ostale visokofrekventne vrste su , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim ili strmim padinama u srednjeplaninskom pojasu, na visinama od 1000 do 1100 m. Podloga je po krečnjačka, a na njoj se razvijaju različite varijante eutričnih smedjih ili podzolastih zemljišta. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Tara (Crni Vrh - Crvene stene). Ekvivalentne zajednice: • Piceo omorikae-abietis-Abieti-Fagetum Čolič 1965 Karakteristične vrste: Picea omorika, Picea abies, Abies alba, Pinus nigra, Fagus moesiaca, Pinus sylvestris, Populus tremula, Betula pendula, Acer pseudoplatanus, Acer platanoides, Salix caprea, Erica carnea, Vaccinium myrtillus, Daphne mezereum, Rubus idaeus Osnovna literatura: MatoM993, ČoliD965 G4.66 Mešovite bukovo-ielovo-smrčevo-borove šume Opšte karakteristike: Zatvorene, tamne, izrazito mešovite liščarsko-četinarske polidominatne šume u kojima dominiraju jela , bukva , smrča , crni bor i beli bor . Ostale visoko frekventne vrste su , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim ili strmim padinama u srednjeplaninskom pojasu, na visinama od 1000 do 1100 m. Podloga je po krečnjačka ili serpentinitska, a na njoj se razvijaju različite varijante skeletogenih ili veoma debelih eutričnih smedjih ili podzolastih zemljišta. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Tara. Ekvivalentne zajednice: • Piceeto-Abieto-Fagetum Čolič 1965 pinetosum mixtum Čolič 1965 Karakteristične vrste: Pinus nigra, Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus, Sorbus aucuparia, Cotoneaster tomentosus, Sorbus aria, Amelanchier ovalis, Spiraea cana, Sorbus torminalis, Lonicera caprifolium, Viburnum lantana, Hedera helix, Evonymus verrucosus, Tilia cordata, Staphylea pinnata, Clematis vitalba, Rhamnus fallax Osnovna literatura: ColiD965 G4.7 Mešovite šume belog bora i acidofilnih hrastova Opšte karakteristike: Otvorene ili zatvorene, obično svetle, mešovite liščarsko-četinarske šume u kojima dominiraju beli bor i acidofilní hrastovi i redje . Opšte rasprostranjenje: Nemorálna zona zapadnog Palearktika. Rasprostranjenje u Srbiji: Ne postoje konkrétni fitocenološki podaci o šumskim sastojinama u kojima dominiraju beli bor i kitnjak ili lužnjak. Medjutim kako su ove vrste češte u Srbiji, pa čak na mnogim mestima izgradjuju i svoje monodominantne šume, moguče je očekivati da se manji izolováni fragmenti ovog tipa staništa mogu nači i kod nas. G4.71 Subkontinentalne nemorálne borovo-hrastove - šume 643 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte karakteristike: Otvorene ili zatvorene, obično svetle, mešovite liščarsko-četinarske šume u kojima dominiraju beli bor i acidofilni hrastovi I redje . Opšte rasprostranjenje: Nemorálna zona zapadnog Palearktika. Rasprostranjenje u Srbiji: Ne postoje konkrétni fitocenološki podaci o šumskim sastojinama u kojima dominiraju beli bor i kitnjak ili lužnjak. Medjutim kako su ove vrste češte u Srbiji, pa čak na mnogim mestima izgradjuju i svoje monodominantne šume, moguče je očekivati da se manji izolováni fragmenti ovog tipa staništa mogu nači i kod nas. G4.G Mešovite šume crnog bora i klacifilnih liščara Opšte karakteristike: Svetle šume, mešovite liščarsko-četinarske šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominira crni bor , koga u večem broju prate crni grab , kitnjak ili mečja leska . Spratovi drveča i žbunova se karakterišu velikim brojem vrsta, medju kojima su najčešče , , , , , . Sprat zeljastih biljaka j e takodje dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , Koeleria sp., , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim ili termo-mezofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, veoma žesto i u području klisura i kanjona, na visinama od 500 i 1100 m. Podloga je karbonatna ili serpentinitska, a na njoj se razvijaju različite varijante inicijalnih eutričnih skeletogenih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime ili prelazne umereno kontinentalne-ilirsko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Južná i mediteranska Evropa, od Španije do Male Azije i Krima. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: padine Tare prema Drini, okolina Príboja, Uvac, klisura Sukovske reke - Jerme., Stolovi, Borovita kosa, Studena planina, Troglav planina Borje, Bresnik, Bakovačka planina, Studenica - Golo brdo, Rajkovača Ekvivalentne zajednice: • Ostryo-Pinetum nigrae Colič 1965 • Corylo colurnae-Pinetum nigrae B. Jovanovič 1951 • Querco-Pinetum Z. Pavlovic 1964 Karakteristične vrste: Brachypodium sylvaticum, Pinus nigra, Dactylis glomerata, Erica carnea, Fagus moesiaca, Fragaria vesca, Galium mollugo, Thymus montanus, Vicia incana, Carex humilis, Ceterach officinarum, Dianthus petraeus, Fraxinus ornus, Galium purpureum, Sesleria rigida, Sorbus aria, Acer intermedium, Achillea clypeolata, Allium flavum, Allium pulchellum, Amelanchier ovalis, Anemone hepatica, Anemone nemorosa, Aremonia agrimonioides, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Berberis vulgaris, Bupleurum sibthorpianům, Cachrys alpina, Calamagrostis varia, Calamintha nepeta, Campanula glomerata, Campanula patula, Carpinus orientalis, Centaurea rhenana, Centaurea triumfetti, Chamaecytisus tommasinii, Cornus mas, Coronilla emeroides, Corylus colurna, Cotoneaster tomentosus, Crataegus sp., Cynanchum vincetoxicum, Epimedium alpinum, Erythronium dens-canis, Euphorbia amygdaloides, Evonymus verrucosus, Festuca valesiaca, Galium Vernum, Genista ovata, Geranium macrorrhizum, Helianthemum canum, Helleborus odorus, Helleborus serbicus, Hypericum rumeliacum, Koeleria sp., Eathyrus sphaericus, Leontodon incanus, Linaria italica, Melica ciliata, Melittis melissophyllum, Micromeria cristata, Moehringia muscosa, Ostrya carpinifolia, Parietaria officinalis, Poa nemoralis, Polygonatum officinale, Potentilla STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 644 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuonajine HOMemuiamype y miacufuKciuuju cmamiiuma... " chrysantha, Primula suaveolens, Pteridium aquilinum, Quercus sessilis, Rhamnus cathartica, Rhus cotinus, Rosa canina, Rubus hirtus, Scabiosa columbaria, Scleropodium purum, Sedum album, Sedum ochroleucum, Sempervivum sp., Seseli rigidum, Sesieria varia, Silene viridiflora, Siler trilobum, Solidago virgaurea, Stachys recta, Stachys scardica, Symphytum tuberosum, Syringa vulgaris, Tanacetum corymbosum, Taxus baccata, Teucrium chamaedrys, Thymus pulegioides, Tilia grandifolia, Trifolium alpestre, Trifolium medium, Vaccinium myrtillus, Viburnum sp., Viola sylvestris Osnovna literatura: ČoliD965, PavlD003, JoviN996, GajiM992, MišiV983a, MišiV997, TomiZ994a, JovaB951, JovaB956, MišiV981, Pecil, MišiV997, PavlZ964 G4.G1 Mešovite šume crnog bora i crnog graba Ostrya carpinifolia> Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju crni grab i crni bor , koje cesto sa večim učeščem prati i crni jasen . Spratovi drveča i žbunova se karakterišu velikim brojem vrsta. Sprat zeljastili biljaka je takodje dobro razvijen; floristički je relativno bogat, a kao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama od 500 i 1100 m. Podloga je karbonatna ili serpentinitska, a na njoj se razvijaju različite varijante inicijalnih eutričnih skeletogenih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno4continentalne-mezijske klime ili prelazne submediteransko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i zapadni delovi Balkanskog polusotrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: padine Tare prema Drini, okolina Priboja, Uvac. Ekvivalentne zajednice: • Ostryo-Pinetum nigrae Co lič 1965 Karakteristične vrste: Pinus nigra, Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus, Sesieria rigida, Teucrium chamaedrys, Thymus pulegioides, Chamaecytisus tommasinii, Lathyrus sphaericus, Amelanchier ovalis, Sorbus aria, Euphorbia amygdaloides, Erica carnea, Sesieria varia, Brachypodium sylvaticum, Fragaria vesca, Dactylis glomerata, Anemone hepatica, Leontodon incanus, Solidago virgaurea, Carex humilis, Helianthemum canum, Melittis melissophyllum, Galium purpureum, Ceterach officinarum, Sempervivum sp., Dianthus petraeus, Siler trilobum, Scabiosa columbaria, Vicia incana, Silene viridiflora, Cachrys alpina, Allium pulchellum, Calamagrostis varia Osnovna literatura: ColiD965, PavlD003, MišiV997, GajiM992, MišiV983a, TomiZ994a, JoviN996 G4.G2 Mešovite šume crnog bora i mečie leske Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju crni grab i mečja leska . Spratovi drveča i žbunova se karakterišu velikim brojem vrsta, medju kojima su najčešče , , , , , , , , , , , , , , Koeleria sp., , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termo-mezofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, uglavnom u području klisura i kanjona, na visinama od 500 i 1100 m. Podloga je najčešče predstavljena dolomitskim krečnjacima, na kojima su razvijene rendzine ili posmedjene rendzine. Zajednice se razvijaju u uslovima umereno-kontinentalne-mezijske klime ili prelazne ilirsko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, južni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: padine Tare prema Drini, klisura Sukovske reke - Jerme. Ekvivalentne zajednice: • Corylo colurnae-Pinetum nigrae B. Jovanovič 1951 645 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamype y KJiacufiiKauiiju cmauuuima.. Karakteristične vrste: Acer intermedium, Achillea clypeolata, Allium flavum, Asplenium trichomanes, Bupleurum sibthorpianum, Carex humilis, Carpinus orientalis, Ceterach officinarum, Coronilla emeroides, Corylus colurna, Cotoneaster tomentosus, Evonymus verrucosus, Festuca valesiaca, Fraxinus ornus, Galium purpureum, Hypericum rumeliacum, Koeleria sp., Melica ciliata, Micromeria cristata, Moehringia muscosa, Parietaria officinalis, Pinus nigra, Rhus cotinus, Rosa canina, Sesleria rigida, Syringa vulgaris, Taxus baccata, Asplenium ruta-muraria, Berberis vulgaris, Brachypodium sylvaticum, Calamintha nepeta, Centaurea rhenana, Cornus mas, Crataegus sp., Cynanchum vincetoxicum, Dianthus petraeus, Fagus moesiaca, Galium mollugo, Geranium macrorrhizum, Linaria italica, Poa nemoralis, Polygonatum officinale, Primula suaveolens, Rhamnus cathartica, Sedům album, Sedům ochroleucum, Seseli rigidum, Sorbus aria, Stachys recta, Thymus montanus, Tilia grandifolia, Viburnum sp. Osnovna literatura: ČoliD965, PavlD003, JovaB951, JovaB956, MišiV997, MišiV981, MišiV983a, JoviN996 G4.G3 Mešovite šume crnog bora i kitniaka Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveča u kome svojom brojnošču dominiraju crni grab i kitnjak . Spratovi drveča i žbunova se karakterišu relativno velikim brojem vrsta. Sprat zeljastih biljaka je takodje dobro razvijen; florističkije relativno bogat, akao najčešče vrste se javljaju , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na strmim, termo-mezofilnim terenima, u brdskom i nižim delovima planinskog regiona, na visinama izmedju 600 i 1100 m. Podloga je najčešče predstavljena serpentinitima, na kojima su razvijene različite varijante smedjih zemljišta. Zajednice se razvijaju u uslovima prelazne uměřeno kontinentalne-ilirsko-mezijske klime. Opšte rasprostranjenje: Centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stolovi, Borovita kosa, Studena planina, Troglav planina Borje, Bresnik, Dakovačka planina, Studenka - Golo brdo, Rajkovača Ekvivalentne zajednice: • Querco-Pinetum Z. Pavlovic 1964 Karakteristične vrste: Pinus nigra, Quercus sessilis, Helleborus serbicus, Epimedium alpinum, Erica carnea, Vaccinium myrtillus, Fragaria vesca, Viola sylvestris, Symphytum tuberosum, Anemone nemorosa, Thymus montanus, Galium mollugo, Pteridium aquilinum, Aremonia agrimonioides, Galium vernum, Tanacetum corymbosum, Erythronium dens-canis, Helleborus odorus, Campanula patula, Fagus moesiaca, Brachypodium sylvaticum, Trifolium alpestre, Vicia incana, Potentilla chrysantha, Trifolium medium, Genista ovata, Campanula glomerata, Dactylis glomerata, Stachys scardica, Centaurea triumfetti, Rubus hirtus, Scleropodium purum Osnovna literatura: ČoliD965, Pečil, PavlD003, MišiV997, MišiV983a, PavlZ964 G4.H Mešovite munikovo-molikovo-bukove šume - - Opšte karakteristike: Zatvorene, tamne, mešovite liščarsko-četinarske šume u kojima dominiraju bukva i munika . Sprat drveča i žbunova je siromašan, a na nekim mestima sa manjim brojnostima javljaju još i jela i smrča . Sprat zeljastih biljaka je dobro razvijen, najčešče vrste su. , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim ili strmim padinama u zoni gornje šumske granice, na visinama od 1400 do 1600 m. Podloga je krečnjačka ili dolomitska. Na njoj se razvijaju različite varijante skeletogenih eutričnih smedjih zemljišta. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne planinske klime. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 646 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamypey KJiacucfjUKaijuju cmanuiuma... " Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije, Koritnik, Koprivnik Ekvivalentně zajednice: • Fago-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1958 • Abietum albae-Fageti-Pinetum heldreichii-Sagifrago rotundifoliae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pineto peucis-Fageto-Piceetum excelsae-Galieto rotundifoliae-Luzula luzulinae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. • Pino heldreichi-Quercetum petreae corylo orneti M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Karakteristične vršte: Fraxinus excelsior, Corylus colurna, Acer pseudoplatanus, Acer campestre, Carpinus betulus, Cornus mas, Acer monspessulanum, Carpinus orientalis, Syringa vulgaris, Viburnum lantana, Crataegus monogyna, Fraxinus ornus, Clematis vitalba, Melica uniflora, Euphorbia amygdaloides, Stellaria holostea, Dactylis glomerata, Lunaria annua, Evonymus verrucosus, Tilia cordata, Prunus mahaleb, Geranium robertianum, Alliaria officinalis, Fragaria vesca, Lapsana communis, Brachypodium sylvaticum, Chelidonium majus, Torilis anthriscus Osnovna literatura: PavlD003, JankM960, JankM958, JankM998 G4.H1 Mešovite bukovo-munikove šume Opšte karakteristike: Zatvorene, tamne, mešovite liščarsko-četinarske šume u kojima dominiraju bukva i munika . Sprat drveča i žbunova je siromašan, a na nekim mestima sa manjimbrojnostima javljaju još i jela i smrča . Sprat zeljastih biljaka je dobro razvijen, najčešče vršte su. , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim ili strmim padinama u zoni gornje šumske granice, na visinama od 1400 do 1600 m. Podloga je krečnjačka. Na njoj se razvijaju različite varijante skeletogenih eutričnih smedjih zemljišta. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Koprivnik, Koritnik Ekvivalentně zajednice: • Fago-Pinetum heldreichii M. Jankovič 1958 Karakteristične vršte: Fraxinus excelsior, Corylus colurna, Acer pseudoplatanus, Acer campestre, Carpinus betulus, Cornus mas, Acer monspessulanum, Carpinus orientalis, Syringa vulgaris, Viburnum lantana, Crataegus monogyna, Fraxinus ornus, Clematis vitalba, Melica uniflora, Euphorbia amygdaloides, Stellaria holostea, Dactylis glomerata, Lunaria annua, Evonymus verrucosus, Tilia cordata, Prunus mahaleb, Geranium robertianum, Alliaria officinalis, Fragaria vesca, Lapsana communis, Brachypodium sylvaticum, Chelidonium majus, Torilis anthriscus Osnovna literatura: PavlD003, JankM960, JankM958 G4.H2 Mešovite bukovo-ielovo-munikove šume Opšte karakteristike: Zatvorene, tamne, mešovite liščarsko-četinarske šume u kojima dominiraju bukva , jela i munika . Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim ili strmim padinama u zoni gornje šumske granice. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije Ekvivalentně zajednice: • Abietum albae-Fageti-Pinetum heldreichii-Sagifrago rotundifoliae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Osnovna literatura: JankM998 G4.H3 Mešovite bukovo-smrčevo-molikove šume 647 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KiiacucjjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte karakteristike: Zatvorene, tamne, mešovite liščarsko-četinarske šume u kojima dominiraju bukva , smrča i munika . Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim ili strmim padinama u zoni gornje šumske granice, na krečnjacima i dolomitima. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije Ekvivalentne zajednice: • Pineto peucis-Fageto-Piceetum excelsae-Galieto rotundifoliae-Luzula luzulinae M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Osnovna literatura: JankM998 G4.H4 Mešovite kitniakovo-munikove šume Opšte karakteristike: Zatvorene, tamne, mešovite liščarsko-četinarske šume u kojima dominiraju kitnjak i munika . U spratu drveča veči značaj imaju još i i . Ekologija: Zajednice razvijene na ravnim ili strmim padinama u zoni gornje šumske granice, na krečnjacima. Staništa se javljaju u uslovima umereno-kontinentalne planinske klime. