Nacionalna granica u klasifikaciji književnosti: relevantna ili prevladana kategorija?

STEHLÍK, Petr. Nacionalna granica u klasifikaciji književnosti: relevantna ili prevladana kategorija? (National Boundary in the Classification of Literature: Relevant or Overcome Category?). In Granice: iscrtavanje, brisanje i prekoračenje (Boundaries: Setting, Erasing and Transgressing), 11.-12. 10. 2023, Zagreb, Chorvatsko. 2023.

Basic information

Original name

Nacionalna granica u klasifikaciji književnosti: relevantna ili prevladana kategorija?

Name (in English)

National Boundary in the Classification of Literature: Relevant or Overcome Category?

Authors

STEHLÍK, Petr

Edition

Granice: iscrtavanje, brisanje i prekoračenje (Boundaries: Setting, Erasing and Transgressing), 11.-12. 10. 2023, Zagreb, Chorvatsko, 2023

---

Other information

Language

Croatian

Type of outcome

Prezentace na konferencích

Field of Study

60101 History

Country of publisher

Croatia

Confidentiality degree

není předmětem státního či obchodního tajemství

References:

Program konference

Organization unit

Faculty of Arts

Keywords (in Czech)

Klasifikacija književnosti; Nacionalna književnost; Nadnacionalna književnost; Transnacionalna književnost; Jugoslavenska književnost; Postjugoslavenska književnost

Keywords in English

Classification of Literature; National literature; Supranational literature; Transnational Literature; Yugoslav Literature; Post-Yugoslav Literature

Tags

International impact

---

Abstract

V originále

Ideja razgraničenja književnog polja po kriteriju nacionalne pripadnosti zaživjela je u 19. stoljeću u ozračju u kojem se književnosti pripisivala značajna uloga u legitimizaciji, integraciji i mobilizaciji nacije. Kao takva ona proizlazi iz onodobnog shvaćanja književnosti kao izraza specifičnosti određenog nacionalnog kolektiva i njegova ekskluzivnog vlasništva. Usprkos inherentnoj političnosti i brojnim proturječjima, konstrukt nacionalne književnosti ostaje „vjerojatno najtrajnija književno-kritička koncepcija uopće“ te „prevladavajući okvir u koji su književnosti i studiji književnosti institucionalno organizirani diljem svijeta“ (Imre Szeman). Cilj je ovog rada promisliti o relevantnosti povlačenja nacionalne granice u klasifikaciji književnosti iz perspektive 21. stoljeća te razmotriti konceptualne zamke njezina nadilaženja unutar nadnacionalnih i transnacionalnih pristupa južnoslavenskoj književnoj građi.

In English

The idea of delimiting the literary field according to the criterion of national affiliation took root in the 19th century in an atmosphere in which literature was attributed a significant role in the legitimization, integration and mobilization of the nation. As such, it stems from the then understanding of literature as an expression of the specificity of a certain national collective and its exclusive property. Despite its inherent political nature and numerous contradictions, the construct of national literature remains "perhaps the single most durable literary-critical concept" and "the predominant form into which literatures and literary study are institutionally organized throughout the world" (Imre Szeman). The aim of this paper is to reflect on the relevance of drawing the national boundary in the classification of literature from the perspective of the 21st century and to consider the conceptual pitfalls of transcending it within the framework of supranational and transnational approaches to the South Slavic literary corpus.

---

Links

MUNI/A/1349/2022, interní kód MU

Name: Ideologie ve slovanských literaturách a kulturách Investor: Masaryk University, Ideologies in Slavic Literatures and Cultures