STEHLÍK, Petr. Nacionalna granica u klasifikaciji književnosti: relevantna ili prevladana kategorija? In Granice: iscrtavanje, brisanje i prekoračenje (Boundaries: Setting, Erasing and Transgressing), 11.-12. 10. 2023, Zagreb, Chorvatsko. 2023.
Další formáty:   BibTeX LaTeX RIS
Základní údaje
Originální název Nacionalna granica u klasifikaciji književnosti: relevantna ili prevladana kategorija?
Název anglicky National Boundary in the Classification of Literature: Relevant or Overcome Category?
Autoři STEHLÍK, Petr.
Vydání Granice: iscrtavanje, brisanje i prekoračenje (Boundaries: Setting, Erasing and Transgressing), 11.-12. 10. 2023, Zagreb, Chorvatsko, 2023.
Další údaje
Originální jazyk chorvatština
Typ výsledku Prezentace na konferencích
Obor 60101 History
Stát vydavatele Chorvatsko
Utajení není předmětem státního či obchodního tajemství
WWW Program konference
Organizační jednotka Filozofická fakulta
Klíčová slova česky Klasifikacija književnosti; Nacionalna književnost; Nadnacionalna književnost; Transnacionalna književnost; Jugoslavenska književnost; Postjugoslavenska književnost
Klíčová slova anglicky Classification of Literature; National literature; Supranational literature; Transnational Literature; Yugoslav Literature; Post-Yugoslav Literature
Příznaky Mezinárodní význam
Změnil Změnil: Mgr. Pavel Pilch, Ph.D., učo 216028. Změněno: 28. 1. 2024 12:20.
Anotace
Ideja razgraničenja književnog polja po kriteriju nacionalne pripadnosti zaživjela je u 19. stoljeću u ozračju u kojem se književnosti pripisivala značajna uloga u legitimizaciji, integraciji i mobilizaciji nacije. Kao takva ona proizlazi iz onodobnog shvaćanja književnosti kao izraza specifičnosti određenog nacionalnog kolektiva i njegova ekskluzivnog vlasništva. Usprkos inherentnoj političnosti i brojnim proturječjima, konstrukt nacionalne književnosti ostaje „vjerojatno najtrajnija književno-kritička koncepcija uopće“ te „prevladavajući okvir u koji su književnosti i studiji književnosti institucionalno organizirani diljem svijeta“ (Imre Szeman). Cilj je ovog rada promisliti o relevantnosti povlačenja nacionalne granice u klasifikaciji književnosti iz perspektive 21. stoljeća te razmotriti konceptualne zamke njezina nadilaženja unutar nadnacionalnih i transnacionalnih pristupa južnoslavenskoj književnoj građi.
Anotace anglicky
The idea of delimiting the literary field according to the criterion of national affiliation took root in the 19th century in an atmosphere in which literature was attributed a significant role in the legitimization, integration and mobilization of the nation. As such, it stems from the then understanding of literature as an expression of the specificity of a certain national collective and its exclusive property. Despite its inherent political nature and numerous contradictions, the construct of national literature remains "perhaps the single most durable literary-critical concept" and "the predominant form into which literatures and literary study are institutionally organized throughout the world" (Imre Szeman). The aim of this paper is to reflect on the relevance of drawing the national boundary in the classification of literature from the perspective of the 21st century and to consider the conceptual pitfalls of transcending it within the framework of supranational and transnational approaches to the South Slavic literary corpus.
Návaznosti
MUNI/A/1349/2022, interní kód MUNázev: Ideologie ve slovanských literaturách a kulturách
Investor: Masarykova univerzita, Ideologie ve slovanských literaturách a kulturách
VytisknoutZobrazeno: 28. 4. 2024 13:02