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Metohijske Prokletije Ekvivalentne zajednice: • Pino heldreichi-Quercetum petreae corylo orneti M. Jankovič 1998 ass.nova prov. Osnovna literatura: JankM998 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 648 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " H UNUTARKONTINENTALNA STANIŠTA SA SLABO RAZVIJENOM VEGETACIJOM Ne obalna staništa (misii se na morské obale !) bez ili sa manje od 30 % vegetacijskog pokrivača koja su suva ili sezonski vlažná (sa vodením površinama na i iznad površine tla za manje od pola godine). Podzemná nemarinske pecině i prolazi koje uključuju podzemne vode. Staništa koja su karakteristična po stalnom snegu i površinskom ledu drugačijim od marinskih ledenih tela. Hl Terestrične podzemne pecině, pečinski sistemi., prolazi i vodene mase Prirodni podzemní sistemi nastanjeni malobrojnim stanovnicima, pretežno životinjama, gljivama i mikroorganizmima. Fotosintetski organizmi se javljaju samo u ulaznim, slabo osvetljenim delovima podzemnih objekata. Iskoriščeni podzemni sistemi konstruisani od čoveka koje su kolonizované od prirodnih ili polu-prirodnih zajednica se takodje uključuju ovde. HLI Ulazi u pečine Opšte karakteristike: U zavisnosti od položaja ulaznog kanála u krečnjačkoj unutrašnjosti razlikuju se vertikálno eksponirani ulazi kod pečina i horizontálni ulazi kod jama. Ulazni otvori najčešče odražavaju morfološke odlike početnih delová pečina i jama. Ulazi mogu biti svodasti, izduženi, po pukotinama, štruktúrni, erozioni i drugo. Najčešče su primárne genetske osnove, ali mogu nastatí salamanjem i sekundarnim erozionim otvaranjem. Ulazni delovi pečina i jama predstavljaju stanište malobrojnih životinja, pre svega subtroglofilnih i troklofilnihbeskičmenjaka, najčešče predstavnika grupa , , , , , , ; ; , , , , i dr. Ekologija: Ulazi u pečinu u ekološkom smislu predstavljaju one delové podzemnih objekata koji se nalaze u neposrednoj blizini pečinskog otvora, gde se u klimatskom pogledu oseča veoma izražen nadzeman uticaj. Klimatske odlike ulaznih delová speleoloških objekata determinisane su njihovom ekspozicijom. Najtopliji su zapadno i južno eksponirani ulazi znatno su hladniji ovi severni i istočni ulazi. Ulazni delovi su pod velikim uticajem spoljne klime tako da su temperature vazduha bliske dnevnom i godišnjem hodu mesta gde se ulaz nalazi. Od ulaza prema unutrašnjosti nastaju nagle temperaturne promene različitih svojstava determinisane osnovnom klimatskom odlikom objekta. Pečinski ulazi najčešče u podlozi imaju klastične sedimente, jamski ulazi su od stena. Ulazi u speleološke objekte u Srbiji sreču se od 100 m do 2400 m n.v. Opšte rasprostranjenje: Rasprostranjenje u Srbiji: Večina istraživanih i pretpostavljenih speleoloških objekta Srbije ima prírodné ulaze na površini terena. Od ovog odstupaju zatvorene pečine, jame i kaverně razbijene kraške izdani, plitkog, dubokog i skrivenog krása. Karakteristične vrste: Porcellium sp., Armadillidium sp., Paranemastoma (P.) radewi, Opilio sp., Nelima sp., Chthonius spp., Neobisium spp., Roncus spp., Meta sp., Nesticus sp., Pardosa sp., Rhagidia sp., Lithobius sp., Geophilus sp., Glomeris sp., Polydesmus sp., Brachydesmus sp., Perla sp., Trechus sp., Aemostenus sp., Bembidium sp., Carabus sp., Hister sp., Gnathoncus sp., Quedius sp., Lesteva sp., Philonthus sp., Medon sp., Cryptophagus sp., Ptinus testaceus, Choleva sp., Catops sp., Nargus sp., Ĺeiodes sp., Agathidium sp., Agabus sp., Hydraena sp., Otyorrhynchus sp., Trichocera sp., Limnobia sp., Culex sp., Megaselia sp., Rhyacophila sp., Stenophylax meridiorientalisAcrolepia sp., Autophila sp., Catocala sp., Chthonius spp., Neobisium spp., Roncus spp., Rhagidia sp., Lithobius sp., Brachydesmus sp., Apfelbeckia sp., Troglophilus neglectus serbicus, Troglophilus neglectus vlasinensis, Troglophilus brevicauda, Troglophilus cavicola , Trechus austriacus, Trechoblemus micros, Ĺaemostenus terricola punctatus, Queidius mesomelinus skoraszewskyi, Queidius 649 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfmKaijuju cmaumuma... " mesomelinus mesomelinus, Atheta spelaea, Philonthus cephalotes, Bryaxis sp., Choleva (Choleva) agilis, Choleva (Cholevopsis) spadicea, Catops picipes, Nargus badius, Scoliopteryx libatrix, Triphosa sp. H1.2 Unutrašniosti pecina Opšte karakteristike: Unutrašnost pecina i jama u ekološkom smislu predstavlja onaj deo podzemnih objekata koji je udaljen od pečinskog otvora, gde se u klimatskom pogledu gotovo uopšte ne oseča dnevni nadzeman uticaj. Odlike unutrašnjosti pecina i jama determinisane su genetsko-evolutivnim svojstvima ovih objekata, odnosu prema spoljašnošču na ulazima, hidrološkim svojstvima objekata, njihovom dužinom i udaljenošču od ulaza i drugo. U Srbiji su sasvim retki primeri dugačkih i dubokih speleoloških objekata. Najčešče su to krátke i plitke pečine i jame složené ili jednostavne morfologije. Kod pecina se izdvajaju proste i složené, razgranate pečine u jednom nivou ili prosti i složeni pečinski sistemi sa dva, tri ili više genetskih nivoa. Jame takode mogu biti proste sa jednim kanálom, složené, divergentně sa više kanala ili jamski sistemi sa kombinacijama jamsko-pečinskih kanala. Posebnu grupu objekata čine pečine sa jamskim ulazima i jame sa pečinskim ulazima. U podzemnim objektima Srbije, u unutrašnjosti pecina, kao najčešče srečemo predstavnike troglofilne ali i subtroglofilne faune koji su zauzeli ekološke niše u kojima bi trebalo da se nalaze troglobionti. Razloge tome treba tražiti u klimatskim i geomorfološkim procesima koji su se odigrali u dalekoj prošlosti. U Srbiji još nisu zabeleženi visokoevoluirani troglobionti za koje bi se moglo reči da zauzimaju neku tačno odredenu ekološku nišu van koje se uopšte ne nalaze, što je recimo relativno čest slučaj u Dinaridima. Imajuči tu činjenicu u vidu, troglobionti u Srbiji praktično naseljavaju podzemne objekte celom njihovom dužinom tj. pokazuju dosta široku ekološku valencu. Kao takvi, u svakodnevnoj su kompeticiji sa predstavnicima trokloksene i troglofilne faune. Najznačajniji predstavnici troglobionata pripadajú grupama , i , pored kojih se u odredjenim pečinama kao veoma značajna grupa javljaju troglofilni kičmenjaci - slepi miševi . Ekologija: Unutrašnje delove pecina u ekološkom smislu primarno karkateriše poptuno odsustvo svetlosti. Temperatura vazduha u speleološkim objektima uslovljena je opštom temperaturom, odnosno klimom mesta gde se taj objekat nalazi. U tom smislu, večina pecina i jama u Srbiji odgovara tipu klimatski umerenih speleoloških objekata. Za klimatske odlike objekata osim ovog globalnog uslova vážni odnosi su broj i veličina ulaznih otvora, položaj kanala u krečnjačkoj unutrašnjosti, ekspozicija padina ulaznih delova objekata, nadmorská visina, dužina odnosno zapremina podzemnih kanala i drugo. Tako pečine i jame sa jednim ulazom uglavnom imaju svojstva klimastatičkih objekata sa malim izmenama temperature vazduha prema spoljašnjosti. Treba napomenuti da u Srbiji nisu vršena sistematska speleoklimatološka merenja i izvesna zapažanja su rezultát sporadičnih istraživanja. U klimastatičnoj pečini Barbaras kod Zaječara 18.02.1996. na 0,4 m od podloge, u ulaznom delu temperatura vazduha je bila 4,6 °C, a na kraju pečine, 120 m od ulaza, ova temperatura je bila 12,4 °C, pri spoljnoj temperaturi vazduha od 5,1 °C. Objekti sa više ulaza na različitim visinama imaju klimadinamična svojstva sa intezivnom cirkulacijom vazduha. Ova cirkulacija je u uslovima više spoljašnje temperature od višeg ka nižem otvoru, dok je u slučaju niže spoljne temperature od pečinske temperature situacija obrnuta, vazduh se křeče od nižeg ka visem otvoru. Ovom klimatskom tipu speleoloških objekata pripadá pečinski sistem Samar-Veliki Pešter koji ima tri ulaza na različitim visinama. U jednoj mernoj tački glavnog kanala ovog sistema zabeleženo je godišnje kolebanje temperature vazduha 1969. godine od 11,8 do 6,6 °C. Relativno retko ovi objekti imaju svojstva hladnih klimastatičnih jama u kojima se periodično ili stalno zadržava sneg i led. Karakteristične vrste: Paranemastoma (Buresiolla) bureschi (Roewer, 1926), Trojanella serbica Karaman, 2005); Chthonius bidentatus Beier, 1938, Chthoniuspersimilis Beier, 1939, Chthonius bogovinae Curčič, 1972, Chthonius iugoslavicus Curčič, 1972, Chthonius pancici Curčič, 1972, Chthonius latidentatus Curčič, 1974, Chthonius lesník Curčič, 1994, Chthonius stevanovici Curčič, 1986, Chthonius kemza Curčič, Lee & Makarov, 1993, Chthoniuspurgo Curčič, Lee & Makarov, 1993, Tyrannochthonius psoglavi Curčič, 1990, Acanthocreagris ludiviri Curčič, 1976, Neobisium babusnicae Curčič, 1980, Neobisium stankovici Curčič, 1972, Roncus bauk Curčič, 1991, Roncus pljakici Curčič, 1973, Roncus remesianensis Curčič, 1981, Roncus sotirovi Curčič, 1982, Roncus svanteviti Curčič, 1992, Roncus talason Curčič, 1993, Roncus timacensis Curčič, 1981; Serbosoma beljanicae Curčič & Makarov, 1998, Serbosoma zagubicae Curčič & Makarov, 1998, Serbosoma STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 650 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " kucajensis Čurčič & Makarov, 1998, Typhloiulus nevoi Makarov, Mitič & B.Čurčič, 2002, Duvalius (Paraduvalius) stankovitchi (Jeannel, 1923), Duvalius (P.) winkleri (Jeannel, 1923), Duvalius (Duvalius) bolei Pretner, 1963, Duvalius (D.) suvoborensis Pavicevic & Popovic, 2001, Duvalius (Duvaliotes) reufi Pavicevic & Popovic, 2003, Pheggomisetes globiceps ilandjievi Gueorguiev, 1964, Remyella scaphoides (Jeannel, 1931), Pholeunopsis magdelainei (Jeannel, 1934), Brachy de smus (Stylobrachydesmus) pancici Makarov & Curčič, 2004, Rhinolophus ferrumequinum, Rhinolophus hipposideros, Rhinolophus euryale, Rhinolophus blasii, Myotis mystacinus, Myotis emarginatus, Myotis myotis, Myotis blythi, Myotis capaccini, Pipistrellus pipistrellus, Pipistrellus savii, Eptesicus serotius, Plecotus austriacus, Miniopterus schreibersi Osnovna literatura: BeroP994, CaliJ003, CasaA982, CoifH978, ČurčBOOO, CvijJ895, CvijJ896, DuroP998, FreuH974, GavrD974, GavrD976, GavrD998, Giac995, GrupA998, GueoV964, HarzK969, JeanR923, JeanR924, JeanR928, JeanR931, MakaS002, MakaS004, MiriD994, MiriD995, NešiD002, NešiD002a, NešiD002b, NonvGOOO, PaunM995, PaviD003, PaviDOOl, PetrDr977, PetrDr986, PetJ968, PetJ976, PetJ969, PetJ974, Preť£963, Preť£970, RadoI995, SaviI995, StevZ991, VeljM972 H1.22 Pecině sa subtroglofilnimkičmenjacima Opšte karakteristike: Unutrašnji delovi pecina i jama udaljeni od pečinskog otvora, dovoljno daleko da se u klimatskom pogledu gotovo uopšte ne oseča direktni dnevni nadzeman uticaj. U podzemnim objektima ovog tipa, pored troglofilnih, subtroglofilnih i troglobiontiskih beskičmenjaka, karakteristično je i prisustvo subtroglofilnih kičmenjaka, pre svega slepih miševa , koji značajan deo svog životnog ciklusa provode u pečinama. Ekologija: Unutrašnje delove pecina u ekološkom smislu primarno karkateriše potpuno odsustvo svetlosti. Temperatura vazduha u speleološkim objektima uslovljena je opštom temperaturom, odnosno klimom mesta gde se taj objekat nalazi. U tom smislu, večina pecina i jama u Srbiji odgovara tipu klimatski umerenih speleoloških objekata. Pecině i jame sa jednim ulazom uglavnom imaju svojstva klimastatičkih objekata sa malim izmenama temperature vazduha prema spoljašnjosti. Nasuprot njima stoje objekti sa više ulaza na različitim visinama koji imaju klimadinamična svojstva sa intezivnom cirkulacijom vazduha. Opšte rasprostranjenje: Palaearkrički region, Afrika. Rasprostranjenje u Srbiji: Veliki broj pecina na čitavoj teritoriji Srbije pripadá ovom tipu. Karakteristične vrste: Rhinolophus ferrumequinum, Rhinolophus hipposideros, Rhinolophus euryale, Rhinolophus blasii, Myotis mystacinus, Myotis emarginatus, Myotis myotis, Myotis blythi, Myotis capaccini, Pipistrellus pipistrellus, Pipistrellus savii, Eptesicus serotius, Plecotus austriacus, Miniopterus schreibersi Osnovna literatura: MMD994, MMD995, PaunM995, SaviI995 H1.221 Kontinentálne pecině sa subtroglofilnim kičmeniacima Opšte karakteristike: Unutrašnji delovi pecina i jama udaljeni od pečinskog otvora, dovoljno daleko da se u klimatskom pogledu gotovo uopšte ne oseča direktni dnevni nadzeman uticaj. U podzemnim objektima ovog tipa, pored troglofilnih, subtroglofilnih i troglobiontiskih beskičmenjaka, karakteristično je i prisustvo subtroglofilnih kičmenjaka, pre svega slepih miševa , koji značajan deo svog životnog ciklusa provode u pečinama. Ekologija: Unutrašnje delove pecina u ekološkom smislu primarno karkteriše potpuno odsustvo svetlosti. Temperatura vazduha u speleološkim objektima uslovljena je opštom temperaturom, odnosno klimom mesta gde se taj objekat nalazi. U tom smislu, večina pecina i jama u Srbiji odgovara tipu klimatski umerenih speleoloških objekata. Pečine i jame sa jednim ulazom uglavnom imaju svojstva klimastatičkih objekata sa malim izmenama temperature vazduha prema spoljašnjosti. Nasuprot njima stoje objekti sa više ulaza na različitim visinama koji imaju klimadinamična svojstva sa intezivnom cirkulacijom vazduha. Opšte rasprostranjenje: Palaearkrički region, Afrika. Rasprostranjenje u Srbiji: Veliki broj pecina na čitavoj teritoriji Srbije pripadá ovom tipu. Karakteristične vrste: Rhinolophus ferrumequinum, Rhinolophus hipposideros, Rhinolophus euryale, Rhinolophus blasii, Myotis mystacinus, Myotis emarginatus, Myotis myotis, Myotis blythi, Myotis capaccini, Pipistrellus pipistrellus, Pipistrellus savii, Eptesicus serotius, Plecotus austriacus, Miniopterus schreibersi 651 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMeHKJiamype y KJiacucfmKaijuju cmauuuuna... " Osnovna literatura: MMD994, MMB995, PaunM995, SaviI995 HI.23 Pečine sa troglobiontrumbeskičmenjacima Opšte karakteristike: Unutrašnost pecina i jama u ekološkom smislu predstavlja onaj deo podzemnih objekata koji je udaljen od pečinskog otvora, gde se u klimatskom pogledu gotovo uopšte ne oseča dnevni nadzeman uticaj. Odlike unutrašnjosti pecina i jama determinisane su genetsko-evolutivnim svojstvima ovih objekata, odnosu prema spoljašnošču na ulazima, hidrološkim svojstvima objekata, njihovom dužinom i udaljenošču od ulaza i drugo. U Srbiji su sasvim retki primeri dugačkih i dubokih speleoloških objekata. Najčešče su to krátke i plitke pečine i jame složené ili jednostavne morfologije. Kod pečina se izdvajaju proste i složené, razgranate pečine u jednom nivou ili prosti i složeni pečinski sistemi sa dva, tri ili više genetskih nivoa. Jame takode mogu biti proste sa jednim kanálom, složené, divergentně sa više kanála ilijamski sistemi sa kombinacijamajamsko-pečinskih kanála. Posebnu grupu objekata čine pečine sa jamskim ulazima i jame sa pečinskim ulazima. U podzemnim objektima Srbije, u unutrašnjosti pečina, kao najčešče srečemo predstavnike troglofilne ali i subtroglofilne faune koji su zauzeli ekološke niše u kojima bi trebalo da se nalaze troglobionti. Razloge tome treba tražiti u klimatskim i geomorfološkim procesima koji su se odigrali u dalekoj prošlosti. U Srbiji još nisu zabeleženi visokoevoluirani troglobionti za koje bise moglo reči da zauzimaju neku tačno odredenu ekološku nišu van koje se uopšte ne nalaze, što je recimo relativno čest slučaj u Dinaridima. Imajuči tu činjenicu u vidu, troglobionti u Srbiji praktično naseljavaju podzemne objekte celom njihovom dužinom tj. pokazuju dosta širokú ekološku valencu. Kao takvi, u svakodnevnoj su kompeticiji sa predstavnicima trokloksene i troglofilne faune. Ekologija: Unutrašnje delové pečina u ekološkom smislu primarno karakteriše potpuno odsustvo svetlosti. Temperatura vazduha u speleološkim objektima uslovljena je opštom temperaturom, odnosno klimom mesta gde se taj objekat nalazi. U tom smislu, večina pečina i jama u Srbiji odgovara tipu klimatski umerenih speleoloških objekata. Za klimatske odlike objekata osim ovog globalnog uslova vážni odnosi su broj i veličina ulaznih otvora, položaj kanála u krečnjačkoj unutrašnjosti, ekspozicija padina ulaznih delová objekata, nadmorská visina, dužina odnosno zapremina podzemnih kanála i drugo. Tako pečine i jame sa jednim ulazom uglavnom imaju svojstva klimastatičkih objekata sa malim izmenama temperature vazduha prema spoljašnjosti. Treba napomenuti da u Srbiji nisu vršena sistematska speleoklimatološka merenja i izvesna zapažanja su rezltat sporadičnih istraživanja. U klimastatičnoj pečini Barbaras kod Zaječara 18.02.1996. na 0,4 m od podloge, u ulaznom delu temperatura vazduha je bila 4,6 °C, a na kraju pečine, 120 m od ulaza, ova temperatura je bila 12,4 °C, pri spoljnoj temperaturi vazduha od 5,1 °C. Objekti sa više ulaza na različitim visinama imaju klirnadinamična svojstva sa intezivnom cirkulacijom vazduha. Ova cirkulacija je u uslovima više spoljašnje temperature od višeg ka nižem otvoru, dok je u slučaju niže spoljne temperature od pečinske temperature situacija obrnuta, vazduh se kreče od nižeg ka višem otvoru. Ovom klimatskom tipu speleoloških objekata pripadá pečinski sistem Samar-Veliki Pešter koji ima tri ulaza na različitim visinama. U jednoj mernoj tački glavnog kanála ovog sistema zabeleženo je godišnje kolebanje temperature vazduha 1969. godine od 11,8 do 6,6 °C. Relativno retko ovi objekti imaju svojstva hladnih klimastatičnih jama u kojima se periodično ili stalno zadržava sneg i led. Opšte rasprostranjenje: Palaearktički region, najbrojnije u severnom delu Mediteranskog basena i u peripontskom regionu. Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjenjene naročito na karstnim terenima istočne i zapadne Srbije Karakteristične vrste: Paranemastoma (Buresiolla) bureschi (Roewer, 1926), Trojanella serbica (Karaman, 2005), Neobisium sp., Roncus sp., Serbosoma beljanicae Čurčič & Makarov, 1998, Serbosoma zagubicae Čurčič & Makarov, 1998, Serbosoma kucajensis Čurčič & Makarov, 1998, Typhloiulus nevoi Makarov, Mitič & B.Čurčič, 2002, Duvalius (Paraduvalius) stankovitchi (Jeannel, 1923), Duvalius (Paraduvalius) winkleri (Jeannel, 1923), Duvalius (Duvaliotes) bolei Pretner, 1963, Duvalius (Duvaliotes) suvoborensis Pavicevic & Popovic, 2001, Duvalius (Duvaliotes) reufi Pavicevic & Popovic, 2003, Pheggomisetes globiceps ilandjievi Gueorguiev, 1964, Remyella scaphoides (Jeannel, 1931), Pholeunopsis magdelainei (Jeannel, 1934)., Brachydesmus (Stylobrachydesmus) pancici Makarov & Čurčič, 2004 Osnovna literatura: BeroP994, CaliJ003, CasaA982, CoifH978, ČurčBOOO, CvijJ895, CvijJ896, DuroP998, FreuH974, GavrD974, GavrD976, GavrD998, Giac995, GrupA998, GueoV964, HarzK969, JeanR923, JeanR924, JeanR928, JeanR931, MakaS002, MakaS004, NešiD002, NešiD002a, NešiD002b, NonvGOOO, PaviDOOl, PaviD003, PetJ968, PetJ969, PetJ974, PetJ976, PetrDr977, PetrDr986, PretE963, PretE970, RadoI995, StevZ991, VeljM972 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 652 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Hl.231 Umerene pečine sa troglobiontnim beskičmeniacima Opšte karakteristike: Unutrašnji deloví pecina i jama udaljeni od pečinskog otvora, dovoljno daleko da se u klimatskom pogledu gotovo uopšte ne osečaju direktní dnevni nadzeman uticaj. U podzemním objektima Srbije, u unutrašnjosti pecina, kao najčešče srečemo troglofilne ali i subtroglofilne vrste koje žive u zajednicama sa relativno malobrojnim i nespecijalizovanim troglobiontima koji praktično naseljavaju podzemne objekte celom njihovom dužinom tj. pokazuju dosta širokú ekološku valencu. Najznačajniji predstavnici troglobionata pripadajú grupama , i . Ekologija: Unutrašnje delové pečina u ekološkom smislu primarno karakteriše potpuno odsustvo svetlosti. Temperatura vazduha u speleološkim objektima uslovljena je opštom temperaturom, odnosno klimom mesta gde se taj objekat nalazi. U tom smislu, večina pečina i jama u Srbiji odgovara tipu klimatski umerenih speleoloških objekata. Pečine i jame sa jedním ulazom uglavnom imaju svojstva klimastatičkih objekata sa malim izmenama temperature vazduha prema spoljašnjosti. Nasuprot njima stoje objekti sa više ulaza na različitim visinama koji imaju klimadinamična svojstva sa intezivnom cirkulacijom vazduha. Opšte rasprostranjenje: Palearktički region, najbrojnije u severnom delu Mediteranskog basena i u peripontskom regionu. Rasprostranjenje u Srbiji: Največi broj pečina na čitavoj teritoriji Srbije pripadá ovom tipu. Karakteristične vrste: Paranemastoma (Buresiolla) bureschi (Roewer, 1926), Trojanella serbica Karaman, 2005); Neobisium sp., Roncus sp.; Serbosoma beljanicae Curčič & Makarov, 1998, Serbosoma zagubicae Curčič & Makarov, 1998, Serbosoma kucajensis Curčič & Makarov, 1998, Typhloiulus nevoi Makarov, Mitič & B.Curčič, 2002, Duvalius (Paraduvalius) stankovitchi (Jeannel, 1923), Duvalius (P.) winkleri (Jeannel, 1923), Duvalius {Duvalius) bolei Pretner, 1963, Duvalius (D.) suvoborensis Pavicevic & Popovic, 2001, Duvalius (Duvaliotes) reufi Pavicevic & Popovic, 2003, Pheggomisetes globiceps ilandjievi Gueorguiev, 1964, Remyella scaphoides (Jeannel, 1931), Pholeunopsis magdelainei (Jeannel, 1934). Osnovna literatura: ČurčBOOO. GavrD974, GueoV964„ JeanR923. JeanR924. JeanR931, MakaS002, PaviDOOl, PaviD003, PetJ976, PreťE963, VeljM972 Hl.232 Ledene pečine sa troglobiontnimbeskičmenjacima Opšte karakteristike: Unutrašnji delovi pečina i jama u kojima se periodično ili stalno zadržava sneg i led Za sada u ovakvim objektima nisu pronadeni pravi troglobionti, več ova staništa naseljavju različite vrste subtroglofila i troglofila. Ekologija: U planinskim regionima Srbije zastupljeni su i relativno retko speleološki objekti koji imaju svojstva hladnih klimastatičnih jama u kojima se periodično ili stalno zadržava sneg i led. Sve jame sa ledom Srbije odgovaraju statičkim ledenicama, odnosno klimastatičkim hladnim objektima sa malim izmenama temperature vazduha sa spoljašnošču, osim pri negativním temperaturama zimi. Opseg temperature vazduha u ovim objektima je od +4-6°C do minimalnih negativnih temperatura vazduha planinskih regiona uvečanih za 1-2°CS. Na primer, na dnu jame Velikí ledenik na planini Devici u istočnoj Srbiji 1.01.2000. godine zabeleženaje temperatura od -6,3°C pri spoljnoj temperaturi vazduha od -8,8°C, što je primer temperaturne inverzije. Na dnu ovih jama uvek je maksimalna relativná vlažnost vazduha (100%), sa odsustvom njegovog kretanja. Podlogu ovih jama, osim periodično do stalno led i sneg, čine krečnjački klastiti. Opseg rasprostranjenja ledenica i snežnica u Srbiji je 670-1750 m n.v. Rasprostranjenje u Srbiji: U Karpato-balkanskim planinama istočne Srbije do sada je konstatováno 16 jama sa ledom odnosno ledenica od čega su 4 stalne, a 12 je periodičnih. U ovom planinskom sistemu procenjeno je da ima 20-30 snežnica periodičnih svojstava. U Dinaridimajugozapadne Srbije za sada su registrovane samo 4 ledenice i 10-20 periodičnih snežnica. Osnovna literatura: NešiD002a, NešiD002b Hl.233 Hidrotermalne pečine sa troglobiontnim beskičmenjacima Opšte karakteristike: Unutrašnji delovi pečina i jama u kojima su izraženi hidrotermalni uticaji. U ovim pečinama najčešče srečemo troglofilne i subtroglofilne vrste koje žive u zajednicama sa malobrojnim i nespecijalizovanim troglobiontima. Ekologija: Prema dosadašnjim saznanjima, jedine pojave hidrotermalizma u krasu Srbije zabeležene su kao sekundárne pojave u pojedinim strukturním šupljinama na istočnoj padini Kopaonika u metamorfisanim krečnjacima. Važno je napomenuti da su ovde u okviru kraških strukturno-erozionih 653 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " šupljina, na pojedinim primerima (Jama na Petrovoj ravni) i ekshumiranih fosilnih oblika, zapažené sekundárne šupljine verovatno hidrotermalnog porekla. Ove pojave nisu detaljnije istraživane. Složeni jamski sistem hidrotermalne genetske osnove otkrivenje rudarskim istražnim radovima u okviru rudnika Stari trg na južnoj padini Kopaonika. Ovaj jamski sistem je dubok 595 m, a sastoji se od jamskih i horizontalnih pečinskih kanala Rasprostranjenje u Srbiji: Izuzetno retka pojava u Srbiji, zabeležena na istočnoj i južnoj padini Kopaonika. Karakteristične vršte: Brachydesmus (Stylobrachydesmus) panáci Makarov & Curčič, 2004. Osnovna literatura: GavrD998, PetJ969, MakaS004 H1.24 Pecině sa troglofilnimbeskičmeniacima Opšte karakteristike: Unutrašnji delovi pecina i jama udaljeni od pečinskog otvora, dovoljno daleko da se u klimatskom pogledu gotovo uopšte ne osečaju direktni dnevni nadzeman uticaj. Staništa specifična po domianciji troglofilnih beskičmenjaka i odsustvu pravih troglobionata. Ekologija: Unutrašnje delove pecina u ekološkom smislu primarno karkateriše poptuno odsustvo svetlosti. Temperatura vazduha u ovim objektima uslovljena je opštom temperaturom, odnosno klimom mesta gde se taj objekat nalazi. Pecině i jame sa jednim ulazom uglavnom imaju svojstva klimastatičkih objekata sa malim izmenama temperature vazduha prema spoljašnjosti. Nasuprot njima stoje objekti sa više ulaza na različitim visinama koji imaju klimadinamična svojstva sa intezivnom cirkulacijom vazduha. Opšte rasprostranjenje: Palaearkrički region, najbrojnije u severnom delu Mediteranskog basena I u peripontskom regionu. Rasprostranjenje u Srbiji: Največi broj manjih i plitkih pecina i jama na čitavoj teritoriji Srbije pripadá ovom tipu. H1.25 Pecině sa subtroglofilnimbeskičmenjacima Opšte karakteristike: Unutrašnji delovi pecina i jama udaljeni od pečinskog otvora, dovoljno daleko da se u klimatskom pogledu gotovo uopšte ne osečaju direktni dnevni nadzeman uticaj. Staništa značajna za odvijanje dela životnih ciklusa nekih subtroglofilnih beskičmenjaka kao što su , , , i dr. U zajednicama odsustvuju pravi troglobionati. Ekologija: Unutrašnji delovi karkateristični po poptunom odsustvu svetlostii stabilnom hladnom i vlažnom klimom. Opšte rasprostranjenje: Palaearkrički region, najbrojnije u severnom delu Mediteranskog basena I u peripontskom regionu. Rasprostranjenje u Srbiji: Veliki broj manjih i plitkih pecina i jama na čitavoj teritoriji Srbije pripadá ovom tipu. H1.3 Mračni podzemní prolazi Opšte karakteristike: Mračni podzemní prolazi se odnose na sekundárne šupljine u stenskoj osnovi koje mogu biti strukturno-tektonskog i eluvijalno-erozionog porekla. Odnose se na meduslojne pukotine (dijastrome), pukotine u okviru jednog sloja izmedu ravni slojevitosti (brahiklaze), úpravne pukotine koje presecaju više slojeva (dijaklaze) i pukotine duž kojihje bilo kretanja stenskih bloková (paraklaze ili rasedi). Delovanjem različitih agenasa na površini i u dubini stenske mase nastaju prsline i šupljine, blokoví, drobina i pedološke naslage. Na terénu se obrazuje eluvijalni ili detritični sloj raspadanja čija debljina može biti i više metara. Na pojedinim mestima obrazuju se pravi lavirinti malih podzemnih šupljina čija dubina može biti više metara. Pojave razvoja detritičnog sloja u Srbiji karakteristična je za sve kompaktne magmatske, sedimentne i metamorfne stene koje nisu pokrivené klastitima. Ove pojave zastupljene su od najnižih nadmorskih visina u Srbiji do najviših planinskih vrhova, dakle od 28-2565 m n.v. Treba napomenuti da se sekundárne prsline i šupljine sreču i u okviru postoječih podzemnih pečinskih i jamskih kanala na velikim dubinama ispod površine zemlje. Smatra se da su mikrošupljine pravá staništa troglobiontske faune a u prilog tom mišljenju ide činjenica da su pojedine vrlo retke pečinske vršte, postavljanjem klopki za troglobiontsku faunu u raskopane sisteme mikrokaverni sakupljene u večem broju. S obzirom da se sve češče mikrokaverne pominju kao STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 654 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " ishodna ili pravá staništa pečinske faune, njen sastav bi trebalo da bude isti ili približne- isti pečinskom. Prema tome, troglobiontna fauna bi obuhvatila različite vrste , , , , , i , dok največi broj troglofila pripadá grupama_; , ; , i . Ekologija: U takvim sistemima temperaturna kolebanja su svedena na minimum, vlažnost je optimálna što su osnovni preduslovi za opstanak troglobiontske faune, što cesto nije slučaj sa pečinama i jamama dostupnim čoveku. Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji, fauna mikrokaverni praktično nije uopšte istraživana. Karakteristične vrste: Troglobionti - Isopoda (Porcellium sp.,Armadillidium sp. itd.), Opilionida (Paranemastoma (P.) radewi (Roewer, 1926), Opilio sp., Nelima sp. itd.), Pseudoscorpionida (Chthonius spp., Neobisium spp., Roncus spp.), Araneida {Meta sp., Nesticus sp., Pardosa sp. itd.), Acaromorpha (Rhagidia sp.), Chilopoda (Lithobius sp., Geophilus sp. itd.), Diplopoda (Glomeris sp., Polydesmus sp., Brachydesmus sp. itd.); Apterygota (Diplura, Protura, Collembola); Coleoptera (Trechus sp., Quedius sp., Lesteva sp., Philonthus sp., Medon sp., Cryptophagus sp., Ptinus testaceus Olivier, 1890, Choleva sp., Catops sp., Nargus sp., Leiodes sp.,Agathidium sp.). Troglofili - Pseudoscorpionida (Chthonius spp., Neobisium spp., Roncus spp.); Acarinomorpha (Rhagidia sp.), Chilopoda (Lithobius sp.); Diplopoda (Brachydesmus sp.,Apfelbeckia sp.); Orthoptera (Troglophilus neglectus serbieus Maran, 1958, Troglophilus neglectus vlasinensis Maran, 1958, Troglophilus brevieauda Chopard, 1934, Troglophilus cavicola (Kollar, 1833)); Coleoptera (Trechus austriacus Dejean, 1831, Trechoblemus micros (Herbst, 1784), Queidius mesomelinus skoraszewskyi Korge, 1961, Queidius mesomelinus mesomelinus Marsham, 1802, Atheta spelaea (Erichson, 1839), Philonthus cephalotes (Gravenhhorst, 1802), Bryaxis sp., Choleva (Choleva) agilis Illiger, 1789, Choleva (Cholevopsis) spadicea Sturm, 1839, Catopspicipes (Fabricius, 1792), Nargus badius (Sturm, 1839)). Hl.5 Podzemne staiače vodene mase Opšte karakteristike: S obzirom na dominaciju fluvio-krasa i mestimičnu zastupljenost dubokog krása, u Srbiji su relativno češte pojave u kraškom podzemlju stalnih ili privremenih stajačih vodenih masa. Ove vodene mase su vezane za odnose razbijene i stalno potopljene kraške izdani bilo da su ispod uzdužnih profila okolnih površinskih vodotoka ili su iznad njih. Mogu se smatrati stajačim vodením masama zbog gravitacionog priliva i prelivnog odliva vode sa njenom vrlo usporenom izmenom, odnosno stagnacijom po principu spojenih sudová. Uslov stagnacije posebno je ispunjen u uslovima odsustva ili smanjenog gravitacionog priliva vode u ovaj potopljeni sistem. Tada se javlja odnos prividnog presušivanja na ascedentnim vrelima. Ovi odnosi se javljaju na svim ascedentnim kraškim vrelima kojih u Srbiji ima više desetina i koja su primeri površinskih pokazatelja odnosa potopljene kraške izdani. Stalne stajače vodene mase vezane su za depresije ili inverzne sifone na uzdužnim profilima podzemnih reka, a ova vodene mase mogu imati i viseča obeležja ako su u delovima iznad nivoa podzemne gravitacione reke. Rasprostranjenje u Srbiji: relativno veliki broj pečina u Srbiji ima manje ili veče stalne ili privremene stajače vodene mase, koje su biocenološki neispitane. Hl.51 Stalne podzemne stajače vodene mase Opšte karakteristike: S obzirom na dominaciju fluviokrasa i mestimičnu zastupljenost dubokog krása, u Srbiji su relativno češte pojave u kraškom podzemlju stalnih stajačih vodenih masa. Ove vodene mase su vezane za odnose razbijene i stalno potopljene kraške izdani bilo da su ispod uzdužnih profila okolnih površinskih vodotoka ili su iznad njih. Mogu se smatrati stajačim vodenim masama zbog gravitacionog priliva i prelivnog odliva vode sa njenom vrlo usporenom izmenom, odnosno stagnacijom po principu spojenih sudová. Stalne stajače vodene mase vezane su za depresije ili inverzne sifone na uzdužnim profilima podzemnih reka, a ove vodene mase mogu imati i viseča obeležja ako su u delovima iznad nivoa podzemne gravitacione reke. Takvi primeri su zabeleženi u Lazarevoj (Zlotskoj) pečini i Provaliji-Cerjanskoj pečini. Rasprostranjenje u Srbiji: relativno veliki broj pečina u Srbiji ima manje ili veče stalne stajače vodene mase, koje su biocenološki neispitane. 655 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Hl.52 Povremene podzemne staiače vodene mase Opšte karakteristike: Ove vodene mase zastupljene su u rečnim pečinama sa manjim i periodičnim proticajem podzemne reke, a odnose se na pliče depresije ili inverzne sifone koji u uslovima odsustva priliva vode presušuju. Ovom primeru odnosa podzemnih voda odgovara veci broj rečnih pečina u Srbiji tranzitne, vrelske ili ponorske odlike. Rasprostranjenje u Srbiji: relativno veliki broj pečina u Srbiji ima manje ili veče privremene stajače vodene mase, koje su biocenološki neispitane. Ovakva staništa su zabeležena u Bogovinskoj pečini, Velikoj pečini kod Pirota, Vetreneoj dupki, Mermernoj pečini na Kosovu, Radanovoj pečini, Ušačkoj pečini i drugim. H1.6 Podzemne tekuče vodene mase Opšte karakteristike: S obzirom na apsolutno dominantou zastupljenost fluvio-krasa u Srbiji i rečnih pečina gravitacionog, rede sifonskog kretanja podzemne vode, veliki je broj pečina sa podzemnim tekučim vodama. Ove pečine odgovaraju tranzitnim, tunelskim i alogenim rečnim sistemima u osamljenom krasu, zatim vrelskim sistemima autohtonih kraških voda i ponorskih sistema alogenih ili autohtonih kraških voda. U zavisnosti od režima, odnosno karaktera alogenih površinskih tokova koji mogu biti stalni, periodični i povremeni, takav je i odnos podzemnih tekučih vodenih masa. Tranzitne odnose u krasu usložnjava pojava autohtonih kraških voda osamljenih krečnjačkih celina, čiji je hidrološki režim determinisan sabirnom površinom kraške zóne. Veča sabirna površina autohtonih kraških voda obezbeduje veču izdašnost podzemnih kraških izvora sa svojstvom stalnog priliva. Obrnuto ovi manji odnosi obezbeduju povremen do periodičan priliv tekuče vode u tranzitno kraško podzemlje. Ovi odnosi su isti i kod kraških sistema isključivo autohtonih kraških voda. Svi opisani odnosi vezani su za vode vadoznog porekla. U Srbiji ima više stotina istraživanih pečina ovih hidroloških odnosa. Zajednice ovih staniša su gotovo potpuno neispitane. Oskudni, uglavnom faunistički podaci postoje samo za odredjene grupe podzemne faune, kao što su , čiji se po pravilu endemični elementi diferenciraju u dve cenološke grupe vrsta. S jedne strane stoje stigobionti - vrste podzemnih brzo-tekučih voda - podzemiu tokovi reka, izvori, pečine i sl. (, i dr.). Drugu grupu čine freatobionti, odnosno vrste podzemnih sporotekučih voda - podzemne vode koje ispunjavaju sedimente ispod korita reka i površine zemlje u dohnania, a koje se filtriraju kroz pesak (bunari), poput vrsta , i dr. Ekologija: Srednja godišnja temperatura kraške vode u Karpato-balkanidima istočne Srbije iznosi 11,2°C, što je nešto više od srednje godišnje temperature vazduha ove oblasti. Zabeleženi su i ekstremi kao na vrelú Torovina na Rtnju od 7,1°C srednje temperature, ili 5,5°C kod prerasti Samar i 2,7°C na izvoru ledenice kod Staničenja. Tranzitni sistemi kraške cirkulacije vezani su za niže delové terena od 100 m do 1000 m n.v., dok autohtoni sistemi kraške cirkulacije mestimično sežu i do največih planinskih visina 1500-2000 m. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenološki neipsitana staništa u Srbiji. Osnovna literatura:CvijJ896, KaraG995, KaraG972, KaraG973, KaraG973b, KaraG974, KaraG981, KaraG982, KaraG982b, KaraG987, KaraG995, PetJ974, StevZ991 Hl.62 Povremene podzemne tekuče vodene mase Opšte karakteristike: S obzirom na apsolutno dominantnú zastupljenost fluvio-krasa u Srbiji veliki je broj pečina sa podzemnim tekučim vodama, koje po pravilu imaju privremeni karakter. Dinamika i osobine ovih privremenih podzemnih tokova uglavnom je zavisna od karaktera alogenih površinskih tokova. Staništa ovog tipa naseljavjau retki stigobionti - vrste podzemnih brzo-tekučih voda kao što su , i dr.. U dosadašnjim istraživanjima nisu primečene jasne razlike izmedu faune stajačih i tekučih vodenih staništa u pečinama Srbije. Kod nekih grupa, kao na primer Coleoptera, u ovakvim staništima se sreču isključivo predstavnici spoljašnje hidrobiontne faune (Dytiscidae, Hydrophilidae, Elmidae). Relativno je brojna i fauna rakova iz grupe Amphipoda, medu kojima su mnogi lokálni endemiti u Srbiji (Bogidiella serbica G. Karaman, 1987, Bogidiella semidenticulata Meštrov, 1961, Niphargus adbiptus G. Karaman, 1973, Niphargus STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 656 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemaiamype y KJiacucJMKauuju cmaumuma... " deelemanae G. Karaman, 1973, Niphargus jugoslavicus G. Karaman, 1982, Niphargus kragujevensis S. Karaman, 1950, Niphargus serbicus S. Karaman, 1960, Niphargus stygius ravanicanus S. Karaman, 1943, Niphargus stygius remyi S. Karaman, 1934). Ostale grupe vodenih rakova koji imaju predstavnike u pečinskim staništima (Cladocera, Copepoda, itd.) nisu proučavane u Srbiji. Od grupe Gastropoda (puževi), zabeleženi su malobrojni predstavnici (Saxurinator schlickumi Schuett, 1960), ali i ova fauna je veoma slabo istraživana. Skoro je sigurno da se u nekim objektima javljaju i predstavnici Turbellaria, Nematoda, Annelida (Oligochaeta, Hirudinea), ali ni njih nije niko proučavao u Srbiji. Ekologija: Srednja godišnja temperatura kraške vode u Karpato-balkanidima istočne Srbije iznosi 11,2°C, štoje nešto više od srednje godišnje temperature vazduha ove oblasti. Zabeleženi su i ekstremi kao navrelu Torovina na Rtnju od 7,1°C srednje temperature, ili 5,5°C kod prerasti Samar i 2,7°C na izvoru ledenice kod Staničenja. Tranzitni sistemi kraške cirkulacije vezani su za niže delové terena od 100 m do 1000 m n.v., dok autohtoni sistemi kraške cirkulacije mestimično sežu i do največih planinskih visina 1500-2000 m. Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji ima više stotina istraživanih pečina sa povremenim podzemnim rečnim tokovima, koji su biocenološki neipsitana staništa u Srbiji. Osnovna literatura: CvijJ896, PetJ974, StevZ991, KaraG972, KaraG973, KaraG974 Hl.7 Iskoriščeni podzemni rudnici i tuneli Opšte karakteristike: Veštački izgradjeni podzemni objekti (rudnici, tuneli, skloništa) po svojim karakteteristikama su veoma slični prirodnim podzemnim objektima pa je i u njima prisutna subtroglofilna i troglofilna fauna, kao i u pečinama i jamama. Za sada, u Srbiji u ovakavim objektima nisu pronadjeni predstavnici troglobiontske faune iako je njeno prisustvo realno očekivati. Ekologija: U osnovi isto kao i u prirodnim podzemnim objektima. Osnovna razlika se ogleda u značajnom antropogenom prisustvu, koje po pravilu negativno utiče na sastav i stabilnost bizocenoza. Karakteristične vrste: Subtroglofili - Isopoda (Porcellium sp.,Armadillidium sp. itd.), Opilionida (Paranemastoma (P.) radewi (Roewer, 1926), Opilio sp., Nelima sp. itd.), Pseudoscorpionida (Chthonius sp.), Araneida (Meta sp., Nesticus sp., Pardosa sp. itd.), Acaromorpha (Rhagidia sp.), Chilopoda (Lithobius sp., Geophilus sp. itd.); Diplopoda (Glomeris sp., Polydesmus sp., Brachydesmus sp. itd); Apterygota (Diplura, Protura, Collembola); Plecoptera (Perlidae - Perla sp.); Coleoptera (Trechus sp., Laemostenus sp., Bembidium sp., Carabus sp., Ulster sp., Gnathoncus sp., Quedius sp., Ĺesteva sp., Philonthus sp., Medon sp., Bryaxis sp., Cryptophagus sp., Ptinus testaceus Olivier, 1890, Choleva sp., Catops sp., Nargus sp., Leiodes sp.,Agathidium sp., Agabus sp., Hydraena sp., Otyorrhynchus sp.); Diptera (Trichocera sp., Limnobia sp., Culex sp. Megaselia sp., itd.); Trichoptera (Rhyacophila sp., Stenophylax meridiorientalis Maličký, 1980 itd.); Lepidoptera (Acrolepia sp.,Autophila sp., Catocala sp., itd.). Očekivani predstavnici troglofilne faune: Pseudoscorpionida (Chthonius sp.); Acarinomorpha (Rhagidia sp.); Chilopoda (Lithobius sp.); Diplopoda (Brachydesmus sp.,Apfelbeckia sp.); Orthoptera (Troglophilus neglectus serbicus Maran, 1958, Troglophilus neglectus vlasinensis Maran, 1958, Troglophilus brevicauda Chopard, 1934, Troglophilus cavicola (Kollar, 1833)); Coleoptera (Trechus austriacus Dejean, 1831, Trechoblemus micros (Herbst, 1784), Laemostenus terricola punctatus (Dejean, 1828), Queidius mesomelinus skoraszewskyi Korge, 1961, Queidius mesomelinus mesomelinus Marsham, 1802, Atheta spelaea (Erichson, 1839), Philonthus cephalotes (Gravenhhorst, 1802), Choleva (Choleva) agilis Illiger, 1789, Choleva (Cholevopsis) spadicea Sturm, 1839, Catopspicipes (Fabricius, 1792), Nargus badius (Sturm, 1839)); Lepidoptera (Scoliopteryx libatrix Linnaeus, 1758, Triphosa sp.). H2 Sipari Staništa bez ili sa raštrkanom vegetaci]om na površini supstrata koji se sastoje od manje ili više mobilnog, sitnog ili krupnog stenja i delová stenja na strmim nagibima H2.3 Umereni planinski kiseli silikatni sipari 657 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma.. Opšte karakteristike: Vegetacija u kojoj po pravilu dominiraju jastučaste forme biljka , , patuljaste zeljaste biljke , i busenovi tráva . Prostor izmedju krupnijih komada stena obrastaju papratnice i mahovine. To može biti i vegetacija sastavljena od odrvenjenih patuljastih žbunova ŠVacciniumČ i srednje visokih do visokih zeljastih biljaka , , , i dr. Ekologija: Silikatni, hládni i vlažni sipari subalpskog i alpskog regiona. Staništa koja se odlikuju pretežno severnim ekspozicijama na kojima se sneg duže zadržava. Sastavljani su cesto od veoma krupnih komada stena. Opšte rasprostranjenje: Alpi, Pirineji, Jura, Hercinske planine, Balkánske planine, srednjeevropsko gorje. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Stará planina, Besná Kobila; Kosovo: Šar planina, Prokletije H2.33 Jugoistočnoevropski visokoplaninski silikatni sipari Opšte karakteristike: Vegetacija u kojoj po pravilu dominiraju jastučaste forme biljka , , , patuljaste zeljaste biljke , i busenovi tráva . Prostor izmedju krupnijih komada stena obrastaju papratnice i mahovine. To može biti i vegetacija sastavljena od odrvenjenih patuljastih žbunova i srednje visokih do visokih zeljastih biljaka , , , i dr. Ekologija: Silikatni, hládni i vlažni sipari subalpskog i alpskog regiona. Staništa koja se odlikuju pretežno severnim ekspozicijama na kojima se sneg duže zadržava. Sastavljani su cesto od veoma krupnih komada stena. Opšte rasprostranjenje: Visoke planine Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Stará planina, Besná Kobila; Kosovo: Šar planina, Prokletije Karakteristične vrste: Androsace hedraeantha, Cotoneaster tomentosus, Cryptogramma crispa, Geum reptans, Huperzia selago, Lilium martagon, Oxyria digyna, Pleuropteropyrum undulatum, Poa cenisia, Polygonum alpinum, Saxifraga bryoides, Saxifraga oppositifolia, Saxifraga adscendens, Vaccinium myrtillus, Vaccinium uliginosum Osnovna literatura: BlečV976, LakuD996, LakuD993, LakuD989, ZupaM986. H2.4 Uměřeni planinski krečnjački i ultrabazični sipari Opšte karakteristike: Vegetacija zeljastog karaktera u čijoj fiziognomiji dominiraju biljke sa puzečim ukorenjujučim stablima i biljke jastučastog izgleda (vrste roda Saxifraga). Predstavljena je malim brojem vrsta, ali se cesto radi o različitim reliktnim predstavnicima ili endemitima balkanskog rasprostranjenja. Ekologija: Hládni, suvi ili uměřeno vlažni, bazični (krečnjački), živi ili poluumireni sipari visokoplaninskog (posebno alpskog) pojasa. Najčešče se odlikuju severnom ekspozicijom. To su staništa smeštena u dubokim žljebovima izmedju planinskih grebenova i vrhova, pa se u njima sneg duže zadržava. Opšte rasprostranjenje: Alpi, šire alpsko područje, visoke planine Balkanskog poluostrva (izuzev krajnjeg južnog dela) Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo, Metohija Ekvivalentne zajednice: • Drypetum spinosae Ht. 1931 • Linario-Valerianetum bertisceae Ht. 1936 Karakteristične vrste: Bromus erectus, Cardamine glauca, Corydalis leiosperma, Drypis spinosa, Galium anisophyllon, Heracleum orsinii, Lamium garganicum, Poa cenisia, Rumex scutatus, Senecio rupestris Osnovna literatura: AmidL003, HorvI974, Horv937, TatiB994 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 658 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " H2.43 Fini krečniački sipari Opšte karakteristike: Vegetaciju ovog staništa u fiziognomskom smislu karakterišu biljke sa puzečim ukorenjujučim i veoma razgranatim izdancima. Fonniraju guste, polegle busenove ili jastuke sastavljene od mnogobrojnih lisnih rozeta više vrsta roda . Karakteristične su i srednje visoke busenaste biljke sa razgranatim rizomima . Vegetacija ovih staništa obiluje endemičnim biljnim vrstama kao i tercijernim i glacijalnim reliktima. Ekologija: Krečnjački sipari i drobine od finog i usitnjenog stenovitog materijala, na kojima se sneg dugo zadržava. Spadajú u red delimično umirenih sipara. Predstavljaju zasenjena, hladná i umereno vlažná staništa subalpskog i alpskog regiona visokih planina. Razvijaju se na severnim ekspozicijama i na nagibima koji se kreču izmedju 20 i 30 štěpeni. Iz tih razloga světlost je na ovim staništima manji deo dana direktnog, a največim delom dana difuznog karaktera, sa izraženim ultraljubičastim delom spektra. Vlažnost vazduha je takodje veliká. Zemljište je kalkoregosol, lošeg vodnog režima, i sa nešto više humusa medju komadima krčnjačke drobine. Opšte rasprostranjenje: Alpi i visoke planine Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije. Osnovna literatura: AmidL003, HorvI974, LakuR968 H2.46 Jugoistočnoevropski visokoplaninski serpeninitski sipari Opšte karakteristike: Vegetacija u kojoj po pravilu dominiraju niske jastučaste forme biljaka i busenovi tráva koje cesto prate odrvenjeni patuljasti žbunovi borovnica spp. i srednje visokih do visokih zeljastih biljaka , , i dr. Ekologija: Serpentinitski, hládni i vlažni sipari subalpskog i alpskog regiona, navisinama iznad 1700 m. Staništa koja se odlikuju pretežno severnim ekspozicijama na kojima se sneg duže zadržava. Sastavljani su cesto od veoma krupnih komada stena. Opšte rasprostranjenje: Visoke planine Pirinejskog poluostrva, Korzika, Alpi, planine Balkanskog poluostrva (izuzev krajnjeg južnog dela) Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Treska, Nebeské Stolice); Kosovo: Šar planina Ekvivalentne zajednice: • Vaccinio-Polygonetum alpini prov. D. Lakušič 1996 Karakteristične vršte: Cotoneaster tomentosus, Lilium martagon, Polygonům alpinum, Vaccinium myrtillus, Vaccinium uliginosum Osnovna literatura: LakuD989, LakuD993, LakuD996 H2.5 Kiseli silikatni sipari na toplim ekspozicijama Opšte karakteristike: Vegetaciju ovakvih staništima čine krupni busenovi siparskih tráva i . Tu se pojavljuju i vršte koje dolaze iz vegetacije silikatnih kamenjara, elementi stepske, livadske ili šumske vegetacije. Ekologija: Osunčani, gibljivi, topli i suvi silikatni sipari brdskog pojasa. To mogu biti i osuline nastale kao produkt čovekove aktivnosti: sipari napuštenih silikatnih kamenoloma, kopovi i pozajmišta mineralnog materijala. Opšte rasprostranjenje: Pirinejsko poluostrvo, zapadni i centrálni delovi Evropě, Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija i Kosovo: bez konkretnih podataka o lokalitetima. Karakteristične vrste: Achnatherum calamagrostis, Melica cilliata H2.51 Jugoistočnoevropski kiseli silikatni sipari na toplim ekspozicijama Opšte karakteristike: Vegetaciju ovakvih staništima čine krupni busenovi siparskih tráva i . Tu se pojavljuju i vrste koje dolaze iz vegetacije silikatnih kamenjara, elementi stepske, livadske ili šumske vegetacije. 659 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfmKaijuju cmaumuma.. Ekologija: Osunčani, gibljivi, topli i suvi silikatni sipari brdskog pojasa. To mogu biti i osuline nastale kao produkt čovekove aktivnosti: sipari napuštenih silikatnih kamenoloma, kopovi i pozajmišta mineralnog materijala. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija i Kosovo: fitocenološki neistražena staništa, bez konkretnih podataka o lokalitetima. Karakteristične vrste: Achnatherum calamagrostis, Melica cilliata H2.511 Ilirsko-zapadnomezijski krečnjački sipari Opšte karakteristike: Vegetaciju ovakvih staništima čine křupni busenovi siparskih tráva i . Tu se pojavljuju i vrste koje dolaze iz vegetacije silikatnih kamenjara, elementi stepske, livadske ili šumske vegetacije. Ekologija: Osunčani, gibljivi, topli i suvi silikatni sipari brdskog pojasa. To mogu biti i osuline nastale kao produkt čovekove aktivnosti: sipari napuštenih silikatnih kamenoloma, kopovi i pozajmišta mineralnog materijala. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Západná Srbija i ilirski deo Kosova: bez konkretnih podataka o lokalitetima -fitocenološki neistražena staništa. Karakteristične vrste: Achnatherum calamagrostis, Melica cilliata H2.512 Mezijsko-severnoskardopindski krečnjački sipari Opšte karakteristike: Vegetaciju ovakvih staništima čine křupni busenovi siparskih tráva i . Tu se pojavljuju i vrste koje dolaze iz vegetacije silikatnih kamenjara, elementi stepske, livadske ili šumske vegetacije. Ekologija: Osunčani, gibljivi, topli i suvi silikatni sipari brdskog pojasa. To mogu biti i osuline nastale kao produkt čovekove aktivnosti: sipari napuštenih silikatnih kamenoloma, kopovi i pozajmišta mineralnog materijala. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Istočna i jugpoistočna Srbija i skardopindski deo Kosova: bez konkretnih podataka o lokalitetima - fitocenološki neistražena staništa. Karakteristične vrste: Achnatherum calamagrostis, Melica cilliata H2.6 Krečnjački i ultra-bazični sipari toplih ekspoziciia Opšte karakteristike: Vegetacija zeljastog karaktera u kojoj preovladjuju zeljaste biljke različitih životnih formi prilagodjenih životu na manje ili više pokretnim siparima. Na takvim staništima najznačajniju ulogu imaju vrste: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Termofilni, uglavnom suvi krečnjački ili ultrabazični serpentinitski sipari brdskog, montanog i subalpskog pojasa. Siparišta od usitnjenog krečnjačkog matrijala formirana uglavnom na južnim padinama planina. Opšte rasprostranjenje: Alpi sa perialpskim područjem, Iberijsko poluostrvo, Pirinesko poluostrvo, južni delovi srednje Evropě, Apeninsko poluostrvo, Balkánsko poluostrvo, mediteransko područje, ostrva sredozemnog mora (Korzika, Sardinija, Sicilija), egejskog i jadranskog mora Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (okolina sela Vitoša i Jelakce), klisure Moravice, Rzava, Lima, Mučanj, kanjonDervente, Kanjon Lazareve reke; Kosovo: Prokletije, Koritnik; Rugovska klisura, Šarplanina (s. Mušnikovo, s. Bogoševac, s. Sredska - zapadne padine Ošljaka, Ljuboten). Ekvivalentne zajednice: STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 660 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Drypetum spinosae Ht. 1931 • Linario-Valerianetum bertisceae Ht. 1936 • Corydaletum euochroleucae B.Tatič et B.Atanackovič 1972 • Drypetum jacquinianae H-ič 1934 • Festuco-Dianthetum petraeae S. Vukojičič et D. Lakušič 1994 • Artemisio-Achnatheretum calamagrostis R. Jovanovič 1984 • Galio purpurei-Achnatheretum calamagrostis (E. Vukičevič 1963) B. Jovanovič (1974) 1985 • Edraiantho-Achantheretum clamagrostis S. Vukojičič et D. Lakušič 1994 • Saturejo montanae-Achnatheretum calamagrostis R. Jovanovič et S. Jovanovič 1986 • Achnatheretum calamagrostis Br. -BI. 1918 • Lamio-Geranietum macrorrhizi (prov.) Niketič 1986 Karakteristične vrste: Achnatherum calamagrostis, Aethionema saxatile, Alyssum markgrafii, Alyssum murale, Artemisia lobelii, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Bromus erectus, Bromus fibrosus, Calamintha alpina, Calamintha nepeta, Calamintha vulgaris, Campanula bononiensis, Campanula rotundifolia, Campanula sibirica, Cardamine glauca, Carex humilis, Centaurea atropurpurea, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Ceterach officinarum, Clematis vitalba, Coronilla emerus subsp. emeroides, Corydalis ochroleuca, Corydalis leiosperma, Cynanchum vincetoxicum, Dianthus petraeus, Dorycnium germanicum, Drypis spinosa subsp. jacquiniana, Drypis spinosa subsp. linnaeana, Edraianthus jugosiavicus, Euphorbia glabriflora, Festuca panciciana, Fragaria vesca, Galium anisophyllon, Galium corrudifolium, Galium purpureum, Geranium lucidum, Geranium macrorrhizum, Geranium robertianum, Halacsya sendtneri, Heracleum orsinii, Hypericum perforatum, Inula ensifolia, Juniperus communis, Juniperus oxycedrus, Lamium garganicum, Leontodon asper, Linaria alpina, Linaria rubioides, Malcolmia serbica, Melica ciliata, Peltaria alliacea, Petasites kablikianus, Petasites paradoxus, Poa cenisia, Polygala supina, Potentilla arenaria, Rosa rubrifolia, Rumex acetosella, Rumex scutatus, Sanguisorba minor, Satureja montana, Saxifraga aizoon, Scabiosa columbaria, Scrophularia tristis, Sedum acre, Sedum magellense, Senecio rupestris, Sesleria rigida, Silene vulgaris, Stachys chrysophaea, Stachys recta, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Valeriana bertiscea Osnovna literatura: AmidL003, BlečV958, HorvI936, HorvI974, JovaB986a, JovaR986c, JovaR987, JovaS986, KojiM998, KrivZ997, LakuD986, LakuD993a, LakuD996, LakuR989, RexhF994, TatiB972, TatiB994, VukoS994 H2.6B Ilirski planinski krečnjački sipari Opšte karakteristike: Relativno bujna vegetacija koja ima veliki začaj u smirivanju sipara. U višim predelima edifikatorsku ulogu imaju vrste , , , dok u nižim predelima dominiraju křupni listovi i busenovi siparskih lopuha i ili zdravca koji svojim snažnim rizomima prožimaju gibljivu podlogu. Ekologija: Krečnjački sipari formirani u subalpskom i alpskom pojasu, koji se ponekad sreču i u večim klisurama i kanjonima montanog pojasa. To su večinom poluumireni, uměřeno vlažni sipari osunčanih ekspozicija sa manjim nagibom. Zemljište je kaloregosol sa izraženijim učeščem humusa. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo izuzev krajnjegjugapoluostrva (obuhvata Dinaride, Pelagonide, Mezijsko-Makedonsko područje) Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije, Koritnik; Šarplanina (Ljuboten) Ekvivalentne zajednice: • Drypetum spinosae Ht. 1931 • Linario-Valerianetum bertisceae Ht. 1936 Karakteristične vrste: Bromus erectus, Cardamine glauca, Corydalis leiosperma, Drypis spinosa subsp. linnaeana, Galium anisophyllon, Heracleum orsinii, Lamium garganicum, Linaria alpina, Poa cenisia, Rumex scutatus, Senecio rupestris, Valeriana bertiscea Osnovna literatura: AmidL003, HorvI936, HorvI974, JovaB986a, KojiM998, KrivZ997, RexhF994, TatiB994 H2.6B1 Ilirsko-zapadnomeziiski krečnjački sipari 661 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Opšte karakteristike: Relativno bujná vegetacija koja ima veliki začaj u smirivanju sipara. U višim predelima edifikatorsku ulogu imaju vrste i , dok u nižim predelima dominiraju krupni listovi i busenovi siparskih lopuha i ili zdravca koji svojim snažnim rizomima prožimaju gibljivu podlogu. Ekologija: Krečnjački sipari formirani u subalpskom i alpskom pojasu, koji se ponekad sreču i u večim klisurama i kanjonima montanog pojasa. To su večinom poluumireni, uměřeno vlažni sipari osunčanih ekspozicija sa manjim nagibom. Zemljište je kaloregosol sa izraženijim učeščem humusa. Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije Ekvivalentne zajednice: • Linario-Valerianetum bertisceae Ht. 1936 Karakteristične vrste: Cardamine glauca, Linaria alpina, Rumex scutatus, Valeriana bertiscea Osnovna literatura: AmidL003, HorvI936, HorvI974, JovaB986a, KojiM998, RexhF994 H2.6B2 Meziisko-severnoskardopindski krečniački sipari Opšte karakteristike: Relativno bujna vegetacija koja ima veliki značaj u smirivanju sipara. U višim predelima edifikatorsku ulogu imaju vrste , . , , dok u nižim predelima dominiraju krupni listovi i busenovi siparskih lopuha i ili zdravca koji svojim snažnim rizomima prožimaju gibljivu podlogu. Ekologija: Krečnjački sipari formirani u subalpskom i alpskom pojasu, koji se ponekad srecu i u vecim klisurama i kanjonima montanog pojasa. To su vecinom poluumireni, uměřeno vlažni sipari osunčanih ekspozicija sa manjim nagibom. Zemljište je kaloregosol sa izraženijim učešcem humusa. Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Koritnik; Šar planina (Ljuboten) Ekvivalentne zajednice: • Drypetum spinosae Ht. 1931 Karakteristične vrste: Bromus erectus, Cardamine glauca, Corydalis leiosperma, Drypis spinosa subsp. linnaeana, Galium anisophyllon, Heracleum orsinii, Lamium garganicum, Poa cenisia, Rumex scutatus, Senecio rupestris Osnovna literatura: HorvI937, HorvI974, JovaB986a, KojiM998, KrivZ997, RexhF994, TatiB994 H2.6C Ilirski submediteranski sipari Opšte karakteristike: Vegetacija predstavljena tipičnim zeljastim biljkama, busenovima siparskih tráva, ili zeljastim biljkama koje izgledaju kao niski žbuniči sa veoma dugim poluodrvenjenim, puzečim izdancima kojima vezuju gibljive sipare. U vegetaciji takvih staništa veoma su zastupljene mediteransko-submediteranske biljke. Prisutan je veliki broj vrsta koje nalazimo i u vegetaciji kamenjara. Poseban značaj imaju vrste , , , , , , , i dr. Ekologija: Termofilni, osunčani, pokretni ili delimično vezani krečnjački sipari brdskog i planinskog pojasa, do visina od oko 1700 m. Razvijaju se na južnim, termofilnim padinama planina, ali i na senovitim, nešto vlažnijim, severnim ekspozicijama. Javljaju se u pojasu hrastovih i hrastovo-grabovih šuma koje snažno utiču na osvetljenost, temperaturu, vlažnost i druge karakteristike ovih sipara. Zahvaljujuči šumskoj vegetaciji koja ih okružuje, bolje su zaštičeni od vetra, pa im je i vodni režim povoljniji od alpskih i subalpskih sipara. Matični supstrat na takvim staništima čine krečnjaci ili dolomiti ili njihove prelazne varijante. Zemljište je uglavnom nedovoljno razvijeno i predstavljeno kalkoregosolom sa niskim sadržajem humusa. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo mediteran (jadransko-jonski) i njegovo zaledje Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: klisure Moravice, Rzava, Lima, Mučanj; Kosovo: Rugovska klisura, Šarplanina (s. Mušnikovo, s. Bogoševac, s. Sredska - zapadne padine Ošljaka). Ekvivalentne zajednice: Corydaletum euochroleucae B.Tatič et B.Atanackovič 1972 Drypetum jacquinianae H-ič 1934 Festuco-Dianthetum petraeae S. Vukojičič et D. Lakušič 1994 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 662 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " Karakteristične vrste: Achnatherum calamagrostis, Aethionema saxatile, Asplenium trichomanes, Calamintha nepeta, Ceterach officinarum, Clematis vitalba, Corydalis ochroleuca, Cynanchum vincetoxicum, Dianthus petraeus, Drypis spinosa sabsp.jacquiniana, Edraianthus jugoslavicus, Festuca panciciana, Fragaria vesca, Galium corrudifolium, Geranium macrorrhizum, Geranium robertianum, Hypericum perforatum, Lamium garganicum, Malcolmia serbica, Melica ciliata, Peltaria alliacea, Sedum acre, Sedum magellense, Senecio rupestris, Silene vulgaris, Teucrium chamaedrys, Verbascum sp. Osnovna literatura: HorvI974, KrivZ997, LakuD996, TatiB972, TatiB994, VukoS994 H2.6D Ilirski planinski serpentinski sipari Opšte karakteristike: Vegetacija koju čine busenovi siparskih trava i srednje visokih endemičnih vrsta , , , , , koje su svojom pojavom vezane za sipare na serpentinitu. U takvoj vegetaciji nalazimo i dosta vrsta koje prelaze iz vegetacije kamenjara poput , , , i dr. Na ovakvim staništima se vrlo cesto razvijaju i šibljaci od ruja koji nastaju nakon potiskivanja šuma. Ekologija: Serpentinitski, izrazito termofilni, osunčani, gibljivi ili delimično vezani sipari sa krupnijim komadima kamenja na površini. Javljaju se na visinama do oko 1400 m. Dublji slojevi takvih sipara sastoje se od detritusa stena i sitnih čestica nastalih pod uticajem mraza i hemijskim trošenjem. Odlikuju se malom količinom mladog skeletoidnog zemljišta (organogena rendzina). To su staništa sa južnim ekspozicijama i nagibom od 30 do 60 stepem. Smeštena su u brdskom i montanom pojasu gde se smenjuju sa malim terasama, kamenitim padinama i serpentinskim grebenima (mikroreljef). U pogledu hemijskih i fizičkih karakteristika pripadajú ekstremnim staništima vrlo nepovoljnim za razvoj biljnog sveta. Sadrže malo hranljivih materija, a osim toga poseduju elemente (hrom, nikl, kobalt) koji deluju otrovno na biljne organizme. Kolebanja temperatura tokom dana i noci na serpentinskim siparima su takodje ekstremna jer je zagrevanje tokom dana potpomognuto tanínom bojom stene. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo (Albanija, Bosna i Srbija) Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (okolina sela Vitoša i Jelakce); Kosovo. Ekvivalentne zajednice: • Artemisio-Achnatheretum calamagrostis R. Jovanovič 1984 • Galio purpurei-Achnatheretum calamagrostis (E. Vukičevič 1963) B. Jovanovič (1974) 1985 Karakteristične vrste: Achnatherum calamagrostis, Alyssum markgrafú, Alyssum murale, Artemisia lobelii, Bromus fibrosus, Calamintha alpina, Carex humilis, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Dorycnium germanicum, Euphorbia glabriflora, Galium purpureum, Halacsya sendtneri, Juniperus oxycedrus, Leontodon crispus subsp. asper, Linaria rubioides, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scrophularia tristis, Stachys chrysophaea, Teucrium montanum Osnovna literatura: JovaB986a, JovaR986c, JovaR987, KojiM998 H2.6D1 Ilirsko-zapadnomezijski serpentinski sipari Opšte karakteristike: Vegetacija koju čine busenovi siparskih trava i srednje visokih endemičnih vrsta , , koje su svojom pojavom vezane za sipare na serpentinitu. U takvoj vegetaciji nalazimo i dosta vrsta koje prelaza iz vegetacije kamenjara poput , , i dr. Na ovakvim staništima se vrlo cesto razvijaju i šibljaci od ruja koji nastaju nakon potiskivanja šuma. Ekologija: Serpentinitski, izrazito termofilni, osunčani, gibljivi ili delimično vezani sipari sa krupnijim komadima kamenja na površini. Javljaju se na visinama do oko 1400 m. Dublji slojevi takvih sipara sastoje se od detritusa stena i sitnih čestica nastalih pod uticajem mraza i hemijskim trošenjem. Odlikuju se malom količinom mladog skeletoidnog zemljišta (organogena rendzina). To su staništa sa južnim ekspozicijama i nagibom od 30 do 60 stepem. Smeštena su u brdskom i montanom pojasu gde se smenjuju sa malim terasama, kamenitim padinama i serpentinskim grebenima (mikroreljef). U pogledu hemijskih i fizičkih karakteristika pripadajú ekstremnim staništima vrlo nepovoljnim za razvoj biljnog sveta. Sadrže malo hranljivih materija, a osim toga poseduju elemente (hrom, nikl, kobalt) koji deluju otrovno na biljne organizme. Kolebanja temperatura tokom dana i noči na serpentinskim siparima su takodje, ekstremna jer je zagrevanje tokom dana potpomognuto tamnom bojom stene. 663 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMeHKJiamype y KJiacucJMKauuju cmauuuuna... " Opšte rasprostranjenje: Centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (okolina sela Vitoša i Jelakce); Kosovo. Ekvivalentne zajednice: • Artemisio-Achnatheretum calamagrostis R. Jovanovič 1984 • Galio purpurei-Achnatheretum calamagrostis (E. Vukičevič 1963) B. Jovanovič (1974) 1985 Karakteristične vrste: Achnatherum calamagrostis, Alyssum markgrafii, Alyssum murale, Artemisia lobelii, Bromus fibrosus, Calamintha alpina, Carex humilis, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Dorycnium germanicum, Euphorbia glabriflora, Galium purpureum, Halacsya sendtneri, Juniperus oxycedrus, Leontodon crispus subsp. asper, Linaria rubioides, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scrophularia tristis, Stachys chrysophaea, Teucrium montanum Osnovna literatura: JovaB986a, JovaR986c, JovaR987, KojiM998 H2.6D2 Mezijsko-severnoskardopindski serpentinski sipari Opšte karakteristike: Vegetacija koju čine busenovi siparskih tráva i srednje visokih endemičnih vrsta , , , koje su svojom pojavom vezane za sipare na serpentinitu. U takvoj vegetaciji nalazimo i dosta vrsta koje prelaze iz vegetacije kamenjara, šibljaka i šikara koji nastaju nakon potiskivanja šuma. Ekologija: Serpentinitski, izrazito termofilni, osunčani, gibljivi ili delimično vezani sipari sa krupnijim komadima kamenja na površini. Javljaju se u brdskom i montanom pojasu gde se smenjuju sa malim terasama, kamenitim padinama i serpentinskim grebenima (mikroreljef). Opšte rasprostranjenje: Centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Šar planina - fitocenološki neistražena staništa bez konkretnih podataka o lokalitetima. H2.6E Ilirski sipari sa Opšte karakteristike: Zeljasta vegetacija u kojoj dominiraju raštrkani, visoki busenovi siparske tráve koji cesto predstavljaju jedinú vegetaciju na ovim siparima. Tu se cesto javlja i pavit koji svojom vijugavim, dugačkim stablima povezuje pokretni siparski materijal. Zastupljene su i vrste sa poluodrvenjenim, žbunasto granatim izdancima ili jastučastom formom , i dr. To je vegetacija u kojoj je veoma upadljivo prisustvo mediteransko-submediteranskih i endemičnih balkanskih biljaka, što je razdvaja od sličnih zajednica opisanih u dohnania Alpa. Ekologija: Termofilni, osunčani, suvi, živi ili delimično vezani sipari. Javljaju se nakrečnjacima ili dolomitima brdskog i montanog pojasa. Ovde ubrajamo i mocne sipare i točila krečnjačkih klisura i kanjona. To su taništa od sitnijeg materijala, veče pokretljivosti sa uglavnom južnom ili istočnom ekspozicijom. Na staništu je zastupljeno slabo razvijeno zemljište tipa kalkoregosola sa nešto više humusa na smirenom siparskom materijalu. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Mučanj, kanjonDervente. Ekvivalentne zajednice: • Edraiantho-Achantheretum clamagrostis S. Vukojičič et D. Lakušič 1994 • Saturejo montanae-Achnatheretum calamagrostis R. Jovanovič et S. Jovanovič 1986 Karakteristične vrste: Achnatherum calamagrostis, Aethionema saxatile, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Bromus erectus, Calamintha vulgaris, Campanula bononiensis, Campanula rotundifolia, Campanula sibirica, Clematis vitalba, Coronilla emerus subsp. emeroides, Cynanchum vincetoxicum, Dianthus petraeus, Edraianthus jugoslavicus, Festuca panciciana, Galium corrudifolium, Galium purpureum, Juniperus communis, Leontodon asper, Melica ciliata, Polygala supina, Potentilla arenaria, Satureja montana, Saxifraga aizoon, Scabiosa columbaria, Stachys recta, Teucrium chamaedrys Osnovna literatura: BlečV958, JovaS986, LakuR989, VukoS994 H2.6G Mezüski submediteranski sipari Opšte karakteristike: Vegetacija predstavljena tipičnim zeljastim biljkama, busenovima siparskih trava, ili zeljastim biljkama koje izgledaju kao niski žbuniči sa veoma dugim poluodrvenjenim, puzečim izdancima kojima vezuju gibljive sipare. U vegetaciji takvih staništa veoma su zastupljene mediteransko-submediteranske biljke. Prisutan je veliki broj vrsta koje nalazimo i u vegetaciji STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 664 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " kamenjara. Najznačajniju edifikatorsku ulogu imaju , , , , i dr. Ekologija: Termofilni, osunčani, pokretni ili delimično vezani krečnjački sipari brdskog i planinskog pojasa. Razvijaju se na južnim, termofilnim padinama planina, ali i na senovitim, nešto vlažnijim, severnim ekspozicijama. Veoma cesta staništa na strmim padinama klisura i kanjona. Javljaju se u pojasu hrastovih i hrastovo-grabovih šuma koje snažno utiču na osvetljenost, temperaturu, vlažnost i druge karakteristike ovih sipara. Zahvaljujuči šumskoj vegetaciji koja ih okružuje, bolje su zaštičeni od vetra, pa im je i vodni režim povoljniji od alpskih i subalpskih sipara. Matični supstrat na takvim staništima čine krečnjaci. Zemljište je uglavnom nedovoljno razvijeno i predstavljeno kalkoregosolom sa niskim sadržajem humusa. Opšte rasprostranjenje: Istočni deo Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kanjon Lazareve reke. Ekvivalentne zajednice: • Achnatheretum calamagrostis Br.-Bl. 1918 • Lamio-Geranietum macrorrhizi (prov.) Niketič 1986 Karakteristične vrste: Achnatherum calamagrostis, Asplenium trichomanes, Centaurea atropurpurea, Ceterach officinarum, Geranium lucidum, Geranium macrorrhizum, Geranium robertianum, Inula ensifolia, Lamium garganicum, Leontodon crispus, Rosa rubrifolia, Sesleria rigida, Teucrium montanum Osnovna literatura: LakuD986, LakuD993a H3 Unutarkontinentalni klifovi, stenoviti platoi i ravne površí i veliki obluci Staništa bez ili sa raštrkanom vegetacijom razvijenom u pukotinama horizontalnih ili vertikalnih stena. H3.1 Kiseli silikatni unutarkontinentalni klifovi Opšte karakteristike: Vegetacija pukotina stena sastavljena od žbunolikih, cesto u bazi odrvenjenih biljaka i vrsta sa puzečim izdancima. Tu se sreču i biljke jastučaste forme i sukulentne biljke sa stolonima . Veoma su česti busenovi paprati i busenovi tráva. U sastav vegetacije pukotina stena, posebno u visokolpaninskom regionu, ulaze i raličite vrste iz vegetacije planinskih rudina. Ekologija: Pukotine vertikalnih unutarkontinentalnih silikatnih klifova i stena. Suva termofilna, insolirana staništa na odsecima ili zaklonjeni senoviti silikatni odséci stena od planinskog (redje brdskog), subalpskog, alpskog do subnivalnog regiona. Opšte rasprostranjenje: Iberijsko poluostrvo, Pirinejsko poluostrvo, centrálna Francuska, Pirinejsko poluostrvo, Alpi, Balkánsko poluostrvo, Karpati Rasprostranjenje u Srbiji: Metohija, Kosovo, centrálna, južna, jugoistočna, istočna Srbija Ekvivalentne zajednice: • Asplenieto-Silenetum lerchenfeldianae Ht. 1960 • Potentillo doerflerii-Juncetum trifidii Stevanovič V. et al. 1989 • Juncetum trifidii saxatilis prov. D.Lakušič 1996 • Jovibarbo-Minuartietum bulgaricae (N.Randj. 1980) N. et V.Randj 1996 • Campanulo-Silenetum lerchenfeldianae V.Randj. et B.Zlat. 1996 • Asplenietum septentrionalis dinaricum Lakušič 1966 • Asplenietum septentrionalis tip D. Lakušič 1996 • Saxifragetum cymosae L. Amidžič & V. Stevanovič 1996 Karakteristične vrste: Potentilla doerflerii Wettst, Juncus trifidus L., Festuca scardica Gris., Sesleria corabensis (Kumm. & Jav.) Deyl, Galium anisophyllum Vili., Musei (div.) sp., Juncus trifidus f. saxatilis, Hieracium alpicola 665 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HoueuKJiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " ssp. glandulifolia, Jovibarba heuffelü, Cystopteris fragdis, Minuartia bulgarica Graebn., Sempervivum hirtum Jusl., Sdene lerchenfeldiana Baumg., Asplenium septentrionale (L.) Hoffm., Sedum grisebachü Holub., Plantago holostea Scop., Genista sericea Wulf., Asplenium trichomanes L., Achillea chrysocoma Friv., Scleranthus neglectus Roch., Cystopteris fragilis Bernh., Polypodium vulgare L., Silene lerchenfeldiana, Sedum annuum, Asplenium septentrionale, Campanula trojanensis, Saxifraga pedemontana All. subsp. cymosa, Saxifraga moschata Wulf, Juncus trifidus L., Cardamine glauca Spreng Osnovna literatura: AmidL003, AmidL996, AmidL997, HorvI960, KojiM998, LakuD987, LakuD993, LakuD996, RandN980a, RandV996, RexhF994, StevV991, StevV998 H3.15 Grčko-Karpato-Balkanski silikatni klifovi sa Opšte karakteristike: Oskudna vegetacija koju karakteriše prisustvo pravih pukotinarki , , i , koje prate busenaste vrste , , , , kao i brojne vrste mahovina i lišajeva koje obrastaju golu kamenitú podlogu. Tu su i vrste sa poluodrvenjenim ili sukulentnim izdancima i vrste koje formiraju male busenove , , kao i několiko vrsta roda poput , , , i dr. Ekologija: Pukotine silikatnih (grano-dioriti, crveni peščari, kvarcne stene) odseka i masivnih stena. Termofilna, insolirana, staništa planinskog (redje brdskog), subalpskog i alpskog regiona. Zbog veliké izloženosti vetru i zagrevanju (tamna boja stene) pristupačna voda na ovakvim staništima je veoma mala. Zemljišta na staništu pripadajú tipu silikatog litosola, regosola ili rankera u večim pukotinama. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo (planine Srbije, Makedonije, Bugarske i severne Grčke), Rumunija (Karpati). Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Suvo Rudište), Stará Planina (Babin Zub), Šuplja Padina, Besná Kobila; Kosovo: Šar planina (Piribeg, Jezerska Čuka, Jažinačko jezero), Prokletije. Ekvivalentne zajednice: • Saxifragetum cymosae L. Amidžič & V. Stevanovič 1996 • Asplenietum septentrionalis dinaricum Lakušič 1966 • Asplenietum septentrionalis tip D. Lakušič 1996 • Juncetum trifidii saxatilis prov. DLakušič 1996 • Asplenieto-Silenetum lerchenfeldianae Ht. 1960 • Campanulo-Silenetum lerchenfeldianae V.Randj. et B.Zlat. 1996 • Jovibarbo-Minuartietum bulgaricae (N.Randj. 1980) N. et V.Randj 1996 • Sempervivo-Minuartietumbulgaricae N.Randj. 1980 • Potentillo doerflerii-Juncetum trifidii Stevanovič V. et al. 1989 Karakteristične vrste: Anemone narcissiflora, Anthemis carpatica, Asplenium septentrionale, Aster alpinus, Bryophyta, Campanula trojanensis, Cardamine glauca, Cotoneaster nebrodensis, Cystopteris fragilis, Deschampsia flexuosa, Festuca alpestris, Festuca scardica, Galium anisophyllon, Hieracium alpicola subsp. glandulifolium, Jovibarba heuffelii, Juncus trifidus, Juniperus sibirica, Lichenes sp., Minuartia bulgarica, Minuartia recurva, Musci sp. div., Poa violacea, Polygonum alpinum, Potentilla doerfleri, Saxifraga aizoon, Saxifraga moschata, Saxifraga paniculata, Saxifraga pedemontana subsp. cymosa, Saxifraga rotundifolia, Scleranthus neglectus, Sedum annuum, Sedum grisebachü, Sempervivum hirtum, Seseli peucedanoides, Sesieria korabensis, Silene lerchenfeldiana, Thymus balcanus, Vaccinium myrtillus, Vaccinium uliginosum, Veronica bellidioides Osnovna literatura: AmidL003, AmidL996, AmidL997, HorvI960, KojiM998, LakuD987, LakuD993, LakuD996, RandN980a, RandV996b, RexhF994, StevV991, StevV998 H3.151 Ilirsko-zapadnomezijski silikatni klifovi Opšte karakteristike: Oskudna vegetacija koju karakteriše prisustvo pravih pukotinarki i koje prate vrste , kao i broje vrste mahovina i lišajeva koje obrastaju golu kamenitú podlogu. Tu su i vrste sa poluodrvenjenim ili sukulentnim izdancima i vrste koje formiraju male busenove , , kao i několiko vrsta roda poput , , , i dr. Takva vegetacija gradi mozaik sa bujnom vegetacijom lišajeva i mahovina koje obrastaju golu kamenitú podlogu. Ekologija: Pukotine silikatnih (grano-dioriti, crveni peščari, kvarcne stene) odseka i masivnih stena. Termofilna, insolirana, staništa planinskog (redje brdskog), subalpskog i alpskog regiona. Zbog velike izloženosti vetru i zagrevanju (tamna boja stene) pristupačna voda na ovakvim staništima je veoma mala. Zemljišta na staništu pripadajú tipu silikatog litosola, regosola ili rankera u večim pukotinama. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo: silikatni masivi u Dinarskim planinama u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Suvo Rudište); Kosovo: Prokletije Ekvivalentne zajednice: Saxifragetum cymosae L. Amidžič & V. Stevanovič 1996 Asplenietum septentrionalis dinaricum Lakušič 1966 Asplenietum septentrionalis tip D. Lakušič 1996 Juncetum trifidii saxatilis prov. DLakušič 1996 Karakteristične vrste: Anthemis carpatica, Asplenium septentrionale, Bryophyta, Cardamine glauca, Cystopteris fragilis, Deschampsia flexuosa, Festuca alpestris, Hieracium alpicola subsp. glandulifolium, Jovibarba heuffelii, Juncus trifidus, Lichenes sp., Minuartia recurva, Poa violacea, Saxifraga aizoon, Saxifraga moschata, Saxifraga pedemontana subsp. cymosa, Saxifraga rotundifolia, Vaccinium uliginosum, Veronica bellidioides Osnovna literatura: AmidL003, AmidL996, KojiM998, LakuD987, LakuD993, LakuD996, StevV998 H3.1511 Jugoistočnodinarski alpiiski silikatni klifovi Opšte karakteristike: Vegetacija stena u čijem izgledu dominiraju busenaste i jastučaste vrste i . Staniše ima glacijalni reŕugijalni karakter i bogato je reliktima ledenog doba, vrstama Wadnih područja sveta kao i balkanskim endemičnim vrstama. Ekologija: Silikatni klifovi i masivně stene visokoplaninskih predela. Javljaju se u subalpskom, alpskom i subnivalnom pojasu planina, na visinama iznad 2300 m. Hládni i izvestan deo dana zasenjeni, uměřeno vlažni i vegetacijom relativno bogati klifovi. To su staništa smeštena na západním, jugozapadnim, severním i redje, istočnim ekspozicijama stena i klifova (prvenstveno na peščarima i vulkanskim stenama). Opšte rasprostranjenje: jugoistočni Dinaridi Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije (Djeravica) Ekvivalentne zajednice: • Saxifragetum cymosae L. Amidžič & V. Stevanovič 1996 Karakteristične vrste: Anthemis carpatica, Cardamine glauca, Festuca alpestris, Jovibarba heuffelii, Juncus trifidus, Minuartia recurva, Saxifraga aizoon, Saxifraga moschata, Saxifraga pedemontana subsp. cymosa, Saxifraga rotundifolia, Veronica bellidioides Osnovna literatura: AmidL003, AmidL996, KojiM998, StevV998 H3.1512 Ilirsko-zapadnomezijski subalpijski silikatni klifovi Opšte karakteristike: Oskudna otvorená vegetacija u pukotima vertikalnih stena koju karakteriše prisustvo pravé pukotinarke koju prate vrste , kao i broje vrste mahovina i lišajeva koje obrastaju golu kamenitú podlogu. Ekologija: Pukotine silikatnih (grano-dioriti, crveni peščari, kvarcne stene, korniti) odseka i masivnih stena. Termofilna, insolirana, staništa planinskog (redje brdskog) i subalpskog regiona. Zbog velike izloženosti vetru i zagrevanju (tamna boja stene) pristupačna voda na ovakvim staništima je veoma mala. Zemljišta na staništu pripadajú tipu silikatog litosola, regosola ili rankera u večim pukotinama. Opšte rasprostranjenje: centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Suvo Rudište); Kosovo: Prokletije Ekvivalentne zajednice: • Asplenietum septentrionalis dinaricum Lakušič 1966 • Asplenietum septentrionalis tip D. Lakušič 1996 • Juncetum trifidii saxatilis prov. DLakušič 1996 Karakteristične vrste: Asplenium septentrionale, Bryophyta, Cystopteris fragilis, Deschampsia flexuosa, Hieracium alpicola subsp. glandulifolium, Jovibarba heuffelii, Juncus trifidus, Lichenes sp., Poa violacea, Vaccinium uliginosum Osnovna literatura: AmidL003, LakuD987, LakuD993, LakuD996 H3.152 Meziisko-severnoskardopindski silikatni klifovi Opšte karakteristike: Oskudna vegetacija koju karakteriše prisustvo pravé pukotinarke , , i koje prate busenaste vrste , . , , i dr. Takva vegetacija gradi mozaik sa bujnom vegetacijom lišajeva i mahovina koje obrastaju golu kamenitú podlogu. Ekologija: Pukotine silikatnih (grano-dioriti, crveni peščari, kvarcne stene) odseka i masivnih stena. Termofilna, insolirana, staništa planinskog (redje brdskog), subalpskog i alpskog regiona. Zbog velike izloženosti vetru i zagrevanju (tamna boja stene) pristupačna voda na ovakvim staništima je veoma mala. Zemljišta na staništa pripadajú tipu silikatog litosola, regosola ili rankera u večim pukotinama. Opšte rasprostranjenje: centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará Planina (Babin Zub), Šuplja Padina, Besná Kobila; Kosovo: Šar planina (Piribeg, Jezerska Cuka, Jažinačko jezero) Ekvivalentne zajednice: • Asplenieto-Silenetum lerchenfeldianae Ht. 1960 • Campanulo-Silenetum lerchenfeldianae V.Randj. et B.Zlat. 1996 • Jovibarbo-Minuartietambulgaricae (N.Randj. 1980) N. et V.Randj 1996 • Sempervivo-Minuartietam bulgaricae N.Randj. 1980 • Potentillo doerflerii-Juncetum trifidii Stevanovič V. et al. 1989 Karakteristične vrste: Anemone narcissiflora, Anthemis carpatica, Asplenium septentrionale, Aster alpinus, Campanula trojanensis, Cotoneaster nebrodensis, Festuca scardica, Galium anisophyllon, Juncus trifidus, Juniperus sibirica, Minuartia bulgarica, Musci sp. div., Polygonum alpinum, Potentilla doerfleri, Saxifraga paniculata, Scleranthus neglectus, Sedum annuum, Sedum grisebachii, Sempervivum hirtum, Seseli peucedanoides, Sesleria korabensis, Silene lerchenfeldiana, Thymus balcanus, Vaccinium myrtillus Osnovna literatura: AmidL997, HorvI960, RandN980a, RandV996b, RexhF994, StevV991 H3.1521 Mezijsko-severnoskardopindski subalpiiski silikatni klifovi Opšte karakteristike: Oskudna vegetacija koju karakteriše prisustvo pravé pukotinarke koja poseduje razgranate polegle izdanke koji prijanjaju uz stenovitu podlogu. Tu su i vrste sa poluodrvenjenim ili sukulentnim izdancima i vrste koje formiraju male busenove , , , i dr. Takva vegetacija gradi mozaik sa bujnom vegetacijom lišajeva i mahovina koje obrastaju golu kamenitú podlogu. Ekologija: Pukotine silikatnih (grano-dioriti, crveni peščari, kvarcne stene) odseka i masivnih stena. Termofilna, insolirana, staništa planinskog (redje brdskog) i subalpskog regiona, na visinama do 1850 m. Zbog velike izloženosti vetru i zagrevanju (tamna boja stene) pristupačna voda na ovakvim staništima je veoma mala. Zemljišta na staništu pripadajú tipu silikatog litosola, regosola ili rankera u večim pukotinama. Opšte rasprostranjenje: centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stará Planina (Babin Zub), Šuplja Padina, Besná Kobila; Kosovo: Šar planina Ekvivalentne zajednice: • Asplenieto-Silenetum lerchenfeldianae Ht. 1960 • Campanulo-Silenetum lerchenfeldianae V.Randj. et BZlat. 1996 • Jovibarbo-Minuartietum bulgaricae (N.Randj. 1980) N. et V.Randj 1996 • Sempervivo-Minuartietumbulgaricae N.Randj. 1980 Karakteristične vrste: Asplenium septentrionale, Aster alpinus, Campanula trojanensis, Cotoneaster nebrodensis, Minuartia bulgarica, Saxifraga paniculata, Scleranthus neglectus, Sedum annuum, Sedum grisebachii, Sempervivum hirtum, Seseli peucedanoides, Silene lerchenfeldiana, Thymus balcanus Osnovna literatura: HorvI960, RandN980a, RandV996b, RexhF994 H3.1522 Mezijsko-severnoskardopindski subalpiiski silikatni klifovi Opšte karakteristike: Oskudna otvorená vegetacija u pukotima vertikalnih stena koju karakteriše dominacija vrste koju prate i broje vrste mahovina i lišajeva koje obrastaju golu kamenitú podlogu. Ekologija: Pukotine silikatnih (grano-dioriti, crveni peščari, kvarcne stene, korniti) odseka i masivnih stena. Termofilna, insolirana, staništa planinskog (redje brdskog) i subalpskog regiona. Opšte rasprostranjenje: centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Istočna i jugoistočna Srbija i Kosovo: bez podataka o lokalitetima - fitocenološki neobradjena staništa. H3.1523 Severnoskardopindski alpiiski silikatni klifovi Opšte karakteristike: Oskudna vegetacija u pukotinama vertikalnih stena koju karakteriše prisustvo stenoendemične šarplaninske vrste , koju prate busenaste vrste , , , , kao i mnogobrojni lišajevi i mahovine koje obrastaju golu kamenitú podlogu. STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 668 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuíma... " Ekologija: Pukotine silikatnih (grano-dioriti, crveni peščari, kvarcne stene) odseka i masivnih stena subalpskog i alpskog regiona, na visinama izmedju 1900 i 2300 m. Zbog veliké izloženosti vetru i zagrevanju (tamna boja stene) pristupačna voda na ovakvim staništima je veoma mala. Zemljišta na staništu pripadajú tipu silikatog litosola, regosola ili rankera u veéim pukotinama. Opšte rasprostranjenje: centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Sar planina (Piribeg, Jezerska Cuka, Jažinačko jezero) Ekvivalentne zajednice: • Potentillo doerflerii-Juncetum trifidii Stevanovié V. et al. 1989 Karakteristične vrste: Anemone narcissiflora, Anthemis carpatica, Festuca scardica, Galium anisophyllon, Juncus trifidus, Juniperus sibirica, Musci sp. div., Polygonum alpinum, Potentilla doerfleri, Sesleria korabensis, Vaccinium myrtillus Osnovna literatura: AmidL997, StevV991 H3.1524 Meziisko-severnoskardopindski alpiiski silikatni klifovi Opšte karakteristike: Vegetacija stena u čijem izgledu dominiraju busenaste i jastučaste vrste . Staniše ima glacijalni refugijalni karakter i bogato je reliktima ledenog doba, vrstama hladnih područja sveta kao i balkanskim endemičnim vrstama. Ekologija: Silikatni klifovi i masivně stene visokoplaninskih predela. Javljaju se u subalpskom, alpskom i subnivalnom pojasu planina, na visinama iznad 2300 m. Opšte rasprostranjenje: centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija i Kosovo: bez podataka o lokalitetima - fitocenolški neobradjena staništa. H3.1C Napuštěni silikatni kamenolomi Opšte karakteristike: Ravne, prazne stenovite površine, ili pukotine stena bez vegetacije ili sa veoma oskudnom vegetacijom. Vegetacija pionirskog karaktera izgradjena od malog broja vrsta. Sastavljena je, naročito u prvim fazama sukcesije, od vrsta koje nisu tipične za vegetaciju stena. To su elementi ruderálně flóre ili različite šumske vrste (pošto se večina kamenoloma nalazi u šumsko zoni). Vegetacija kamenoloma koji su duži niz godina prepustení zarastanju menja se u pravcu formiranja potencijalne vegetacije stena područja u kojem se nalazi kamenolom. Ekologija: Staništa u pukotinama stena (nastala cepanjem kamenih bloková, bušenjem stena ili miniranjem) sa mnogo kamene prašine i malo zemljišta, ili ravne stenovite površine izložene snažnom spiranju i eroziji. Napustení kamenolomi ili iscrpljena ležišta mineralnih sirovina, nekoriščeni delovi aktivnih kamenoloma, pozajmišta gradivnog materijala i odseci u stenama nastali pravljenjem puteva i tunela. To su staništa nastala kao rezultát čovekove aktivnosti. Veoma uzurpirana staništa, šesto privremenog karaktera, formirana najčešče u brdskom i planinskom regionu. Opšte rasprostranjenje: cela Evropa (silikatne planine) Rasprostranjenje u Srbiji: cela Srbija (silikatne planine) H3.2 Bazični i ultra bazični unutarkontinentalni klifovi Opšte karakteristike: Otvorená siromašna vegetacija u pukotinama karbonatnih stena. Najznačajniji edifikatori ovih zajednica su uglavnom endemične vrste , , (= ), , , , , , (= ), , , , , , , , , , i koje prate paprati , , , , , , ; i mahovine , , , , , , , , , , , , , . Staništa karkateriŠi u drugi balkánski endemiti i subendemiti , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Vegetacija serpentinitskih stena sastavljena je od manjeg broja pravih pukotinarki i večeg broja vrsta koje se javljaju i u drugim tipovima vegetacije. Medju njima dominiraju žbunolike u bazi odrvenjene biljke, zatim vrste sa puzečim izdancima i snažnim rizomima ili busenovi tráva. Pečat vegetaciji serpentinitskih stena daju i koje spadajú u vrste vezane za serpentinite. Upadljivu ulogu imaju i ražne vrste paprati , , . U visokoplaninskim predelima u vegetaciji serpentinitskih klifova tipičnog pukotinarskog karaktera dominiraju , , i dr. Ekologija: Pukotine vertikalnih, unutarkontinentalnih bazičnih karbonatnih ili ultrabazičnih serpentinitskih klifova i stena. Suvi, termofilni, insolirani ili zaklonjeni vlažni i senoviti odseci stena od brdskog do subalpijskog i alpijskog regiona. Staništa cesto karakteriše ekstremno variranje ekoloških uslova. Opšte rasprostranjenje: Iberijsko poluostrvo, Pirinejsko poluostrvo, centrálna Francuska, Pirinejsko poluostrvo, Alpi, Balkánsko poluostrvo, Karpati Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Treska, Nebeské Stolice, Bele stene, Ostri krš. Bregovi), Veliki Mučanj, KanjonRzava, KanjonDervente, klisura Trešnjice, klisura reke Godulja, klisura Crne reke, kanjon Bukovice kod Tutina, Katiči, klisura Dervente, Ovčarsko-Kablarska klisura, Potpeč i Dažnička gradina kod Užica, klisura Belog Rzava, klisura Lima kod Brodareva, Rtanj (Kusak, Baba, iznad rudnika "Rtanj"), Sičevačka klisura (Oblik, selo Ostrovica), Kanjoni Lazareve reke i Mikulja, Radovanski Kamen iznad sela Jelašnica, Jelašnička Klisura, Suva planina (Lasni Rid, Smrdan), Rtanj (Kusak), Stol (Veliki i Mali Vizjak), Rtanj, Djerdapska klisura (Golubac), klisura Belog potoka kod Knjaževca, klisura Moravice kod Sokobanje, klisura Nišave kod Čiflika, klisura Jerme; Kosovo: Prokletije (kanjon Pečke Bistrice, Rugovska klisura), Mokra planina (Veprinja), Prizren (Duvska klisura), Šar planina (klisura Matos kod Man.Sv. Bogorodica, selo Mušutište, klisura Rusenica kod man. Sv. Trojica, klisura Vrbičanske reke, Crvene Karpe, Piribeg). Ekvivalentne zajednice: • Edraiantho-Saxifragetum aizooni B.Petkovič et al. 1990 • Edraiantho-Saxifragetum aizooni B.Petkovič et al. 1990 gentianetosum vernae • Edraiantho-Saxifragetum aizooni B.Petkovič et al. 1990 linetosum capitati • Edraiantho-Saxifragetum porophyllae Tatič et Veljovič 1982 • Edraiantho-Saxifragetum sempervivii Tatič et Veljovič 1982 • Edraiantho-Saxifragetum sempervivii Tatič et Veljovič 1982 helianthemosum cani D. Lakušič 1987 • Edraiantho-Saxifragetum sempervivii Tatič et Veljovič 1982 leontopodietosum (Rajevski 1951) D. Lakušič 1987 • Edraiantho-Saxifragetum sempervivii Tatič et Veljovič 1982 muscietosum D. Lakušič 1987 • Edraiantho-Amphoricarpetum neumayeri Lakušič 1968 • Pino heldreichii-Amphoricarpetum bertiscei Lakušič 1968 • Valeriano-Silenetum macranthae R.Lakušič 1968 • Edraiantho jugoslavicii-Hieracietum humile S. Stanič et D. Lakušič • Edraiantho-Centauretum derventanae R.Lakušič et Redžič 1988 • Musco-Seslerio-Edraianthetum jugoslavici Peťkovič et al. 1999 • Carici laevis-Leontopodietum alpinii S. Stanič et D. Lakušič • Centaureo derventanae-Seslerietum tenuifoliae R. Jovanovič et S. Jovanovič 1986 • Musco-Polypodio-Ramondetum serbicae B. Petkovič et al. 1988 • Ramondo-Saxifragetum montenegrinae Lakušič 1971 • Erysimo-Ramondetum nathaliae R. Jovanovič 1953 • Potentillo apenninae-Saxifragetum aizoonR. Jov. 1955 • Saxifraga aizoon-Viola grisebachiana R. Jov. 1956 • Saxifragetum brevifoliae Blečič et Tatič 1960 • Ceterachi-Ramondetum serbicae R. Jovanovič 1953 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 670 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacucfjUKaijuju cmaumuma... " • Ceterachi-Ramondetum serbicae R.Jov.-Dunj. 1952 ramondetosum nathaliae V. Stevanovič et al. • Cetero-Achilleo aizoonis-Ramondetum serbicae M.Jankovic et V.Stevanovič 1981 • Musco-Saxifrago alpicolae-Ramondetum serbicae M.Jankovic et V.Stevanovič 1981 • Musco-Saxifrago rotundifoliae-porophyllae-Ramondetum serbicae M.Jankovic et V.Stevanovič 1981 • Musco-Valeriano tripterae-Ramondetum serbicae M.Jankovic et V.Stevanovič 1981 • Potentilla apennina-Saxifraga karadzicensis (ass.) Ht. 1936 • Saxifrageto-Potentilletum apenninae Ht. 1936 • Saxifrageto-Potentilletum speciosae Ht. 1937 • Saxifrago karadzicensis-Potentilletum apenninae Horvat ex Horvat et al. 1974 • Saxifrago-Potentilletum speciosae Ht. 1937 • Violo grisebachianae-Saxifragetum V.Stevanovič et SJovanovič 1988 • Achilleo-Aubrietum gracilis Ht. 1936 • Asplenio lepidi-Silenetum moehringifoliae (prov.) D. Lakušič& Niketič 1986 • Silenetum serbicae D. Lakušič 1987 • Silenetum serbicae D. Lakušič 1987 edraianthetosum D. Lakušič 1987 • Edraiantho-Festucetum pancicianae D. Lakušič 1989 • Halacsya sendtneri -Potentilla mollis Z.Pavlovič 1955 Karakteristične vrste: Achillea aizoon, Achillea atrata, Achnatherum calamagrostis, Alchemilla plicatula subsp. velebitica, Allium flavum, Alyssum montanum, Alyssum murale, Amphoricarpos bertisceus, Aquilegia grata, Arabis caucasica, Arabisprocurrens, Armeria rumelica, Artemisia lobelii, Ceterach officinarum, Asplenium cuneifolium, Asperula doerfleri, Asplenium fissum, Asplenium lepidum, Galium purpureum, Asplenium ruta-muraria, Asperula scutellaris, Asplenium trichomanes, Asplenium viride, Aster alpinus, Alyssum saxatile subsp. orientalis, Bromus erectus, Campanula crassipes, Campanula grossekii, Campanula rotundifolia, Campanula versicolor, Carex digitata, Carex humilis, Carex laevis, Carex montana, Cardamine plumieri, Carum graecum, Centaurea derventana, Cerastium banaticum, Cerastium decalvans, Clematis vitalba, Coronilla emerus subsp. emeroides, Cystopteris fragilis, Daphne oleoides, Dianthus bertisceus, Dianthus noaeanus, Dianthus bebius, Dianthus petraeus, Dianthus papillosus, Draba aizoides, Draba scardica, Edraianthus kitaibelii, Edraianthus jugosiavicus, Edraianthus serbicus, Erysimum comatum, Erysimum sylvestre, Euphorbia glabriflora, Euphrasia minima, Evonymus verrucosus, Festuca ovina, Festuca panciciana, Festuca panciciana, Fraxinus ornus, Fumana bonapartei, Galium schultesii, Genista tinctoria, Geranium robertianum, Halacsya sendtneri, Helianthemum canum, Helianthemum nummularium, Hepatica nobilis, Hieracium bifidum, Hieracium humile, Hieracium marmoreum, Hieracium villosum, Inula ensifolia, Jovibarba heuffelii subsp. kopaonikensis, Juniperus nana, Kernera saxatilis, Lamium garganicum, Leontopodium alpinum, Leontodon crispus subsp. asper, Melica ciliata, Micromeria thymifolia, Milium effusum, Minuartia verna, Minuartia collina, Moehringia malyi, Mycelis muralis, Notholaena marantae, Oxalis acetosella, Parietaria serbica, Pinus leucodermis, Pinus nigra, Poa alpina, Poa alpina subsp. badensis, Poa badensis, Poa nemoralis, Poa pumila, Polypodium vulgare, Potentilla apennina, Potentilla geoides, Ramonda nathaliae, Ramonda serbica, Ranunculus montanus, Rumex nivalis, Saxifraga oppositifolia, Saxifraga aizoon, Saxifraga rotundifolia, Saxifraga scardica, Saxifraga sempervivum, Saxifraga tridactylites, Sedum album, Sedum serpentini, Sedum annuum, Sedum atratum, Sedum ochroleucum, Sesleria coerulans, Sesleria latifolia, Sesleria rigida, Seseli rigidum, Sesleria interrupta, Sesleria tenuifolia, Silene chromodonta, Silene macrantha, Silene paradoxa, Silene serbica, Heliosperma albanica, Heliosperma quadrifidum, Silene petraea, Sorbus aucuparia, Spiraea cana, Stachys chrysophaea, Teucrium montanum, Thalictrum aquilegiifolium, Thymus balcanus, Thymus pulegioides subsp. montanus, Thymus jankae, Valeriana montana, Valeriana pancicii, Valeriana tripteris, Verbascum bosnense, Viola grisebachiana, Wulfenia blecicii, Anomodon viticulosus, Brachythecium glareosum, Caloplaca elegans, Chilosciphus polyanthus, Ctenidium molluscum (Hedw.) Mitt., Drepanocladus uncinatus, Grimmia apocarpa (L.) Hedw., Lecanora atra, Leucodin sciuroides (L.) Schw., Marchantia polymorpha L., Mnium hornum Hedw., Mnium undulatum (L.) Weis., Musei sp. div., Neckera crispa, Scorpidium scorpioides (L.) Limpr., Squamaria gypsacea, Thuidium abietinum, Tortella nitida, Tortella nitida Broth. 671 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeKtna: "XapMomisauuja naijuoncuine noMenioiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " Osnovna literatura: AmidL003, BlečV960, HorvI937, JankM981, JankM998, JovaB986a, JovaR952, JovaR955, JovaS986, KojiM998, LakuD986, LakuD987, LakuD988, LakuD993, LakuD993a, LakuD996, LakuR968, LakuR974, LakuR989, MuciL990, PavlZ955a, PetkB988, PetkB990, PetkB991, RexhF994, StanS993, StevV987, StevV988, StevV991c, StevV998, TatiB982, VukiE992a H3.2A Ilirsko-grčko-balkánski klifovi sa Potentilla Opšte karakteristike: Otvorená siromašna vegetacija u pukotinama karbonatnih stena. Najznačajniji edifikatori ovih zajednica su uglavnom endemične vrste , (= ), , , , , , (= ), , , , , , , , , i koje prate paprati , , , , , , ; i mahovine , , , , , , , , , , , , , . Staništa karkaterišu drugi balkánski endemiti i subendemiti , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Pukotine vertikalnih, unutarkontinentalnih karbonatnih klifova i stena. Suvi, termofilni, insolirani ili zaklonjeni vlažni i senoviti odseci stena od brdskog do subalpijskog i alpijskog regiona. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Veliki Mučanj, Kanjon Rzava, Kanjon Dervente, klisura Trešnjice, klisura reke Godulja, klisura Crne reke, kanjon Bukovice kod Tutina, Katiči, klisura Dervente, Ovčarsko-Kablarska klisura, Potpeč i Dažnička gradina kod Užica, klisura Belog Rzava, klisura Lima kod Brodareva, Rtanj (Kusak, Baba, iznad rudnika "Rtanj"), Sičevačka klisura (Oblik, selo Ostrovica), Kanjoni Lazareve reke i Mikulja, Radovanski Kamen iznad sela Jelašnica, Jelašnička Klisura, Suva planina (Lasni Rid, Smrdan), Rtanj (Kusak), Stol (Veliki i Mali Vizjak), Rtanj, Djerdapska klisura (Golubac), klisura Belog potoka kod Knjaževca, klisura Moravice kod Sokobanje, klisura Nišave kod Čiflika, klisura Jerme; Kosovo: Prokletije (kanjon Pečke Bistrice, Rugovska klisura), Mokra planina (Veprinja), Prizren (Duvska klisura), Šarplanina (klisura Matos kod Man.Sv. Bogorodica, selo Mušutište, klisura Rusenica kod man. Sv. Trojica, klisura Vrbičanske reke, Crvene Karpe, Piribeg). Ekvivalentne zajednice: • Edraiantho - S axif ragetum aizo oni B. Petkovič et al. 1990 • Edraiantho-S axif ragetum aizooni B.Petkovič et al. 1990 gentianetosum vernae • Edraiantho-S axif ragetum aizooni B.Petkovič et al. 1990 linetosum capitati • Edraiantho-Saxifragetum porophyllae Tatič et Veljovič 1982 • Edraiantho-Saxifragetum sempervivii Tatič et Veljovič 1982 • Edraiantho-Saxifragetum sempervivii Tatič et Veljovič 1982 helianthemosum cani D. Lakušič 1987 • Edraiantho-Saxifragetum sempervivii Tatič et Veljovič 1982 leontopodietosum (Rajevski 1951) D. Lakušič 1987 • Edraiantho-Saxifragetum sempervivii Tatič et Veljovič 1982 muscietosum D. Lakušič 1987 • Edraiantho-Amphoricarpetum neumayeri Lakušič 1968 • Pino heldreichii-Amphoricarpetum bertiscei Lakušič 1968 • Valeriano-Silenetum macranthae RLakušič 1968 • Edraiantho jugoslavich-Hieracietum humile S. Stanič et D. Lakušič • Edraiantho-Centauretum derventanae RLakušič et Redžič 1988 • Musco-Seslerio-Edraianthetum jugoslavici Petkovič et al. 1999 • Carici laevis-Leontopodietum alpinii S. Stanič et D. Lakušič STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 672 Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname HOMemuiamype y KJiacucJMKauuju cmamiiuma... " • Centaureo derventanae-Seslerietumtenuifoliae R. Jovanovič et S. Jovanovič 1986 • Musco-Polypodio-Ramondetum serbicae B. Petkovič et al. 1988 • Ramondo-Saxifragetiim montenegrinae Lakušič 1971 • Erysimo-Ramondetum nathaliae R. Jovanovič 1953 • Potentillo apenninae-Saxifragetum aizoon R. Jov. 1955 • Saxifraga aizoon-Viola grisebachiana R. Jov. 1956 • Saxifragetum brevifoliae Blečič et Tatič 1960 • Ceterachi-Ramondetum serbicae R. Jovanovič 1953 • Ceterachi-Ramondetum serbicae RJov.-Dunj.1952 ramondetosum nathaliae V. Stevanovič et al. • Cetero-Achilleo aizoonis-Ramondetum serbicae M.Jankovič et V.Stevanovič 1981 • Musco-Saxifrago alpicolae-Ramondetum serbicae M.Jankovič et V.Stevanovič 1981 • Musco-Saxifrago rotundifoliae-porophyllae-Ramondetum serbicae M.Jankovič et V.Stevanovič 1981 • Musco-Valeriano tripterae-Ramondetum serbicae M.Jankovič et V.Stevanovič 1981 • Potentilla apennina-Saxifraga karadzicensis (ass.) Ht. 1936 • Saxifrageto-Potentilletum apenninae Ht. 1936 • Saxifrageto-Potentilletum speciosae Ht. 1937 • Saxifrago karadzicensis-Potentilletum apenninae Horvat ex Horvat et al. 1974 • Saxifrago-Potentilletum speciosae Ht. 1937 • Violo grisebachianae-Saxifragetum V.Stevanovič et S.Jovanovič 1988 • Achilleo-Aubrietum gracilis Ht. 1936 • Asplenio lepidi-Silenetum moehringifoliae (prov.) D. Lakušič& Niketič 1986 Karakteristične vrste: Achillea aizoon, Achillea atrata, Achnatherum calamagrostis, Alchemilla plicatula subsp. velebitica, Allium flavum, Alyssum montanum, Alyssum saxatile subsp. orientalis, Amphoricarpos bertisceus, Anomodon viticulosus, Aquilegia grata, Arabis caucasica, Arabis procurrens, Asperula doerfleri, Asperula scutellaris, Asplenium fissum, Asplenium lepidum, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Asplenium viride, Aster alpinus, Brachythecium glareosum, Bromus erectus, Caloplaca elegans, Campanula crassipes, Campanula grossekii, Campanula rotundifolia, Campanula versicolor, Carex humilis, Carex laevis, Carex montana, Carum graecum, Centaurea derventana, Cerastium banaticum, Ceterach officinarum, Chilosciphus polyanthus, Clematis vitalba, Coronilla emerus subsp. emeroides, Ctenidium molluscum (Hedw.) Mitt., Cystopteris fragilis, Daphne oleoides, Dianthus bebius, Dianthus bertisceus, Dianthus noaeanus, Dianthus petraeus, Draba aizoides, Draba scardica, Drepanocladus uncinatus, Edraianthus jugoslavicus, Edraianthus kitaibelii, Edraianthus serbicus, Erysimum comatum, Erysimum sylvestre, Euphrasia minima, Evonymus verrucosus, Festuca ovina, Festuca panciciana, Fraxinus ornus, Galium purpureum, Galium schultesii, Genista tinctoria, Geranium robertianum, Grimmia apocarpa (L.) Hedw., Helianthemum canum, Helianthemum nummularium, Heliosperma albanica, Heliosperma quadrifidum, Hepatica nobilis, Hieracium bifidum, Hieracium humile, Hieracium marmoreum, Hieracium villosum, Inula ensifolia, Juniperus nana, Kernera saxatilis, Lamium garganicum, Lecanora atra, Leontodon crispus subsp. asper, Leontopodium alpinum, Leucodin sciuroides (L.) Schw., Marchantia polymorpha L., Melica ciliata, Micromeria thymifolia, Milium effusum, Minuartia verna, Mnium hornum Hedw., Mnium undulatum (L.) Weis., Moehringia malyi, Musei sp. div., Mycelis muralis, Neckera crispa, Oxalis acetosella, Parietaria serbica, Pinus leucodermis, Pinus nigra, Poa alpina, Poa alpina subsp. badensis, Poa nemoralis, Poa pumila, Polypodium vulgare, Potentilla apennina, Ramonda nathaliae, Ramonda serbica, Ranunculus montanus, Rumex nivalis, Saxifraga aizoon, Saxifraga oppositifolia, Saxifraga rotundifolia, Saxifraga scardica, Saxifraga sempervivum, Saxifraga tridactylites, Scorpidium scorpioides (L.) Limpr., Sedům album, Sedum atratum, Sedum ochroleucum, Seseli rigidum, Sesleria coerulans, Sesleria interrupta, Sesleria latifolia, Sesleria rigida, Sesleria tenuifolia, Silene macrantha, Silene chromodonta, Silene petraea, Silene pusilla subsp. quadridentata, Silene serbica, Sorbus aucuparia, Spiraea cana, Squamaria gypsacea, Teucrium montanum, Thalictrum aquilegiifolium, Thuidium abietinum, Thymus balcanus, Thymus jankae, Thymus pulegioides subsp. montanus, Tortella nitida Broth., Valeriana montana, Valeriana pancicii, Valeriana tripteris, Viola grisebachiana, Wulfenia blecicii Osnovna literatura: AmidL003, BlečV960, HorvI937, JankM981, JankM998, JovaB986a, JovaR952, JovaR955, JovaS986, KojiM998, LakuD986, LakuD988, LakuD993, LakuD993a, LakuD996, LakuR968, LakuR974, LakuR989, MuciL990, PetkB988, PetkB990, PetkB991, RexhF994, StanS993, StevV987, StevV988, StevV991c, StevV998, TatiB982, VukiE992a 673 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsüma i osnovnim podacíma Peayjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMemuiamypey KJiacucfjUKaijuju cmauuuuna... " H3.2A1 Ilirsko-zapadnomeziiski karbonatni klifovi Opšte karakteristike: Otvorená siromašna vegetacija u pukotinama karbonatnih stena. Najznačajniji edifikatori ovih zajednica su , , (= ), , . , , , , , , , , , , , . , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . Veoma su česti busenovi paprati , , , . , kao i mahovine , , i dr. Ekologija: Pukotine vertikalnih, unutarkontinentalnih karbonatnih klifova i stena. Suvi, termofilni. insolirani ili zaklonjeni vlažni i senoviti odseci stena od brdskog do subalpijskog i alpijskog regiona. Opšte rasprostranjenje: centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Veliki Mučanj, Kanjon Rzava, Kanjon Dervente, klisura Trešnjice, klisura reke Godulja, klisura Crne reke, kanjon Bukovice kod Tutina, Katiči, klisura Dervente, Ovčarsko-Kablarska klisura, Potpeč i Dažnička gradina kod Užica, klisura Belog Rzava, klisura Lima kod Brodareva; Kosovo: Prokletije (kanjon Pečke Bistrice, Rugovska klisura), Mokra planina (Veprinja). Ekvivalentne zajednice: • Edraiantho-Saxifragetum aizooni B.Petkovič et al. 1990 • Edraiantho-Saxifragetum aizooni B.Petkovič et al. 1990 gentianetosum vernae • Edraiantho-Saxifragetum aizooni B.Petkovič et al. 1990 linetosum capitati • Edraiantho-Saxifragetum porophyllae Tatič et Veljovič 1982 • Edraiantho-Saxifragetum sempervivii Tatič et Veljovič 1982 • Edraiantho-Saxifragetum sempervivii Tatič et Veljovič 1982 helianťhemosum cam D. Lakušič 1987 • Edraiantho-Saxifragetum sempervivii Tatič et Veljovič 1982 leontopodietosum (Rajevski 1951) D. Lakušič 1987 • Edraiantho-Saxifragetum sempervivii Tatič et Veljovič 1982 muscietosum D. Lakušič 1987 • Edraiantho-Amphoricarpetum neumayeri Lakušič 1968 • Pino heldreichii-Amphoricarpetum bertiscei Lakušič 1968 • Valeriano-Silenetum macranthae R.Lakušič 1968 • Edraiantho jugoslavicii-Hieracietum humile S. Stanič et D. Lakušič • Edraianťho-Centauretum derventanae R.Lakušič et Redžič 1988 • Musco-Seslerio-Edraianthetum jugoslavici Petkovič et al. 1999 • Carici laevis-Leontopodietum alpinii S. Stanič et D. Lakušič • Centaureo derventanae-Seslerietum tenuifoliae R. Jovanovič et S. Jovanovič 1986 • Musco-Polypodio-Ramondetum serbicae B. Petkovič et al. 1988 • Ramondo-Saxifragetum montenegrinae Lakušič 1971 Karakteristične vrste: Achnatherum calamagrostis, Alchemillaplicatula subsp. velebitica, Alyssum montanum, Amphoricarpos bertisceus, Aquilegia grata, Asperula doerfleri, Asperula scutellaris, Asplenium lepidum, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Asplenium viride, Aster alpinus, Bromus erectus, Caloplaca elegans, Campanula rotundifolia, Carex humilis, Carex laevis, Carex montana, Centaurea derventana, Ceterach officinarum, Clematis vitalba, Coronilla emerus subsp. emeroides, Cystopteris fragilis, Daphne oleoides, Dianthus bebius, Dianthus bertisceus, Dianthus petraeus, Edraianthus jugoslavicus, Erysimum sylvestre, Euphrasia minima, Evonymus verrucosus, Festuca ovina, Festuca panciciana, Fraxinus ornus, Galium purpureum, Galium schultesii, Genista tinctoria, Helianthemum canum, Helianthemum nummularium, Heliosperma albanica, Hepatica nobilis, Hieracium bifidum, Hieracium humile, Hieracium villosum, Inula ensifolia, Juniperus nana, Kernera saxatilis, Lecanora atra, Leontodon crispus subsp. asper, Leontopodium alpinum, Melica ciliata, Micromeria thymifolia, Minuartia verná, Moehringia malyi, Musci sp. div., Mycelis muralis, Neckera crispa, Pinus leucodermis, Pinus nigra, Poa alpina, Polypodium vulgare, Ramonda serbica, Ranunculus montanus, Saxifraga aizoon, Saxifraga rotundifolia, Saxifraga sempervivum, Saxifraga tridactylites, Sedum atratum, Seseli rigidum, Sesleria interrupta, Sesleria latifólia, Sesleria tenuifólia, Silene macrantha, Silenepusilla subsp. quadridentata, Silene serbica, Sorbus aucuparia, Spiraea cana, Squamaria gypsacea, Thalictrum aquilegiifolium, Thuidium abietinum, Thymus balcanus, Thymus jankae, STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 674 Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoname noMeniaiamype y KJiacufjUKaijuju cmaumuma... " Thymus pulegioides subsp. montanus, Tortella nitida, Valeriana montana, Valeriana pancicii, Wulfenia blecicii Osnovna literatura: AmidL003, JankM998, JovaB986a, JovaS986, KojiM998, LakuD988, LakuD993, LakuD996, LakuR968, LakuR974, LakuR989, PetkB988, PetkB990, PetkB991, RexhF994, StanS993, StevV991c, StevV998, TatiB982, VukiE992a H3.2A11 Ilirsko-zapadnomeziiski alpiiski i subalpiiski - karbonatni klifovi Opšte karakteristike: Otvorená siromašna vegetacija u pukotinama karbonatnih stena u kojoj dominiraju busenaste vrste roda i jastučaste biljke iz roda . Najznačajniji edifikatori ovili zajednica su (= , , , , , , , , i dr. Veoma su česti busenovi paprati , , i busenovi tráva , i patuljaste ostrice . U sastav vegetacije pukotina stena, ulaze i raličite vrste iz vegetacije planinskih rudina. Ekologija: Pukotine vertikalnih, unutarkontinentalnih karbonatnih klifova i stena (krečnjak, mermernisani krečnjak). Suvi termofilni, insolirani ili zaklonjeni senoviti odseci stena od planinskog do subalpijskog regiona, na visinama izmedju 1500 i 1900 m. Opšte rasprostranjenje: centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Mokra Gora (Crvene Vode), Kopaonik (Srebrenac-Bele stene, Jelica, Gobelja-Oštri krš, Bregovi) Ekvivalentne zajednice: • Edraiantho-Saxifragetum aizooni B.Petkovič et al. 1990 • Edraiantho-Saxifragetum aizooni B.Petkovič et al. 1990 gentianetosum vernae • Edraiantho-Saxifragetum aizooni B.Petkovič et al. 1990 linetosum capitati • Edraiantho-Saxifragetum porophyllae Tatič et Veljovič 1982 • Edraiantho-Saxifragetum sempervivii Tatič et Veljovič 1982 • Edraiantho-Saxifragetum sempervivii Tatič et Veljovič 1982 helianthemosum cani D. Lakušič 1987 • Edraiantho-Saxifragetum sempervivii Tatič et Veljovič 1982 leontopodietosum (Rajevski 1951) D. Lakušič 1987 • Edraiantho-Saxifragetum sempervivii Tatič et Veljovič 1982 muscietosum D. Lakušič 1987 Karakteristične vrste: Alchemillaplicatula subsp. velebitica, Alyssum montanum, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Asplenium viride, Aster alpinus, Bromus erectus, Caloplaca elegans, Campanula rotundifolia, Carex humilis, Carex montana, Cystopteris fragilis, Dianthus petraeus, Edraianthus jugoslavicus, Euphrasia minima, Festuca ovina, Helianthemum canum, Helianthemum nummularium, Hieracium villosum, Juniperus nana, Kernera saxatilis, Lecanora atra, Minuartia verná, Poa alpina, Ranunculus montanus, Saxifraga aizoon, Saxifraga sempervivum, Saxifraga tridactylites, Sedum atratum, Sesleria latifolia, Silene pusilla, Squamaria gypsacea, Thymus balcanus, Thymus jankae, Valeriana montana Osnovna literatura: LakuD988, LakuD993, LakuD996, PetkB990, TatiB982 H3.2A12 Jugoistočnodinarski alpiiski i subalpiiski karbonatni klifovi Opšte karakteristike: Otvorená siromašna vegetacija u pukotinama karbonatnih stena u kojoj dominira vrsta busenasta vrsta , koju prate brojne endemične vrste poput , , , , , , , i dr. Specifičnost ovih zajednica predstavlja i prisustvo pojedinačnih stabala munike i crnog vora . Ekologija: Pukotine vertikalnih, unutarkontinentalnih karbonatnih klifova i stena. Suvi termofilni, insolirani ili zaklonjeni senoviti odseci stena od planinskog do subalpijskog i alpijskog regiona. Opšte rasprostranjenje: jugoistočni Dinaridi Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije (kanjon Pečke Bistrice) Ekvivalentne zajednice: • Edraiantho-Amphoricarpetum neumayeri Lakušič 1968 • Pino heldreichii-Amphoricarpetum bertiscei Lakušič 1968 Karakteristične vrste: Amphoricarpos bertisceus, Asperula doerfleri, Daphne oleoides, Dianthus bebius, Dianthus bertisceus, Heliosperma albanica, Pinus leucodermis, Pinus nigra, Silene macrantha, Silene serbica, Valeriana pancicii, Wulfenia blecicii Osnovna literatura: AmidL003, JankM998, JovaB986a, KojiM998, LakuR968, LakuR974, RexhF994, StevV998 H3.2A13 Jugoistočnodinarski alpiiski i subalpiiski karbonatni klifovi Opšte karakteristike: Otvorená siromašna vegetacija u pukotinama karbonatnih stena u kojoj dominira vrsta busenasta vrsta , koju prate brojne endemične vrste poput , , , , , i dr. 675 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamypey KJiacucJMKauuju cmauuuíma... " Ekologija: Pukotine vertikalnih, unutarkontinentalnih karbonatnih klifova i stena. Suvi termofilni, insolirani ili zaklonjeni senoviti odséci stena od planinskog do subalpijskog i alpijskog regiona. Opšte rasprostranjenje: jugoistočni Dinaridi Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Prokletije Ekvivalentne zajednice: • Valeriano-Silenetum macranťhae R.Lakušié 1968 Osnovna literatura: AmidL003, LakuR968, LakuR974 H3.2A14 Ilirsko-zapadnomeziiski montani i submontani karbonatni klifovi Opšte karakteristike: Otvorená siromašna vegetacija u pukotinama karbonatnih stena u kojoj dominira busenasta vrsta (= , koju sa veéim učeščem prate , , , kao i hazmofitske paprati , i . Ekologija: Pukotine vertikalnih, unutarkontinentalnih karbonatnih klifova i stena. Suvi termofilni, insolirani ili zaklonjeni senoviti odséci stena od brdskog do planinskog regiona, do visina od oko 1500 m. Opšte rasprostranjenje: centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Veliki Mučanj, Kanjon Dervente, klisura reke Godulja, klisura Crne reke, kanjon Bukovice kod Tutina Ekvivalentne zajednice: • Edraiantho jugoslavicii-Hieracietum humile S. Stanic et D. Lakušič • Edraiantho-Centauretum derventanae R.Lakušič et Redžič 1988 • Musco-Seslerio-Edraianthetumjugoslavici Petkovič et al. 1999 Karakteristične vrste: Achnatherum calamagrostis, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Campanula rotundifolia, Ceterach officinarum, Edraianthus jugoslavicus, Festuca ovina, Festuca panciciana, Fraxinus ornus, Genista tinctoria, Hieracium humile, Melica ciliata, Musei sp. div., Mycelis muralis, Neckera erispa, Poa alpina, Polypodium vulgare, Saxifraga aizoon, Saxifraga rotundifolia, Seseli rigidum, Sesieria interrupta, Silene pusilla subsp. quadridentata, Spiraea cana, Thuidium abietinum, Thymus pulegioides subsp. montanus Osnovna literatura: LakuR989, PetkB991, StanS993 H3.2A15 Ilirsko-zapadnomeziiski montani i submontani karbonatni klifovi Opšte karakteristike: Otvorená siromašna vegetacija u pukotinama karbonatnih stena u kojoj dominiraju runolist i druge hazmofitske vrste poput , , , , i dr. Ekologija: Pukotine vertikalnih, unutarkontinentalnih karbonatnih klifova i stena. Suvi termofilni, insolirani ili zaklonjeni senoviti odséci stena od brdskog do planinskog regiona, do visina od oko 1500 m. Opšte rasprostranjenje: centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Veliki Mučanj, Kanjon Rzava Ekvivalentne zajednice: • Carici laevis-Leontopodietum alpinu S. Stanic et D. Lakušič Karakteristične vrste: Campanula rotundifolia, Carex laevis, Dianthus petraeus, Erysimum sylvestre, Hieracium humile, Leontopodium alpinum, Sesieria tenuifolia Osnovna literatura: StanS993 H3.2A16 Ilirsko-zapadnomeziiski montani i submontani karbonatni klifovi Opšte karakteristike: Otvorená siromašna vegetacija u pukotinama karbonatnih stena u kojoj dominira lokalno endemična vrsta koju sa večim učeščem prate i vrsta (= , , , , i dr. Ekologija: Pukotine vertikalnih, unutarkontinentalnih karbonatnih klifova i stena. Suvi termofilni, insolirani ili zaklonjeni senoviti odséci stena od brdskog do planinskog regiona, do visina od oko 500 m. Opšte rasprostranjenje: centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: kanjon Dervente, klisura Trešnjice Ekvivalentne zajednice: • Centaureo derventanae-Seslerietum tenuifoliae R. Jovanovič et S. Jovanovič 1986 Karakteristične vrste: Achnatherum calamagrostis, Aquilegia grata, Asperula scutellaris, Campanula rotundifolia, Centaurea derventana, Clematis vitalba, Coronilla emerus subsp. emeroides, Dianthus petraeus, Edraianthus jugoslavicus, Galium purpureum, lnula ensifolia, Leontodon erispus subsp. asper, Mycelis muralis, Sesieria tenuifolia, Thalictrum aquilegiifolium Osnovna literatura: JovaS986, LakuR989 H3.2A17 Ilirsko-zapadnomeziiski montani i submontani karbonatni klifovi STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 676 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamype y KJiacufuKauuju cmauuuima... " Opšte karakteristike: Vegetacija pukotina zasenjenih vlažnih stena u kojima dominira srpska ramonda koju prate brojne mahovine i paprati kao što su , , , , , kao i relativno retke hazmofitske više biljke , . U sastav ove vegetacije ulaze i raličite šumske vrste poput , , , . Ekologija: Pukotine vertikalnih, unutarkontinentalnih krečnjačkih klifova i stena. Po pravilu vlažni zaklonjeni senoviti odseci stena od brdskog do planinskog regiona, na visinama do oko 1300 m. Opšte rasprostranjenje: centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: klisura Crne Reke; Kosovo: Prokletije Ekvivalentne zajednice: • Musco-Polypodio-Ramondetum serbicae B. Petkovič et al. 1988 • Ramondo-Saxifragetum montenegrinae Lakušič 1971 Karakteristične vrste: Asplenium trichomanes, Evonymus verrucosus, Galium schultesii, Hepatica nobilis, Hieracium bifidum, Micromeria thymifolia, Mycelis muralis, Neckera crispa, Polypodium vulgare, Ramonda serbica, Saxifraga rotundifolia, Sorbus aucuparia, Thuidium abietinum, Tortella nitida Osnovna literatura: AmidL003, PetkB988 H3.2A18 Ilirsko-zapadnomeziiske montane i submontane karbonatne stene u potkapinama i na kontranagibima Opšte karakteristike: Otvorená izuzetno siromašna vegetacija u pukotinama karbonatnih stena u kojoj dominira ombrofobna paprat koju prati manji broj drugih vrsta medju kojima se posebno ističe endemit . Ekologija: Pukotine unutarkontinentalnih krečnjačkih stena u potkapinama i na kontranagibima u brdskom i planinskom regionu. Kontranagib i položaj stene onemogučavaju vodi da se direktno sliva preko stena, pa su staništa veoma suva. Takodje, staništa su zaklonjena od direktnog sunčevog zračenja, pa biljke koje se na njima javljaju imaju skiofitan karkater. Opšte rasprostranjenje: centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Katiči, klisura Dervente, Ovčarsko-Kablarska klisura, Potpeč i Dažnička gradina kod Užica, klisura Belog Rzava, klisura Lima kod Brodareva; Kosovo: Rugovska klisura, Mokra planina (Veprinja) Karakteristične vrste: Asplenium lepidum, Moehringia malyi Osnovna literatura: StevV991c, VukiE992a H3.2A2 Meziisko-severnoskardopindski karbonatni klifovi Opšte karakteristike: Otvorená siromašna vegetacija u pukotinama karbonatnih stena u kojoj dominiraju , , , kao i različite vrste roda medju kojima se posebno ističu (= ), , , , , koje prate brojne endemične i subendemične vrste poput , , , , , , , , , , , , , , , , i dr. Na zasenjenim i vlažnim stenama brojne su i mahovine i paprati , , , , , , , , , , , , , , , , , . Ekologija: Pukotine vertikalnih, unutarkontinentalnih krečnjačkih klifova i stena. Suva termofilna, insolirana ili zaklonjena staništa na odsecima stena od brdskog do alpijskog regiona. Opšte rasprostranjenje: centrálni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Rtanj (Kusak, Baba, iznad rudnika "Rtanj"), Sičevačka klisura (Oblík, selo Ostrovica), Kanjoni Lazareve reke i Mikulja, Radovanski Kamen iznad sela Jelašnica, Jelašnička Klisura, Suva planina (Lasni Rid, Smrdan), Rtanj (Kusak), Stol (Veliki i Mali Vizjak), Rtanj, Djerdapska klisura (Golubac), klisura Belog potoka kod Knjaževca, klisura Moravice kod Sokobanje, klisura Nišave kod Ciflika, klisura Jerme; Kosovo: Prizren (Duvska klisura), Šarplanina (klisura Matos kod Man.Sv. Bogorodica, selo Mušutište, klisura Rusenica kod man. Sv. Trojica, klisura Vrbičanske reke, Crvene Karpe, Piribeg) Ekvivalentne zajednice: Erysimo-Ramondetum nathaliae R. Jovanovič 1953 Potentillo apenninae-Saxifragetum aizoon R. Jov. 1955 Saxifraga aizoon-Viola grisebachiana R. Jov. 1956 677 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouajiue HOMemuiamype y tuiacufutcauuju cmauumma... " • Saxifragetum brevifoliae Blečič et Tatič 1960 • Ceterachi-Ramondetum serbicae R. Jovanovič 1953 • Ceterachi-Ramondetum serbicae R.Jov.-Dunj. 1952 ramondetosum nathaliae V. Stevanovič et al. • Cetero-Achilleo aizoonis-Ramondetum serbicae M.Jankovič et V.Stevanovič 1981 • Musco-Saxifrago alpicolae-Ramondetum serbicae M.Jankovič et V. Stevanovič 1981 • Musco-Saxifrago rotundifoliae-porophyllae-Ramondetum serbicae M.Jankovič et V.Stevanovič 1981 • Musco-Valeriano tripterae-Ramondetum serbicae M.Jankovič et V.Stevanovič 1981 • Potentilla apennina-Saxifraga karadzicensis (ass.) Ht. 1936 • Saxifrageto-Potentilletum apenninae Ht. 1936 • Saxifrageto-Potentilletum speciosae Ht. 1937 • Saxifrago karadzicensis-Potentilletum apenninae Horvat ex Horvat et al. 1974 • Saxifrago-Potentilletum speciosae Ht. 1937 • Violo grisebachianae-Saxifragetum V.Stevanovič et S.Jovanovič 1988 • Achilleo-Aubrietum gracilis Ht. 1936 • Asplenio lepidi-Silenetum moehringifoliae (prov.) D. Lakušič& Niketič 1986 Karakteristične vrste: Achillea aizoon, Achillea atrata, Allium flavum, Alyssum saxatile subsp. orientalis, Anomodon viticulosus, Arabis caucasica, Arabisprocurrens, Asplenium fissum, Asplenium lepidum, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Aster alpinus, Brachythecium glareosum, Campanula crassipes, Campanula grossekii, Campanula rotundifolia, Campanula versicolor, Carex laevis, Carum graecum, Cerastium banaticum, Ceterach officinarum, Chilosciphus polyanthus, Ctenidium molluscum (Hedw.) Mitt, Cystopteris fr agilis, Dianthus noaeanus, Dianthus petraeus, Draba aizoides, Draba scardica, Drepanocladus uncinatus, Edraianthus kitaibelii, Edraianthus serbicus, Erysimum comatum, Galium purpureum, Geranium robertianum, Grimmia apocarpa (L.) Hedw.. Heliosperma quadrifidum, Hieracium bifidum, Hieracium marmoreum, Lamium garganicum, Leucodin sciuroides (L.) Schw., Marchantia polymorpha L., Milium effusum, Mnium hornum Hedw., Mnium undulatum (L.) Weis., Neckera crispa (L.) Hedw., Oxalis acetosella, Parietaria serbica, Poa alpina subsp. badensis, Poa nemoralis, Poa pumila, Polypodium vulgare, Potentilla apennina, Ramonda nathaliae, Ramonda serbica, Ranunculus montanus, Rumex nivalis, Saxifraga aizoon, Saxifraga oppositifolia, Saxifraga rotundifolia, Saxifraga scardica, Saxifraga sempervivum, Scorpidium scorpioides (L.) Limpr., Sedum album, Sedum ochroleucum, Seseli rigidum, Sesieria coerulans, Sesieria rigida, Silene chromodonta, Silenepetraea, Teucrium montanum, Thymus jankae, Tortella nitida Broth., Valeriana tripteris, Viola grisebachiana Osnovna literatura: BlečV960, HorvI937, JankM981, JovaB986a, JovaR952, JovaR955, KojiM998, LakuD986, LakuD993a, MuciL990, RexhF994, StevV987, StevV988, StevV991c, VukiE992a H3.2A21 Meziiski alpiiski i subalpiiski karbonatni klifovi Opšte karakteristike: Otvorená siromašna vegetacija u pukotinama karbonatnih stena u kojoj dominira vrsta busenasta vrsta , koju prate brojne endemične i subendemične vrste poput , , , , i dr. Ekologija: Pukotine vertikalnih, unutarkontinentalnih krečnjačkih klifova i stena. Suva termofilna, insolirana ili zaklonjena staništa na odsecima stena od planinskog do alpijskog regiona. Opšte rasprostranjenje: centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva Planina (Golaš, Kosmovačka Točila, Lasni Rid, Trem) Ekvivalentne zajednice: • Erysimo-Ramondetum nathaliae R. Jovanovič 1953 Karakteristične vrste: Asplenium viride, Campanula rotundifolia, Carum graecum, Cystopteris fragilis, Dianthus petraeus, Draba aizoides, Edraianthus kitaibelii, Erysimum comatum, Heliosperma quadrifidum, Hieracium marmoreum, Poa alpina subsp. badensis, Potentilla apennina, Ramonda nathaliae, Ranunculus montanus, Saxifraga aizoon, Sesieria rigida Osnovna literatura: JovaB986a, JovaR952, KojiM998, MuciL990 H3.2A22 Meziisko-severnoskardopindski alpiiski i subalpiiski karbonatni klifovi Opšte karakteristike: Otvorená siromašna vegetacija u pukotinama karbonatnih stena u kojoj dominira busenasta vrsta (= ), koju prate brojne endemične i subendemične vrste poput , , , , , , , , , , , , i dr. Ekologija: Pukotine vertikalnih, unutarkontinentalnih krečnjačkih klifova i stena. Suva termofilna, insolirana ili zaklonjena staništa na odsecima stena od planinskog do alpijskog regiona. Opšte rasprostranjenje: centrálni delovi Balkanskog poluostrva STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 678 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamype y KJiacufuKauuju cmauuuíma... " Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Suva planina (Lasni Rid, Smrdan), Rtanj (Kusák), Stol (Veliki i Mali Vizjak) Ekvivalentně zajednice: • Potentillo apenninae-Saxifragetum aizoon R. Jov. 1955 • Saxifraga aizoon-Viola grisebachiana R. Jov. 1956 • Saxifragetum brevifoliae Blečié et Tatié 1960 Karakteristične vršte: Allium flavum, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Campanula rotundifolia, Carum graecum, Cerastium banaticum, Dianthus petraeus, Draba elongata, Edraianthus serbicus, Erysimum comatum, Poa pumila, Potentilla apennina, Ranunculus montanus, Saxifraga aizoon, Sedum ochroleucum, Seseli rigidum, Sesleria rigida, Silene petraea, Teucrium montanum, Thymus jankae, Viola grisebachiana Osnovna literatura: BlečV960, JovaR955, MuciL990 H3.2A23 Meziisko-severnoskardopindski montani i submontani karbonatni klifovi Opšte karakteristike: Vegetacija pukotina zasenjenih vlažnih stená u kojima dominira srpska ramonda koju prate brojne mahovine i paprati kao što su , , , , , , , , , , , , , , , , , , kao i relativno brojne hazmofitske više biljke , , , , , , , , , , , , , , - karbonatni klifovi Opšte karakteristike: Otvorena siromašna vegetacija u pukotinama karbonatnih stená u kojoj dominiraju i kao i različite vršte roda medju kojima se posebno ističu , , . Na staništima se javlja dosta endemita poput vrsta , , i dr. Ekologija: Pukotine vertikalnih, unutarkontinentalnih krečnjačkih klifova i stená. Suva termofilna, insolirana ili zaklonjena staništa na odsecima stená od subalpijskog do alpijskog regiona. Opšte rasprostranjenje: centrální i južni děloví Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Sar planina (Crvene Karpe, Piribeg) Ekvivalentně zajednice: • Potentilla apennina-Saxifraga karadzicensis (ass.) Ht. 1936 • Saxifrageto-Potentilletum apenninae Ht. 1936 • Saxifrageto-Potentilletum speciosae Ht. 1937 • Saxifrago karadzicensis-Potentilletum apenninae Horvat ex Horvat et al. 1974 679 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeKtna: "XapMouusauuja uaijuouajiue uoMeuioiamypey toiacudjUKauuju cmauuuima... " • Saxifrago-Potentilletum speciosae Ht. 1937 • Violo grisebachianae-Saxifragetum VStevanovič et SJovanovič 1988 Karakteristične vrste: Saxifraga sempervivum C.Koch, Saxifraga scardica Griseb., Viola grisebachiana Vis., Carex laevis Kit., Sesleria coerulans Friv., Saxifraga oppositifolia L., Aster alpinum L., Achillea atrata L., Rumex nivalis Hegetschw., Asplenium fissum Kit., Draba scardica (Gris.) Deg. & Doerf. Osnovna literatura: HorvI937, MuciL990, RexhF994, StevV988 H3.2A25 Severnoskardopindski subalpiisko-alpiiski karbonatni klifovi Opšte karakteristike: Otvorená siromašna vegetacija u pukotinama karbonatnih stena u kojoj dominiraju busenaste vrste rovoda i . Ekologija: Pukotine vertikalnih, unutarkontinentalnih krečnjačkih klifova i stena od planinskog do alpijskog regiona. Opšte rasprostranjenje: centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Sar planina Ekvivalentne zajednice: • Achilleo-Aubrietum gracilis Ht. 1936 Osnovna literatura: RexhF994, KojiM996 H3.2A26 Meziisko-severnoskardopindske montane i submontane karbonatne stene u potkapinama i na kontranagibima Opšte karakteristike: Otvorená izuzetno siromašna vegetacija u pukotinama karbonatnih stena u kojoj dominira ombrofobna paprat koju prati manji broj vrsta medju kojima se posebno ističu endemiti i Ekologija: Pukotine unutarkontinentalnih krečnjačkih stena u potkapinama i na kontranagibima u brdskom i planinskom regionu. Kontranagib i položaj stene onemogučavaju vodi da se direktno sliva preko stena, pa su staništa veoma suva. Takodje, staništa su zaklonjena od direktnog sunčevog zračenja, pabiljke koje se na njima javljaju imaju skiofitan karkater. Opšte rasprostranjenje: centrálni, južni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Rtanj, Djerdapska klisura (Golubac), Kanjoni Lazareve reke i Mikulja, klisura Belog potoka kod Knjaževca, klisura Moravice kod Sokobanje, Sičevačka klisura (Oblik), klisura Nišave kod Ciflika, klisura Jerme; Kosovo: Duvska klisura kod Priztena Ekvivalentne zajednice: • Asplenio lepidi-Silenetum moehringifoliae (prov.) D. Lakušič& Niketič 1986 Karakteristične vrste: Arabis caucasica, Asplenium lepidum, Cystopteris fragilis, Hieracium bifidum, Lamium garganicum, Parietaria serbica, Poa nemoralis, Silene chromodonta Osnovna literatura: LakuD986, LakuD993a, StevV991c, VukiE992a H3.2F Napuštěni krečnjački kamenolomi Opšte karakteristike: Ravne stenovite površine bez vegetacije, ili pukotine stena bez vegetacije ili sa slabo razvijenom vegetacijom. Vegetacija pukotina stena koja je veoma siromašna vrstama i pionirskog karaktera. Sastavljena je, naročito u prvim fazama sukcesije, od fakultativnih hazmofita. To su elementi ruderálně floře ili različite šumske vrste, pošto se večina kamenoloma nalazi u šumskoj zoni. Kastuje se vegetacija kamenoloma koji su duži niz godina prepustení zarastanju menja u pravcu formiranja potencijalne vegetacije stena područja u kojem se nalazi kamenolom (na primer sveze u kamenolomům severoistočne i istočne Srbije ili sveze u jugozapadnoj i zapadnoj Srbiji). Odséci napuštenih kamenoloma formiranih unutar ili u neposrednoj blizini velikih urbanih zona u poslednjoj fazi obrasta vegetacija sveze . Ekologija: Staništa u pukotinama krečnjačkih stena (nastale cepanjem kamenih bloková i bušenjem stena ili miniranjem) sa mnogo kamene prašine i malo zemljišta, ili ravne stenovite površine izložene snažnom spiranju i eroziji. Napuštěni kamenolomi ili iscrpljena ležišta mineralnih sirovina, nekoriščeni delovi aktivnih kamenoloma, pozajmišta gradivnog materijala i odséci u stenama nastali pravljenjem puteva i tunela. Predstavljaju rezultát čovekove aktivnosti. Veoma uzurpirana staništa, šesto privremenog karaktera, formirana najčešče u brdskom i planinskom regionu. Opšte rasprostranjenje: cela Evropa (krečnjačke planine) Rasprostranjenje u Srbiji: cela Srbija (krečnjačke planine) H3.2I Umerene zajednice na serpentinskim i bazaltnim klifovima STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 680 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame uoMeuiaiamypey toiacudjUKauuju cmauuuima... " Opšte karakteristike: Vegetacija stena sastavljena od manjeg broja pravih pukotinarki i večeg broja vrsta koje se javljaju i u drugim tipovima vegetacije. Medju njima dominiraju žbunolike u bazi odrvenjene biljke, zatim vrste sa puzečim izdancima i snažnim rizomima ili busenovi tráva. Pečat vegetaciji serpentinitskih stena daju i koje spadajú u vrste vezane za serpentinite. Upadljivu ulogu imaju i ražne vrste paprati , , . U visokoplaninskim predelima u vegetaciji serpentinitskih klifova tipičnog pukotinarskog karaktera dominiraju , , , , i dr. To je ralativno siromašna vegetacija sa upadljivim prisustvom vrsta koje se javljaju u vegetaciji kamenjara i sipara. Ekologija: Ultra bazični serpentinitski klifovi i stenoviti otseci od brdskog do subalpijskog regiona do visina od 1900 m. Staništa smeštena na južnim stranama masivnih stena i teško dostupnim liticama su osunčana, termofilna i suva - formirana u pukotinama stena ili na policama serpentinitskih odseka. Karakteriše ih ekstremno variranje ekoloških uslova, a spadajú u red najsuvljih i najtoplijih staništa na skeletoidnim podlogama. Uslovi na severu eksponiranim stenama su nešto povoljniji, karakteriše ih povečana vlaga i manje kolebanje ekoloških faktora. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo i srednja Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Treska, Nebeské Stolice), serpentinitski masivi zapadne Srbije; Kosovo: bez podataka o lokalitetima Ekvivalentne zajednice: • Silenetum serbicae D. Lakušič 1987 • Silenetum serbicae D. Lakušič 1987 edraianthetosum D. Lakušič 1987 • Edraiantho-Festucetumpancicianae D. Lakušič 1989 • Halacsya sendtneri -Potentilla mollis Z.Pavlovič 1955 Karakteristične vrste: Alyssum murale, Armeria rumelica, Artemisia lobelii, Asplenium cuneifolium, Asplenium viride, Cardamine plumieri, Carex digitata, Carex humilis, Cerastium decalvans, Dianthus papillosus, Edraianthus jugoslavicus, Euphorbia glabriflora, Festuca panciciana, Fumana bonapartei, Halacsya sendtneri, Jovibarba heuffelii subsp. kopaonikensis, Minuartia collina, Notholaena marantae, Poa badensis, Potentilla geoides, Ranunculus montanus, Saxifraga tridactylites, Sedum annuum, Sedum serpentini, Sileneparadoxa, Silene serbica, Stachys chrysophaea, Thymus jankae, Verbascum bosnense Osnovna literatura: LakuD987, LakuD993, LakuD996,PavlZ955a H3.2I1 Ilirsko-zapadnomeziiski ultrabazični klifovi Opšte karakteristike: Vegetacija stena sastavljena od manjeg broja pravih pukotinarki i večeg broja vrsta koje se javljaju i u drugim tipovima vegetacije. Medju njima dominiraju žbunolike u bazi odrvenjene biljke, zatim vrste sa puzečim izdancima i snažnim rizomima ili busenovi tráva. Pečat vegetaciji serpentinitskih stena daju i koje spadajú u vrste vezane za serpentinite. Upadljivu ulogu imaju i ražne vrste paprati , , . U visokoplaninskim predelima u vegetaciji serpentinitskih klifova tipičnog pukotinarskog karaktera dominiraju , , , , serpentinitski klifovi Opšte karakteristike: Vegetacija serpentinitskih klifova tipičnog pukotinarskog karaktera u kojoj dominira busensta vrsta , koju prate i drugi endemiti poput , , , serpentinitski klifovi Opšte karakteristike: Vegetacija serpentinitskih klifova tipičnog pukotinarskog karaktera u kojoj dominiraju busenste vrsta i . To je ralativno siromašna vegetacija sa upadljivim prisustvom vrsta koje se javljaju u vegetaciji kamenjara i sipara. Ekologija: Ultra bazični serpentinitski klifovi i stenoviti otseci u subalpijskoj zoni na visinama izmedju 1800 i 1900 m. Staništa su predstavljena severu eksponiranim, zaklonjenim pukotinama i policama serpentinitskih odseka. Opšte rasprostranjenje: centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Nebeské Stolice) Ekvivalentne zajednice: • Edraiantho-Festucetumpancicianae D. Lakušič 1989 Karakteristične vrste: Armeria rumelica, Asplenium viride, Cardamine plumieri, Carex digitata, Carex humilis, Edraianthus jugoslavicus, Festuca panciciana, Minuartia collina, Poa badensis, Ranunculus montanus, Saxifraga tridactylites, Thymus jankae Osnovna literatura: LakuD993, LakuD993, LakuD996 H3.2I13 Ilirsko-zapadnomeziiski montani i submontani serpentinitski klifovi Opšte karakteristike: Vegetacija stena sastavljena od manjeg broja pravih pukotinarki i večeg broja vrsta koje se javljaju i u drugim tipovima vegetacije. Medju njima dominiraju žbunolike u bazi odrvenjene biljke, zatim vrste sa puzečim izdancima i snažnim rizomima ili busenovi tráva. Pečat vegetaciji serpentinitskih stena daju i koje spadajú u vrste vezane za serpentinite. Upadljivu ulogu imaju i ražne vrste paprati , , . Serpentinske stene cesto obrastaju gusti busenovi češljice koja ne pripadá ovoj vegetaciji. Takva, pre svegabujnija, vegetacija je srodnija sa formacijom zeljastog rastinja crnoborovih šuma. Ekologija: Ultrabazični (nekrečnjački) klifovi i stenoviti odseci brdskog i planinskog regiona u klisurama i gudurama. Takva otvorená staništa smeštena su na južnim stranama masivnih stena i teško dostupnim liticama. To su osunčana, termofilna i suva staništa formirana u pukotinama stena ili na policama serpentinitskih odseka. Karakteriše ih ekstremno variranje ekoloških uslova, a spadajú u red najsuvljih i najtoplijih staništa na skeletoidnim podlogama. Opšte rasprostranjenje: centrálni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: serpentinitski masivi zapadne Srbije Ekvivalentne zajednice: • Halacsya sendtneri -Potentilla mollis Z.Pavlovič 1955 Karakteristične vrste: Alyssum murale, Artemisia lobelii, Asplenium cuneifolium, Cerastium decalvans, Dianthus papillosus, Euphorbia glabriflora, Fumana bonapartei, Halacsya sendtneri, Notholaena marantae, Potentilla geoides, Silene paradoxa, Stachys chrysophaea, Verbascum bosnense Osnovna literatura: PavlZ955a STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 682 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemuiamypey KJiacufjUKauuju cmauuuíma... " H3.2I2 Meziisko-severnoskardopindski ultrabazični klifovi Opšte karakteristike: Vegetacija stena sastavljena od manjeg broja pravih pukotinarki i večeg broja vrsta koje se javljaju i u drugim tipovima vegetacije. Pečat vegetaciji serpentinitskih stena daje i druge tipične serpentinofite.To je relativno siromašna vegetacija sa upadljivim prisustvom vrsta koje se javljaju u vegetaciji kamenjara i sipara. Ekologija: Ultrabazični serpentinitski klifovi i stenoviti otseci od brdskog do subalpijskog regiona do visina od 1900 m. Staništa smeštena na južnim stranama masivnih stena i teško dostupnim liticama su osunčana, termofilna i suva - formirana u pukotinama stena ili na policama serpentinitskih odseka. Karakteriše ih ekstremno variranje ekoloških uslova, a spadajú u red najsuvljih i najtoplijih staništa na skeletoidnim podlogama. Uslovi na severu eksponiranim stenama su nešto povoljniji, karakteriše ih povečana vlaga i manje kolebanje ekoloških faktora. Opšte rasprostranjenje: centrálni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: bez podataka o lokalitetima - .fitocenološki neistražena staništa H3.4 Vlažni unutarkontinentalni klifovi Opšte karakteristike: Zeljasta, cesto bujná, vegetacija koju karakteriše prisustvo busenova mahovina, koje u masi prekrívajú stene, i rozete različitih paprati. Javljaju se i alge, koje u vidu prevlake pokrivaju gola, vlažná mesta na stenama. Prisutne su i malobrojne cvetnice, cesto šumske biljke, koje su prilagodjene životu u dubokoj senci. Ekologija: Pukotine i police klifova ili šupljine bigrenih odseka. To su vlažná i senovita mesta niz koja se stalno cedi voda. To su po pravilu odséci koje se nalaze u blizini ili neposredno iznad potoka i reka. Opšte rasprostranjenje: Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: istočna, zapadna, Srbija, Kosovo, Metohija. Ekvivalentne zajednice: • Eucladio-Adiantetum capillus-veneris Br. -Bl. 1931 Karakteristične vrste: Adiantum capillus-veneris, Asplenium ceterach, Asplenium trichomanes, Chara gymnophylla, Cratoneuron commutatum, Cystopteris fragilis, Eucladium verticillatum, Heliosperma albanicum, Saxifraga rotundifolia, Saxifraga stellaris, Streptopus amplexifolius, Thelypteris phegopteris Osnovna literatura: RandV999 H3.43 Ilirsko-grčko-balkanski vlažnikarbonatniklifovi Opšte karakteristike: Zeljasta, cesto bujná, vegetacija koju karakteriše prisustvo paprati veneriana vlas i busenova mahovina i , koje u masi prekrívajú stene, i rozete različitih paprati. Javljaju se i alge, koje u vidu prevlake pokrivaju gola, vlažná mesta na stenama. Prisutne su i malobrojne cvetnice, cesto šumske biljke, koje su prilagodjene životu u dubokoj senci. Ekologija: Pukotine i police klifova ili šupljine bigrenih odseka. To su vlažná i senovita mesta niz koja se stalno cedi voda. Po pravilu se ovi odséci nalaze u blizini ili neposredno iznad potoka i reka. Opšte rasprostranjenje: Balkánsko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: klisura Jerme; Kosovo - bez podataka o lokalitetima - fitocenološki neistražena staništa Ekvivalentne zajednice: • Eucladio-Adiantetum capillus-veneris Br.-Bl. 1931 Karakteristične vrste: Adiantum capillus-veneris, Eucladium verticillatum, Cratoneuron commutatum, Chara gymnophylla, Asplenium ceterach, Asplenium trichomanes, Thelypteris phegopteris, Streptopus ampexifolius, Saxifraga stellaris, Heliosperma albanicum, Cystopteris fragilis, Saxifraga rotundifolia Osnovna literatura: RandV999 H3.431 Ilirsko-zapadnomezijski vlažni karbonatni klifovi Opšte karakteristike: Zeljasta, cesto bujná, vegetacija koju karakteriše prisustvo busenova mahovina, koje u masi prekrívajú stene, i rozete različitih paprati. Javljaju se i alge, koje u vidu prevlake pokrivaju 683 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma Pesyjimamu npojeiana: "XapMomisauuja naijuoncuine HOMeuKJiamypey KJiacucfmKaijuju cmauuuuna... " gola, vlažná mesta na stenama. Prisutne su i malobrojne cvetnice, cesto šumske biljke, koje su prilagodjene životu u dubokoj senci. Ekologija: Pukotine i police klifova ili šupljine bigrenih odseka. To su vlažná i senovita mesta niz koja se stalno cedi voda. To su po pravilu odseci koje se nalaze u blizini ili neposredno iznad potoka i reka. Opšte rasprostranjenje: centrálni i zapadni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija i Kosovo - bez podataka o lokalitetima - fitocenološki neistražena staništa H3.432 Mezijsko-severnoskardopindski vlažni karbonatni klifovi Opšte karakteristike: Zeljasta, cesto bujná, vegetacija koju karakteriše prisustvo paprati venerina vlas i busenova mahovina i , koje u masi prekrívajú stene, i rozete različitih paprati. Javljaju se i alge, koje u vidu prevlake pokrivaju gola, vlažná mesta na stenama. Prisutne su i malobrojne cvetnice, cesto šumske biljke, koje su prilagodjene životu u dubokoj senci. Ekologija: Pukotine i police klifova ili šupljine bigrenih odseka. To su vlažná i senovita mesta niz koja se stalno cedi voda. Po pravilu se ovi odseci nalaze u blizini ili neposredno iznad potoka i reka. Opšte rasprostranjenje: centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: klisura Jerme Ekvivalentne zajednice: Eucladio-Adiantetum capillus-veneris Br.-BI. 1931 Karakteristične vrste: Adiantum capillus-veneris, Asplenium ceterach, Asplenium trichomanes, Chara gymnophylla, Cratoneuron commutatum, Cystopteris fragilis, Eucladium verticillatum, Heliosperma albanicum, Saxifraga rotundifolia, Saxifraga stellaris, Streptopus amplexifolius, Thelypteris phegopteris Osnovna literatura: RandV999 H3.4321 Meziiski montani i submontani vlažni karbonatni klifovi Opšte karakteristike: Zeljasta, cesto bujná, vegetacija koju karakteriše prisustvo paprati venerina vlas i busenova mahovina i , koje u masi prekrívajú stene, i rozete različitih paprati. Javljaju se i alge, koje u vidu prevlake pokrivaju gola, vlažná mesta na stenama. Prisutne su i malobrojne cvetnice, cesto šumske biljke, koje su prilagodjene životu u dubokoj senci. Ekologija: Pukotine i police klifova ili šupljine bigrenih odseka. To su vlažná i senovita mesta niz koja se stalno cedi voda. Po pravilu se ovi odseci nalaze u blizini ili neposredno iznad potoka i reka. Opšte rasprostranjenje: centrálni i istočni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: klisura Jerme Ekvivalentne zajednice: • Eucladio-Adiantetum capillus-veneris Br.-B1.1931 Karakteristične vrste: Adiantum capillus-veneris, Asplenium ceterach, Asplenium trichomanes, Chara gymnophylla, Cratoneuron commutatum, Cystopteris fragilis, Eucladium verticillatum, Heliosperma albanicum, Saxifraga rotundifolia, Saxifraga stellaris, Streptopus amplexifolius, Thelypteris phegopteris Osnovna literatura: RandV999 STANIŠTA SRBIJE - Priručnik sa opsiima i osnovnim podacíma 684 Pesyjimamu npojeiana: "XapMouusauuja uaijuouame HOMemoiamypey toiacudjUKauuju cmauuuíma... "